Antičke olupine Jadrana seminar

7/31/2019 Antike olupine Jadrana seminar

1/37

Antike olupine

JadranaRimsko razdoblje

Nevena Lazi


2/37

Sadraj

Uvod

Povijesna pozadina

Brodovi i luke

Tereti1. Amfore

2. Dolia

3. Keramiko posue na Jadranu4. Kamen

5. Metali i metalne rude6. Staklo

7. Umjetniki i obrtniki objekti8. Drugi tereti

Zakljuak Literatura


3/37

Uvod

olupine rimskih brodova na Jadranu

u vrijeme rimske dominacije

brodovi, luke, tereti

amfore, keramika, staklo i dr


4/37

Povijesna pozadina

u 2. st pr. Kr. Rimljani su vedominirali Mediteranom

ratovi su se pomaknuli na periferiju

pa se Mediteran mogao razvijat, u

smislu trgovine i proizvodnje

sjeverna Italija, Campania i Etruriasnani produkcijski centri, dominirali


5/37

Povijesna pozadina

uvoz metala, intenzivna kultivacijavinove loze i maslina za izvoz

dominaciju poeli preuzimati

provincijski centri uvoz penice sa Sicilije, voa, povra i

minerala sa Sardinije, drva sa Korzike

jedna od najvanijih provincija Hispaniametali, maslinovo ulje, ribai penica


6/37

Povijesna pozadina

proizvodnja i trgovina vinom bila je

stalna

iroku distribuciju imao i kamen

vanije rute za ovu vrstu tereta grkimaloazijski centri prema junoj Italiji

uspostavljena rimska provincija naJadranurazvili se urbani centri uzobalu


7/37

Povijesna pozadina

promjene na kraju 1. st pr. Kr.:

crnofiguralnu keramiku zamijenila

crvenofiguralna

pojava novih tipova amfora


8/37

Brodovi i luke

brodovi koji su tada plovili Jadranom

vrlo su dobro poznati

jedrenjaci su se zvali navis oneraria

to su bili neproporcionalni brodovi

kod kojih su odnosi izmeu duljine iirine varirali izmeu 3:1 i 4:1

pramac i krma povieni- sadravalikabine za posadu


9/37

Brodovi i luke

na krmi se takoer nalazila i kuhinja

glavni jarbol nosio je jedno

pravokutno jedrovelum

ponekad je postojalo i drugo jedro, u

obliku trokuta

uz povoljan vjetar ovi brodovi su moglipostii brzinu 4 6 vorova


10/37

Brodovi i luke

posada nije bila velika, ovisno oveliini broda

vlasnik ili najamnik broda zvao se

navicularius ako je brod prevozio njegovu robu, on

bi najee bio na njemu

kapetanmagister navisje najeebio profesionalac kojeg bi unajmionavicularius


11/37

Brodovi i luke

veinu prometa su inili manjibrodovi, do 100 tona ili manje (300 ttransport penice u Rim)

za plovidbu uz obalu najvanija subila mjesta za usidrenje i pretovartereta na manje brodove

ostaci luka na lokacijama veihjadranskih gradova najee su biliuniteni kasnijom gradnjom


12/37

Brodovi i luke

mogue je da je Pola imala luku koja je bilaglavna postaja na ruti za Akvileju

u sluaju Salone vjerojatnije je da je imala

luku udaljenu od grada zbog toka rijekeJadro, kao i Narona zbog Neretve

najouvaniji ostaci luka su oni Isse iAenoneprikazuju 2 osnovna nainakonstrukcije manjih luka


13/37

Brodovi i luke

Issaluka iz predrimskog razdoblja,prirodna luka, izgraena obala odkamenih blokova (Grci), proiriliRimljani

Aenonaizravna plovidba nije bilamogua zbog plitkih voda pa je luka

osnovana blizu dananjeg Zatona icestovno povezana s Aenonom


14/37

Brodovi i luke

nigdje na Jadranu nije pronaensvjetionik iako je morao postojati u

rimskom razdoblju

u tom razdoblju Mediteranom se

plovilo od kraja svibnja do sredine

rujna


15/37

Tereti

tereti variralisvi proizvodi poznatirimskom svijetu

nepropadljivi tereti kao to su kamen, metal

i keramika ostali su ouvani tako to biukopali brod u pijesak zbog svoje teine

najei nalazi su amfore, zatim keramika,metali u obliku ingota i kamen

najee jedan tip tereta


16/37

Tereti

2 tipa pomorske trgovine:

trgovina od luke do luke (port-to-port),

esta pristajanja za utovar i istovar

itavi tereti utovareni na jednoj, aistovareni na drugoj lokaciji, zavrnojlokaciji putovanja


17/37

Tereti

1. Amfore

simbol podvodne arheologije

veliki spremnici s dvije ruke,koriteni tijekom rimskog razdoblja,ali i ranije i kasnije

primarno za transport tekuina vino, maslinovo ulje,ocat, mlijeko,voda


18/37

Tereti

ali i masline, proizvodi od ribe (umaci,

usoljena, suena, marinirana riba),voe, povre, med, smola...

tipovi na Jadranu

Dressel 6B

transport ulja, proizvodnja u Istri

15 olupina na Mediteranu

kod Hvara, Lastova, Peljeca


19/37

Tereti

Dressel 2-4

transport vina

najee hispanskog oblika i podrijetla

vrlo este na Jadranu

Paranj kod Hvara, greben Pupak kodPalagrue


20/37

Tereti

Dressel 7-11

jedno vee nalazite na Jadranu kodotoia Paranj, nedaleko od Hvara

Richborough 527

rijetke na Mediteranu, uz izuzetakJadrana

smatra se da su sluile za transport voa kod Mljeta, greben Pupak kod Palagrue,

Svetac


21/37

Tereti

Dressel 20

transport maslinovog ulja

i amfore i ulje hispanskog podrijetla

jedna znaajna lokacija na Jadranu pinut

amfore koritene kao graevinski

materijal fragmenti - Faana, Sveti Ivan na puini,

Stipanska, otok ut


22/37

Tereti

2. Dolia

veliki spremnici za transport tekuina,najee vina

pojava na rimskim brodovima 2. i 1. st.pr. Kr.

velik dio ovih posuda ostajao je trajno na

brodovima i tako ih pretvarao u tankere kapacitet doliana brodu bio je 1500-3000

l


23/37

Tereti

napunjene bi teile i do 2 t

5 jadranskih olupina sadri doliae

jedina bolje ouvana se nalazi naSupetru, nedaleko od Cavtata

Kod Pule, Rogoznice, Lastova, Mala

Palagrua


24/37

Tereti

3. Keramiko posue na Jadranu veliki tereti datiraju u 2. i 1. st pr.

Kr.

3 olupine pompejske keramike(juna Italija) i 2 olupine grko-maloazijskih spremnika ECW

(istono grubo posue) i ESB (istonoSigillata B) tipa veina talijanskog podrijetla


25/37

Tereti

pompejska keramika

duboki poklopci s krunomdekoracijom,presvueni crvenom bojom

pompejski crveni tanjuri orlo bifido zdjele

posue na brodovima slagano u visinu i

do 200 cm


26/37

Tereti

istono Sigillata B fino posue, boja varira od naranasto-

crvene do crveno-smee ili boje cimeta

plitko posue s ravnim dnom

duboke posude

plitke posude

tanjuri s okruglom bazom

Izmetite, Nin


27/37

Tereti

istono grubo posue Izmetite i Viganj

nekoliko veih i manjih standardnihoblika

alice

vrevi s rubom u obliku trolista

lonci za kuhanje

bikonine posude s dvije ruke iokruglom bazom


28/37

Tereti

poklopci

duboki tanjuri

tave

reetka (za rotilj?)

najei tip posua na Jadranu

velik broj nalaza, ali vei dioneobjavljeni

primjerci pronaeni i u unutranjosti


29/37

Tereti

4. Kamen

tereti najee iz lokalnih kameneloma

vapnenac

skuplji i ekskluzivniji je bio maramor

teko datirati ovakve terete

terete je inio neobraeni kamen,

poluobraeni (konstrukcijski elementi,sarkofazi, skulpture...)

esti nalaz balastno kamenje


30/37

Tereti

5. Metal i metalne rude

najei su olovni ingoti, a zatimbakreni i kositreni

eljezo se transportiralo u polugama

ingoti su jako rijetki na Jadranu


31/37

Tereti

6. Staklo sirijski staklo - staklo vrhunske

kvalitete

osim Rima, vani centri proizvodnjePompeji i Akvileja dio mijeanog tereta ei u kasnijim razdobljima u obliku zdjela i boca

rjei su nalasci ingota i grumenagrubog stakla (Mljet)


32/37

Tereti

7. Umjetniki i obrtniki predmeti samostalni umjetniki predmeti najei

esto su to bronani ili mramorni kipovi

drveni namjetaj s mramornim dijelovima

proizvodi od terracotte

ukrasne pribadae za kosu od bjelokosti

kameni obelisk


33/37

Tereti

8. Drugi tereti

ivotinje prema kostima

minerali- sumpor (u obliku ingota),gelenit (olovni sulfid), cerezit (olovnikarbonat), cinober (olovo- IV-oksid)

itarice

voe: groice, smokve, datulje,ljive, kruke, marelice i vinje


34/37

Tereti

oraari: bademi, ljenjaci, orasi i pistacije

smolatransport u ovalnim blokovima

jantar

kozmetika

lijekovi

zaini

tkanine


35/37

Tereti

novac

nerijetki pronalazak

desetak olupina sadri vie od 100komada kovanica

najee su otkriveni uz ekskluzivni teret

rjei na Jadranu nego na Mediteranu

Verige, Zaton, Polae, Ilovik


36/37

Zakljuak

tereti olupina na Jadranu su zaista

raznovrsni i moemo rei da ih je poprilino

Jadran je oito bio prometno podruje

mjesto gdje se sastaju sjeverno-talijanska(akvilejska) i juno-talijanska (pompejska)pomorska ruta zbog ega je jadranska obalapostala vano trite, ponajvie to se tiekeramike


37/37

Literatura

Jurii, Mario, Ancient Shipwrecks ofthe Adriatic: Maritime transport during

the first and second centuries AD, The

Basingstoke Press,Oxford, 2000.

Documents

Antičke olupine Jadrana seminar