DANILSKA KULTURA

Rasprostranjenost• uglavnom na istom području kao stariji neolitik,

tj. duž čitave naše obale, potom u srednjojAlbaniji (Cakran)

• elementi danilske kulture nalaze se i u Bosni u okvirima kakanjske i butmirske kulture, u okvirima vinčanske k. u Metohiji (skupinaReštani, utjecaji dolinom rijeke Drima), u jugozapadnoj Makedoniji (tkđ. dolinom CrnogDrima) → područja na kojima se križaju utjecajisa zapada i istoka

Nalazišta:

• prema Š. Batoviću 1979. bilo ih je 37• pećine oko Trsta, Žablje (Zaule) – naselje na otvorenom• Istra: Javorika na Velom Brijunu – naselje na otvorenom,

Vešanska peć na Učki• Kvarner: Vela jama na Lošinju, Jami na sredi na Cresu• sjev. Dalmacija: Privlaka, Vrsi, Islam Grčki, Smilčić,

Benkovac, Lisičić, Bribir, Piramatovci• srednja Dalmacija: Danilo, Škarin samograd, Mratovo,

Pokrivenik, Markova špilja na Hvaru, /Vela spila na Korčuli/

• južna Dalmacija, Hercegovina, Crna Gora: /Gudnja na Pelješcu/, Spila kod Perasta, Crvena stijena, Zelena pećina, Stolac

Naselja i nastambe

• stalna naselja na otvorenom, a u špiljama povremena• najgušća naseljenost oko Trsta i u sjev. Dalmaciji• naselja na otvorenom ugl. na istim položajima kao

naselja III. stupnja impresso keramike → uz ležišta gline ili pjeskulje, uz obradivo zemljište, u blizini ili pored izvora vode, uz morsku obalu, isključivo u nizini (nema naselja na uzvisinama ili brežuljcima).

• većinom kružno, polukružno ili elipsasto oblikovana

VELOLUČKA KULTURA

NALAZI TIPA GUDNJA I VELA SPILA

Lokaliteti:Gudnja (Pelješac), Vela spila, Jakasovaspilja, Žukovica (Korčula), Sušac

• Iako je već odavno uočena prisutnostslične slikane keramike i na nekim drugimnalazištima (Škarin samograd, Danilo i Smilčić, Grapčeva špilja, Markova špilji i Pokrivenik, Ravlića pećina, Obre II), takvaje keramika na spomenutim lokalitetimatek sekundarna ili pojedinačna pojava u sasvim drugačijem kulturološkomokruženju i značajna je zbog relativno-kronoloških razloga.

Vela spila

• 5 m debeli, neporemećeni kulturni sloj u rasponu od predneolitika do modernogvremena – 7 faza: 7. predneolitička, 6. ranineolitik, 5. srednji neolitik, 4. kasni neolitik, 3.eneolitik, 2. rano brončano doba, 1. željezno doba, antika, srednji vijek

Neolitik• 6. faza - stariji neolitik = impresso

keramička kultura s 3 razvojna stupnja• 5. faza – srednji neolitik = velolučka

kultura• 4. faza - kasni neolitik = hvarska kultura s

• gruba keramika – napravljena je oddobro pročišćene gline, u presjekuhomogene strukture, dobro pečena, glačane površine, ukrašena urezivanjem(motivi su viseći trokuti ispunjeniurezima, mrežasto isprepletenim urezimai linearni

• glačana keramika od pomno priređenegline, sjajno polirane površine. Oblicibikonične zdjele i polukuglaste zdjele, zvonaste čaše, duboke zdjele S-profila; boja površine može biti izrazito crna, ali i crvena, a ponekad je prisutno i miješanjecrvene i crne površine; ukrasa nema, osim izuzetno rijetko urezivanje i manjeplastične aplikacije

• slikana keramika – zaštitni znak srednjegneolitika; izrazito kvalitetna keramika, oddobro priređene gline s primjesamaamorfnog i kristalnog vapnenca, ali u finomljevenom prahu; jednolično pečenačime je postignura površina žućkaste, oker ili blijedocrvene boje, ponekadprevučene sivkastim premazom

• oblici: široke, gotovokuglaste posude s niskim cilindričnimvratom koji pri vrhumože biti prstenastozadebljan ili raširenprema van; zvonastečaše, polukuglastezdjele

• slikanje: prije pečenja, sjajnocrvenom bojom slika se glavni motiv, a zagasito sivomili smeđom tanak obrub uzobje strane crvene vrpce; velike posude ukrašene susamo slikanjem crvenom ilismeđom bojom →široke vrpcekoje tvore široki spiralni ukras

• motivi: klasična spirala u vrpčastoj izvedbi, meandri, linearni motivi, cik-cak vrpce, šahovnice, kapljice, antropomorfni likovi, ljesvičasti

• motivi: klasičnaspirala u vrpčastojizvedbi, meandri, linearni motivi, cik-cakvrpce, šahovnice, kapljice, antropomorfni likovi, ljesvičasti

Gudnja

I. rani neolitik - kultura impresso keramikeII. srednji neolitik – nalazi tipa Gudnja i

Vela spilaIII. kasni neolitik – hvarska kultura (stilski je

ova faza Gudnje bliža i sličnija nalazimahercegovačkog lisičićkog tipa)

HVARSKA KULTURALokaliteti:

• pećine oko Trsta• južna Istra: Javorika na Velom Brijunu, Vrčin

(gradina), pećina Cingarela kod Momjana• Kvarner: Vela jama na Lošinju, Jami na

Sredi (Cres)• sjev. Dalmacija: Privlaka, Islam Grčki,

Smilčić, Tinj, Benkovac, Lisičić, Bribir, pećina Tradanja kod Zatona Šibenskog

• srednja Dalmacija: Danilo, Škarin samograd, Gospodska ili Milaševa pećina na izvoruCetine, Grapčeva špilja, Markova špilja,Pokrivenik (Badanj), Smokvina i Vela špilja – sve na Hvaru, Jakasova i Vela špiljana Korčuli, Rača špilja na Lastovu

• juž. Dalmacija: Grad i Spila kod Nakovane, Gudnja (Pelješac)

• Crna Gora: Spila iznad Perasta, Odmutnjača, Crvena Stijena

• Hercegovina: Lisičići, Zelena Pećina, Stolac, Ravlića pećina

• Lika: pećina Golubinjača kod Mlakve

Rasprostranjenost:

• uglavnom se poklapa s danilskom; određenielementi prodiru u srednju Bosnu (u okvirimabutmirske kulture), pa i u lasinjsku kulturu (prekoLike Kupom do sjev.zap. Hrvatske); određeniutjecaji uočljivi su i u alpskoj facies lenđelskekulture u Sloveniji (iz Istre i Hrv. primorja); dolinom Drima na Kosovo i u zapadnuMakedoniju

• Eponimni lokalitet: Hvar – Grapčeva špilja• prva istraživanja 1887. Izvješća R. Gasperinija i

S. Rutara 1888. – ustanovljeno 11 naslaga, alibez kulturne i vremenske definicije

• G. Novak istraživao od 1912. g. – dugo godinajedino poznato neolitičko nalazište na našojobali

• Novak nastavlja istraživanja nakon 2. svj. rata pa do 1952. Od 1953.-1975. istražuje Markovušpilju.

4 prostorne varijante

• hvarska na srednjodalm. otocima i susjednom kopnu(slikana keramika sa spiralnim i meandarskim uzorcima)

• lisičićka u zaleđu, ugl. Hercegovina (nema slikanja, samo urezana)

• smilčićka u sjev. Dalmaciji (urezana tj. udubljena+grubaslikana s pravocrtnim motivima)

• istarsko-sjev.jadranska (miješaju se, ali dominirasmilčićki stil)

zajedničke osnovne pojave, ali i znatne razlike zbograzličitih zemljopisnih uvjeta i razlika u gospodarstvu,predajama, međusobnim vezama i vezama sa susjedima

• veći broj nalazišta u pećinama nego naotvorenom, ali su potonja veća i bogatija

• naselja su pretežito smještena na ili pokrajnaselja srednjega i starijega neolitika, a samo ponekad na novim položajima(primjerice Lisičići, Milaševa pećina, Grapčeva špilja)

• naselja na otvorenom – isti položaj kao u prethodnoj fazi (uz ležištagline, uz vodu, plodna polja)

• nedovoljno istražena osim Lisičića, Smilčića, Danila, Javorike i Bribira

• kružni ili polukružni oblik (Smilčić)• naselja u špiljama: vatrišta ili ognjišta od kamenih ploča, približno

kružnog ili elipsastog oblika• Javorika: stambene jame ili zemunice s ognjištima od kamenih ploča• Danilo: ist. dio naselja, osobito vanjski opkop ima hvarskog

materijala• Smilčić: naselje mlađega neolitika zauzima veći prostor od

prethodna dva; kružne nastambe s ognjištima; raniji opkopi služesamo za otpad

Lisičići• najbolje se može rekonstruirati naselje → 3 građevinske faze, u

najdonjoj zemunice, a u dvije gornje nadzemne, pravokutne kuće; tkđ. kružan oblik naselja

• najdonja faza: 16 zemuničćnih jama, 2 jame za pečenje keramike, 4 vanjska ognjišta, niz drugih jama

• svi objekti smješteni su u krugu oko većeg prostora u središtukojega je bilo veliko ognjište (1,5x2 m) izgrađeno od riječnihoblutaka; zemunice nepravilnog jajolikog oblika (2,5-5m x 1-3m), pokrivene pleterom ili granjem, učvršćenim oblucima

• srednja faza: zajedničko ognjište nešto manje, ali oko njega se niže7 manjih; oko tog se prostora nižu pravokutne nadzemne kuće

• gornja faza: nema više središnjeg prostora s ognjištem, umj. toga 2 nadzemne kuće

• Pokapanje• ostaci ljudskih kostura ili kostiju: • Smilčić – samo ulomak jedne lubanje• Grapčeva špilja – mnoštvo kosti razbacanih po

kulturnom sloju bez veze – mogu se izdvojiti 3 dječjelubanje, ostale analize ne postoje

• Pokrivenik – ostaci 2 kostura (dijete i odrasla osoba) položeni u posebnoj špiljskoj udubini

• Lisičići – donja čeljust u naslazi pepela kraj vatrišta u jednoj zemunici

• općenito nema ukopa u grobljima, već se poštujupojedinačne kosti

• - osnovna razlika između keramike sjev. Dalmacije i ostalih dijelova obale:

• nedostatak tipične hvarske slikanekeramike i keramike vinčanskog tipa

• velika količina reljefno ukrašenekeramike

• dugotrajnije i snažnije predaje izdanilske kulture

Gospodarstvo

• nema bitnih promjena – osnovne graneostaju lov, ribolov, stočarstvo, poljodjelstvo, skupanje prirodnih dobara

• ostaci poljedjelstva najizrazitiji su u Smilčiću i Lisičićima (pšenica, ječam, raž, žrvnjevi, kremeni dijelovi srpa, kamenemotike-sjekire)

• u Lisičićima nedostatak stočarstvanadoknađuje lov