1 Čime se bave stratigrafska geologija hidrogeologija mineralogija i petrografija Navedi još neke geološke discipline

Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stadija razvitka zemlje kao cjeline od njezinog postanka do danas Hidrogeologija proučava podzemne vode njihov postanak geološki okvir u kojem se nakupljaju i teku te njihov režim kakvoću i djelovanje u litosferi Mineralogija je znanost koja proučava i sistematizira minerale opisuje njihov oblik kemijska i fizička svojstva njihovu unutarnju građu način postanka i promjene koje se u njima zbivaju te ih razvrstava po srodnosti kemijskog sastava i strukture ili unutrašnje građe Petrografija znanost koja proučava i razvrstava stijene opisuje njihove mineraloške strukturne i fizičko-metafizičke značajke te način pojavljivanja Ona je dio petrologije koja se uz spomenuto bavi i proučavanjem uvjeta postanka stijena u sklopu procesa koji se odvijaju u Zemljinoj koriLitostratografija biostratigrafija paleogeografija paleoklimatologija

2 Čime se bavi inženjerska geologija Opiši ukratko njezin značaj za graditeljstvo i navedi neke primjere

Inženjerska geologija je specijalistička znanstvena disciplina i grana geologije koja proučava geološku građu geološke procese kao i mineraloško-petrografske i fizičko-mehaničke značajke stijena i terena za potrebe građenja Njezinim se rezultatima određuju uvjeti gradnje predviđaju promjene u terenu te njihov utjecaj na građevinu

3 Skiciraj i opiši konstituciju ZemljeZemlja je u cjelini zonalno građena Tako prema dubini raste gustoćaod 27 gcm3 do gt13 gcm3 Isto vrijedi za temperaturu pa se računa da ona u središtu doseže i gt5000 degCU širenju potresnih valova zapaženo je da prema dubini postoji više ploha diskontinuiteta na kojima se brzina potresnih valova znatno mijenja Najvažniji diskontinuitetiMohorovičićev diskontinuitet- ploha koja razdvaja zemljinu koru od plašta nalazi se na prosječnoj dubini ispod kontinenata od 30 do 50 km a ispod oceana od 10

do 12 km Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet- ploha na dubini oko 2900 km koja obilježava granicu izmedu donjeg plašta (mezosfere) i jezgre (barisfere)Inge Lehman otkriva diskontinuitet unutar Zemljine jezgre koji dijeli tekuću vanjsku jezgru od krute unutrašnje jezgre

4 Definiraj pojmove geotermijski stupanj geotermijski gradijent neutralni temperaturni sloj

Geotermijski stupanj je dubinski razmak u kojemu temperatura poraste za 1degC Geotermički gradijent je porast temperature u nekoj određenoj dubinskoj razlici (npr unutar 100 m) Neutralni temperaturni sloj je granica u tlu do koje dopire utjecaj Sunčevih zraka odlikuje se stalnošću temperature koja se uglavnom podudara sa srednjom godišnjom temperaturom promatranog područja

5 Što je magma a što lava Definiraj pojmove mineral stijena kristal (idealni i realni kristali) Uoči razliku između stijene i kamena Za što se rabi kamen u graditeljstvu

Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcijeMagma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine površineKristal je prirodna ili umjetna tvorevina određene unutarnje građe ili strukture odnosno kristalne rešetke izgrađene od iona atoma ili molekula Realni

kristal nikad ne može bit idealni jer je nepravilnog oblika dok je idealni kristal pravilnog oblika

Stijena je sastavni dio zemljine kamene kore ili litosfere određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa (teksture i strukture) i mineralnog sastava Geološka klasifikacija stijena je eruptivna ili magmatska sedimentna ili taložna metamorfna ili preobražena

Minerali sastojci stijena i kamena homogena su prirodna tijela s pravilnim rasporedom atoma ili iona u prostornoj kristalnoj rešetki stalnoga kemijskog sastava i određenih fizikainih svojstava

Razlika između kamena i stijena - kamen je odlomljena stijena umjetno ili prirodno dok je stijena sastavni dio zemljine kore Kamen se koristi kao građevni materijal koji se rabi bez nekih većih tehnoloških obrada također mu se ne mjenjaju njegov sklop i mineralni sastav

6 Što nazivamo kristalizacijom Kako dijelimo minerale po načinu postanka Kako nastaju pirogeni pneumatogeni hidrotermalni i hidatogeni minerali Koja su osnovna fizička svojstva minerala Što je kalavost mineralaProces nastajanja mineral nazivamo kristalizacijom Prema načinu postanka minerali mogu biti1048766 pirogeni (nastali kristalizacijom iz magme)1048766 pneumatogeni (nastali kristalizacijom iz plinova i para)1048766 hidrotermalni (nastali kristalizacijom iz vruće vode)1048766 hidatogeni (nastali kristalizacijom iz vodenih otopina)Kalavost je svojstvo minerala da se pod udarcem cijepa na manje dijelove paralelno kristalnim ploharna Fizikalna svojstva minerala oblik boja i sjaj toplinsko širenje gustoća tvrdoća

7 Kakvi mogu biti minerali prema kemijskom ponašanju Kakvi su kemijski otporni neotporni topivi i reaktivni minerali Što je alkalno-silikatna reakcija i zašto je veoma značajna u graditeljskoj praksi kod spravljanja betona

Prema kemijskom ponašanju minerali mogu bitibull kemijski otporni (kvarc cirkon muskovit)

bull kemijski neotporni (feldspati pirokseni)bull kemijski topivi (soli)bull kemijski reaktivni (opal zeoliti)Ako agregat za pripremu betona sadrži reaktivne silicijske minerale u stvrdnutom betonu može doći do kemijske reakcije između ovih minerala i alkalija iz cementa Nastali spojevi imaju veći volumen nego oni koji su usli u reakciju zbog čega se pojavljuju unutarnja naprezanja u betonu koja rezultiraju mrežastim pukotinama Takva pojava naziva se alkalno- silikatnom reakcijom

8 Što je to Mohsova skala (ljestvica) tvrdoće Svrstaj po tvrdoći sve minerale koji su u njoj zastupljeni dijamant kalcit milovka fluorit ortoklas kvarc topaz gips korund apatit Kako ćemo prepoznati neke od njih Mogu li se kalcit kvarc i korund parati čeličnim nožem

Moshova ljestvica tvrdoće je skala koja se sastoji od 3 stupca koji se koristi za procjenu relativne tvrdoće drugih minerala ili tvari Milovka gips kalcit fluorit apatit kalijski feldspat kvarc topaz korund dijamant Kalcit se može parati čeličnim nožem no kvarc I korund ne mogu Mogu se prepoznati po njihovim karakteristikama boji sjaju te po njihovoj tvrdoći neki od njih mogu se parati noktom željeznim nožem a neki najveće tvrdoće niti čeličniom nožem

9 Što su to silikati i što čini osnovu njihove strukturne građe Koji su osnovni strukturni tipovi silikatnih minerala Opiši način vezivanja SiO4-tetraedara kod nezosilikata filosilikata i tektosilikata Koji su minerali glina u koju grupu silikata spadaju i zašto su neki od njih (koji) osobito značajni u graditeljstvu Koje je osnovno svojstvo montmorilonita

Silikati su najzastupljeniji petrogeni minerali u litosferi ili kamenoj kori Osnova njihove strukturne građe je tetraedar U toj su strukturnoj jedinici četiri iona kisika raspoređena na vrhovimatetraedra u čijem je središtu ion silicijaOsnovni strukturni tipovibull nezosilikati SiO4 - tetraedri su slobodni i poput otoka međusobno vezani kationima (olivin granati cirkon)bull sorosilikati bull inosilikati

bull ciklosilikati bull filosilikati SiO4 - tetraedri tvore plošni vez ndash listove (tinjci minerali glina)bull tektosilikati SiO4 - tetraedri tvore prostorni vez (kvarc feldspati feldspatoidi)

Minerali glina spadaju u skupinu filosilikata (kaolinit montmorilonit haloizit ilit vermikuliti i paligorskiti) Minerali glina tipični su sekundarni minerali nastali kemiskim trošenjem alumosilikata Takve gline su večinom ekspazivne zbog upijanja vode a posmična čvrstoča im je i inače među najniže poznatimaSmektiti imaju široku primjenu dovode do klizanja terena u dodiru s vodom bubrepovečavaju volumen što može prouzročiti pucanje i rušenje građ Objekata Zbog bubrenja u dodiru s vodom smektiti su štetna komponenta u svim materijalima koji se upotrebljavaju u građevinarstvu montmorilonit je veoma opasan i štetan materijal Zbog povećanja volumena apsorpcijom vode može doći do savijanja čeličnih lukova (remenata) smanjenja tunelskog presjeka i rušenja većiih razmjera

10 Što su sulfati Nabroji neke od njih KOji je od njih nezgodan u tunelogradnji Napiši formulu anhidrita i opiši njegove značajke Sulfati su soli sumporne kiseline Neki od sulfata su Barit ili težac Gips ili sadra Anhidrit kristalizira u prizmatskim i štapićastim formama ili zrnastim agregatima Djelomično je proziran bezbojan i različito obojen najčešće plavkasto staklastog sjaja Kristalizira iz vodenih otopina pa je tipičan evaporitni mineral tvori važne naslage kemijskih bara Ovaj sulfat najgori za izgradnju tunela jer praškasti anihdrit lako prima vodu i prelazi u gips i njegov se volumen povećava za oko 60 Pri izgradnji tunela takva pojava izaziva savijanje oplate i smanjivanje tunelskog profila a često i rušenja

11 Minerali glina su glavni sastojci rezidualnih glina i tala Što su to rezidualne gline Nabroji sve minerale glina Po čemu je značajan montmorilonit u graditeljstvu i koje je njegovo osnovno svojstvo Na koji način stvara probleme kod građenja Rezidualne gline - to su gline koje su postale i ostale na mjestu raspadanja prirodnog materijala Minerali glina - kaolinit montmorilonit halozit ilit vermikulit i paligorskit

Montmorilonit -njegovo osnovno svojstvo je da s dodirom vodom hidratira i pri tome snažno bubri U građevini se koristi kao vezivni materijal u kvarcnim pijescima za talioničke kalupe kao materijal za izradu nepropusnih barijera u odlagalištima otpada Stvara probleme na način da jako bubri što rezultira pukotinama tj oštećenjima

12 Nabroji osnovne grupe stijena Opiši ukratko - samo s po nekoliko rečenica načine postanka eruptivnih sendimentnih i metamorfnih stijena Grupe stijena eruptivne sendmintne i metamorfne

Eruptivne su nastale kristalizacijom magme ili očvršćivanjem lave Sedimentne su nastale u vodi ili na kopnu kao rezultat taloženja materijala koji potječe od razaranja površinskih dijelova litosfere mehaničkom ili kemijskom aktivnošću egzodinamskih faktora i organogeno Metamorfne stijene su nastale metamorfozom eruptivnih sedimentnih i već postojećih metamorfnih stijena

13 Kako dijelimo eruptivne stijene prema mjestu postanka Jedna od najpoznatijih razredbi eruptivnih stijena zasniva se na kiselosti odnosno na sadržaju silicijske komponente Koliko SiO2 sadrže kisele neutralne bazične i ultrabazične eruptivne stijene (primjeri) Što je granit a što gabro Što je bazalt a što peridotit Eruptivne stijene dijelimo prema mjestu postanka na dubinske plutonske ili intruzivne stijene koje kristaliziraju iz magme na dubinama gt 10km hipoabisalne stijene ili žičane koje kristaliziraju na dubinama gt10 km do površine površinske izljevne ili efuzivne nastale brzom kristalizacijom i očvršćivanjem lave na površini

Jedna od najpoznatijih razredbi eruptivnih stijena zasniva se na kiselosti odnosno na sadržaju silicijske komponente

Kisele stijene sadrže više od 65SiO2 (primjer granit) neutralne stijene sadrže od 55 do 65 SiO2 (primjer Andezit) bazične sadrže od 45 do 55 SiO2 (primjer

Bazalt) i ultrabazične stijene sadrže manje od 45 SiO2 (primjer komatit)

Granit je široko rasprostranjena i tehnički važna intruzivna eruptivna stijena izrazite zrnaste structure sastoji se od kvarca K-feldspata ortoklasa te biotita i rjeđe muskovita

Gabro je bazična intruzivna eruptivna stijena zrnaste strukture Sastavljen je od Ca-Na-feldspata ili bazičnih plagioklasa piroksena plusminus olivina i plusminus hornblende te akcesornih sastojaka i magnetita Tamnosive do crne je boje može biti zelenkasto nijansiran

Bazalt je efuzivni odvojak gabra fluidalne teksture i porfirske strukture Sastoji se od fenokristala olivina bazičnih plagioklasa i piroksena u tamnoj afanitskoj osnovi Kao prirodni kamen od manjeg je značaja

Peridotit je ultrabazična intruzivna eruptivna stijena zrnaste strukture Sastavljen je od olivina piroksena i akcesornih sastojaka ponajprije kromita

14 Što je magma O čemu ovisi njezina viskoznost Kako nazivamo magmu kada izbije na površinu litosfere U 9925 količine magma je sastavljena od svega 9 elemenata - kojih Opiši načine pojavljivanja eruptivnih stijena Što su batolit lakolit fakolit sklad greda žila Skiciraj neke od njih Što su to vulkanski stožac i pločaMagma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine površine a vrlo često se nakuplja u magmastkim komorama Magma koja izbije na površinu litosfere nazivamo lavom

Viskoznost je ključno svojstvo koje pomaže razumijevanju ponašanja magme Taljevine koje sadrže više SiO2 u pravilu su više polimerizirane s većom povezanošću SiO4

tetraedara zbog čega su viskoznije Otapanje vode drastično smanjuje viskoznost taljevine Visokotemperaturne taljevine su manje viskozne

9925 - O Si Al Fe Ca Na K Mg i Ti Uz to sadrži još i neke lakoisparljive komponente koje se zajedničkim imenom nazivaju plinovima i parama

Načini - 1 Dubinske intruzivne ili plutonske stijene nalaze u obliku batolita greda lakolita masiva i fakolita One nastaju u dubokim dijelovima litosfere 2 Površinske izljevne ili efuzivne stijene nalaze se kao ploče odnosno kao vulkanski stošci One nastaju u površinskom dijelu Ploča je nastala relativno mirnim izljevom lave kroz veće pukotine ili kroz krater Ako se to odvijalo u velikim količinama i povremeno tada su mogli nastat sustavi ploča velike debljine

Batolit je veliko intruzivno tijelo nepravilnog oblika koje vidljivim dijelom zauzima površinu veću od 100km2 Dopire u veliku dubinu Greda je tijelo slično batolit ali izduženo površine manje od 100km2 Lakolit je gljivasta ili zvonolika forma intruziva nastala prodorom magme u slojeve stijene pri čemu izdiže krovisnki dio Fakolit je lećasta forma intrudirana u tjemenu antiklinale ili dnu sinklinale Sklad ili sil je pretežito pločast oblik sukladan slojevima debljine od nekoliko centimetara do više stotina metara Žila je tanak pločasti oblik pretežito ustrmljenog položaja nastao utiskivanjem magme u pukotinu Vulkanski stošci su stožaste izbočine u litosferi različite veličine a uglavnom su izgrađeni od slojeva lave i vulkanoklstičnog materijala

15 Što su sedimentne stijene i kako se dijele Koje faze obuhvaća dugotrajni i složeni proces postanka sedimentnih stijena Kako se dijele sedimentne stijene s obzirom na genezu ili postanak Koji su načini transporta framenata stijena Koje osnovne načine transporta čestice vodom razlikujemo Sedimentne stijene su stijene koje su nastale u uvjetima površinskog i pripovršinskog atmosferskog tlaka i temperature kao rezultat transformacije prethodno postojećih minerala i stijena Njihov je postanak dakle vezan za površinu kamene komore Sedimentne stijene se dijele na egzogene i endogene sedimente Dugotrajni procesi postanka sedimentnih stijena obuhvaćaju 4 faze trošenje transport taloženje litifikacija ili okamenjivanje Sedimentne stijene s obzirom na postanak dijelimo na klastičnekemijske i biokemijske Načini transporta framenata stijena je vodama tekućicama vjetrom i

bull ciklosilikati bull filosilikati SiO4 - tetraedri tvore plošni vez ndash listove (tinjci minerali glina)bull tektosilikati SiO4 - tetraedri tvore prostorni vez (kvarc feldspati feldspatoidi)

Minerali glina spadaju u skupinu filosilikata (kaolinit montmorilonit haloizit ilit vermikuliti i paligorskiti) Minerali glina tipični su sekundarni minerali nastali kemiskim trošenjem alumosilikata Takve gline su večinom ekspazivne zbog upijanja vode a posmična čvrstoča im je i inače među najniže poznatimaSmektiti imaju široku primjenu dovode do klizanja terena u dodiru s vodom bubrepovečavaju volumen što može prouzročiti pucanje i rušenje građ Objekata Zbog bubrenja u dodiru s vodom smektiti su štetna komponenta u svim materijalima koji se upotrebljavaju u građevinarstvu montmorilonit je veoma opasan i štetan materijal Zbog povećanja volumena apsorpcijom vode može doći do savijanja čeličnih lukova (remenata) smanjenja tunelskog presjeka i rušenja većiih razmjera

10 Što su sulfati Nabroji neke od njih KOji je od njih nezgodan u tunelogradnji Napiši formulu anhidrita i opiši njegove značajke Sulfati su soli sumporne kiseline Neki od sulfata su Barit ili težac Gips ili sadra Anhidrit kristalizira u prizmatskim i štapićastim formama ili zrnastim agregatima Djelomično je proziran bezbojan i različito obojen najčešće plavkasto staklastog sjaja Kristalizira iz vodenih otopina pa je tipičan evaporitni mineral tvori važne naslage kemijskih bara Ovaj sulfat najgori za izgradnju tunela jer praškasti anihdrit lako prima vodu i prelazi u gips i njegov se volumen povećava za oko 60 Pri izgradnji tunela takva pojava izaziva savijanje oplate i smanjivanje tunelskog profila a često i rušenja

11 Minerali glina su glavni sastojci rezidualnih glina i tala Što su to rezidualne gline Nabroji sve minerale glina Po čemu je značajan montmorilonit u graditeljstvu i koje je njegovo osnovno svojstvo Na koji način stvara probleme kod građenja Rezidualne gline - to su gline koje su postale i ostale na mjestu raspadanja prirodnog materijala Minerali glina - kaolinit montmorilonit halozit ilit vermikulit i paligorskit

Montmorilonit -njegovo osnovno svojstvo je da s dodirom vodom hidratira i pri tome snažno bubri U građevini se koristi kao vezivni materijal u kvarcnim pijescima za talioničke kalupe kao materijal za izradu nepropusnih barijera u odlagalištima otpada Stvara probleme na način da jako bubri što rezultira pukotinama tj oštećenjima

12 Nabroji osnovne grupe stijena Opiši ukratko - samo s po nekoliko rečenica načine postanka eruptivnih sendimentnih i metamorfnih stijena Grupe stijena eruptivne sendmintne i metamorfne

Eruptivne su nastale kristalizacijom magme ili očvršćivanjem lave Sedimentne su nastale u vodi ili na kopnu kao rezultat taloženja materijala koji potječe od razaranja površinskih dijelova litosfere mehaničkom ili kemijskom aktivnošću egzodinamskih faktora i organogeno Metamorfne stijene su nastale metamorfozom eruptivnih sedimentnih i već postojećih metamorfnih stijena

13 Kako dijelimo eruptivne stijene prema mjestu postanka Jedna od najpoznatijih razredbi eruptivnih stijena zasniva se na kiselosti odnosno na sadržaju silicijske komponente Koliko SiO2 sadrže kisele neutralne bazične i ultrabazične eruptivne stijene (primjeri) Što je granit a što gabro Što je bazalt a što peridotit Eruptivne stijene dijelimo prema mjestu postanka na dubinske plutonske ili intruzivne stijene koje kristaliziraju iz magme na dubinama gt 10km hipoabisalne stijene ili žičane koje kristaliziraju na dubinama gt10 km do površine površinske izljevne ili efuzivne nastale brzom kristalizacijom i očvršćivanjem lave na površini

Jedna od najpoznatijih razredbi eruptivnih stijena zasniva se na kiselosti odnosno na sadržaju silicijske komponente

Kisele stijene sadrže više od 65SiO2 (primjer granit) neutralne stijene sadrže od 55 do 65 SiO2 (primjer Andezit) bazične sadrže od 45 do 55 SiO2 (primjer

Bazalt) i ultrabazične stijene sadrže manje od 45 SiO2 (primjer komatit)

Granit je široko rasprostranjena i tehnički važna intruzivna eruptivna stijena izrazite zrnaste structure sastoji se od kvarca K-feldspata ortoklasa te biotita i rjeđe muskovita

Gabro je bazična intruzivna eruptivna stijena zrnaste strukture Sastavljen je od Ca-Na-feldspata ili bazičnih plagioklasa piroksena plusminus olivina i plusminus hornblende te akcesornih sastojaka i magnetita Tamnosive do crne je boje može biti zelenkasto nijansiran

Bazalt je efuzivni odvojak gabra fluidalne teksture i porfirske strukture Sastoji se od fenokristala olivina bazičnih plagioklasa i piroksena u tamnoj afanitskoj osnovi Kao prirodni kamen od manjeg je značaja

Peridotit je ultrabazična intruzivna eruptivna stijena zrnaste strukture Sastavljen je od olivina piroksena i akcesornih sastojaka ponajprije kromita

14 Što je magma O čemu ovisi njezina viskoznost Kako nazivamo magmu kada izbije na površinu litosfere U 9925 količine magma je sastavljena od svega 9 elemenata - kojih Opiši načine pojavljivanja eruptivnih stijena Što su batolit lakolit fakolit sklad greda žila Skiciraj neke od njih Što su to vulkanski stožac i pločaMagma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine površine a vrlo često se nakuplja u magmastkim komorama Magma koja izbije na površinu litosfere nazivamo lavom

Viskoznost je ključno svojstvo koje pomaže razumijevanju ponašanja magme Taljevine koje sadrže više SiO2 u pravilu su više polimerizirane s većom povezanošću SiO4

tetraedara zbog čega su viskoznije Otapanje vode drastično smanjuje viskoznost taljevine Visokotemperaturne taljevine su manje viskozne

9925 - O Si Al Fe Ca Na K Mg i Ti Uz to sadrži još i neke lakoisparljive komponente koje se zajedničkim imenom nazivaju plinovima i parama

Načini - 1 Dubinske intruzivne ili plutonske stijene nalaze u obliku batolita greda lakolita masiva i fakolita One nastaju u dubokim dijelovima litosfere 2 Površinske izljevne ili efuzivne stijene nalaze se kao ploče odnosno kao vulkanski stošci One nastaju u površinskom dijelu Ploča je nastala relativno mirnim izljevom lave kroz veće pukotine ili kroz krater Ako se to odvijalo u velikim količinama i povremeno tada su mogli nastat sustavi ploča velike debljine

Batolit je veliko intruzivno tijelo nepravilnog oblika koje vidljivim dijelom zauzima površinu veću od 100km2 Dopire u veliku dubinu Greda je tijelo slično batolit ali izduženo površine manje od 100km2 Lakolit je gljivasta ili zvonolika forma intruziva nastala prodorom magme u slojeve stijene pri čemu izdiže krovisnki dio Fakolit je lećasta forma intrudirana u tjemenu antiklinale ili dnu sinklinale Sklad ili sil je pretežito pločast oblik sukladan slojevima debljine od nekoliko centimetara do više stotina metara Žila je tanak pločasti oblik pretežito ustrmljenog položaja nastao utiskivanjem magme u pukotinu Vulkanski stošci su stožaste izbočine u litosferi različite veličine a uglavnom su izgrađeni od slojeva lave i vulkanoklstičnog materijala

15 Što su sedimentne stijene i kako se dijele Koje faze obuhvaća dugotrajni i složeni proces postanka sedimentnih stijena Kako se dijele sedimentne stijene s obzirom na genezu ili postanak Koji su načini transporta framenata stijena Koje osnovne načine transporta čestice vodom razlikujemo Sedimentne stijene su stijene koje su nastale u uvjetima površinskog i pripovršinskog atmosferskog tlaka i temperature kao rezultat transformacije prethodno postojećih minerala i stijena Njihov je postanak dakle vezan za površinu kamene komore Sedimentne stijene se dijele na egzogene i endogene sedimente Dugotrajni procesi postanka sedimentnih stijena obuhvaćaju 4 faze trošenje transport taloženje litifikacija ili okamenjivanje Sedimentne stijene s obzirom na postanak dijelimo na klastičnekemijske i biokemijske Načini transporta framenata stijena je vodama tekućicama vjetrom i

Bazalt) i ultrabazične stijene sadrže manje od 45 SiO2 (primjer komatit)

Granit je široko rasprostranjena i tehnički važna intruzivna eruptivna stijena izrazite zrnaste structure sastoji se od kvarca K-feldspata ortoklasa te biotita i rjeđe muskovita

Gabro je bazična intruzivna eruptivna stijena zrnaste strukture Sastavljen je od Ca-Na-feldspata ili bazičnih plagioklasa piroksena plusminus olivina i plusminus hornblende te akcesornih sastojaka i magnetita Tamnosive do crne je boje može biti zelenkasto nijansiran

Bazalt je efuzivni odvojak gabra fluidalne teksture i porfirske strukture Sastoji se od fenokristala olivina bazičnih plagioklasa i piroksena u tamnoj afanitskoj osnovi Kao prirodni kamen od manjeg je značaja

Peridotit je ultrabazična intruzivna eruptivna stijena zrnaste strukture Sastavljen je od olivina piroksena i akcesornih sastojaka ponajprije kromita

14 Što je magma O čemu ovisi njezina viskoznost Kako nazivamo magmu kada izbije na površinu litosfere U 9925 količine magma je sastavljena od svega 9 elemenata - kojih Opiši načine pojavljivanja eruptivnih stijena Što su batolit lakolit fakolit sklad greda žila Skiciraj neke od njih Što su to vulkanski stožac i pločaMagma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine površine a vrlo često se nakuplja u magmastkim komorama Magma koja izbije na površinu litosfere nazivamo lavom

Viskoznost je ključno svojstvo koje pomaže razumijevanju ponašanja magme Taljevine koje sadrže više SiO2 u pravilu su više polimerizirane s većom povezanošću SiO4

tetraedara zbog čega su viskoznije Otapanje vode drastično smanjuje viskoznost taljevine Visokotemperaturne taljevine su manje viskozne

9925 - O Si Al Fe Ca Na K Mg i Ti Uz to sadrži još i neke lakoisparljive komponente koje se zajedničkim imenom nazivaju plinovima i parama

Načini - 1 Dubinske intruzivne ili plutonske stijene nalaze u obliku batolita greda lakolita masiva i fakolita One nastaju u dubokim dijelovima litosfere 2 Površinske izljevne ili efuzivne stijene nalaze se kao ploče odnosno kao vulkanski stošci One nastaju u površinskom dijelu Ploča je nastala relativno mirnim izljevom lave kroz veće pukotine ili kroz krater Ako se to odvijalo u velikim količinama i povremeno tada su mogli nastat sustavi ploča velike debljine

Batolit je veliko intruzivno tijelo nepravilnog oblika koje vidljivim dijelom zauzima površinu veću od 100km2 Dopire u veliku dubinu Greda je tijelo slično batolit ali izduženo površine manje od 100km2 Lakolit je gljivasta ili zvonolika forma intruziva nastala prodorom magme u slojeve stijene pri čemu izdiže krovisnki dio Fakolit je lećasta forma intrudirana u tjemenu antiklinale ili dnu sinklinale Sklad ili sil je pretežito pločast oblik sukladan slojevima debljine od nekoliko centimetara do više stotina metara Žila je tanak pločasti oblik pretežito ustrmljenog položaja nastao utiskivanjem magme u pukotinu Vulkanski stošci su stožaste izbočine u litosferi različite veličine a uglavnom su izgrađeni od slojeva lave i vulkanoklstičnog materijala

15 Što su sedimentne stijene i kako se dijele Koje faze obuhvaća dugotrajni i složeni proces postanka sedimentnih stijena Kako se dijele sedimentne stijene s obzirom na genezu ili postanak Koji su načini transporta framenata stijena Koje osnovne načine transporta čestice vodom razlikujemo Sedimentne stijene su stijene koje su nastale u uvjetima površinskog i pripovršinskog atmosferskog tlaka i temperature kao rezultat transformacije prethodno postojećih minerala i stijena Njihov je postanak dakle vezan za površinu kamene komore Sedimentne stijene se dijele na egzogene i endogene sedimente Dugotrajni procesi postanka sedimentnih stijena obuhvaćaju 4 faze trošenje transport taloženje litifikacija ili okamenjivanje Sedimentne stijene s obzirom na postanak dijelimo na klastičnekemijske i biokemijske Načini transporta framenata stijena je vodama tekućicama vjetrom i

ledenjacima Mehanički rastrošeni materijal pri transportu vodom prirodno se oplemenjuje i frakcionira po specifičnoj masi i krupnoći čestica Osnovni transport čestice vodom razlikujemo u obliku vučenog nanosa čestica u suspenziji (prah i glina) turbiditnih struja te pravih otopina (kationi i anioni)

16 Znanstvenik Bowen (1956) smatra da su sve eruptivne stijene nastale kristalizacijom diferencijom iz jedne izvorne (matične) magme bazičnog sustava Kakva je otpornost silikatnih minerala prema trošenju (i zašto) s obzirom na njihov slijed kristalizacije iz magme (usporedi Browen-ov slijed kristalizacije Pad otpornosti silikatnih minerala prema trošenju Slika Bowenovog slijeda kristalizacije samo je dopunjena porastom otpornosti prema trošenju - na površini i pliće pod površinom gdje su izloženi disoluciji Ako pogledamo Bowenov slijed kristalizacije uočavamo da je otpornost silikatnih minerala obrnuta njihovu slijedu kristalizacije iz magme To je posve logično jer su zadnje kristalizirani minerali nastali u uvjetima tlaka i temperature bliskim atmosferskom pa su u tim uvjetima i najstabilniji Obrnuto je na mineralima koji su kristalizirani pod visokim tlakom i temperaturom u dubljim slojevima litosfere Kada endodinamskim procesima budu dovedeni na površinu postaju nestabilni troše se i prelaze u nove - stabilne mineralne vrste

17 Koji su najčešći minerali u sedimentnim stijenama Koji su pri tome najčešći minerali glina Kako dijelimo klastične sedimentne stijene s obzirom na vezu među zrnima i s obzirom na veličinu zrna Sedimentne stijene sadrže autigene i alotigene minerale Najčešći minerali su kremen tinjci mineralna glina i karbonati Najčešći minerali glina su montmorilonit kaolinit ilit

S obzirom na veličinu zrna sedimentne stijene dijelimo na nevezane (nekoherentni) i poluvezane (koherentni) i vezane stijene a s obzirom na veličinu zrna dijele se na šljunak pijesak glinu i prah

18Koje su dimenzije zrna šljunka (psefiti) pijeska (psamiti) praha (silititi) i gline (peliti) Kako nastaju

kemijske i organogene sedimentne stijene (navedi primjere) Navedi faze u procesu nastanka kemogenih sedimenata Što je pri tome precipitacija Dimenzije gline lt0002 mm prah 0002 - 006mm pijesak 006-200mm šljunak gt200mm Kemijske sedimentne stijene su nastale kristalizacijom iz otopine a organogene su nastale taloženjem organskih tvari ili anorganskih skeletnih dijelova organizama Kemijski nastale sedimentne stijene su vapnenac dolomit bigar sige travetin gipsOrganogene nastale sedimentne stijene su dijatomit radiolarit spikulit Kemogenisedimenti nastaju direktnim taloženjem iz zasićene vodene otopine Minerali koji grade te stijene po kemijskom sastavu mogu biti karbonati sulfati kloridi i dr Primjeri su sedra gipskamena solPri tome je perciptacija taloženje

19 Napiši formule gipsa kvarca i dolomita U koju grupu stijena spada dolomit Navedi tri osnovne vrste sedimentnih stijena s obzirom na sadržaj kalcita i gline Što je to lapor i za što se određene vrste lapora koriste u građeviniGips ndash CaSO4middot2H2O Kvarc ndash SiO2 Dolomit ndash CaCO3middotMgCO3 Dolomit spada u sedimentne karbonatne stijene 3 osnovne vrste stijena s obzirom na sadržaj kalcita i gline lapor glinoviti vapnenac kalcitična glina Lapor je miješana karbonatno-glinovita stijena sastavljena od različitog odnosa zrnaca kalcita i čestica gline Laporom se smatra stijena koja sadrži kalcit i 20-80 gline Lapori su važna sirovina za proizvodnju cementa

20 Kako nastaju metamorfne stijene Koje zone postanka metamorfnih stijena razlikujemo s obzirom na tlak i temperaturu Koje su osnovne karakteristike epizone mezozone i katozone Metamorfne stijene su stijene nastale preobrazbom postojećih magmatskih sedimentnih i metamorfnih stijena uglavnom u dubljim dijelovima litosfere uz povećan tlak i temperaturu Glavni činioci metamorfnih procesa jesu temperatura tlak i kemijski aktivni fluidi Zone postanka metamorfnih stijena s obzirom na tlak i temperaturu razlikujemo epizona mezozona i katozona Osnovne karakteristike epizone manja od 300degC tlak-stres važni minerali i stijene- serieit klorit talk epidot albittip metarmofoze je kinetski

Mezozona od 300 do 500degC tlak- stres do hidrostatski važni minerali i stijene - muskovit biolit coisit epidottip metarmofoze je regionalan katozona od 500 do 700degC tlak - hidrostatski važni minerali i stijene K-feldspat hipersten diopsid granat Ca-Na-plagioklasi gnajsi granulititip metarmofoze je plutonski

21 Kojim vrstama metamorfoze mogu biti podvrgnute postojeće stijene Iz kojih stijena nastaju metamorfne stijene Po čemu se odlikuju kataklastična termalna dinamotermalna i plutonska metarmofoza Metamorfoza može biti progradna i retrogradna a vrste metarmofoze kataklastična ili kinetička termalna dinamotermalna ili regionalna plutonska šok-metamorfoza pirometamorfoza Metamorfne stijene nastaju od neke magmatske stijene ili sedimentne stijene Kataklastična se odlikuje po tome što se se javlja pri nižim temperaturama i snažnom stresu kad prevladava kataklaziranje ili drobljenje sastojaka Termalna se javlja pri visokim temperaturama i relativno niskom tlaku važna za kontaktnu metamorfozu u obodu omotača magmatskih tijela Dinamotegmalna se javlja djelovanjem povećane temperature i tlaka Uglavnom stresa kad nastaju stijene izrazite škriljave teksture kristalasti škriljavci Plutonska se javlja pri vrlo visokoj temperaturi i jakom hidrostatskom tlaku u dubljim dijelovima litosfere gdje metamorfoza već graniči s pretaljivanjem ishodišnih stijena

22 Povećanjem tlaka i temperature (progradna metamorfoza) ilit i montmorilonit prelaze u klorit i sercit Zašto se to događa Može li taj proces biti reverzibilan odnsono mogu li klorit i sericit ponovo preći u ilit i montmorilonit Zašto je to važno u inženjerskoj geologiji točnije u graditeljskoj praksi To se događa zbog toga što pri progradnoj metamorfozi nastaju nove mineralne asocijacije s mineralima koji kristaliziraju pri višim temperaturama negoli su bili sastojci prvobitne stijene prije metamorfoze Taj proces ne može biti reverzibilan tj klorit i sericit ne mogu ponovo preć u ilit i montmorilonit To je važno u graditeljskoj praksi jer npr montmotilonit zbog svoje strukture upija puno vode i pri

tome izrazito mijenja volumen što znači da na objektima može doći do ozbiljnijih oštećenja

23 Na temelju čega su razvrstane metamorfne stijene u prijedlogu europskih normi Zbog čega nastaju različiti metamorfni facijesi Što je to reliktna struktura u metamorfnoj stijeni Što su mramori i kvarciti po mineralnom sastavu Na temelju mineralnog sastava za metamorfne stijene U prijedlogu europskih normi metamorfne stijene su razvrstane prema terminologiji i petrografskom određivanju ndash metodi ispitivanja kamena

Metamorfni facijesi nastaju kada metamorfne stijene različitoga mineralnog sastava postižu ravnotežu tijekom metamorfizma u nekim određenim dovoljno širokim granicama tlaka i temperature pri čemu nastaju uvijek iste mineralne zajednice

bdquoReliktna strukturaldquo u metamorfnoj stijeni je kada su u metamorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene Mramor i kvarcit su po mineralnom sastavu karbonati

24 Što je sloj Što je isklinjavanje a što izdanak sloja Koji su elementi položaja sloja Što je krovina a što podina sloja Što su konkordantni a što diskordantni slojevi Koje vrste diskordancije poznaješ Sloj je geološko tijelo omeđeno jasno izraženim diskontinuitetima (slojnim plohama) od naslaga ispod i iznad njega Izgrađen je uglavnom od istovrsnogmaterijala taloženog u jednolikim uvjetima Debljina sloja je malena u odnosuprema površini koju zauzima

Prirodni bočni završetak nekog sloja manifestiran stanjivanjem zove se isklinjavanje Pojavljivanje sloja na površini naziva se izdankom Položaj sloja determinira njegovo pružanje smjer nagiba i kut nagiba (ili samo nagib)

Slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja zovu se KROVINA a slojevi ispod su PODINA

Međusobno paralelni slojevi koji su vremenski kontinuirano taloženi bez obzira na njihov nagib nazivaju

se konkordantnim ili konformnim slojevima Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano taložena onda oni međusobno mogu biti pod nekim kutom Takav odnos slojeva je diskordantan

Vrste diskordancije erozijska i kutna Erozijska diskordancija nastaje onda kad se mlađi slojevi talože na erodirane starije naslage koje nisu jače poremećene Kutna diskordancija nastaje kad su mlađi slojevi taloženi pod nekim kutom u odnosu na starije erodirane i tektonikom poremećene naslage

25 Što su to stratigrafska i topografska krovina i podina sloja Crtežima objasni značenje tih pojmova Nacrtaj grafičke oznake za položaj kosog prebačenog horizontalnog i vertikalnog sloja

Topografska krovina i podina je stijenska masa iznad promatranog sloja odnosno ispod njega neovisno o njihovoj starosti dok stratigrafsku krovinu uvijek izgrađuju mlađi slojevi (taloženi suna starijim slojevima) a podinu stariji

26 Koji su glavni dijelovi geološkog kompasa Koje su strane svijeta zamijenjene na geološkom kompasu Izmjeri zadani položaj sloja i ucrtaj ga u topografsku kartu

Tip Brunton kompas mali dioptar ogledalo centralna linija prozor poklopac kočnica vijak za poništavanje deklinacije kućište klinometar sa cjevastom libelom azimutni brojčanik centrična libela veliki dioptar vizir

Tip Clar kompas skala klinometra azimutni brojčanik kočnica cjevasta libela vijak za poništavanje deklinacije pločica za mjerenje kuta nagiba centrična libela

Na geološkom kompasu su zamijenjene istok i zapad odnosno podjela od 0degdo 360deg označena je obrnuto od smjera kazaljke na satu

27 Što su to bore rasjedi i navlake i zbog čega nastaju Što su sinklinala i antiklinala - skiciraj ih Koji su im osnovni dijelovi

Bora je strukturna jedinica koja nastaje savijanjem stijena litosfere uglavnom zbog utjecaja tlakova prenesenih po slojevima Rasjedi su osnovne strukturne jedinice u litosferi koje nastaju pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva paraklazom ili rasjednom površinom Navlake su strukture u litosferi kod kojih stijenske mase koje su primarno bile jedne uz druge nalazimo jedne na drugima U prirodi često nalazimo starije mase navučene na mlade Međutim to nije pravilo jer je moguće da i mlađe mase budu navučene na starije

Izbočeni dio bore je antiklinala a udubljeni dio bore je sinklinala

Osnovni dijelovi starost slojeva srednji krak koji spaja sinklinalu i antiklinalu osna ravnina koja dijeli antiklinalu i sinklinalu u 2 krila

28 Što je rasjed Što je paraklaza Kako se dijele rasjedi s obzirom na položaj paraklaze Što je skok a što hod rasjeda Što je normalni a što reversni rasjed - skiciraj ih Koje rasjede nazivamo transkurentnima Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastaje pomicanjem dijelova

stijenske mase po pukotini koja se naziva paraklazom ili rasjednom površinom

Paraklaza ili rasjedna površina je ravnina po kojoj se stijenske mase kreću kod formiranja rasjeda

Razlikuju se tri tipa rasjeda normalni reversni i rasjed s horizontalnim pomakom

Skok rasjeda je vertikalno udaljavanje krila rasjeda Hod rasjeda je horizontalno udaljavanje krila rasjeda

Normalni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo spustilo u odnosu na podinsko ili kod kojeg se po vertikalnoj paraklazi jedno od krila spustilo u odnosu na drugo Reversni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo uzdiglo u odnosu na podinsko

Rasjedi s horizontalnim

kretanjem obilježeni su samo kretanjem u pravcu pružanja paraklaze Pri tom kretanju ne mora biti ni hoda ni skoka Ali pomak može biti u dva smjera pa razlikujemo desne i lijeve rasjede prema tome jesu li krila jedno u odnosu prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo Takvi se rasjedi nazivaju transkurentni rasjedi

29 Što su pukotine - koje su primarne a koje sekundarne Kako utvrđujemo položaj pukotina Što su prsline Što je klivaž Koje osnovne značajke pukotina moramo poznavati za njihovo cjelovito definiranje Kako dijelimo pukotine po kinematici nastanka

Pukotine su plohe diskontinuiteta uzduž kojih nije došlo do većih pomaka u stijenskoj masi Primarne pukotine nastale u fazi formiranja stijene sekundarne nastale zbog djelovanja endodinamskih i egzodinamskih faktora na već formiranu stijenu

Položaj pukotine u prostoru određen je koordinatama x y z točke u kojoj se ona nalazi Kod dulje pukotine njezin se položaj određuje s dvije točke ili više

Veoma sitne pukotine koje često ne možemo registrirati okom nazivaju se prsline

Pukotinski klivaž je sustav uskih gustih paralelno poredanih pukotina nastao pri boranju i rasjedanju terena u slojevitim stijenama

Moramo poznavati način postanka (genezu) položaj pukotine u prostoru i njezina orijentacija oblik i dimenziju zijev vrstu i značajke ispune i stanje plohe pukotine

Po kinematici nastanka dijelimo tenzijske pukotine pukotine smicanja i relaksacijske pukotine

30 Koje oblike pukotina poznaješ Što definira dimenziju pukotine Kako dijelimo pukotine s obzirom na ispunu Koje su bitne značajke pukotinske ispune Zašto je uopće važna pukotinska ispuna

Poznajem dijaklaze - pukotine nešto većih dimenzija i leptoklaze - pukotine kojima su dimenzije manje Prsline su pukotine koje se ne mogu registrirat okom

Dimenzija pukotine definirana je njezinom duljinom i širinom a zijev označava otvorenost pukotine tj razmak mjeren dužinomokomice na plohe pukotine Pukotinu s obzirom na ispunu definira materijal ispune pukotineBitne značajke ispune pukotine su ispune prema mineralnom sastavu granulometriji čvrstoći i stupnju vlažnosti Pukotinska ispuna je važna zbog odnosa pukotine na okolnu stijenu

Mezozona od 300 do 500degC tlak- stres do hidrostatski važni minerali i stijene - muskovit biolit coisit epidottip metarmofoze je regionalan katozona od 500 do 700degC tlak - hidrostatski važni minerali i stijene K-feldspat hipersten diopsid granat Ca-Na-plagioklasi gnajsi granulititip metarmofoze je plutonski

21 Kojim vrstama metamorfoze mogu biti podvrgnute postojeće stijene Iz kojih stijena nastaju metamorfne stijene Po čemu se odlikuju kataklastična termalna dinamotermalna i plutonska metarmofoza Metamorfoza može biti progradna i retrogradna a vrste metarmofoze kataklastična ili kinetička termalna dinamotermalna ili regionalna plutonska šok-metamorfoza pirometamorfoza Metamorfne stijene nastaju od neke magmatske stijene ili sedimentne stijene Kataklastična se odlikuje po tome što se se javlja pri nižim temperaturama i snažnom stresu kad prevladava kataklaziranje ili drobljenje sastojaka Termalna se javlja pri visokim temperaturama i relativno niskom tlaku važna za kontaktnu metamorfozu u obodu omotača magmatskih tijela Dinamotegmalna se javlja djelovanjem povećane temperature i tlaka Uglavnom stresa kad nastaju stijene izrazite škriljave teksture kristalasti škriljavci Plutonska se javlja pri vrlo visokoj temperaturi i jakom hidrostatskom tlaku u dubljim dijelovima litosfere gdje metamorfoza već graniči s pretaljivanjem ishodišnih stijena

22 Povećanjem tlaka i temperature (progradna metamorfoza) ilit i montmorilonit prelaze u klorit i sercit Zašto se to događa Može li taj proces biti reverzibilan odnsono mogu li klorit i sericit ponovo preći u ilit i montmorilonit Zašto je to važno u inženjerskoj geologiji točnije u graditeljskoj praksi To se događa zbog toga što pri progradnoj metamorfozi nastaju nove mineralne asocijacije s mineralima koji kristaliziraju pri višim temperaturama negoli su bili sastojci prvobitne stijene prije metamorfoze Taj proces ne može biti reverzibilan tj klorit i sericit ne mogu ponovo preć u ilit i montmorilonit To je važno u graditeljskoj praksi jer npr montmotilonit zbog svoje strukture upija puno vode i pri

tome izrazito mijenja volumen što znači da na objektima može doći do ozbiljnijih oštećenja

23 Na temelju čega su razvrstane metamorfne stijene u prijedlogu europskih normi Zbog čega nastaju različiti metamorfni facijesi Što je to reliktna struktura u metamorfnoj stijeni Što su mramori i kvarciti po mineralnom sastavu Na temelju mineralnog sastava za metamorfne stijene U prijedlogu europskih normi metamorfne stijene su razvrstane prema terminologiji i petrografskom određivanju ndash metodi ispitivanja kamena

Metamorfni facijesi nastaju kada metamorfne stijene različitoga mineralnog sastava postižu ravnotežu tijekom metamorfizma u nekim određenim dovoljno širokim granicama tlaka i temperature pri čemu nastaju uvijek iste mineralne zajednice

bdquoReliktna strukturaldquo u metamorfnoj stijeni je kada su u metamorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene Mramor i kvarcit su po mineralnom sastavu karbonati

24 Što je sloj Što je isklinjavanje a što izdanak sloja Koji su elementi položaja sloja Što je krovina a što podina sloja Što su konkordantni a što diskordantni slojevi Koje vrste diskordancije poznaješ Sloj je geološko tijelo omeđeno jasno izraženim diskontinuitetima (slojnim plohama) od naslaga ispod i iznad njega Izgrađen je uglavnom od istovrsnogmaterijala taloženog u jednolikim uvjetima Debljina sloja je malena u odnosuprema površini koju zauzima

Prirodni bočni završetak nekog sloja manifestiran stanjivanjem zove se isklinjavanje Pojavljivanje sloja na površini naziva se izdankom Položaj sloja determinira njegovo pružanje smjer nagiba i kut nagiba (ili samo nagib)

Slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja zovu se KROVINA a slojevi ispod su PODINA

Međusobno paralelni slojevi koji su vremenski kontinuirano taloženi bez obzira na njihov nagib nazivaju

se konkordantnim ili konformnim slojevima Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano taložena onda oni međusobno mogu biti pod nekim kutom Takav odnos slojeva je diskordantan

Vrste diskordancije erozijska i kutna Erozijska diskordancija nastaje onda kad se mlađi slojevi talože na erodirane starije naslage koje nisu jače poremećene Kutna diskordancija nastaje kad su mlađi slojevi taloženi pod nekim kutom u odnosu na starije erodirane i tektonikom poremećene naslage

25 Što su to stratigrafska i topografska krovina i podina sloja Crtežima objasni značenje tih pojmova Nacrtaj grafičke oznake za položaj kosog prebačenog horizontalnog i vertikalnog sloja

Topografska krovina i podina je stijenska masa iznad promatranog sloja odnosno ispod njega neovisno o njihovoj starosti dok stratigrafsku krovinu uvijek izgrađuju mlađi slojevi (taloženi suna starijim slojevima) a podinu stariji

26 Koji su glavni dijelovi geološkog kompasa Koje su strane svijeta zamijenjene na geološkom kompasu Izmjeri zadani položaj sloja i ucrtaj ga u topografsku kartu

Tip Brunton kompas mali dioptar ogledalo centralna linija prozor poklopac kočnica vijak za poništavanje deklinacije kućište klinometar sa cjevastom libelom azimutni brojčanik centrična libela veliki dioptar vizir

Tip Clar kompas skala klinometra azimutni brojčanik kočnica cjevasta libela vijak za poništavanje deklinacije pločica za mjerenje kuta nagiba centrična libela

Na geološkom kompasu su zamijenjene istok i zapad odnosno podjela od 0degdo 360deg označena je obrnuto od smjera kazaljke na satu

27 Što su to bore rasjedi i navlake i zbog čega nastaju Što su sinklinala i antiklinala - skiciraj ih Koji su im osnovni dijelovi

Bora je strukturna jedinica koja nastaje savijanjem stijena litosfere uglavnom zbog utjecaja tlakova prenesenih po slojevima Rasjedi su osnovne strukturne jedinice u litosferi koje nastaju pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva paraklazom ili rasjednom površinom Navlake su strukture u litosferi kod kojih stijenske mase koje su primarno bile jedne uz druge nalazimo jedne na drugima U prirodi često nalazimo starije mase navučene na mlade Međutim to nije pravilo jer je moguće da i mlađe mase budu navučene na starije

Izbočeni dio bore je antiklinala a udubljeni dio bore je sinklinala

Osnovni dijelovi starost slojeva srednji krak koji spaja sinklinalu i antiklinalu osna ravnina koja dijeli antiklinalu i sinklinalu u 2 krila

28 Što je rasjed Što je paraklaza Kako se dijele rasjedi s obzirom na položaj paraklaze Što je skok a što hod rasjeda Što je normalni a što reversni rasjed - skiciraj ih Koje rasjede nazivamo transkurentnima Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastaje pomicanjem dijelova

stijenske mase po pukotini koja se naziva paraklazom ili rasjednom površinom

Paraklaza ili rasjedna površina je ravnina po kojoj se stijenske mase kreću kod formiranja rasjeda

Razlikuju se tri tipa rasjeda normalni reversni i rasjed s horizontalnim pomakom

Skok rasjeda je vertikalno udaljavanje krila rasjeda Hod rasjeda je horizontalno udaljavanje krila rasjeda

Normalni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo spustilo u odnosu na podinsko ili kod kojeg se po vertikalnoj paraklazi jedno od krila spustilo u odnosu na drugo Reversni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo uzdiglo u odnosu na podinsko

Rasjedi s horizontalnim

kretanjem obilježeni su samo kretanjem u pravcu pružanja paraklaze Pri tom kretanju ne mora biti ni hoda ni skoka Ali pomak može biti u dva smjera pa razlikujemo desne i lijeve rasjede prema tome jesu li krila jedno u odnosu prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo Takvi se rasjedi nazivaju transkurentni rasjedi

29 Što su pukotine - koje su primarne a koje sekundarne Kako utvrđujemo položaj pukotina Što su prsline Što je klivaž Koje osnovne značajke pukotina moramo poznavati za njihovo cjelovito definiranje Kako dijelimo pukotine po kinematici nastanka

Pukotine su plohe diskontinuiteta uzduž kojih nije došlo do većih pomaka u stijenskoj masi Primarne pukotine nastale u fazi formiranja stijene sekundarne nastale zbog djelovanja endodinamskih i egzodinamskih faktora na već formiranu stijenu

Položaj pukotine u prostoru određen je koordinatama x y z točke u kojoj se ona nalazi Kod dulje pukotine njezin se položaj određuje s dvije točke ili više

Veoma sitne pukotine koje često ne možemo registrirati okom nazivaju se prsline

Pukotinski klivaž je sustav uskih gustih paralelno poredanih pukotina nastao pri boranju i rasjedanju terena u slojevitim stijenama

Moramo poznavati način postanka (genezu) položaj pukotine u prostoru i njezina orijentacija oblik i dimenziju zijev vrstu i značajke ispune i stanje plohe pukotine

Po kinematici nastanka dijelimo tenzijske pukotine pukotine smicanja i relaksacijske pukotine

30 Koje oblike pukotina poznaješ Što definira dimenziju pukotine Kako dijelimo pukotine s obzirom na ispunu Koje su bitne značajke pukotinske ispune Zašto je uopće važna pukotinska ispuna

Poznajem dijaklaze - pukotine nešto većih dimenzija i leptoklaze - pukotine kojima su dimenzije manje Prsline su pukotine koje se ne mogu registrirat okom

Dimenzija pukotine definirana je njezinom duljinom i širinom a zijev označava otvorenost pukotine tj razmak mjeren dužinomokomice na plohe pukotine Pukotinu s obzirom na ispunu definira materijal ispune pukotineBitne značajke ispune pukotine su ispune prema mineralnom sastavu granulometriji čvrstoći i stupnju vlažnosti Pukotinska ispuna je važna zbog odnosa pukotine na okolnu stijenu

se konkordantnim ili konformnim slojevima Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano taložena onda oni međusobno mogu biti pod nekim kutom Takav odnos slojeva je diskordantan

Vrste diskordancije erozijska i kutna Erozijska diskordancija nastaje onda kad se mlađi slojevi talože na erodirane starije naslage koje nisu jače poremećene Kutna diskordancija nastaje kad su mlađi slojevi taloženi pod nekim kutom u odnosu na starije erodirane i tektonikom poremećene naslage

25 Što su to stratigrafska i topografska krovina i podina sloja Crtežima objasni značenje tih pojmova Nacrtaj grafičke oznake za položaj kosog prebačenog horizontalnog i vertikalnog sloja

Topografska krovina i podina je stijenska masa iznad promatranog sloja odnosno ispod njega neovisno o njihovoj starosti dok stratigrafsku krovinu uvijek izgrađuju mlađi slojevi (taloženi suna starijim slojevima) a podinu stariji

26 Koji su glavni dijelovi geološkog kompasa Koje su strane svijeta zamijenjene na geološkom kompasu Izmjeri zadani položaj sloja i ucrtaj ga u topografsku kartu

Tip Brunton kompas mali dioptar ogledalo centralna linija prozor poklopac kočnica vijak za poništavanje deklinacije kućište klinometar sa cjevastom libelom azimutni brojčanik centrična libela veliki dioptar vizir

Tip Clar kompas skala klinometra azimutni brojčanik kočnica cjevasta libela vijak za poništavanje deklinacije pločica za mjerenje kuta nagiba centrična libela

Na geološkom kompasu su zamijenjene istok i zapad odnosno podjela od 0degdo 360deg označena je obrnuto od smjera kazaljke na satu

27 Što su to bore rasjedi i navlake i zbog čega nastaju Što su sinklinala i antiklinala - skiciraj ih Koji su im osnovni dijelovi

Bora je strukturna jedinica koja nastaje savijanjem stijena litosfere uglavnom zbog utjecaja tlakova prenesenih po slojevima Rasjedi su osnovne strukturne jedinice u litosferi koje nastaju pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva paraklazom ili rasjednom površinom Navlake su strukture u litosferi kod kojih stijenske mase koje su primarno bile jedne uz druge nalazimo jedne na drugima U prirodi često nalazimo starije mase navučene na mlade Međutim to nije pravilo jer je moguće da i mlađe mase budu navučene na starije

Izbočeni dio bore je antiklinala a udubljeni dio bore je sinklinala

Osnovni dijelovi starost slojeva srednji krak koji spaja sinklinalu i antiklinalu osna ravnina koja dijeli antiklinalu i sinklinalu u 2 krila

28 Što je rasjed Što je paraklaza Kako se dijele rasjedi s obzirom na položaj paraklaze Što je skok a što hod rasjeda Što je normalni a što reversni rasjed - skiciraj ih Koje rasjede nazivamo transkurentnima Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastaje pomicanjem dijelova

stijenske mase po pukotini koja se naziva paraklazom ili rasjednom površinom

Paraklaza ili rasjedna površina je ravnina po kojoj se stijenske mase kreću kod formiranja rasjeda

Razlikuju se tri tipa rasjeda normalni reversni i rasjed s horizontalnim pomakom

Skok rasjeda je vertikalno udaljavanje krila rasjeda Hod rasjeda je horizontalno udaljavanje krila rasjeda

Normalni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo spustilo u odnosu na podinsko ili kod kojeg se po vertikalnoj paraklazi jedno od krila spustilo u odnosu na drugo Reversni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo uzdiglo u odnosu na podinsko

Rasjedi s horizontalnim

kretanjem obilježeni su samo kretanjem u pravcu pružanja paraklaze Pri tom kretanju ne mora biti ni hoda ni skoka Ali pomak može biti u dva smjera pa razlikujemo desne i lijeve rasjede prema tome jesu li krila jedno u odnosu prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo Takvi se rasjedi nazivaju transkurentni rasjedi

29 Što su pukotine - koje su primarne a koje sekundarne Kako utvrđujemo položaj pukotina Što su prsline Što je klivaž Koje osnovne značajke pukotina moramo poznavati za njihovo cjelovito definiranje Kako dijelimo pukotine po kinematici nastanka

Pukotine su plohe diskontinuiteta uzduž kojih nije došlo do većih pomaka u stijenskoj masi Primarne pukotine nastale u fazi formiranja stijene sekundarne nastale zbog djelovanja endodinamskih i egzodinamskih faktora na već formiranu stijenu

Položaj pukotine u prostoru određen je koordinatama x y z točke u kojoj se ona nalazi Kod dulje pukotine njezin se položaj određuje s dvije točke ili više

Veoma sitne pukotine koje često ne možemo registrirati okom nazivaju se prsline

Pukotinski klivaž je sustav uskih gustih paralelno poredanih pukotina nastao pri boranju i rasjedanju terena u slojevitim stijenama

Moramo poznavati način postanka (genezu) položaj pukotine u prostoru i njezina orijentacija oblik i dimenziju zijev vrstu i značajke ispune i stanje plohe pukotine

Po kinematici nastanka dijelimo tenzijske pukotine pukotine smicanja i relaksacijske pukotine

30 Koje oblike pukotina poznaješ Što definira dimenziju pukotine Kako dijelimo pukotine s obzirom na ispunu Koje su bitne značajke pukotinske ispune Zašto je uopće važna pukotinska ispuna

Poznajem dijaklaze - pukotine nešto većih dimenzija i leptoklaze - pukotine kojima su dimenzije manje Prsline su pukotine koje se ne mogu registrirat okom

Dimenzija pukotine definirana je njezinom duljinom i širinom a zijev označava otvorenost pukotine tj razmak mjeren dužinomokomice na plohe pukotine Pukotinu s obzirom na ispunu definira materijal ispune pukotineBitne značajke ispune pukotine su ispune prema mineralnom sastavu granulometriji čvrstoći i stupnju vlažnosti Pukotinska ispuna je važna zbog odnosa pukotine na okolnu stijenu

28 Što je rasjed Što je paraklaza Kako se dijele rasjedi s obzirom na položaj paraklaze Što je skok a što hod rasjeda Što je normalni a što reversni rasjed - skiciraj ih Koje rasjede nazivamo transkurentnima Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastaje pomicanjem dijelova

stijenske mase po pukotini koja se naziva paraklazom ili rasjednom površinom

Paraklaza ili rasjedna površina je ravnina po kojoj se stijenske mase kreću kod formiranja rasjeda

Razlikuju se tri tipa rasjeda normalni reversni i rasjed s horizontalnim pomakom

Skok rasjeda je vertikalno udaljavanje krila rasjeda Hod rasjeda je horizontalno udaljavanje krila rasjeda

Normalni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo spustilo u odnosu na podinsko ili kod kojeg se po vertikalnoj paraklazi jedno od krila spustilo u odnosu na drugo Reversni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo uzdiglo u odnosu na podinsko

Rasjedi s horizontalnim

kretanjem obilježeni su samo kretanjem u pravcu pružanja paraklaze Pri tom kretanju ne mora biti ni hoda ni skoka Ali pomak može biti u dva smjera pa razlikujemo desne i lijeve rasjede prema tome jesu li krila jedno u odnosu prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo Takvi se rasjedi nazivaju transkurentni rasjedi

29 Što su pukotine - koje su primarne a koje sekundarne Kako utvrđujemo položaj pukotina Što su prsline Što je klivaž Koje osnovne značajke pukotina moramo poznavati za njihovo cjelovito definiranje Kako dijelimo pukotine po kinematici nastanka

Pukotine su plohe diskontinuiteta uzduž kojih nije došlo do većih pomaka u stijenskoj masi Primarne pukotine nastale u fazi formiranja stijene sekundarne nastale zbog djelovanja endodinamskih i egzodinamskih faktora na već formiranu stijenu

Položaj pukotine u prostoru određen je koordinatama x y z točke u kojoj se ona nalazi Kod dulje pukotine njezin se položaj određuje s dvije točke ili više

Veoma sitne pukotine koje često ne možemo registrirati okom nazivaju se prsline

Pukotinski klivaž je sustav uskih gustih paralelno poredanih pukotina nastao pri boranju i rasjedanju terena u slojevitim stijenama

Moramo poznavati način postanka (genezu) položaj pukotine u prostoru i njezina orijentacija oblik i dimenziju zijev vrstu i značajke ispune i stanje plohe pukotine

Po kinematici nastanka dijelimo tenzijske pukotine pukotine smicanja i relaksacijske pukotine

30 Koje oblike pukotina poznaješ Što definira dimenziju pukotine Kako dijelimo pukotine s obzirom na ispunu Koje su bitne značajke pukotinske ispune Zašto je uopće važna pukotinska ispuna

Poznajem dijaklaze - pukotine nešto većih dimenzija i leptoklaze - pukotine kojima su dimenzije manje Prsline su pukotine koje se ne mogu registrirat okom

Dimenzija pukotine definirana je njezinom duljinom i širinom a zijev označava otvorenost pukotine tj razmak mjeren dužinomokomice na plohe pukotine Pukotinu s obzirom na ispunu definira materijal ispune pukotineBitne značajke ispune pukotine su ispune prema mineralnom sastavu granulometriji čvrstoći i stupnju vlažnosti Pukotinska ispuna je važna zbog odnosa pukotine na okolnu stijenu

Poznajem dijaklaze - pukotine nešto većih dimenzija i leptoklaze - pukotine kojima su dimenzije manje Prsline su pukotine koje se ne mogu registrirat okom

Dimenzija pukotine definirana je njezinom duljinom i širinom a zijev označava otvorenost pukotine tj razmak mjeren dužinomokomice na plohe pukotine Pukotinu s obzirom na ispunu definira materijal ispune pukotineBitne značajke ispune pukotine su ispune prema mineralnom sastavu granulometriji čvrstoći i stupnju vlažnosti Pukotinska ispuna je važna zbog odnosa pukotine na okolnu stijenu