Anica Banović • Ana Lopac Groš • Tanja Petrač Živi svijet 8 · Geni su dijelovi molekule _ koji određuju _. 2. Između ponuđenih pojmova ... inteligencija c) niski

Živi svijet 8radna bilježnica iz biologije za osmi razred osnovne škole

Anica Banović • Ana Lopac Groš • Tanja Petrač

IzdavačProfil InternationalZagreb, Bužanova 20A

Za IzdavačaDaniel Žderić

Direktorica izdavaštva i razvojaIvančica Knapić

Glavna urednicaMarija Odak Zidanić, prof.

Stručna suradnicadr. sc. Tamara Čačev

Recenzentice Mirjana Valjak-Porupski, prof. Jasenka Meštrović, prof.

Lektorice Anita Poslon, prof.Morana Zajec, prof.

Fotografije Getty ImagesScience Photo LibraryArhiva Profila

Likovno-grafičko oblikovanjeStudio 2M

Naslovnica Studio 2M

Prijelom Antonija Sarjanović

TisakProfil

Zagreb, Hrvatska, 2014.

© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove radne bilježnice ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.

Profil je član Europskog udruženja

izdavača udžbenika

Živi svijet 8radna bilježnica iz biologije za osmi razred osnovne škole

Anica Banović • Ana Lopac Groš • Tanja Petrač

Sadržaj

1. Osnove nasljeđivanja – molekula DNA ....6Slični, a različiti .................................................................................. 6Molekule života ................................................................................. 8Nespolno i spolno razmnožavanje ................................................. 9Genetika .............................................................................................11Nasljeđivanje spola ........................................................................14Mutacije i modifikacije ....................................................................16

2. Građa i funkcije ljudskog organizma .... 18Građa ljudskoga tijela .....................................................................18Kroz život ...........................................................................................20Vrijeme velikih promjena ................................................................22

3. Građa i uloga spolnih organa, odgovorno spolno ponašanje ................... 24Muški spolni organi .........................................................................24Ženski spolni organi ........................................................................26Trudnoća – razvoj zametka i ploda .............................................28Odgovorno spolno ponašanje .......................................................31Odgovorno roditeljstvo ...................................................................32

4. Sustav organa za kretanje ........................ 33Kostur čovjeka ..................................................................................33Mišići ..................................................................................................36Građa kostiju ....................................................................................38Zaštita i bolesti organa za kretanje ..............................................40

5. Živčani sustav i osjetila ............................. 43Od živčane stanice do živca ..........................................................43Živčani sustav ..................................................................................45Leđna moždina i refleksi ................................................................47Mozak ................................................................................................49

Draga učenice i dragi učeniče,

radna bilježnica koja je pred tobom pomoći će ti da upamtiš i primijeniš znanja koja si stekla/stekao učeći gradivo biologije u osmom razredu.Primijetit ćeš da su brojevi ispred nekih zadataka drugačije označeni: 3.

To su zadatci koji će te potaknuti na snažniju aktivnost, razmišljanje i kreativnost.

Nadamo se da će ti rješavanje zadataka biti zabavno!

Autorice

Očuvajmo zdravlje živčanog sustava ..........................................51Ovisnost o nikotinu, alkoholu i drogi ............................................53Osjetilo vida ......................................................................................55Vid .......................................................................................................57Osjetilo sluha i ravnoteže ...............................................................59Ostala osjetila ...................................................................................61

6. Hormonska regulacija ............................... 63Hormoni – nevidljivi upravljači našeg tijela................................63

7. Sustav organa za optok krvi .................... 66Krv ......................................................................................................66Kako krv struji tijelom .....................................................................69Čuvajmo zdravlje krvožilnih organa .............................................73Limfa i zaštita organizma od bolesti ...........................................74

8. Sustav organa za disanje .......................... 78Organi za disanje i glas...................................................................78Zaštita i bolesti organa za disanje ...............................................82

9. Sustav organa za probavu ........................ 84Hranjive tvari ....................................................................................84Prehrana i zdravlje ...........................................................................87Probavni sustav i probava .............................................................89Zaštita i bolesti organa za probavu..............................................94

10. Sustav organa za izlučivanje ................... 97Mokraćni sustav .............................................................................97Koža ..................................................................................................101

11. Razvojni put čovjeka ................................10312. Ponovimo o ljudskom tijelu ..................105

6

Slični, a različiti

1. Kako se naziva razdoblje razvoja živih bića od prastanice do danas?

__________________________________________________________________________________

2. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje.

U početnim je stadijima razvoja ljudski zametak sličan zametcima drugih kralježnjaka, posebice sisavaca. Tomu je razlog što:

a) se razvijaju u istim uvjetima

b) imaju zajedničko podrijetlo

c) nastaju na isti način

d) nastaju iz spolnih stanica.

3. Sva živa bića imaju zajednička obilježja. Objasni tvrdnju na primjeru tratinčice.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4. Prouči pojmove u lijevom stupcu te pronađi njihov opis u desnom stupcu. Na crtu pokraj pojma u desnome stupcu napiši slovo ispred odgovarajućega pojma u lijevome stupcu.

a) aerobni organizam _____ neophodan mu kisik

b) anaerobni organizam _____ nije mu potreban kisik

c) autotrofni organizam _____ gotova organska tvar

d) heterotrofni organizam _____ Sunčeva energija

1. Osnove nasljeđivanja - molekula DNA

biološka evolucija

Tratinčica je izgrađena od stanica, u jezgrama ima molekule DNA, energiju

dobiva razgradnjom spjeva koje sama stvara u procesu fotosinteze, reagira

na prisutnost drugih tvari iz okoline, razmnožava se spolno.

a)

b)

d)

c)

7

5. Među zadanim pojmovima odaberi one koji opisuju navedenu vrstu. Napiši ih na za to predviđeno mjesto. Zadani su pojmovi: aerob, autotrof, heterotrof, mnogostanični, nespolno razmnožavanje, spolno razmnožavanje.

a) miš ___________________________________________________________________________

b) spirogira _____________________________________________________________________

c) šumska jagoda ______________________________________________________________

6. Objasni razliku u procesu rasta mnogostaničnih organizama.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

7. Usporedi po čemu su slični, a po čemu različiti domaća mačka i pas.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

8. Zaokruži slovo ispred jednoga točnog pojma.

Stanični organel koji nije prisutan u heterotrofnoj stanici jest:

a) citoplazma

b) kloroplast

c) mitohondrij

d) ribosom

e) stanična jezgra

f) vakuola.

9. Navedi dva vanjska i dva unutrašnja čimbenika koji mogu potaknuti vrste na promjene.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

10. Svaki kontinent ima svoja specifična reljefna i klimatska obilježja. Navedi primjer vrsta koje su se građom tijela prilagodile izrazito sušnom, hladnom, vjetrovitom okolišu. Na koji su se način prilagodile?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

aerob, heterotrof, mnogostanični, spolno razmnožavanje

aerob, autotrof, mnogostanični, nespolno razmnožavanje

aerob, autotrof, mnogostanični, spolno i nespolno razmnožavanje

Mnogostanični organizmi rastu povećanjem broja stanica, a jednostanični

povećanjem obujma stanice.

Slični su po unutrašnjoj građi tijela, razmnožavanju, različiti po ponašanju,

vanjskoj građi tijela, glave.

vanjska: promjena klime, promjena načina prehrane, unutrašnje tvari koje su

popili i pojeli i tako unijeli u svoje tijelo

sušna klima: deva skladišti masno tkivo zbog nedostatka vode u okolišu, ima duge

trepavice, jastučiće na nogama; hladna klima: polarni zec ima bijelu boju krzna,

male uške; vjetrovita područja: kukci nemaju krila, manje su građe

8

Molekule života

1. Svako je ljudsko biće određeno nasljeđem – genima i oblikovano utjecajem okoline. Navedi pet svojstva koja si ti naslijedio/naslijedila te pet svojstva koja su nastala utjecajem okoliša.

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Molekula deoksiribonukleinske kiseline može se udvostručiti stvarajući svoju kopiju. Na prikazu upotpuni građu dviju molekula DNA koje nastaju iz jedne molekule DNA.

RNADNA

a) Dopuni rečenice pojmovima koji nedostaju.

Kromosom se sastoji od dviju _____________________________ , a svaka od njih

sadrži jednu molekulu _____________________________.

b) Koje su sličnosti, a koje osnovne razlike u građi molekule DNA i RNA čovjeka?

3. Zašto je bitna činjenica da čovjekove tjelesne stanice imaju dvije kopije istoga gena za određeno svojstvo?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

DIO MOLEKULE DNA RAZDVAJANJE LANACA DNA NOVE MOLEKULE DNA

Naslijeđena svojstva: boja očiju, oblik nosa, građa srca, građa oka, normalan

vid, kratkovidnost. Nastala pod utjecajem okoliša: boja kože, boja kose, količina

mišića, masnoga tkiva, količina vode u organizmu.

kromatida

DNA

Jedna je garnitura gena od majke, a druga od oca. Ako neki gen ne

funkcionira, onda postoji “zamjenska kopija“ koja će omogućiti stvaranje

bjelančevina i normalan rad stanice.

dvolančana, u jezgri, nositelj nasljedne tvari

jednolančana, u citoplazmi,

prepisuje uputu s DNA

dušične baze, u stanici svih

živih bića

9

Nespolno i spolno razmnožavanje


a) ruža _____ dioba

b) streptokok _____ pupanje

c) smeđa vlasulja _____ spore

d) vrganj _____ vegetativno razmnožavanje


a) mejoza _____ klon

b) nespolno razmnožavanje _____ n

c) oplodnja _____ 2n

d) spolne stanice _____ redukcijska dioba

e) tjelesne stanice _____ zigota

3. Popuni tablicu obilježjima spolnoga i nespolnoga razmnožavanja.

Oblik razmnožavanja Tri obilježja

nespolno

spolno

jedan roditelj, genski identični roditelju,

mitoza

dva roditelja, genski slični roditeljima,

mejoza, oplodnja

b)

c)

d)

a)

b)

d)

e)

a)

c)

10

4. Zamisli da će stanica koja je prikazana na slici i u kojoj su se kromosomi udvostručili proći proces mitoze.

Na crtežu su naznačene novonastale stanice. Nacrtaj kromosome u tim stanicama.

5. a) U kojim se organima odvija mejoza u muškaraca, a u kojim u žena?

__________________________________________________________________________________

b) Kakve stanice s obzirom na broj i sastav gena nastaju tijekom mejoze?

__________________________________________________________________________________

c) Navedi tri vrste kod kojih se tijekom života ne odvija mejoza.

__________________________________________________________________________________

6. Jedna je tjelesna stanica prošla kroz diobu – mitozu. Taj se proces odvijao deset puta. Koliko je ukupno stanica nastalo nakon posljednje diobe? Prikaži izračun.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

u muškaraca u sjemenicima, u žena u jajnicima

bakterije, jednostanične alge, virusi

1024 stanica

nastaju stanice s duplo manjim brojem molekula DNA, gena i s obzirom na sastav gena su slične

11

Genetika

1. Dopuni rečenicu pojmovima koji nedostaju.

Kromosom je građen od molekule ______________________ i ______________________.

Geni su dijelovi molekule ____________________ koji određuju ____________________.

2. Između ponuđenih pojmova zaokruži slovo ispred točne tvrdnje.

a) Geni se s roditelja prenose na potomke tjelesnim stanicama.

b) Kopija gena koja ne dolazi do izražaja naziva se dominantni gen.

c) Na pojavljivanje stečenih svojstava utječe jedinka svojim postupcima.

d) Varijabilnost između jedinki uvjetovana je ili genima ili okolišem.

3. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Koju od navedenih čovjekovih osobina određuje samo jedan gen?

a) kvaliteta zubne cakline

b) inteligencija

c) niski rast

d) boja kože

4. Već si naučio/naučila da se dominantni alel označuje velikim slovom, a recesivni alel malim slovom. Označi slovom b alel za plavu boju očiju, a slovom B alel za smeđu boju očiju. Koje će od navedenih kombinacija alela odrediti hoće li boja očiju biti plava ili smeđa?

BB boja očiju

Bb boja očiju

bb boja očiju

DNA

DNA

smeđa

smeđa

plava

bjelančevina

svojstva

12

5. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Normalan je sluh dominantno svojstvo. Ako majka ima normalni sluh (Dd), a otac normalan sluh s kombinacijom alela DD, mogućnost da među svojom djecom imaju dijete koje je nagluho je:

a) 0 %

b) 25 %

c) 50 %

d) 75 %

e) 100 %

Tablicu ispuni mogućim kombinacijama alela.

D d

D

D


Pjegavost je dominantno svojstvo. Ako majka nema pjege na koži, a otac ima pjege na koži i kombinaciju gena Pp, mogućnost da njihovi potomci imaju pjege na koži je:

a) 0 %

b) 25 %

c) 50 %

d) 75 %

e) 100 %


P p

DD

PpP

Ppp pp

pp

Dd

DD Dd

13

7. Kratkovidnost je recesivno svojstvo. Izrazi u postotcima kolika je mogućnost:

a) da kratkovidna osoba i osoba normalnog vida (Aa) imaju potomke normalnoga vida

________________________________

b) da dvije kratkovidne osobe dobiju potomke normalnoga vida

________________________________

c) da potomci osoba normalnoga vida (Aa i Aa) imaju normalan vid.

________________________________

8. Tablica prikazuje dominantna i recesivna svojstva kod graška.

a) Ako jedna biljka u stanici ima samo alele za žuto sjeme, a druga biljka ima jedan alel za žuto sjeme te drugi za zeleno, koja je mogućnost da će njihovi potomci imati žuto obojeno sjeme?

_____________________________________________________

b) Križajući biljke koje u stanicama imaju alele za žutu i zelenu boju mahune, koja je mogućnost da će njihovi potomci imati mahune žute boje?

_____________________________________________________

c) Koju se biljku s obzirom na kombinaciju alela ne smije uzeti ako se žele dobiti potomci koji imaju okruglo sjeme?

_____________________________________________________

d) Koju kombinaciju alela mogu imati biljke koje će se križati ako se želi dobiti grašak s niskom stabljikom?

_____________________________________________________

Dominantna svojstva graška

Recesivna svojstva graška

boja cvijeta

položaj cvijeta

boja sjemena

oblik sjemena

oblik mahune

boja mahune

visina stabljike

50 %

0 %

75 %

100 %

25 %

OO, Oo

nn

14

Nasljeđivanje spola

1. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Tjelesne stanice imaju:

a) jednak broj kromosoma kao i spolne

b) polovinu broja kromosoma u odnosu na spolne stanice

c) dvostruki broj kromosoma u odnosu na spolne stanice.

2. Koliko kromosoma čovjek ima:

u stanici mozga _____________

u spermiju _____________

u stanici kože _____________

u jajnoj stanici _____________

u oplođenoj jajnoj stanici _____________?


Potomak je nastao spolnim razmnožavanjem. Nakon oplodnje nastala stanica – zigota ima kombinaciju gena naslijeđenu:

a) samo od oca

b) od obaju roditelja

c) samo od majke

d) ni od oca ni od majke.

4. a) Upiši broj na crtu.

Na kraju mejoze u žena nastaje ____________________ jajna stanica.

b) Koliko će mejozom četiriju stanica nastati stanica u žena, a koliko u muškaraca?

__________________________________________________________________________________

46

23

46

23

46

u žena četiri stanice, u muškaraca šesnaest stanica

jedna

15


Kromosomski je sastav spermija:

a) 22 + X

b) 44 + XY

c) 22 + X ili 22 + Y

d) 44 + XX.

Kromosomski je sastav jajne stanice:

a) 22 + X

b) 44 + XY

c) 22 + X ili 22 + Y

d) 44 + XX.


a) gameta _________ oplođena jajna stanica

b) zigota _________ naziv za spolnu stanicu

) 23 _________ broj kromosoma u zigoti čovjeka

d) 46 _________ broj kromosoma u gameti čovjeka

7. a) Navedi koji se spolni kromosomi mogu naći u spermijima muškaraca.

__________________________________________________________________________________

b) Čija spolna stanica određuje spol djeteta: majčina ili očeva? Obrazloži

odgovor.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b)

a)

d)

c)

X i Y

Očeva jer sadrži y-kromosom.

16

Mutacije i modifikacije


a) Mutacije mogu nastati kod prepisivanja molekula DNA pri čemu se poveća njihov broj.

b) Mutacije u tjelesnim stanicama potiču raznovrsnost organizama te tako potiču i evoluciju.

c) Mutacije u tjelesnim stanicama nasljedne su te se prenose s roditelja na potomke.

d) U živim se bićima mutacije događaju spontano ili djelovanjem nekih vanjskih uvjeta.


a) albinizam _________ 47 kromosoma

b) Downov sindrom _________ nemogućnost zgrušavanja krvi

c) hemofilija _________ bijela kosa i crvene oči


a) Mutacije koje uzrokuju bolesti u pravilu su dominantne.

b) Gen za daltonizam nalazi se u sastavu Y-kromosoma.

c) Gen za hemofiliju nalazi se u sastavu X-kromosomu.

d) Za razliku od muškaraca, žene ne mogu oboljeti od hemofilije.


Ako se ocu normalno zgrušava krv (XHY), a majka ima kombinaciju alela (XHXh), mogućnost da među svojom djecom imaju dijete koje nema sposobnost zgrušavanja krvi jest:

a) 0 %b) 25 %c) 50 %d) 75 %e) 100 %.

b)

c)

a)

17


XH y

XH

Xn

5. Navedi dvije modifikacije koje se najčešće događaju ljeti.

__________________________________________________________________________________

6. Kada nestaju modifikacije?

__________________________________________________________________________________

7. Daltonizam je poremećaj s kojim osoba nauči živjeti. Ipak, postoje situacije u životu kada to nerazlikovanje boja zahtijeva snalažljivost. Prouči kako se osobe snalaze pri prelasku ceste ili oblačenju te kombiniranju boja.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

8. Pogreške tijekom udvostručavanja molekula DNA mogu se dogoditi i djelovanjem sunčeva zračenja. Zato je opasno izlaganje suncu u razdoblju od 11 do 17 sati.

a) Razmisli koja zanimanja obavljaju ljudi koji se u to vrijeme najčešće izlažu opasnim sunčevim zrakama?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) Kako se ljudi mogu zaštititi od štetnog djelovanja sunčevih zraka?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________ c) Koja bolest nastaje djelovanjem štetnih sunčevih zraka?

__________________________________________________________________________________

XH XH XHy

XH Xh Xh y

Ujesen kad nestaje podražaj i ljudi se više ne izlažu toliko suncu.

građevinari, poljoprivrednici, vrtlari

rak kože

noseći prozračnu bijelu, pamučnu odjeću, šešire ili kape, pijući veće

količine vode

Osobe kad prelaze semafor promatraju koje je svjetlo upaljeno, a ne koja boja;

kod oblačenja uzimaju različite uzorke pa i onda prema uzorku sparuju čarape,

a ne prema boji

18

1

2

3

4

5

6

7

8

organizam dovoljna. Područje svjetlije boje mokraće (od 1 do 3) ukazuje na zadovoljavajući unos tekućine u tijelo. Tamnija boja mokraće (od 5 do 8) upozorava na nedovoljan unos.

Koje se tvari gube s vodom iz organizma?

______________________________________________________

______________________________________________________

Kod kuće procijeni boju svoje mokraće te odredi stanje svog organizma s obzirom na količinu vode.

_____________________________________________________________________________

B) Opiši kako si danas nadoknadio/nadoknadila dio izgubljene tekućine.

______________________________________________________________________________ __

________________________________________________________________________________

1. Koja je razlika, a koja sličnost između izvanstanične i stanične tekućine?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Izračunaj masu vode u svom tijelu.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Navedi četiri procesa kojima gubiš vodu iz svoga tijela.

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

4. A) Prema boji mokraće može se utvrditi je li količina tekućine unesena u

2. Građa i funkcije ljudskog organizmaGrađa ljudskoga tijela

I stanična i izvanstanična tekućina sastoje se od vode, ali su prisutne

različite tvari u njima. Razlikuju se i po ulozi i mjestu gdje se nalaze.

osoba od 50 kg ima 32,5 kg vode

Voda se gubi znojenjem, suzama, stolicom, mokraćom.

kalij, natrij

jelom, pijenjem

19

5. a) Poredaj pojmove koji opisuju građu tijela od jednostavnije prema složenijoj građi tako da na prvome mjestu bude najmanja osnovna jedinica tijela: organ, organizam, organski sustav, stanica, tkivo.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) Za svaki od navedenih pojmova navedi jedan primjer.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Navedi sve organske sustave koji se nalaze u tvom tijelu.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

7. Za živčani, koštani i mišićni sustav pronađi koja im hrana ili aktivnost pomaže da se održe u što boljoj formi.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

8. Objasni zašto se doniranje organa smatra plemenitom odlukom. Popričaj s osobama iz svoje okoline te saznaj njihove stavove o doniranju organa.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

stanica, tkivo, organ, organski sustav, organizam

živčana stanica, mišićno tkivo, srce, krvožilni sustav, osoba kao

jedinka

sustav organa za razmnožavanje, kretanje, optok krvi, disanje,

probavu, izlučivanje, živčani sustav, hormonska regulacija

živčani sustav: čitanje, računanje, odmor, lješnjaci, bademi;

koštani sustav: hodanje, vježbanje, sir;

mišićni sustav: plivanje, meso

20

Kroz život

1. Navedi šest razdoblja ljudskoga života počevši od prvoga.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

2. Koliko dana traje prvo razdoblje života? Kojim događajem ono završava?

__________________________________________________________________________________

3. U djetinjstvu i starosti pojedincima je potrebna pomoć obitelji, društva. Što misliš zašto?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) razvoj organa i organskih sustava _________ djetinjstvo

b) menopauza _________ mladenaštvo

c) savladavanje hodanja _________ razvoj u majčinoj utrobi

d) usporavanje aktivnosti _________ sazrijevanje

e) pojačan utjecaj hormona na razvoj _________ starost

f) intenzivno uključivanje u svijet odraslih _________ zrelost osoba

začeće i razvoj u majčinoj utrobi, djetinjstvo, sazrijevanje ili

pubertet, mladenaštvo ili adolescencija, zrelost, starost

280 dana, rođenjem

Nisu u mogućnosti samostalno obavljati određene, za život neophodne

radnje.

c)

f)

a)

e)

d)

b)

21

5. U kojem se životnom dobu trenutačno nalaze tvoji prijatelji i ti? Objasni po kojim si pojavama to zaključio/zaključila.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

6. U kojem je životnom dobu čovjek na vrhuncu svojih radnih i intelektualnih sposobnosti?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

7. Potreba za pomoći okoline nije samo karakteristična za djetinjstvo i starost. Možemo reći kako je u tim dobima jače izražena. U društvu postoje udruge koje se specijaliziraju za pomoć ljudima i u zreloj dobi. Raspitajte se koje su to udruge i kako pomažu ljudima?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

sazrijevanje ili pubertet, traženje vlastitoga identiteta, sukobljavanje

s autoritetima, burno razdoblje, razvoj tijela

zrelost

22

Vrijeme velikih promjena

1. S koliko godina u pubertet ulaze djevojčice, a s koliko dječaci?

__________________________________________________________________________________

2. Objasni razliku između primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Navedi pet sekundarnih spolnih karakteristika svoga spola koje se razvijaju u pubertetu.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4. Dopuni rečenicu pojmovima koji nedostaju.

Za vrijeme puberteta pod utjecajem __________________________ hormona počinju

sazrijevati _____________________________ stanice.

5. Ponekad tvoja okolina zahtijeva oblike ponašanja koji nisu primjereni tvojoj dobi. Koja su to ponašanja? Što radiš u takvim situacijama?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

djevojčice oko 11, 12 godina, a dječaci oko 13, 14 godina

Primarne su karakteristike sami spolni organi, a sekundarne su

karakteristike one po kojima se razlikuje muško od ženskoga tijela, a

ne sudjeluje direktno u stvaranju potomaka.

dječaci: nagli rast, pojava dlakavosti, širenje ramena, povećanje mišićne mase,

kosti lica postaju izraženije, rastu brada i brkovi, rast Adamove jabučice

djevojčice: većinom sporiji rast, pojava dlakavosti, širenje bokova, nakupljanje

masnoga tkiva, lice postaje oblije, dobiva odrasli izraz, rast grudi

spolnih

spolne

23

6. Koji će se oblici ponašanja očekivati od tebe kad uđeš u mladenaštvo?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

7. Riješi probleme vršnjaka!

Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. Proučite problem te zapišite svoje prijedloge rješenja. Tijekom rada koristite se svojim iskustvima, svime što ste već naučili, kao i podatcima iz dodatne literature. Nakon završenoga rada iznesite rezultate. Ako se skupine razlikuju u mišljenjima, raspravite o problemu i donesite zajednički zaključak.

Hrvoje, 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris. Što da radim?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Mateja, 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. Ja se volim baviti sportom, moram li to izbjegavati?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Lana, 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. Bi li pomoglo da prestanem jesti čokoladu?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Nino, 14 godina: Već nekoliko dana roditelji se jako ljute na mene. Nisam obavio poslove za koje sam zadužen pa mi je izlazak zabranjen. A uskoro je tulum na koji silno želim ići. Ovo je grozno! Što da radim?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

odgovorno ponašanje

24

1. Navedi dijelove muškog spolnog sustava.


a) mošnja _______ mišići i spužvasto tkivo

b) sjemenik _______ dozrijevanje spermija

c) pasjemenik _______ cijev kojom putuju dozreli spermiji

d) spolni ud _______ žlijezda velične kestena

e) sjemenovod _______ kožna vrećica

f) prostata _______ spermiji i testosteron

Odaberi dva para koja si povezala/povezao te objasni njihovu međusobnu povezanost.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Muški spolni organi

3. Građa i uloga spolnih organa, odgovorno spolno ponašanje

spolni ud

d)

c)

e)

f)

a)

b)

Primjerice, pasjemenik prihvaća nedozrele spolne stanice, spolni je ud

izrađen od spužvastoga tkiva.

mokraćno-spolna cijev

sjemeni mjehurići

prostata

sjemenikmošnja

pasjemenik

sjemenovod

25

3. Napiši broj ispred spolnih organa na crtu i time označi točno kretanje spermija od mjesta nastanka, provođenja do izbacivanja.

a) sjemenovod 1._____________

b) mokraćno-spolna cijev 2._____________

c) sjemenik 3._____________

d) spolni ud 4._____________

4. Zaokruži slovo T ako tvrdnju smatraš točnom ili slovo N ako je smatraš netočnom.

a) Sjemenici su nakon puberteta smješteni izvan trbušne šupljine. T N

b) U sjemenicima nastaju i dozrijevaju muške spolne stanice. T N

c) S obzirom na vanjsku građu, u građi spermija može se uočiti glava, vrat i rep. T N

d) Sjemenici su parne, a prostata neprana žlijezda. T N

e) Na pasjemenik se nastavlja sjemenovod. T N

5. Koje su uloge pasjemenika?

__________________________________________________________________________________

6. Dopuni rečenicu. Kiselinu iz mokraće neutralizira tvar koja se proizvodi u _______________________.

7. Koja žlijezda proizvodi sjemenu tekućinu?

__________________________________________________________________________________

8. a) Kako se naziva nekontrolirano izbacivanje sjemena u pubertetu?

__________________________________________________________________________________

b) U kojem se dijelu dana nenamjerno izbacivanje sjemena najčešće događa?

__________________________________________________________________________________

prihvaća nedozrele spermije i u njima oni sazrijevaju

prostati

pasjemenik

polucija

noću

c)

a)

b)

d)

26

Ženski spolni organi

1. Navedi dijelove ženskog spolnog sustava.


Unutarnji ženski spolni organi smješteni su u donjem dijelu trbušne šupljine. T N

Maternica je po obliku i veličini slična plodu oraha. T N

Jajna stanica nastaje i sazrijeva u jajovodu. T N

Rodnica je cijev mišićne građe. T N

Jajnik i maternica „spojeni su” jajovodom. T N

3. U kojem razdoblju života započinje sazrijevanje jajnih stanica u žena?

__________________________________________________________________________________

4. S koliko se zametnih stanica u jajnicima rađaju djevojčice?

__________________________________________________________________________________

Koliko jajnih stanica sazrije tijekom jednog menstruacijskog ciklusa?

__________________________________________________________________________________

Koliko jajnih stanica može sazrijeti od puberteta do kraja reproduktivne

životne faze? _________________________________________________________________

jajovod

jajnik

maternica

vrat maternice

pubertetu

1-2 milijuna

jedna

300 do 450

rodnica

27


a) jajnik _____ oplodnja

b) jajovod _____ nastanak spolne stanice

c) maternica _____ primanje hranjivih tvari

d) posteljica _____ primanje kisika

e) pupkovina _____ razvitak ploda

6. Maternica i rodnica građene su od mišićnoga i vezivnoga tkiva. U kojem je razdoblju ženina života to izrazito važno?

__________________________________________________________________________________

7. Opiši proces ovulacije.

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

8. Kako se mijenja debljina sluznice maternice tijekom menstruacijskoga ciklusa?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

9. Kako se naziva razdoblje između dvaju menstruacijskih krvarenja?

__________________________________________________________________________________

10. Navedi neke od razloga koji mogu utjecati da menstruacijski ciklusi ne budu pravilni.

__________________________________________________________________________________

11. Objasni razliku između klimakterija i menopauze.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b)

a)

d)

e)

c)

trudnoće

Jajna se stanica razvija u mjehuriću u jajniku. Puknućem toga mjehurića ona se

oslobađa i to je proces ovulacije.

Sluznica maternice postaje deblja jer se dobro prokrvljuje.

menstruacijski ciklus

osoba je još u pubertetu ili starosti, bolest, putovanja, stres, neuredna prehrana

U klimakteriju su jajnici još donekle aktivni, u menopauzi nisu.

28

Trudnoća – razvoj zametka i ploda

1. Zaokruži točan odgovor.

Nakon oplodnje oplođeno se jajašce dijeli:

mejozom

mitozom

mitozom i mejozom

ništa od navedenoga nije točno.

2. Opiši što se događa s jajnom stanicom nakon oplodnje u jajovodu.

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Objasni razliku između zametka i ploda.

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4. Dopuni rečenicu.

Trudnoća traje oko ____________________ dana, odnosno ____________________ tjedana.

5. Koji je prvi znak trudnoće?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Opiši neke od tjelesnih promjena koje se događaju u trudnoći.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Jajna stanica prolazi kroz jajovod, dijeli se mitozom te ugnježđuje u sluznicu

maternice.

Plod star oko 9 tjedana za razliku od zametka nema sve zametnute organe.

280

najčešće izostanak menstruacije

rast grudi, povećanje tjelesne težine, oticanje prstiju

na nogama i rukama

40

29

7. Na što trudnica treba posebno obratiti pozornost u trudnoći? Što treba izbjegavati?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) Krvotok majke i posteljica povezane su pupkovinom. T N

b) Plod se razvija u majčinoj utrobi gdje je zaštićen pupkovinom. T N

c) Plodna voda sudjeluje u razvoju organa. T N

d) Preko pupkovine obavlja se izmjena hranjivih tvari i kisika. T N

9. Zaokruži slovo ispred dviju točnih tvrdnja.

a) Mlijeko se stvara u mliječnim žlijezdama djelovanjem hipofize.

b) Nakon poroda jajnici potiču nastanak kolostruma, a kasnije i mlijeka.

c) Prvih nekoliko dana nakon poroda dijete se naziva novorođenče.

d) Pucanjem vodenjaka iscuri plodna voda te završava porod.

e) Trudovi su stezanje mišića maternice pod utjecajem hormona.

10. Dopuni rečenice.

Dijete koje se rodi prije navršenih 40 tjedana naziva se ________________________.

Ono se stavlja u ____________________ gdje dovršava svoj razvoj.

11. Dopuni rečenice.

Dvojajčani blizanci nastaju oplodnjom ___________________________ jajne stanice.

Oni mogu biti ______________________ ili ______________________ spola.

U trudnoći je potrebno posebno se zdravo hraniti, namirnice trebaju biti

raznovrsne, svježe. Valja obratiti pozornost na dostatan unos vitamina,

minerala i vode. Treba izbjegavati tvari poput nikotina, alkohola, opijata.

nedonošče

inkubator

dvije

istoga različitoga

30


Jednojajčani blizanci:

a) različitog su spola

b) nemaju jednake gene

c) nastaju oplodnjom jednoga jajašca jednim spermijem

d) nastaju oplodnjom jednoga jajašca s više spermija.

13. Zadatak za djevojke: Menstruacijski kalendar

Svaka djevojka treba voditi menstruacijski kalendar. Tako će doznati koliko dana traje njen menstruacijski ciklus, predvidjeti dolazak sljedeće mjesečnice i uvidjeti ako mjesečnica izostane.Djevojka u kalendar svaki mjesec bilježi dan kada je počela mjesečnica zaokruživši taj datum, a ostale dane trajanja mjesečnice označuje križićima.Menstruacijski ciklus računamo od prvoga dana mjesečnice do zadnjega dana prije sljedeće mjesečnice.

Promatrajući zabilješke u kalendaru, napiši sljedeće podatke:

1. MENSTRUACIJSKI CIKLUS (rujan – listopad):

prvi dan mjesečnice (datum): ___________prvi dan ciklusa (datum): ___________trajanje ciklusa (dana): ___________

2. MENSTRUACIJSKI CIKLUS (listopad – studeni):

prvi dan mjesečnice (datum): ___________prvi dan ciklusa (datum): ___________trajanje ciklusa (dana): ___________

07. 10.

06. 11.

07. 10.

06. 11.

30 dana

30 dana

31

Odgovorno spolno ponašanje

1. Zašto je potrebno posebno obratiti pozornost na higijenu u pubertetu?

__________________________________________________________________________________

2. Što se preporučuje djevojkama za higijenu intimnih dijelova tijela?

__________________________________________________________________________________

3. Prouči pojmove u lijevom stupcu te pronađi njihov opis desnom u stupcu. Na crtu pokraj pojma u desnome stupcu napiši slovo ispred odgovarajućega pojma u lijevome stupcu.

a) sifilis ____ najčešća bakterija koja se prenosi spolnim putem

b) klamidija ____ virus koji uzrokuje rak vrata maternice

c) HPV ____ opasna bolest jer se bakterija može proširiti na srce i mozak

4. Navedi četiri načina kojima se mogu prenijeti neke od spolno prenosivih bolesti.

__________________________________________________________________________________

5. Koji su opći simptomi spolno prenosivih bolesti?

__________________________________________________________________________________

6. Koji su mogući uzročnici spolnih bolesti?

__________________________________________________________________________________

7. Obrazloži važnost samopregleda dojki.

__________________________________________________________________________________

8. Navedi neke od simptoma raka prostate.

__________________________________________________________________________________

zbog mogućnosti razvoja infekcija

blaga sredstva za pranje

spolnim odnosom, krvlju, sjemenom tekućinom, vaginalnim iscjetkom

svrbež, bolno mokrenje, neugodan miris

virusi, bakterije, gljivice, paraziti

rano otkrivanje raka povećava mogućnost njegova izlječenja

učestalo i bolno mokrenje

b)

c)

a)

32

Odgovorno roditeljstvo

1. Objasni razliku između kontracepcijskih metoda i kontracepcijskih sredstava.

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2. Koje su osnovne grupe sredstava kontracepcije?

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Navedi dva mehanička sredstva kontracepcije.

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4. Objasni zašto kontracepcijske pilule neće spriječiti zarazu spolno prenosivim bolestima.

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Metode su postupci koje osoba poduzima, a sredstva su predmeti ili tvari koje se

uzimaju kako ne bi došlo do trudnoće.

mehanička, kemijska, hormonska

prezervativi, dijafragma

One neće spriječiti moguć prijenos uzročnika bolesti.

33

1. a) Na slici je nacrtan kostur čovjeka. Različitim bojama oboji kosti glave, trupa i udova. Uz pomoć popisa upiši nazive kostiju koje prepoznaješ.

• lubanja

• vratni kralješci

• lopatica

• donja čeljust

• prsna kost

• rebro

• ključna kost

• nadlaktična kost

• kralježnica

• zdjelica

• kosti šake

• lakatna kost

• bedrena kost

• iver

• goljenična kost

• palčana kost

• kosti stopala

• lisna kost

b) Na slici označi i imenuj sljedeće zglobove: kuk, koljeno, vrat, rame, lakat, zglob stopala.

4. Sustav organa za kretanjeKostur čovjeka

lubanja

donja čeljustvratni kralješci

ključna kost

lopaticaprsna kost

vrat

rame

lakat

kuk

nadlaktična kost rebro

palčana kost

lakatna kost

kosti šake

kosti stopala

kralježnica

zdjelica

bedrena kost

iver

koljeno

zglob stopala

goljenična kost

lisna kost

34

2. a) Na slici imenuj označene dijelova zgloba.

b) Navedi koja je uloga:

ligamenata _______________________________________________

zglobne tekućine ___________________________________________.

c) Kako se još međusobno mogu povezivati kosti u našem tijelu?

__________________________________________________________________________________

3. Zaokruži slovo ispred pojma koji ne pripada navedenom nizu.

a) palčana kost

b) lakatna kost

c) lisna kost

d) nadlaktična kost

e) kosti šake

Objasni svoj izbor.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

zglobna glavica

ligamenti

hrskavica

tekućinazglobna čašica

– povezuju kosti zgloba

– smanjuje trenje i štiti hrskavicu od trošenja.

Šavom, kosti lubanje, a rebra su za prsnu kost vezana hrskavicom.

Lisna kost pripada kostima noge, a ostale kosti pripadaju kostima ruke.

Prema obliku kosti šake su kratke kosti, a ostale su kosti cjevaste.

35

4. Uz pojmove u desnom stupcu upiši odgovarajuća slova iz lijevoga stupca. Ne trebaš upotrijebiti sva slova.

a) nepomična i čvrsta koštana veza

b) štiti crijeva, mokraćne i unutarnje spolne organe ______ kralježnica

c) pomična kost glave ______ gornja čeljust

d) građena je od više kratkih kostiju ______ prsna kost

e) rebra su povezana hrskavicom ______ zdjelica

f) s njome je zglobno vezana nadlaktična kost

d

a

e

b

36

Mišići

1. Promatraj pod mikroskopom (najprije pod malim, a zatim pod većim povećanjem) trajne preparate mišićnih tkiva. Nacrtaj ih i usporedi sa slikama u udžbeniku.

naziv tkiva: ___________________________ ___________________________

povećanje mikroskopom: ___________ ___________

2. Uz navedene organe upiši vrstu mišićnoga tkiva od kojega su građeni.

krvne žile _______________________________________________________

srce _______________________________________________________

maternica _______________________________________________________

mokraćni mjehur _______________________________________________________

dvoglavi mišić nadlaktice _______________________________________________________

kružni mišić oka _______________________________________________________

3. Koja vrsta mišića pokreće tvoju ruku dok rješavaš ove zadatke?

__________________________________________________________________________________

glatko mišićno tkivo

srčano mišićno tkivo



poprečno-prugasto mišićno tkivo

poprečno-prugasto mišićno tkivo

poprečno-prugasti mišići

37

4. Uz pojmove u desnom stupcu upiši odgovarajuće slovo iz lijevoga stupca. Ne trebaš upotrijebiti sva slova.

a) pokreću tijelo i štite unutarnje organe

b) grade ih mišićna vlakna ____ mišićni snopići

c) omogućuju srcu da kuca i tjera krv po tijelu ____ glikogen

d) potreban je za rad mišićima ____ glatki mišići

e) izgrađuju stijenku unutarnjih organa ____ poprečnoprugasti mišići

f) uzrokuje mišićni umor ____ srčani mišić

g) pod utjecajem su naše volje

5. U sljedećem tekstu pronađi 8 pogrešaka i ispravi ih.

Naš kostur, poput kostura ostalih kralježnjaka, čine 4 velike skupine kostiju.

Kralježnica je osnova cijeloga kostura i sastoji se od 30 plosnatih kostiju –

kralježaka. Kosti ruku i nogu povezane su šavovima, a kosti lubanje zglobovima.

Bjelančevina kazein daje kostima elastičnost, a mineralne tvari čvrstoću. Zajedno

s kostima i mišići sudjeluju u pokretanju našega tijela. Građeni su od 3 vrste

mišićnoga tkiva. Glatko se mišićno tkivo nalazi uz kosti, poprečnoprugasto mišićno

tkivo izgrađuje stijenku unutarnjih organa, a srčano mišićno tkivo gradi srce.

b

d

e

g

c

3

33 kratke

zglobovima šavovima

Poprečno-prugasto glatko

kolagen

38

Građa kosti

Pokus1. Ispitaj kemijski sastav kosti

Za pokus je potrebno: dvije životinjske kosti, primjerice svinjsko rebro, pileća ili pureća bedrena kost (kosti prethodno iskuhaj da se iz njih oslobodi masnoća), dvije veće staklene čaše, 10 % klorovodična kiselina, 10 % octena kiselina ili ocat, rukavice, pinceta.

Postupak U dvije veće staklene čaše stavi po jednu kost. U jednu čašu ulij 10 % otopinu klorovodične kiseline (toliko da se kost prekrije), a u drugu stavi 10 % octenu kiselinu ili ocat. Čaše s kostima i kiselinom drži na sigurnom mjestu. Nakon 2 – 3 dana oprezno izlij kiselinu. Kost dobro isperi pod mlazom vode. Pokušaj saviti kost.

a) Što opažaš? Kakve su sada kosti? Obrazloži svoje zapažanje.

Kost

Razrijeđenaklorovodična

kiselina____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

b) Usporedi rezultate pokusa u prvoj i drugoj čaši.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

c) Koje tvari iz kosti reagiraju s kiselinom? Prisjeti se znanja kemije te sastavi formule tih tvari.

__________________________________________________________________________________

d) Koja tvar kostima daje čvrstoću, a koja elastičnost?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

e) Obrazloži kako se mijenja omjer organskih i mineralnih tvari u kostima tijekom ljudskoga života.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Kad smo kost izvadili iz razrijeđene klorovodične kiseline ili octene, mogli smo ju

s lakoćom savinuti, nije pukla. Kost je postala mekana i savitljiva.

Kost koja je stajala u klorovodičnoj kiselini više je omekšala nego kost koja je bila

u octu jer je klorovodična kiselina jača od octene.

Kostima čvrstoću daju mineralne tvari, a elastičnost bjelančevina kolagen.

Kiselina je otopila čvrsti dio kosti – mineralne tvari. CaCO3, Ca3(PO4)2

U male djece udio mineralnih tvari u odnosu na organske manji je nego u odraslih

osoba. Odrastanjem dolazi do okoštavanja pa udio mineralnih tvari raste.

Starenjem ponovno dolazi do gubitka minerala, ali dolazi i do promjene u strukturi

kolagena. Stoga su kosti starijih osoba krhke i lakše se lome.

39

2. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Što se od navedenog ne odnosi na građu kosti?

a) koštane stanice

b) hrskavica

c) tetiva

d) pokosnica

3. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Koji dio u građi kosti pridonosi manjoj masi kosti?

a) pokosnica

b) hrskavica

c) koštana srž

d) spužvasto koštano tkivo

4. Zaokruži slovo ispred dviju točnih tvrdnja koje se odnose na okoštavanje.

a) Važnu ulogu u tom procesu ima vitamin C.

b) Važnu ulogu u tom procesu ima vitamin D.

c) Taj proces traje cijeli život.

d) Hrskavično se tkivo postupno zamjenjuje koštanim tkivom.

e) Koštano se tkivo postupno zamjenjuje hrskavičnim tkivom.


a) otapa se u kiselini _______ koštana srž

b) krvne stanice _______ kolagen

c) žarenjem se razgrađuje _______ pokosnica

d) vezivno tkivo _______ kalcijev fosfat

b

c

d

a

40

Zaštita i bolesti organa za kretanje

1. Nepravilno sjedenje dovodi do krivoga držanja, bolova, a s vremenom i do oštećenja kralježnice. Usporedi sjedenje učenika na slikama a) i b). Koje je sjedenje ispravno? Opiši pogreške u sjedenju učenika.

a)

b)

__________________________________________________

_________________________________________________

_________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

2. Slika prikazuje otisak stopala.

a) Označi na kojoj je slici otisak normalnoga, a na kojoj spuštenoga stopala.

A B

Na slici a) učenici imaju pravilan stav pri sjedenju,

leđa su pod pravim kutom u odnosu na noge,

mišići drže trup u uspravnome položaju, ruke su

položene na klupi, a stopala su ravno i čvrsto na

podu.

b) Učenici sjede nepravilno pri čemu se

kralježnica nalazi u nepravilnome položaju,

ruke su nepravilno položene na klupu , stopala

nepravilno drže.

A – otisak

normalnoga

stopala

B – spušteno

stopalo

41

b) Dopuni rečenicu.

Spušteno se stopalo može javiti kao posljedica ________________________________.

c) Kako se može ublažiti nastajanje spuštenoga stopala?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Za kralježnicu je osobito važno pravilno nošenje i podizanje tereta, poput školske torbe. Promotri sliku. Što misliš, koje su posljedice takva nošenja torbe?

_______________________________________________________

_______________________________________________________

_______________________________________________________

_______________________________________________________

_______________________________________________________

4. Zaokruži pojam koji ne pripada nizu.

uganuće, istegnuće, rahitis, iščašenje, prijelom.

Objasni svoj izbor.

__________________________________________________________________________________

5. Zaokruži slovo ispred dviju točnih tvrdnja koje se odnose na vanjski prijelom.

a) Prijelom je česta ozljeda kostiju.

b) To je lakša ozljeda kosti.

c) Kost može probiti mišiće i kožu.

d) Kost je teško imobilizirati.

e) To je teža ozljeda jer može doći do krvarenja i infekcije.

slabljenja mišića svoda stopala

nošenjem prikladne obuće, vježbama za mišiće stopala, povremenim hodanjem bez

obuće

Ako se torba nosi u jednoj ruci, krivljenjem kralježnice

pokušat ćemo kompenzirati njezinu težinu. Teret

moramo po mogućnosti simetrično rasporediti kao što je

prikazano na desnoj slici. Nošenje je torbe na leđima bolje

jer u tome slučaju kralježnicu opterećujemo podjednako.

Rahitis je bolest koštanoga sustava, ostalo su ozljede koštanoga sustava.

42

6. Matija je učenik osmoga razreda i u slobodno se vrijeme bavi tenisom. Jednoga se dana na treningu pokliznuo i pao. Kad se podigao, lijevu ruku nije mogao pomaknuti jer ga je jako boljela.

a) Navedi koje je sve kosti Matija mogao ozlijediti.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) U koju skupinu, s obzirom na izgled i veličinu, pripadaju ozlijeđene kosti?

__________________________________________________________________________________

c) Koje je sve zglobove mogao ozlijediti?

__________________________________________________________________________________

d) Kakve mogu biti ozljede zgloba?

__________________________________________________________________________________

e) Objasni kako je trener mogao pomoći Matiji.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

nadlaktičnu, lakatnu, palčanu kost, kosti šake

cjevaste i kratke kosti

rameni, lakatni zglob, zglob šake

prijelom - vanjski i unutarnji, iščašenje i uganuće

imobilizirati ozlijeđenu kost ruke, tj. staviti ozlijeđenu kost u nepomičan položaj

43

2. a) Mikroskopiraj trajni preparat živčanoga tkiva mozga ili leđne moždine prvo na malom, a zatim na većem povećanju mikroskopa. Nacrtaj promatrano tkivo. U tome ti može pomoći slika 2.54 na 86. stranici udžbenika.

povećanje mikroskopa __________________

b) Objasni zašto u vidnom polju mikroskopa ne možemo vidjeti živčanu stanicu u cijelosti.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

5. Živčani sustav i osjetilaOd živčane stanice do živca

1. Nacrtaj živčanu stanicu. Na crtežu označi odgovarajućim slovom i imenuj dio građe živčane stanice.

a) središnji je dio stanice koji povezuje sve dijelove staniceb) provodi živčane impulsec) štiti živčano vlaknod) prima živčane podražaje

a) tijelo živčane stanice

b) živčano vlakno

c) mijelinska ovojnica

d) kratki ogranci ( dendriti)

Živčana stanica ima vrlo dugačko živčano vlakno te ju ne možemo vidjeti u

cijelosti u vidnome polju mikroskopa.

44

3. Označi na crtežu građu živca i navedi koju ulogu imaju:

a) ________________________________________________________________________________

b) ________________________________________________________________________________

c) ________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

d) ________________________________________________________________________________

4. Opiši nastajanje živčanoga impulsa prema sljedećoj slici. U opisu se koristi sljedećim pojmovima: pozitivan električni naboj, negativan električni naboj, unutarnja strana membrane, vanjska strana membrane, smjer impulsa.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

a) ovojnica živca

b) živčano vlakno

c) snop živčanih vlakana

d) krvne žile.

živčano vlakno

ovojnica živca - obavija živac, štiti ga

Živčano vlakno - provodi impulse

Snop živčanih vlakana - živčana se vlakna udružuju te više njih tvori

živac - prema ulozi osjetilni, pokretački, ili mješoviti.

Krvne žile – prokrvljuju živac, donose hranjive tvari i kisik, odnose štetne tvari.

krvne žile

Živčana stanica u stanju mirovanja ima pozitivan električni naboj s vanjske

strane membrane, a negativan s unutarnje strane membrane. Podražaj

izazove promjenu naboja s vanjske i unutarnje strane membrane stanice te

se počnu širiti valovi električnih signala – živčani impulsi koji putuju uvijek u

jednome smjeru (od dendrita preko živčanih vlakana do druge stanice).

ovojnica živca

snop živčanih vlakana

45

Živčani sustav

1. Razvrstaj pojmove tako da ispravno dopuniš rečenice. Neke ćeš pojmove upotrijebiti više od jedanput. Ponuđeni su pojmovi: živci, mozak, periferni, autonomni, središnji, voljni.

______________________ živčani sustav grade ____________________ i leđna moždina,

a _______________________________ živčani sustav čine ____________________________.

Živčani se sustav s obzirom na građu dijeli na ________________________________ i

__________________________________________________________________ živčani sustav.

Živčani sustav prema načinu djelovanja dijelimo na __________________________ i

__________________________________________________________________________________.

______________________________ živčani sustav upravlja nesvjesnim aktivnostima,

a _______________________________ živčani sustav upravlja svjesnim aktivnostima.


a) voljni živčani sustav

b) autonomni živčani sustav – simpatikus

c) autonomni živčani sustav – parasimpatikus

_______ učenje

_______ usporavanje disanja

_______ potiče pražnjenje mjehura

_______ širenje zjenica

_______ stezanje mišića koji kontrolira pražnjenje mjehura

_______ govor

_______ gledanje filma

_______ sužavanje zjenica

Središnji mozak

periferni živci

središnji

periferni

autonomni

voljni

Autonomni

voljni

a)

c)

c)

b)

a), b)

a)

a)

c)

46

3. Napravi u razredu makromodel čovjekova živčanoga sustava koristeći se materijalima koje možeš lako nabaviti ili napraviti (drveni štap, karton, užad i sl.). Nacrtaj skicu i označi dijelove živčanog sustava.

47

Leđna moždina i refleksi

1. A) Označi na donjem crtežu sivu i bijelu tvar leđne moždine. Odgovori na sljedeća pitanja.

a) Što gradi sivu tvar leđne moždine?

__________________________________________________________________________________

b) Što čini bijelu tvar leđne moždine?

___________________________________________________________________________________

c) Odakle potječe boja sive i bijele tvari leđne moždine?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

B)a) Na slici u A) dijelu zadatka ucrtaj različitim bojama strelice kojima ćeš

prikazati refleksni luk.

b) Tijek refleksa navedi tako da pridružiš brojeve prema redoslijedu događanja.

________ ubodeš se u taban stopala

________ povučeš nogu

________ pokretačka živčana vlakna prenose živčane impulse do mišića noge

________ osjetilna živčana vlakna prenose živčane impulse do leđne moždine

siva tvarbijela tvar

tijela živčanih stanica

Živčana vlakna.

1

4

3

2

Siva boja potječe od sive boje citoplazme, a bijela od bijelih ovojnica živčanih

vlakana.

48

2. Zaokruži slovo ispred primjera koji opisuje refleks.

a) Opečeš li se, pomakneš ruku prije nego leđna moždina obavijesti mozak.

b) Ubodeš li se, pomakneš ruku nakon što je leđna moždina obavijestila mozak.

c) Staneš li na oštar predmet, povučeš nogu nakon što je mozak obavijestio leđnu moždinu.

d) Ubodeš li se, pomakneš ruku prije nego što je mozak obavijestio leđnu moždinu.

3. Zaokruži slova ispred uloga leđne moždine (više je odgovora točno).

a) Omogućuje nastajanje jednostavnih pokreta.

b) Sporo reagira na podražaje.

c) Smanjuje nastajanje težih ozljeda.

d) Rasterećuje mozak.

e) Povezuje mozak s periferijom tijela.

49

Mozak

1. Oboji trima različitim bojama glavne dijelove mozga. Pridruži im nazive.


U velikom je mozgu siva tvar iznutra, bijela izvana. T N

Središta za upravljanje aktivnostima jedne strane tijela nalaze se u istoj strani mozga. T N

Ako se ozlijedi moždano središte za vid, osoba ne vidi, iako je oko zdravo. T N

Učenjem se razvijaju sinapse u mozgu, a time poboljšavaju aktivnosti mozga. T N

Ispravi jednu netočnu tvrdnju.

__________________________________________________________________________________

3. Pokraj naziva dijela mozga napiši slovo uz koje je navedena njegova uloga (jedan od organa može imati i više uloga).

veliki mozak ___________

mali mozak ___________

produžena moždina ___________

a) usklađuje precizne voljne pokrete

b) upravlja voljnim pokretima

c) upravlja refleksima važnim za preživljavanje (gutanje, kihanje)

d) ovdje je središte za održavanje ravnoteže tijela

veliki mozak

mali mozakprodužena moždina

U velikome je mozgu siva tvar izvana, a bijela iznutra.

a), b)

d)

c)

50

4. Izvedi pokus. Promotri u zrcalu svoje zjenice na svjetlu i u tami. Nacrtaj skicu širine zjenica u oba slučaja. Zabilježi zapažanja.

Skica:

Zapažanja: ______________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Koji organ živčanoga sustava upravlja sužavanjem zjenica?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

5. Pročitaj sljedeći tekst i obrati pozornost na istaknute pojmove - aktivnosti živčanoga sustava. Navedi nazive dijelova živčanoga sustava i aktivnosti na koje djeluju.

Atletičar želi skočiti uvis. Promotrio je udaljenost na kojoj postiže ubrzanje i visinu koju mora preskočiti. Potrčao je i skočio uvis zahvaljujući stezanju mišića. Svjestan je da je dobro skočio. Održavanje ravnoteže pomoglo mu je da spretno preskoči zapreku. Udaljavajući se s terena, nagazio je na kamen i naglo povukao nogu. „Dobro da se to nije dogodilo pri skoku”, pomislio je.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Skica oka na svjetlu -kao dva kruga (jedan u drugome, unutarnji

je vidljivo manji nego na crtežu u tami). Pokraj toga, crtež u tami

ima vidljivo veći unutarnji krug, nego na prvoj slici.

Zjenice su proširene u tami jer je potrebno primiti više svjetlosti. Na svjetlu se

Sužavanjem zjenica upravlja refleksno produžena moždina (evolucijski je

to prilagodba na očuvanje vitalnih funkcija).

ŽELI SKOČITI UVIS - atletičar obavlja svjesnu aktivnost zahvaljujući moždanim

središtima u kori velikoga mozga; PROMOTRIO JE – osjetilna živčana vlakna donose

obavijest mozgu koji procjenjuje situaciju; POTRČAO JE I SKOČIO UVIS – mišići se stegnu

kad pokretačka živčana vlakna donesu odgovor u obliku živčanih impulsa od mozga

do mišića; SVJESTAN JE – zahvaljujući moždanim središtima u kori velikog mozga,

atletičar je svjestan što radi; ODRŽAVANJE RAVNOTEŽE – ravnotežu održava mali

mozak; NAGLO POVUKAO NOGU – refleksna aktivnost pod utjecajem leđne moždine;

POMISLIO JE (nakon odigranoga reflesa) – svijest o tome što se dogodilo javlja se nakon

refleksa jer leđna moždina šalje impulse i u mozak nakon što djeluje

zjenice sužavaju kako bi se zaštitilo oko i vidni živac od oštećenja djelovanjem svjetlosti.

51

Očuvajmo zdravlje živčanog sustava

1. Učenici 8. a razreda obradili su upitnik proveden u razredu. Upitnik je ispitivao neke zdravstvene navike učenika (koliko učenika jede raznoliku hranu, voće i povrće; koliko se učenika kreće na zraku bar jedan sat dnevno, koliko ih se bavi sportom, koliko njih uzima sredstva ovisnosti...). Promotri rezultate upitnika koje su učenici prikazali grafički.

Odgovori na sljedeća pitanja.

a) Jedu li učenici 8. razreda dnevno dovoljno voća i povrća?

__________________________________________________________________________________

b) Tko jede više voća i povrća: djevojčice ili dječaci?

__________________________________________________________________________________

c) Komentiraj u razredu imaju li učenici ispitanog 8. a razreda zdrave životne navike. Po čemu to zaključuješ?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

spol učenika

voće i povrće

bavljenje sportom

kretanje na zraku

uzimanje sredstava ovisnosti

dječacidjevojčicesveukupno

Jedenje je voća i povrća umjereno, ukupno 70 % učenika jede voće i povrće.

71 % dječaci, djevojčice 1 % više.

Svega 60 % učenika ima zdrave navike; oni koji se hrane raznoliko, bave

sportom, kreću dovoljno na zraku i ne uzimaju sredstva ovisnosti. 30 –ak

% dječaka nema zdrave životne navike jer u nekim ili svim parametrima

pokazuju loše navike uzimanje sredstava ovisnosti, nedovoljno kretanja na

zraku i bavljenja sportom i dr.).

52


Pri jačem udarcu u glavu može doći do potresa mozga. T NAko osoba ima napadaj padavice ili epilepsije, nema djelotvornoga načina da joj pružimo prvu pomoć. T NDječja je paraliza bakterijska bolest živčanoga sustava. T NMoždana kap ili moždani udar je bolest živčanoga, ali i krvožilnoga sustava. T NUpala moždanih ovojnica, meningitis, uzrokovana je virusom. T N

Ispravi dvije netočne tvrdnje iz ovoga zadatka.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________ 3. Odgovori na pitanja vezana uz događaj u sljedećoj priči.

Marija, učenica 8. a, danas je doživjela napadaj grčenja pri čemu je izgubila svijest i pjena joj se pojavila na ustima. Njezina je prijateljica Iva odmah zvala učiteljicu, a ostali su se okupili oko Marije.

a) Obrazloži što se dogodilo Mariji.

__________________________________________________________________________________

b) Što su trebali učiniti učenici koji su taj napad vidjeli?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

c) Zašto je onesviještenu osobu potrebno staviti u bočni položaj?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

d) Pokažite pružanje prve pomoći u slučaju nesvjestice (sl.2.76. na str. 98. udžbenika).

Ako osoba ima napadaj padavice ili epilepsije, možemo joj pomoći pružanjem prve

pomoći tako da ju pridržimo da ne padne i ne udari glavom sve dok napadaj ne

prođe te ako je u nesvijesti, stavimo ju u bočni položaj.

Upala moždanih ovojnica može biti uzrokovana virusom ili bakterijom.

Marija je dobila napad epilepsije.

Onesviještenu je osobu potrebno staviti u bočni položaj da se ne uguši jer

joj je jezik opušten pa može zatvarati ulaz u dišne putove.

Potrebno je zvati pomoć, pridržati učenicu da ne padne, ali ne smiju je svi

okružiti kako bi imala dovoljno zraka.

53

Ovisnost o nikotinu, alkoholu i drogi


a) Među oboljelima od raka grla i pluća 50 % je pušača. T N

b) Sastojci duhanskoga dima su nikotin, katran i ugljikov dioksid. T N

c) Nekontrolirano uzimanje lijekova djeluje kao droga. T N

d) Uz alkoholičara stradava i obitelj. T N


__________________________________________________________________________________


Što se odnosi na ovisnost o nikotinu?

a) usporava puls i širi krvne žile T N

b) može izazvati rak pluća T N

c) štetno je samo za osobu koja puši T N

d) štetno je za osobu koja puši, ali i za okolinu T N

3. a) Popuni tablicu potrebnim podatcima.

djelovanje sredstva ovisnosti

Ovisnost o nikotinu

Ovisnost o alkoholu

Ovisnost o drogi

organi u tijelu na koje najviše djeluje sredstvo

ovisnosti

kratkotrajne posljedice

dugotrajne posljedice

Među oboljelima od raka grla i plića 90 % je pušača.

grlo, pluća, krvne žile, mozak

ubrzava puls, kasnije izaziva umor, vrtoglavica, zadah iz usta, žuta koža prstiju

bolesti grla, pluća (rak), ovisnost o nikotinu

jetra, probavni organi, krvne žile, mozak

usporava reakcije, utječe na govor, koncentraciju, mišljenje

ciroza jetre, bolesti probavila, bubrega, mozga, ovisnost

mozak,djeluje na cijelo tijelo

različito djelovanje ovisno o vrsti droge i djelovanju na osobu (poremećaj svijesti, mišljenja, osjeta)

ovisnost, apstinencijska kriza, predoziranje, smrt

54

b) Usporedi ovisnosti o nikotinu, alkoholu i drogi prema opasnosti za čovjekovo

zdravlje. _________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4. Luka je slavio 14. rođendan. Prvi je put želio da roditelji odu od kuće i da proslavi rođendan sam s prijateljima. Osim prijatelja iz razreda, došli su mu i stariji prijatelji iz susjedstva koji su donijeli nekoliko boca žestokoga pića i vina. Nudili su svima i neke „bombončiće“. Jedna je šesnaestogodišnja djevojka uzela taj „bombončić“. Nakon nekoga se vremena onesvijestila. Prvo su mislili da spava, ali je jako loše izgledala i nisu je mogli probuditi. Koža joj je bila plavičasta. Kako ni ostali nisu bili potpuno prisebni, nisu znali što trebaju poduzeti. Nažalost, ova je istinita priča završila tužno jer je djevojka umrla. Obdukcija je kasnije pokazala da je njezinu smrt izazvala samo jedna tableta ekstazija.

Komentiraj u razredu odgovore na sljedeća pitanja.

a) Što misliš, zašto su mladi pili alkohol i uzimali drogu?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

b) Što je Luka mogao učiniti da to spriječi?

__________________________________________________________________________________

c) Kako to da je djevojka umrla od samo jedne tablete droge?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

5. Napiši tri rečenice kojima bi mlade osobe mogle odbiti uzimanje ponuđene cigarete ili alkohola ako se, na primjer, nalaze u društvu. Komentirajte napisano.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Najopasnija je droga jer može biti smrtonosna već u maloj količini.

Vrlo je štetna jer izaziva tešku ovisnost. Zbog posljedica droge na pojedinca

uništava se i cijela obitelj. Ostale su ovisnosti dugotrajno štetne i utječu na

pojedinca, ali i njihovu okolinu te obitelj.

Možda su bili znatiželjni, nisu znali koliko je opasno, nisu se htjeli razlikovati ili

nisu znali odbiti.

Mogao je pozvati roditelje.

U pitanju je bila čista droga pa je došlo do predoziranja.

55

Osjetilo vida

1. Prikaži skicom i navedi nazive dijelova osjetila vida.

2. Na crtežu označi dijelove oka.

a – predstavlja zaštitnu ovojnicu oka koja pokriva žilnicu

b – mjesto gdje je najjasnija slika predmeta – zaokruži na crtežu

c – ovojnica oka na kojoj nastaje slika predmeta

d – dio oka koji lomi i usmjerava svjetlost.

d) staklovina

b) žuta pjega

c) mrežnica

a) bjeloočnica

vidni živac

oko središte za vid u velikome mozgu

56

3. Stvaranje slike u oku

Saznaj kako nastaje slika u oku i kako ona izgleda. Upotrijebi staklenu leću i mutni zaslon koji će odigrati ulogu dijelova oka.

Potreban pribor: sabirna (ispupčena) leća na stalku, mutna ploča (ili 2 prozirnice između kojih je pripadajući papir), svijeća, šibice.

Postupak: Ispred zapaljene svijeće postavi sabirnu leću žarišne daljine oko 30 cm. Iza leće postavi zaslon (mutnu ploču) kao što je prikazano na slici. Primicanjem leće svijeći i njezinim odmicanjem nađi jasnu sliku plamena na zaslonu.

A) Zaokruži slovo ispred točnoga odgovora.

Kakva je slika koja nastaje na zaslonu?

a) uspravna i umanjena

b) obrnuta i umanjena

c) obrnuta i uvećana

d) obrnuta i prave veličine

B) Što obavlja ulogu zaslona u oku? _______________________________________________

4. Dokaži postojanje slijepe pjege

Jednostavnom vježbom ustanovi postojanje slijepe pjege na mrežnici.Prekrij dlanom lijevo oko, a desnim gledaj jabuku. Polako primiči crtež oku do trenutka kad ćeš zapaziti promjenu. Što zapažaš? Kako objašnjavaš zapaženo?

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

Pokus

mrežnica

U jednome trenutku više nećemo vidjeti sliku kruške kad pada na slijepu pjegu gdje

nema vidnih stanica.

57

1. Gledanje s oba oka

Prisloni nos na točkicu u sredini slike.Zatim promatraj sliku prekrivši naizmjence jedno pa drugo oko.

Zabilježi zapažanja.

____________________________________________________

____________________________________________________

Sada pogledaj sliku s oba oka istovremeno. Što zapažaš? Kako objašnjavaš tu pojavu?

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

2. a) Pročitaj i napiši koji broj vidiš. __________________

b) Koje su boje kružići na slici? __________________

c) Dopuni rečenicu.

Osobe koje ne vide razliku među određenim bojama imaju manu oka koja se zove

_________________________________________________


a) Slika promatranoga predmeta koja nastaje u oku umanjena je i obrnuta. T N

b) Sliku predmeta koju vidimo daje nam mozak. T N

c) Osoba koja ne vidi jasno daleke predmete dalekovidna je. T N


___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Vid

Lijevim okom vidimo loptu, a desnim koš.

Kad pogledamo s oba oka istovremeno, slika se stapa u

cjelinu i vidimo kako lopta pada u koš. S oba oka vidimo

trodimenzionalnu sliku.

42

crveno-ružičasti i sivi

daltonizam

Osoba koja ne vidi jasno daleke predmete kratkovidna je.

58


a) dalekovidnost ________ slika predmeta pada ispred mrežnice oka

b) očna mrena ________ ispravlja se ispupčenom lećom

c) sljepoća ________ osoba ne vidi sliku predmeta

d) slabovidnost ________ zamućenje leće u starijih ljudi

e) kratkovidnost ________ slika koju osoba vidi ostaje mutna čak i uz naočale za korekciju (ispravljanje) vida.

5 Napravi pokus. Promatraj lijevim okom neki predmet poklopivši drugo oko dlanom. Ne pomičući glavu, sada promatraj isti predmet desnim okom, a drugo poklopi. Ima li razlike u slici koju vidiš? Objasni.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Istraži i objasni zašto najslabije vidiš u sumrak.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

7. Kako možeš doprinijeti zaštiti vida, na primjer, tijekom učenja?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

e)

a)

c)

b)

d)

Pokus pokazuje da se razlikuju slike gledane svakim okom pojedinačno. Tek oba oka daju

cjelovitu sliku koja je onda trodimenzionalna.

U sumrak najslabije vidimo, pogotovo ne razlikujemo boje jer se tada gleda štapićima, a

ne čunjićima.

Vid ćemo bolje očuvati ako se dovoljno odmaramo, ne naprežemo dugotrajnim čitanjem

te da pazimo na osvjetljenje.

59

Osjetilo sluha i ravnoteže

1. Popuni tablicu tako da dijelu osjetila sluha i ravnoteže bude pridružena njegova uloga.

Dio osjetila sluha i ravnoteže Uloga

uška

titranjem prenosi zvučne podražaje na slušne koščice

svojim titranjem pojačavaju zvuk

pužnica

organi za održavanje ravnoteže pri mirovanju

polukružni kanalići

daje osjet sluha

središte u malom mozgu

usmjerava zvuk u uho

prima zvučni podražaj i pretvara u

živčane impulse

organi za održavanje ravnoteže pri

kretanju u prostoru

održava ravnotežu tijela

bubnjić

slušne košćice

ušne vrećice

središte za sluh u velikome mozgu

60

ED

F CB

H A

G

2. Promotri crtež koji prikazuje povezanost uha i mozga i riješi zadatke.

A) Čuje se zvuk zvonjave telefona. Navedi kojim putem zvuk prolazi dijelovima

osjetila sluha koji sudjeluju u doživljavanju toga zvuka. ________________________

________________________________________________________________________________

B) Navedi slovo pridruženo dijelu na crtežu koji:

a) predstavlja niz triju slušnih koščica __________________________________________

b) pretvara zvučne podražaje u živčane impulse _______________________________

c) provodi živčane impulse ___________________________________________________________

d) doživljava živčane impulse kao zvuk _________________________________________

C) Koju će ulogu odigrati dijelovi G, B i H dok trčiš i javljaš se na telefon?

________________________________________________________________________________

3. Zaokruži slovo ispred ispravnoga slijeda pojmova koji odgovaraju putu nastajanja osjeta sluha.

a) uška, zvukovod, slušne koščice, slušni živac, pužnica, središte za sluh u velikom mozgu

b) uška, zvukovod, slušne koščice, pužnica, slušni živac, središte za sluh u velikom mozgu

c) uška, zvukovod, pužnica, slušne koščice, slušni živac, središte za sluh u velikom mozgu

d) uška, slušne koščice, zvukovod, pužnica, slušni živac, središte za sluh u velikom mozgu

4. Navedi barem tri savjeta za očuvanje sluha.

__________________________________________________________________________________

5. Navedi barem dvije aktivnosti kod kojih je potrebno zaštititi sluh.

__________________________________________________________________________________

G, B, H čine osjetilo ravnoteže pa će održavati ravnotežu tijela

izbjegavati buku, zaštititi se od buke, paziti se ozljeda i prehlada uha

Sluh trebamo zaštititi kod buke, pri radu bučnih strojeva, pri radu na aerodromu i dr.

F

C

B

A

E - D - F - C - B - A

61

Ostala osjetila

1. Ispitaj na kojem dijelu jezika osjećaš pojedine okuse.

Pokussemožeizvestiikodkuće.

Pokus

Potreban materijal i pribor: četiri čašice s otopinama različita okusa, 4 vatena štapića, papirnate maramice.

Zadatak: U skupini svaki okus ispituje drugi učenik. Učenik koji kuša uzorak malo ga zadrži u ustima, a zatim proguta te odredi vrstu okusa.

Prema uputi učitelja očisti radno mjesto na kraju pokusa. Oboji na skici jezika mjesta određenog okusa.

uzorak vrsta okusa dio jezika na kojem se osjeća

vodena otopina šećera ________________________ ________________________

vodena otopina soli ________________________ ________________________

sok od grejpa ________________________ ________________________

limunov sok ________________________ ________________________

vrh jezika

prednji dio jezika sa strane

stražnji dio jezika

stražnji dio jezika sa strane

62

2. Pročitaj pažljivo priču i odgovori na pitanja.

Iva je osjetila miris ribe na žaru. Mogla je zamisliti okus ukusnoga ribljeg mesa koje se topi u ustima. U tom se maštanju zaboravila zaštititi kremom za sunčanje. Marko je pio sok od marelice, što je privuklo pčelu. Osjetio je ubod na koži i bolno jauknuo. Brzo je stavio hladan oblog (srećom je u hladnjak-torbi imao zaleđeni uložak). Iva je tek tada primijetila crvenilo na svojoj koži popraćeno neugodnim stezanjem i peckanjem.

1. Koja su osjetila spomenuta u priči?

__________________________________________________________________________________

2. Koja od tih osjetila primaju kemijski podražaj?

__________________________________________________________________________________

3. Koja osjetila iz priče primaju podražaj osjetilnim tjelešcima, a koja živčanim završetcima?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4. Koja je prva pomoć pri ubodu pčele? Zašto je ubod pčele opasan?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

5. Zašto je Iva „izgorjela“ na suncu? Kako objašnjavaš da to nije na vrijeme osjetila?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

osjetilo mirisa, okusa, kožno osjetilo za toplo, bol, hladno, opipa, dodira

osjetilo okusa i mirisa

Sva osjetila, osim osjetila bola, primaju podražaj osjetilnim tjelešcima, a osjet bola

prima se živčanim završetcima.

Iva je “izgorjela“ na suncu jer se predugo sunčala, a nije osjetila jer je osjetilo za

toplinu smješteno dublje u koži.

Prva pomoć pri ubodu pčele jest hladiti ubodeno mjesto ledom. Ubod je opasan ako je

uboden jezik jer će nateknuti i osoba se može ugušiti. Ako je osoba alergična na ubod

pčele, može također biti intenzivna reakcija. Potrebno je pozvati hitnu pomoć.

63

1. a) Na slici su označene žlijezde s unutarnjim izlučivanjem. Na odgovarajuće crte uza sliku upiši njihove nazive.

b) Različitom bojom označi: • žlijezde koje imaju oba spola • žlijezde prisutne samo u muškaraca • žlijezde prisutne samo u žena.

Hormoni – nevidljivi upravljači našeg tijela

6. Hormonska regulacija

hipofiza

štitna žlijezda

nadbubrežne žlijezde

gušterača

sjemenici

jajnici

64

2. a) Koji crtež prikazuje žlijezdu s vanjskim izlučivanjem, a koji s unutarnjim izlučivanjem? Uz crtež označi vrstu žlijezde.

b) Objasni razliku između žlijezda s vanjskim i unutarnjim izlučivanjem.

_______________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

3. U tablici su navedene funkcije pojedinih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Prepoznaj o kojim je žlijezdama riječ te u prazan prostor upiši njihov naziv.

regulira proizvodnju hormona drugih žlijezda, potiče rast i razvoj organizma

regulira izmjenu tvari u tijelu

regulira razinu šećera u krvi

brza izmjena tvari, regulira izlučivanje vode i soli u tijelu


a) Inzulin je hormon koji povećava koncentraciju šećera u krvi. T Nb) Adrenalin je hormon koji se izlučuje u stresnim situacijama. T Nc) Gušterača je žlijezda s vanjskim i unutarnjim izlučivanjem. T Nd) Estrogen je hormon koji potiče stvaranje spermija. T Ne) Tiroksin je hormon koji izlučuje nadbubrežna žlijezda. T Nf) Žlijezda koja izlučuje hormon rasta nalazi se s prednje

strane dušnika. T Ng) Menstruacijski ciklus reguliraju hormoni hipofize i jajnika. T Nh) Jod je neophodan za nastanak hormona štitne žlijezde. T N

žlijezda s unutarnjim izlučivanjem

Žlijezde s vanjskim izlučivanjem svoje produkte luče kroz izvodne kanale izvan tijela

ili u tjelesne šupljine. Žlijezde s unutarnjim izlučivanjem hormone luče izravno u krv ili

međustaničnu tekućinu pa su zbog toga prožete gustim spletom krvnih kapilara.

hipofiza

štitna žlijezda

gušterača

nadbubrežna žlijezda

žlijezda s vanjskim izlučivanjem

65

5. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Hormoni se do mjesta djelovanja po tijelu prenose:

krvlju

limfom

slinom

probavnim sokovima.

6. Na temelju dosad naučenoga gradiva o živčanom sustavu i hormonskoj regulaciji usporedi njihovo djelovanje na organizam te popuni tablicu sljedećim pojmovima: kemijske tvari, električki podražaj, brzo djelovanje, sporo djelovanje, kratkotrajno djelovanje, dugotrajno djelovanje, mala količina podražaja, mnogo uzastopnih podražaja.

Živčani sustav Hormonska regulacija

vrsta podražaja

brzina djelovanja

dugotrajnost djelovanja

količina podražaja

7. Istraži, saznaj te u razredu izvijesti što je: a) hipoglikemija, b) hipertireoza. Svoj rad možeš predstaviti usmenim izlaganjem, prezentacijom ili plakatom.

električni podražaj kemijske tvari

brzo djeluje sporo djeluje

kratkotrajno djelovanje dugotrajno djelovanje

mnogo uzastopnih podražaja

mala količina podražaja

66

1. Mikroskopiranje trajno obojenog preparata razmaza ljudske krvi.

Zadatak: Promatraj na malom te na većem povećanju razmaz ljudske krvi. Nacrtaj sliku vidljivu mikroskopom.

povećanje mikroskopa ___________

2. Izvan tijela krv se zgruša i dijeli na dva dijela.

a) Odvoji vodoravnom crtom osnovne dijelove krvi u sadržaju epruvete. Označi i napiši njihove nazive uz crtež.

b) Gdje se u svakodnevnom životu možeš susresti s primjenom svojstva krvi prikazanoga crtežom?

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

c) Navedi ulogu tekućega dijela krvi.

___________________________________________________________˝_______________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Pokus

7. Sustav organa za optok krviKrv

krvna plazma

U svakodnevnome je životu česta primjena pri

kontroli zdravlja krvi - krvna pretraga sastoji se

i u tome da se krv centrifugira pa se vide slojevi

dijelova krvi.

Uloga krvne plazme: raznosi korisne tvari krvlju po tijelu, odnosi štetne tvari

do bubrega. Leukociti i protutijela brane organizam od bolesti. Održava tjelesnu

temperaturu.

krvne stanice i pločice

67

d) Popuni tablicu.

Naziv dijela krvi Uloga

____________________________

____________________________

____________________________

3. Tražimo krvnu grupu (ako uzmemo pojednostavljeno da su A i B krvna grupa uvijek dominantne). Prikaži postupak rješavanja zadatka.

a) Majka ima krvnu grupu AB, otac krvnu grupu 0. Koju krvnu grupu može imati njihovo dijete?

__________________________________________________________________________________

b) Osoba krvne grupe A treba primiti krv transfuzijom. Koju krvnu grupu može primiti?

__________________________________________________________________________________

c) Dijete ima krvnu grupu 0. Koju krvnu grupu mogu imati roditelji?

__________________________________________________________________________________

crvene krvne stanice

bijele krvne stanice

krvne pločice

prenose kisik po tijelu

brane organizam od bolesti

zgrušavaju krv pri ranjavanju

AB

A, 0

0 (00), A(A0), B(B0)

68

4. Istraži i navedi bitna obilježja sastava krvi u evoluciji beskralježnjaka i kralježnjaka.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

5. Obrazloži razlike u izgledu i građi pojedinih krvnih stanica u različitih skupina kralježnjaka i čovjeka.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4. i 5. pitanje: Rješenja će učenici potražiti na internetu uz kontrolu

učitelja ili u literaturi. Možemo im preporučiti neke linkove, primjerice:

http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori43.htm.

http://www.bioteka.hr/modules/covjek/article.php?storyid=43

http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori43.htm

http://www.bioteka.hr/modules/covjek/article.php?storyid=43

69

Kako krv struji tijelom

Skica uzdužnoga prereza srca

1. Sljedeće zadatke riješi pomoću skice uzdužnoga prereza srca.

a) Označi na crtežu sljedeće nazive dijelova srca i žila koje ulaze i izlaze iz srca: aorta, plućna arterija, plućna vena, šuplja vena, srčani zalisci, desna pretklijetka, desna klijetka, lijeva pretklijetka, lijeva klijetka.

b) Strelicama prikaži protok krvi kroz srce: crvenom protok arterijske i plavom protok venske krvi.

2. Navedi naziv dijela srca koji obavlja sljedeće uloge:

a) dio srca koji usisava vensku krv iz tijela ______________________________________

b) dio srca iz kojega se arterijska krv potiskuje u aortu _________________________

c) dio srca koji sprečava vraćanje krvi iz klijetke u pretklijetku _________________.

3. Popuni tablicu upisujući pojmove arterijska krv i venska krv.

Dio građe srca Desna strana srca Lijeva strana srca

pretklijetka

klijetka

šuplja vena

aorta

plućna vena

plućna arterija

aorta

plućna arterija

plućna vena

šuplja vena

srčani zalisci

srčani zalistak

venska

venska

venska

–

–

arterijska

arterijska

–

arterijska

arterijska

–

desna pretklijetka

desna pretklijetka

lijeva pretklijetka

desna klijetkalijeva klijetka

lijeva klijetka

70

Odgovori na sljedeća pitanja s obzirom na odgovore u tablici.

a) Zaključi kojim dijelom srca protječe venska, a kojim arterijska krv.

__________________________________________________________________________________

b) Iz kojega dijela srca dolazi krv ako je dospjela u plućnu arteriju?

__________________________________________________________________________________

c) U koji dio srca ulazi plućna vena? ______________________________________________

d) Ako krv napušta srce aortom, kojim je plinom obogaćena? ____________________

e) Obrazloži zašto je mišićna stijenka lijeve strane srca deblja nego desna.

__________________________________________________________________________________

4. Skiciraj presjek krvnih žila: arterije, vene, kapilare.

arterija vena kapilara

5. Razvrstaj u tablicu obilježja krvnih žila

• vraćaju krv u srce• odvode krv iz srca• cirkulaciju u žili potiče stezanje okolnih mišića• cirkulaciju u žili potiče stezanje stijenki same krvne žile• kroz njih protječe krv u jakom mlazu• jedan sloj stanica u stijenki krvne žile• deblje stijenke• tanje stijenke• najtanje žilice

Desni - venska, lijevi - arterijska.

Iz desne klijetke.

U lijevu pretklijetku.

Kisikom

Lijeva strana srca podnosi jaču navalu krvi jer izbacuje krv u veliki optok.

71

Praktični rad

Arterije Vene Kapilare

6. Promotri crtež i opiši optok krvi u ljudskome tijelu.

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

_____________________________________________________

7. Ispitaj praktičnim radom kako fizička aktivnost utječe na brzinu rada srca.

Mjereći puls na vratnoj arteriji, odredi:

• broj otkucaja srca pri mirovanju __________

• broj otkucaja srca nakon 10 čučnjeva __________.

Zaključak:

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

odvode krv iz srca

cirkulaciju u žili potiče stezanje stijenki same krvne žile

kroz njih protječe krv u jakome mlazu

deblje stijenke

vraćaju krv u srce

cirkulaciju u žili potiče stezanje okolnih mišića

tanje stijenke

jedan sloj stanica u stijenki

krvne žile

najtanje žilice

Optok krvi može se podijeliti u mali optok (srce

– pluća - srce) i veliki optok (srce - tjelesni organi -

srce). Krv iz tijela ulazi venom u desnu pretklijetku.

Njezinim stezanjem krv ulazi u desnu klijetku.

Stezanjem se desne klijetke krv potiskuje prema

plućima. U pluća plućnim arterijama dolazi venska

krv gdje otpušta ugljikov dioksid i prima kisik. Takva

obogaćena arterijska krv odlazi u plućnim venama

u lijevu pretklijetku. Njezinim stezanjem krv ulazi

u lijevu klijetku, a iz nje u aortu - glavnu arteriju.

Arterijska krv raznosi kisik i hranjive tvari po tijelu.

60 - 80

oko 120

Na rad srca utječe fizička aktivnost - što je veća, to srce brže pumpa krv.

72

8. Mjerenje krvnoga tlaka

Mjerenje tlaka tlakomjerom

Pokušaj izmjeriti prijatelju krvni tlak digitalnim ili klasičnim tlakomjerom. Platnena se traka klasičnoga tlakomjera namjesti na nadlaktici i stetoskop u jamicu ispod nje. Zatim se napumpa traka do vrijednosti tlaka oko 25 kPa (190 mm Hg). Nadalje se polako otpušta vijak na pumpici i osluškuje pojava šuma. Pojava šuma (otkucaja) upućuje na gornju vrijednost tlaka, a prestanak šuma označuje donju vrijednost tlaka.

Izmjerene vrijednosti upiši na skalu izraženu u kilopaskalima (kPa).

5 10 15 20 kPa


Što označuje gornja, a što donja vrijednost tlaka?

Gornja vrijednost tlaka označuje _______________________________________________.

Donja vrijednost tlaka označuje ________________________________________________

__________________________________________________________________________________.

fazu stezanja srca (sistola)

fazu dijastole i nastaje između dvaju

otkucaja srca

73

Čuvajmo zdravlje krvožilnih organa

1. Popuni tablicu.

Vrsta krvožilnih bolesti Naziv bolesti Znakovi bolesti Mogući uzroci

bolesti

ateroskleroza

bolest srcastres, masna

hrana, nasljedna sklonost

povećanje broja nezrelih leukocita

javlja se umor, slabija opskrba tijela kisikom

Zaključi koje bolesti od navedenih možemo spriječiti zdravim načinom života.

__________________________________________________________________________________

2. Praktičnim radom pokaži pružanje prve pomoći pri vanjskom krvarenju, na primjer na podlaktici (sl. na 137. str. udžbenika).


a) Koji ćeš postupak primijeniti za zaustavljanje jačega vanjskog krvarenja?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) Koje mjere opreza treba pritom poduzeti kako bi se izbjegao dodir s krvlju koja može biti zaražena?

__________________________________________________________________________________

c) Obrazloži zašto se pri zaustavljanju krvarenja pritiskom na vratnu arteriju ne smiju istovremeno pritisnuti obje vratne arterije.

__________________________________________________________________________________

d) Zaključi zašto je potrebno odmah zaustavljati jače krvarenje.

__________________________________________________________________________________

bolest krvnih žila

arteroskleroza, tromboza, srčana kap, slabokrvnost

pritisak na ranu (preko gaze), pritisak prstiju (ovisno o mjestu ozljede) i

pritisnim zavojem

treba koristiti zaštitne rukavice kako bi se izbjegla zaraza putem krvi

zaustavio bi se protok krvi u glavu, time i teže posljedice

ako osoba izgubi 1,5 L krvi, život joj je ugrožen

otežana cirkulacija, visoki tlak

taloženje masniće na unutarnje stjenke krvnih žila

srčana kap ili infarkt

bol u prsima, prestanak rada srca

leukemija najčešće nasljedno

premalo hrane bogate željezom i C vitaminom

bolesti krvi

slabokrvnost ili anemija

74

Limfa i zaštita organizma od bolesti

1. Točkicama na crtežu označi mjesta najveće gustoće limfnih čvorova.

2. Zaokruži slovo ispred obilježja limfnih čvorova (više je odgovora točno).

a) Limfa prolazi limfnim čvorovima prije ulaska u krv.

b) Limfni čvorovi proizvode trombocite.

c) Limfni čvorovi proizvode limfocite.

d) Limfni se čvorovi povećaju pri razvoju uzročnika bolesti u organizmu.

3. Zaokruži pojam koji ne pripada sastavu limfe.

krvna plazma leukociti eritrociti voda bjelančevine

hranjive tvari ugljikov dioksid

4. Zaokruži slovo uz uloge po kojima se limfa razlikuje od krvi. Podcrtaj cijeli redak koji predstavlja zajedničku ulogu krvi i limfe.

a) Štiti organizam od bolesti.

b) Odnosi kisik od pluća u srce te dalje po cijelom tijelu.

c) Ispunjava prostore između stanica.

d) Predaje stanicama hranjive tvari i bjelančevine.

e) Ugljikov dioksid odnosi prema plućima.

5. a) Pogledaj u udžbeniku sliku 2.113. na stranici 138. U crtež limfne žile ucrtaj položaj zalistaka i smjer toka limfe u žili.

b) Usporedi sličnost limfne žile i vene.

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

Limfna žila i vena imaju zaliske te putuju samo u jednome smjeru: od

tkiva prema srcu.

75

Pokus

6. Popuni tablicu i usporedi sustav organa za optok krvi i limfni sustav.

Obilježje Sustav organa za optok krvi Limfni sustav

glavni organi

vrsta provodnih žila

što žile provode

smjer provođenja tekućine

što pokreće tekućinu u žili

uloga sustava

7. Opiši imunosnu reakciju koja se događa prilikom ulaska uzročnika bolesti u organizam.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

8. Simulacija imunosti

Cilj pokusa: upoznati proces obrane organizma od bolesti.

Zadatak: Načini jednostavan kemijski pokus kojim možeš simulirati imunosnu reakciju u organizmu.

Pribor i materijal: 2 – 3 mL mlijeka u epruveti, nekoliko kapi limunova soka, na vrh žličice soda-bikarbone.

Opis postupka:

1. U epruvetu s mlijekom dodaj nekoliko kapi limunova soka. Promućkaj, promotri i zabilježi zapažanja.

__________________________________________________________________________________

srce i krvne žile

Organizam prepoznaje stranu tvar - uzročnika bolesti i počne stvarati protutijela

kojima se bori protiv njih.

Mlijeko će se zgrušati.

krvne žile

krv

2 smjera - veliki i mali optoksrce i vlastito stezanje arterijadonosi do tkiva korisne, a preuzima štetne tvari, zaštita od bolesti, čuva toplinu

donosi do stanica korisne te preuzima i vraća u krv štetne tvari, zaštita od bolesti

prsna žlijezda, slezena, limfni čvorovi, limfne žilelimfne žile

limfa

1 smjer - od tkiva prema srcustezanje okolnih mišića

76

2. Nakon što se promjene dogode, dodaj sodu bikarbonu. Promotri što se događa i zabilježi zapažanja.

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

3. Pridruži materijalima iz pokusa nazive tvari koje u stvarnosti sudjeluju u imunosnoj reakciji u organizmu: uzročnik bolesti, protutijelo, tjelesna tekućina (krv).

mlijeko __________________________________________________________________________

limunov sok ____________________________________________________________________

soda-bikarbona _________________________________________________________________

9. Na slikama je prikazan način stjecanja imunosti umjetnim putem.

Koji postupak stvara dugotrajniju imunost? Obrazloži odgovor.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

a) cijepljenje unošenjem umrtvljenih uzročnika bolesti

b) unošenjem gotovih protutijela organizam

Smjesa se pjeni dodatkom soda bikarbone.

- krv

- uzročnik bolesti

– protutijela

77

10. Riješi upitnik i saznaj koliko znaš o AIDS-u. Provjeri odgovore u razredu. Na crtama obrazloži netočne tvrdnje.

1. Uzročnik AIDS-a je HPV. T N

__________________________________________________________________________________

2. Zaražena osoba ne mora imati znakove bolesti nekoliko godina. T N

__________________________________________________________________________________

3. Pozitivan test na HIV znači da imaš AIDS. T N

__________________________________________________________________________________

4. Pravilna upotreba prezervativa način je prevencije AIDS-a. T N

__________________________________________________________________________________

5. Nije opasno biti u razredu s učenikom koji ima AIDS. T N

__________________________________________________________________________________

6. Ako se sazna na vrijeme, AIDS se može izliječiti. T N

__________________________________________________________________________________

7. AIDS se prenosi svim tjelesnim tekućinama. T N

__________________________________________________________________________________

8. HIV napada sve krvne stanice. T N

__________________________________________________________________________________

HIV

ne postoji test na AIDS, već se dokazuje prisutnost protutijela na HIV

(samo treba znati mjere opreza i kako se HIV prenosi)

virus se ne može izliječiti

nije dokazan virus u znoju, suzama, urinu ili stolici

virus napada samo jedan tip bijelih krvnih stanica

78

1. Na crtežu su prikazani organi za disanje. Navedi nazive pojedinih organa i njihovu ulogu.

2. Crtež prikazuje plućni mjehurić u presjeku. Pokraj crteža ukratko opiši što se događa unutar mjehurića.

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

______________________________________________________

8. Sustav organa za disanjeOrgani za disanje i glas

nos – čisti, vlaži i zagrijava zrak

ždrijelo – provodi zrak prema grkljanu

grkljan – provodi zrak prema dušniku. Tu je organ za glasanje.

dušnik – čisti i provodi zrak

pluća – izmjena plinova

krv s CO2

crvene krvne stanice

CO2 se oslobađa iz krvi i prelazi u mjehurić. O2 prelazi

iz plućnog mjehurića u krv, u crvene krvne stanice.

izdahnuti zrak

udahnuti zrak

krv obogaćena kisikom

dušnice – zrak provode u pluća

79

3. Model rada pluća

Načini model pluća od staklenoga zvona. Pri tome ti može pomoći priloženi crtež. Grlić staklenoga zvona zatvori gumenim čepom kroz koji prolazi staklena cijev u obliku slova Y. Na krajeve cijevi sveži gumene balone. Donji otvor staklenoga zvona zaveži gumiranim platnom.

a) Promatraj i objasni što se događa s balonima u staklenom zvonu kad povučemo gumirano platno prema gore, odnosno prema dolje.

b) Usporedi dijelove modela s organima za disanje.

• stakleno zvono _________________________________________

• gumeni baloni _________________________________________

• staklena Y cijev _________________________________________

• gumirano platno na dnu zvona _________________________________________

4. Ritam disanja

a) Stavi ruku na grudi. Duboko udahni. Osjetit ćeš kako ti se grudi lagano pomiču gore-dolje. Uoči kako se prsni koš pomiče prema van i prema gore kad udišeš.

b) Broji svoje udisaje 15 sekundi. Broj udisaja pomnoži s 4 kako bi svoj ritam disanja preračunala/preračunao u minute. Ponovi to nekoliko puta te izračunaj srednju vrijednost.

c) A sada trči na mjestu jednu minutu. Ponovno izbroj svoje udisaje na prethodno opisan način.

d) Koliko ti je trebalo vremena dok ti se ritam disanja vratio na početni, prije tjelesne aktivnosti?

Pokus

prsni koš

pluća

dušnik i dušnice

ošit (dijafragma)

80

5. Dokazivanje ugljikova dioksida

a) Prisjeti se znanja iz kemije o ugljiku i njegovim spojevima. Osmisli pokus kojim bi dokazala/dokazao ugljikov dioksid u izdahnutom zraku. Napiši prijedlog i upute za svoj pokus.

Za pokus je potrebno:

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Postupak:

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

Što opažaš? Do kakve je promjene došlo?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Objasni nastalu reakciju i prikaži je kemijskom jednadžbom.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

b) Promotri grafički prikaz udjela pojedinih plinova u udahnutom i izdahnutom zraku pa odgovori na pitanja.

Koji stupac prikazuje omjer pojedinih plinova pri izdisaju? Objasni odgovor.

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

Stupac 2. jer je tu prisutan udio ugljikova dioksida i vodene pare.

81

Kojem se plinu ne mijenja volumni udio i kod udahnutoga i kod izdahnutoga zraka?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Pušemo li u hladno staklo, ono će se zamagliti. Koja tvar zamagli staklo? Kako je ta tvar nastala u procesu disanja?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

7. U sljedećim zadatcima zaokruži slovo ispred točnoga odgovora.

Stanično disanje uključuje opskrbu stanica našega tijela:

a) kisikom

b) dušikom

c) ugljikovim dioksidom

d) vodikom.

Odaberi točan poredak pokreta koji se zbivaju tijekom udisaja.

a) ošit se spušta, rebra se šire

b) ošit se podiže, rebra se šire

c) ošit se spušta, rebra se spuštaju

d) ošit se podiže, rebra se spuštaju

Zaokruži slovo T ako tvrdnju smatraš točnom ili slovo N ako je smatraš netočnom.

a) Između dušnika i pluća nalazi se grkljan. T N

b) Glasnice odrasloga muškarca duže su nego u žena. T N

c) Kad glasnice brže titraju, zvuk je viši. T N

d) Kad dišemo, glasnice su razmaknutije nego kad govorimo. T N

e) Ošit je mišić koji dijeli prsnu od trbušne šupljine. T N

f) Pluća nemaju vlastite mišiće te se ne mogu samostalno širiti niti stezati. T N

8.

9.

dušiku

To je voda, odnosno vodena para koja nastaje u procesu biološke oksidacije. U

izdahnutome zraku ima vodene pare koja se kondenzira na hladno staklo.

82

Zaštita i bolesti organa za disanje

1. Popuni tablicu traženim podatcima.

Naziv bolesti Uzročnik Najčešći simptomi

prehlada

virus bol u mišićima, visoka temperatura

tuberkuloza plućaoboljela osoba često osjeća umor, kašlje i znoji se

2. Koju od navedenih bolesti nećemo liječiti antibioticima? Obrazloži svoj odgovor.

a) prehladu b) anginu c) tuberkulozu pluća d) bakterijsku upalu pluća

__________________________________________________________________________________

3. Koja se od navedenih bolesti dišnih organa može javiti kao posljedica udisanja duhanskoga dima?

a) tuberkuloza

b) prehlada

c) rak pluća

d) bakterijska upala pluća

virus

bakterija

Uzročnik je virus, a antibiotici su lijekovi koji se rabe protiv bakterija

kašljanje, kihanje, začepljen nos, glavobolja

gripa

83

4. Zrak koji udišemo može biti onečišćen dimom, smogom, čađom iz ispušnih sustava automobila ili dimnjaka i sl. Navedi kako naš dišni sustav uklanja te nečistoće.

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

5. Ukratko opiši postupak pružanja prve pomoći pri gušenju stranim tijelom.

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

Zrak se u nosu s pomoću sluznice i dlačica čisti, zatim se zrak dalje pročišćava u

dušniku i dušnicama koji su također prekriveni sluzi i dlačicama.

Spasitelj stoji iza osobe koja se guši. Šaku stavi na trbuh (palac je prema unutra), ispod

rebara i iznad pupka. Šaka se naglim pokretom potisne prema gore, time se smanji

obujam prsnoga koša, a tlak naglo poraste. Istjera se udahnuti zrak iz pluća kroz

dušnik, a s njime i strano tijelo.

84

1. Vitamini su važni za zdravlje

Vitamin Glavni izvor Djelovanje

A (retinol)

mrkva, tikvice, rajčice, zeleno lisnato povrće, riblje ulje, jetra, jaja; organizam može stvoriti vitamin A iz karotena (žutoga pigmenta) u voću i povrću

• bitan za dobar vid• sudjeluje u suzbijanju

infekcija• bitan za izgradnju zdravog

tkiva kože

B1 (tiamin) meso, kvasac, grašak, mlijeko, orasi, pšenične klice

• utječe na rast, rad živaca i mišića

• manjak uzrokuje bolest živčanoga sustava „beri-beri“

B2 (riboflavin) jetra, meso, mlijeko, zeleno povrće, jaja, pšenične klice

• važan u metabolizmu hrane• od manjka stradaju oči, jezik

B12 (kobalamin) jetra, meso, riba, mlijeko • važan u stvaranju crvenih

krvnih stanica

B3 (nijacin)

meso, perad, riba, orasi; proizvode ga i crijevne bakterije

• unapređuje rast• nedostatak uzrokuje

pelagru – očituje se upalom kože i usta te duševnim poremećajima

C (askorbinska kiselina)

svježe povrće i voće, agrumi; lako se gubi kuhanjem

• održava zdravim desni, zube i kosti

• sudjeluje u suzbijanju infekcija

• sudjeluje u zacjeljivanju rana• manjak uzrokuje skorbut

(mekšaju i propadaju desni)

D (kalciferol) riblje ulje, mlijeko, žumanjak, jetra

• utječe na rast kostiju i zubi• djeluje samo uz dovoljne

količine kalcija i fosfora• nedostatak u djece uzrokuje

rahitisTablica 1.

Vitamini – gdje ih ima i čemu služe

9. Sustav organa za probavuHranjive tvari

85

Poremećaji navedeni u tablici 2 nastali su zbog nedostatka nekog vitamina. Dopuni tablicu 2 služeći se podatcima iz tablice 1.

Poremećaj Vitamin koji nedostaje Namirnice koje ga sadržavaju

smetnje pri rastu kostiju rahitis

noćno sljepilo

krvarenje desni – skorbut

slabokrvnost

2. Izračunaj energiju sadržanu u 100 g integralnoga kruha. Kruh sadrži 57,5 g ugljikohidrata, 1,5 g masti, 9 g bjelančevina, 30 g vode. Ostatak čine vitamini i minerali.

(Pomoć: upotrijebi podatke o sadržaju energije po gramima hranjive tvari u tablici 3.)

Energija po gramu (kj/g) Masa (g) Energija (kj)

Bjelančevine 17 80 – 100 1360 – 1700

Ugljikohidrati 17 300 5100

Masnoće 38 50 – 100 1900 – 3800

* Voda, vitamini i minerali nemaju energetsku vrijednost.

100 g integralnog kruha sadrži ____________ kj energije.

Tablica 2.

Tablica 3. Dnevne potrebe za hranjivim tvarima i njihova energetska vrijednost

D

A

C

B12

riblje ulje, vrhnje, žumanjak, jetra

mrkva, rikvice, rajčice, jetra, jaja

svježe povrće, agrumi, mlijeko

meso, riba, mlijeko, jetra

1187, 5

86

3. U sljedećim zadatcima zaokruži točan odgovor.

Markova baka ima velikih zdravstvenih problema vezanih uz srce i krvožilni sustav, a i kolesterol joj je povišen. Koju od navedenih namirnica Markova baka treba smanjiti iz svoga jelovnika?

a) žitarice

b) ribu

c) perad

d) crveno meso

4. Škrob, složeni ugljikohidrat, u većim se količinama nalazi u hrani kao što je krumpir, ali ga nalazimo i:

a) u jajima

b) u ribi

c) u žitaricama

d) u lisnatom povrću.

5. Željezo je mineral važan za prijenos kisika i stanično disanje. Koja hrana daje najviše željeza našem organizmu?

a) jaja, jagode, riba, salata

b) krumpir, kupus, jogurt, bademi

c) meso, jetra, mahunarke, žitarice, tuna

d) kuhinjska sol, mrkva, soja, perad

6. Kosti pohranjuju jedan mineral koji po potrebi i otpuštaju kad ga drugi organski sustavi trebaju, na primjer živčani sustav. To je:

a) kalcij

b) fosfor

c) željezo

d) jod

e) sve navedeno.

87

Prehrana i zdravlje

1. Složi piramidu zdrave i pravilne prehrane

Hranidbena piramida prikazuje poželjnu zastupljenost pojedinih namirnica u prehrani. Hrana na dnu piramide je hrana koja treba biti češća u prehrani, a na vrhu je piramide hrana koju bi trebali rjeđe konzumirati.

Na slikama u radnoj bilježnici na 107. str. prikazane su razne vrste namirnica. Izreži slike i na temelju onog što znaš o pravilnoj prehrani smjesti ih na odgovarajuće mjesto u piramidi.

88

2. Prouči crtež i odgovori na sljedeća pitanja.

Koje namirnice nedostaju na jelovniku osobe s crteža? Što bi osoba s crteža trebala promijeniti u svojoj prehrani? Predloži joj prikladniji jelovnik (neka ti pomogne piramida pravilne prehrane).

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

______________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________


a) I muškarci i žene mogu razviti anoreksiju i bulimiju, ali muškarci pri tome nemaju krivu predodžbu o svom izgledu.

b) Žene mogu imati anoreksiju i bulimiju, a muškarci samo bulimiju.

c) I žene i muškarci mogu razviti ove poremećaje, premda su češći u žena.

d) Sve je od navedenoga točno.

4. Osobe s anoreksijom:

a) jako se boje da će se udebljati

b) osjećaju se bolje kad dostignu željenu tjelesnu masu

c) jedu u velikim količinama, ali se ne mogu udebljati

d) izbjegavaju tjelesnu aktivnost.

5. a) Istraži, saznaj i u razredu izvijesti što su prehrambeni aditivi.

b) Pročitaj i ispiši s ambalaže nekih proizvoda različite aditive koji se, u skladu s međunarodnim normama, označavaju slovom E i brojem.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Iz crteža je vidljivo da na jelovniku toga

simpatičnog lika nedostaju namirnice bogate

vitaminima i mineralima (voće i povrće) te

žitarice i proizvodi od žitarica, a prevladavaju

namirnice visoke energetske vrijednosti. Te se namirnice nalaze i na samome vrhu

piramide prehrane. To nam kazuje da ih trebamo rjeđe konzumirati u prehrani.

89

Probavni sustav i probava

1. Crtež prikazuje organe za probavu. Uza svaki organ navedi njegov naziv.

2. U osmosmjerki pronađi pet hranjivih tvari i pet organa probavnoga sustava. Organe probavnoga sustava ispod osmosmjerke ispiši pravilnim redoslijedom kako se nalaze u našem probavilu.

Č I B J E L A N Č E V I N E Z

U S N A Š U P LJ I N A S L A P

D E B E L O C R I J E V O A D

M O R E O Ž E L U D A C I Z A

N M A S T I O H V O D A T I T

V R A T J E D NJ A K E J E R A

M I N E R A L I Ž I V O T M K

N A D V I T A M I N I R U K A

Z D R A V A H R A N A Z R A K

V A T A N K O C R I J E V O D

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

usna šupljina

jednjak

jetra

želudac

gušterača

tanko crijevo

debelo crijevo

usna šupljina, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo

90

3. Probava u epruveti

A) Enzim usne šupljine – ptijalin

Cilj vježbe: ispitati djelovanje sline na škrob.

Za vježbu je potrebno: staklena čaša, 2 epruvete, škrob (škrobno brašno), Lugolova otopina, voda, kapaljka, plamenik, slina, kruh, tronožac.

Postupak:

Prokuhaj u staklenoj čaši 1 g škroba u 100 g vode.

Dobivenu bijelu škrobnu otopinu ohladi.

1. Opiši pokus i objasni promjene do kojih je došlo.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Koja je uloga sline pri probavi hrane?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Pokušaj vrlo polako, oko 5 minuta, žvakati komadić kruha. Kruh će postajati sve slađi i slađi. Obrazloži zašto kruh žvakanjem postaje sve slađi.

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

Pokus

5 ml otopine škroba i 3 kapi Lugolove otopine

bez sline

10 kapi sline

Po 5 mL otopine škroba stavi u dvije epruvete. U svaku dodaj 3 kapi Lugolove otopine. U prvu epruvetu dodaj 10 kapi sline. Druga je epruveta bez sline (kontrolna).

Sadržaj epruveta zagrijavaj u ruci oko 6 minuta. Svake minute provjeravaj promjene plave boje.

Slina sadrži enzim ptijalin koji počinje razgradnju škroba u ustima na

jednostavni šećer glukozu.

Kruh sadrži škrob. Enzim prijalin iz sline razgrađuje škrob u glukozu. Zato kruh

žvakanjem postaje slađi.

91

B) Djelovanje žuči na raspršivanje masti

Cilj vježbe: jednostavnim pokusom ispitati djelovanje žuči na raspršivanje masti.

Za vježbu je potrebno: 2 epruvete, stalak za epruvete, kapaljka, voda, ulje, životinjska žuč ili tekući deterdžent.

Postupak:Napuni do pola obje epruvete toplom vodom. U svaku epruvetu dodaj nekoliko mililitara jestivog ulja. U jednu epruvetu dodaj oko 2 mL žuči ili tekućega deterdženta za suđe. Sadržaj epruvete snažno protresi. Drugu epruvetu ostavi radi provjere.

ulje

tekući deterdžent ili žuć

voda

Promatraj koje promjene nastaju.

Opiši što se događa s uljem.

___________________________________________________

___________________________________________________

Kako deterdžent i žuč djeluju na ulje? Što je time omogućeno?

___________________________________________________

___________________________________________________

U koji se dio probavnoga sustava izlučuje žuč?

___________________________________________________

___________________________________________________

Koji enzim razgrađuje masti na alkohol glicerol i masne kiseline nakon djelovanja žuči?

__________________________________________________________________________________

Koje su posljedice nedostatka žuči?

___________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

U epruveti s deterdžentom (i žuči) ulje se razgradilo,

a u epruveti s vodom ulje je na površini.

Deterdžent i žuč raspršuju ulje na sitne kapljice.

Time je omogućena lakša razgradnja ulja.

Žuč koju stvara jetra iz žučnoga se mjehura izlučuje

u početni dio tankoga crijeva.

enzim lipaza

U nedostatku žuči masnoće bi samo prošle kroz probavni kanal i bile bi

izlučene, bez iskorištavanja.

92

C) Djelovanje enzima pepsina na bjelančevine

Cilj vježbe: jednostavnim pokusom ispitati djelovanje enzima pepsina.

Postupak:

Epruvete označi brojevima od 1 do 4. U svaku epruvetu stavi jednaku količinu kuhanoga i na komadiće narezanoga bjelanca (oko 2 g). U epruvete s komadićima kuhanoga bjelanca dodaj redom 10 mL destilirane vode, 10 mL otopine pepsina, 10 mL razrijeđene klorovodične kiseline i u četvrtu epruvetu 9 mL otopine pepsina i 1 mL razrijeđene klorovodične kiseline. Sve epruvete stavi u kupelj s toplom vodom (30 do 40 °C). Zapiši svoja zapažanja nakon 10 i 30 minuta. Promatranje nastavi nakon jedan do dva dana te opiši kako se mijenja miris i izgled bjelanca. Napiši svoja zapažanja.

Zaključi u kojoj je epruveti nastala promjena jednaka onoj u želudcu, objasni.

____________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

4. U tablici su navedeni probavni organi koji izlučuju probavne sokove. Uza svaki organ napiši koji probavni sok izlučuje i koju zadaću taj probavni sok ima.

Organ Probavni sok Zadaća

žlijezde slinovnice

želudac

jetra

gušterača

tanko crijevo

Za vježbu je potrebno:4 epruvete, stalak za epruvete, vodena kupelj, kuhano bjelance kokošjega jaja, otopina pepsina, razrijeđena klorovodična kiselina (5 %), destilirana voda, menzura, nož, flomaster.

slina

U četvrtoj epruveti nalazi se otopina pepsina i razrijeđena klorovodična kiselina.

Došlo je od razgradnje komadića bjelanjka. Iz toga zaključujemo da enzim pepsin

djeluje na razgradnju bjelančevina samo u kiseloj sredini.

pepsin i HCl(aq)

žuč

crijevni sok

više različitih sokova

djeluje na razgradnju škroba

djeluje na razgradnju bjelančevina

raspršuje masti

djeluju na razgradnju bjelančevina, masti, ugljikohidrata

djeluje na razgradnju ugljikohidrata, masti, bjelančevina

93

5. Dora je pozvala svoju prijateljicu Luciju na ručak koji se sastojao od riže s umakom od mesa priređenim na suncokretovu ulju. Kojim će se redoslijedom sastojci hrane koje su Dora i Lucija pojele za ručak početi razgrađivati za vrijeme probave?

a) ulje, meso, riža b) riža, meso, ulje c) meso, riža, ulje d) riža, ulje, meso

6. Izdvoji enzim među hormonima.

a) tiroksinb) adrenalinc) lipazad) inzulin

7. Brojevima od 1 do 5 poredaj zbivanja koja se odvijaju za vrijeme prolaska hrane kroz probavilo.

_________ enzimi crijevnoga soka dovršavaju probavu_________ u debelom se crijevu upija voda_________ žuč raspršuje masti_________ ptijalin razgrađuje škrob_________ želučana kiselina zgrušava bjelančevine

8. Uz pojmove u desnom stupcu upiši odgovarajuće slovo iz lijevog stupca. Ne trebaš upotrijebiti sva slova.

a) središnji mekani dio zuba

b) dio zuba koji viri iz zubnoga mesa _____ korijen

c) ispunjavaju središnji mekani dio zuba _____ caklina

d) najtvrđi dio zuba, prekriva i štiti krunu zuba _____ pulpa

e) vanjski mekani dio zuba _____ kruna

f) usađen u zubno meso u čeljustima

45312

f

d

a

b

94

Zaštita i bolesti organa za probavu

Prouči koje higijenske navike moramo svakodnevno provoditi kako bismo sačuvali zdravlje svojih zubi i usne šupljine.

1. Njega zubi

a) zapušteni zubi s obojenim naslagama b) naslage plaka vidljive mikroskopom

Nečisti su zubi prekriveni sluzavim naslagama – zubnim plakom, koji sadrži ostatke hrane i razne bakterije. Bakterije, koje žive u našim ustima, hrane se i razmnožavaju koristeći se šećerom iz ostataka hrane. Pri tome bakterije proizvode kiselinu koja oštećuje zubnu caklinu i tako nastaje KARIJES (truljenje čvrstoga tkiva zubi).

2. Temeljita higijena usne šupljine

Zube treba prati poslije jela najmanje dva puta na dan – ujutro i uvečer, i to zubnom pastom. Tako odstranjujemo zubni plak, bakterije, kiselinu i ostatke hrane.

Kako pravilno prati zube? Zube treba temeljito prati kvalitetnom četkicom 2 – 3 minute na ovaj način:

VANJSKE površine zubiperemo kružnim pokretima.

GORNJE površine zubi peremo vodoravnim pokretima (lijevo – desno) sve do zadnjega zuba.

UNUTRAŠNJE površine zubi peremo okomitim pokretima (gore – dolje).

95

Za temeljitu njegu zubi upotrebljavamo i pomoćna sredstva kao što je zubni konac. Zubni se konac drži između prstiju i provlači između zubi i preko njihove površine kako bi se odstranio plak i zaostali komadići hrane.

3. Pravilna prehrana

Smanjiti uzimanje hrane koja sadrži mnogo šećera i kiselina. Slatkiše te zašećerena i gazirana pića treba uzimati samo uz glavne obroke, a ne između njih.

4. Redovit posjet stomatologu

1. Svakoj od navedenih bolesti pridruži odgovarajućeg uzročnika.

a) karijes ________________________________________________________________

b) granulom ________________________________________________________________

c) hepatitis A ________________________________________________________________

d) vrijed želudca _________________________________________________________________

2. a) Koja je od navedenih bolesti probavnih organa iz 1. zadatka zarazna?

__________________________________________________________________________________

b) Navedi kako se može spriječiti širenje zaraznih bolesti probavnih organa.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3. Pušenje šteti i zdravlju usne šupljine i zubi. Tako pušenje može uzrokovati:

a) obojene zube

b) loš zadah iz usta

c) bolesti desni koje mogu uzrokovati gubitak zuba

d) rak usne šupljine

e) sve navedeno.

bakterije

bakterije

bakterije

hepatitis B

Redovitim pranjem ruku prije jela i nakon obavljanja nužde. Redovit liječnički

pregled trebaju obavljati osobe koje rade u doticaju s hranom (restoranima,

slastičarnicama, javnim kuhinjama, i sl.).

virus

96

1

2

3 5 6 7

4

8

9 10

11

13 12

15

14

16 17

18

19

4. Riješi križaljku.

Vodoravno:

2. može li se gutati stojeći na rukama4. hranjive tvari u jogurtu i siru8. biokatalizatori9. mjesto gdje započinje probava

tjestenine12. raskrižje probavnoga i dišnoga

sustava14. probavna žlijezda smještena

ispod želudca16. poremećaj vezan uz prehranu18. potrebna je za razgradnju masti19. najveća žlijezda u našem tijelu

Okomito:

1. organ koji povezuje usta sa želudcem

3. nabori sluznice tankoga crijeva – crijevne...

5. organ u kojem započinje kemijska probava mesa

6. hranjive tvari koje za nas stvaraju bakterije

7. crijevo u kojem se hrana dugo zadržava

10. probavni enzim11. H2O13. jednostavni šećer15. vrsta trajnoga zuba17. truljenje čvrstoga tkiva zuba

uzrokovano bakterijama

J

E

D

NJ

A

KR

E

S

I

C

E

Ž

E

L

U

D

A

C

P

T

I

J

A

L

I

N

Ž

V

I

T

A

M

I

N

D

E

B

E

L

O

V

O

D

A

O

Č

NJ

A

K

G

L

U

K

O

Z

A

Ž D R J E L

U S N A Š U LJ I N A

N R E S J A

U Č

E T R A

G Š T E R Č A

E N Z M I

B J L A N Č V N

K

A

R

I

J

E

S

A

97

10. Sustav organa za izlučivanje

Mokraćni sustav

1. Prouči vanjsku i unutarnju građu bubrega

Upute za rad:

1. Prouči životinjski bubreg koji ti je dao učitelj.

2. Kakva je oblika i boje bubreg?

3. Izvana je bubreg obavijen ovojnicom. Ručnom lupom promatraj bubreg i pronađi ovojnicu.

4. Sada usporedi životinjski bubreg s bubregom čovjeka na slici 2.154 u udžbeniku na stranici 183. i modelom bubrega.

5. Promotri unutarnju građu bubrega te uoči površinski dio debljine 3 – 4 cm – bubrežnu koru i unutarnji dio formiran u obliku piramida – bubrežnu srž.

6. Uoči gdje ulazi vrh svake piramide.

7. Nacrtaj bubreg u svoju bilježnicu. Na crtežu označi: ovojnicu, koru, srž, čašicu i nakapnicu.

8. Osnovni element bubrežne građe je sićušna jedinica – nefron, sastavljen od bubrežnoga tjelešca i cjevastoga dijela. Ucrtaj nefron na odgovarajuće mjesto u bubregu.

2. Služeći se slikom 2.155. u udžbeniku na str. 183., riješi sljedeći zadatak. Poredaj po logičnom slijedu pojedine etape u nastajanju mokraće tako da na praznu crtu staviš odgovarajući broj.

________ Mokraća teče kroz mokraćovod u mokraćni mjehur.

________ Krv dolazi u bubrežno tjelešce.

________ Arterija dovodi krv u bubreg.

________ Nastala se mokraća u bubrežnom tjelešcu sakuplja u bubrežnoj nakapnici.

________ U cjevastom dijelu bubrežnoga tjelešca dio vode, glukoze i soli vraća se u krv.

________ Voda, otpadne tvari, sol i glukoza prelaze iz krvi u bubrežno tjelešce.

________ Bubrežna vena vraća pročišćenu krv u krvotok.

________ Mokraća teče iz mokraćnoga mjehura kroz mokraćnu cijev izvan tijela.

7

2

1

6

4

3

5

8

98

3. Napiši nazive organa na slici. Uz organe označene slovima a), b), c) i e) upiši i koje štetne tvari izlučuju.

a) _____________________________________

b) _____________________________________

c) _____________________________________

d) _____________________________________

e) _____________________________________

f) _____________________________________

g) _____________________________________

4. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajuće okvire, upiši što ulazi u bubreg, što izlazi iz bubrega te što se bubregom izlučuje.

pluća – CO2

koža – znoj

bubrezi – mokraća

mokraćovod

debelo crijevo

mokraćni mjehur

mokraćna cijev

bubrežna kora

bubrežna srž

bubrežna čašica

mokraćovod

krv sa štetnim

tvarima

pročišćena krv

mokraća

99

5. Sljedeće rečenice dopuni pojmovima koji nedostaju.

a) Pročišćavanje krvi umjetnim bubregom naziva se _____________________________.

b) Organ koji provodi nastalu mokraću iz bubrega do mokraćnoga mjehura je

__________________________________________________________________________________.

c) Organ u koji se sakuplja mokraća prije nego se izluči iz tijela je

__________________________________________________________________________________.

d) Radom bubrega upravljaju hormoni _____________________________ žlijezde i

_____________________________.

6. Povišeni krvni tlak može oštetiti bubrege. Koji su dijelovi bubrega naročito osjetljivi na povišeni krvni tlak? Obrazloži zašto.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

7. Osim izlučivanja štetnih tvari, bubrezi imaju i značajnu ulogu u homeostazi. Što je homeostaza? Objasni na koji način bubrezi sudjeluju u njoj.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

hemodijaliza

mokraćovod

mokraćni mjehur

nadbubrežne

hipotalamus

nefron, jer je građen od mreže krvnih kapilara

Homeostaza je održavanje unutarnje ravnoteže organizma. Radom se

bubrega održava stalna količina vode i soli u organizmu jer se suvišak izlučuje.

Višak vode u organizmu povećava krvni tlak, a manjak ga snižava. Time

bubrezi reguliraju i krvni tlak.

100

1

2

3

4 5

6

7

8

10

9

11

12

13

15

14

16

17

18

Vodoravno:

3. površinski dio bubrega6. unutarnji dio bubrega, bubrežna…7. cijevi koje odvode mokraću iz bubrega8. postupak koji je zajednički u radu

bubrega i kemičara10. krvna žila koja dovodi krv u bubrege,

bubrežna…11. otrovna tvar u mokraći13. parni organ mokraćnoga sustava15. mišićno tkivo koje gradi mokraćni

mjehur16. nastaju taloženjem minerala iz

mokraće – bubrežni…18. „umjetni bubreg”

8. Riješi križaljku.

Okomito:

1. neparni organ mokraćnoga sustava

2. presađivanje bubrega4. osnovne jedinice bubrega za

pročišćavanje krvi5. mokraća ili…9. bolest mokraćnoga sustava

češća u žena11. izvodi mokraću iz organizma12. tvar čija je prisutnost u zdravoj

mokraći znak oštećenja bubrega14. nastaje u bubrežnim tjelešcima17. krvna žila koja odvodi pročišćenu

krv iz bubrega, bubrežna…

MOKRAĆNIMJEHUR

BUBREŽNATJELEŠCA

TRANSPLANTACIJA

URIN

UPALAMJEHURA

GLUKOZA

MOKRAČA

VENA

B B R G

G L A T KK M E C I

D I A L I Z

O K R Ć E V I N

A T E R J A

F I L R A C I J A

O K R Ć O V O D IS R

B B E Ž N K O A

MOKRAĆNACIJEV

101

Pokus

Koža

1. Crtež prikazuje građu kože.

a) Na crtežu označi sljedeće pojmove: pousmina, usmina, žlijezde lojnice, žlijezde znojnice, dlaka, masne stanice. Svaki označeni pojam oboji drugom bojom.

b) Objasni zašto koža ljeti potamni.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

c) Koji vitamin nastaje u koži? Zašto je on potreban našem tijelu?

__________________________________________________________________________________

2. Uloga kože

Cilj vježbe: upoznati ulogu kože.

Za vježbu je potrebno: plastična vrećica, komadić vunice ili samoljepiva traka.

Postupak:Stavi ruku u plastičnu vrećicu, a potom vrećicu zaveži vunicom ili zalijepi samoljepivom trakom. Pričekaj nekoliko minuta. Opiši koju si ulogu kože dokazala/dokazao tim jednostavnim pokusom.

pousmina

dlaka

usmina

žlijezde lojnice

žlijezde znojnice

U koži se nalazi pigment melanin koji koži daje boju. Količina melanina povećava

se kad se koža izloži UV zračenju.

Vitamin D potreban je našemu tijelu radi upijanja (apsorpcije) kalcija.

102

3. Načini otisak svojih prstiju.

Znanstveno je dokazano da je otisak prsta jedinstven od rođenja i nepromjenjiv! Pomoću jastučića za žig natopljenoga tintom napravi na bijelom papiru otiske svojih prstiju. Promatraj otiske povećalom i usporedi ih. Po čemu se može prepoznati otisak palca?

OTISAK MOG DESNOG PALCA

_________________________________________________

_________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

4. Kažemo da koža štiti naše tijelo. Kako, na primjer, nokti štite naše tijelo? Zašto su oni važni?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

5. Nakon što nas ubode komarac, na koži se uza svrbež pojavi otok i crvenilo. Što misliš zašto? Znaš li jednostavan način kako smanjiti posljedice uboda komarca?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6. Je li dobro u vašoj dobi koristiti se kozmetičkim preparatima namijenjenim odraslim osobama? Obrazloži svoj odgovor.

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Nokti štite vrške prstiju od povreda i poboljšavaju osjet opipa, čime omogućuju

precizne pokrete.

Otok i crvenilo pojavljuju se jer dolazi do imunološke reakcije organizma na slinu

komarca. Staviti led, time se umrtvljuju završetci živaca i sprečava svrbež, a

ujedno i smanjuje upala.

103

11. Razvojni put čovjeka

1. Od navedenih svojstava odaberi ona koja su karakteristična za čovjeka, čovjekolike majmune te zajednička svojstva čovjeka i čovjekolikih majmuna. Upiši ih u odgovarajući krug.

veći mozak, uspravni hod, udovi za hvatanje i penjanje, život u porodičnim zajednicama, dugotrajna briga za potomstvo, manji mozak, prednji udovi duži od zadnjih, prednji udovi prilagođeni za precizne radnje, nasuprotni palac, pognut hod na sva četiri uda, krvne grupe, mjesečni ciklus

2. Zaokruži slovo ispred točnoga odgovora.

Homosapiens znači:

a) spretan čovjek

b) uspravan čovjek

c) misaoni čovjek

d) čovjek koji se koristio oruđem.

ČOVJEK ČOVJEKOLIKI MAJMUN

veći mozak,

uspravan hod,

prednji udovi

prilagođeni za

precizne radnje,

nasuprotni palac

manji mozak,

udovi za hvatanje

i penjanje, prednji

udovi duži od

zadnjih, pognuti

hod na sva četiri

uda

život u porodičnim

zajednicama,

dugotrajna briga

za potomstvo,

krvne grupe,

mjesečni ciklus

104

3. Ljudi – uključujući kromanjonce, neandertalce i tebe – pripadaju vrsti:

a) Homohabilis

b) Homosapiens

c) Homoerectus.

4. Prije oko 1,5 milijuna godina razvio se ljudski predak kojega nazivamo:

a) spretni čovjek

b) misaoni čovjek

c) uspravni čovjek

d) uspješni čovjek.

5. Zaokruži što od navedenog nije istina u vezi Homohabilis.

a) postojali su prije oko 2 milijuna godina

b) imao je ljudski izgled i građu

c) od njih se razvio australopitek

d) imao je volumen mozga oko 700 cm2


a) Primati su najrazvijenija skupina sisavaca. T N

b) Skupina ljudi koja je živjela u ledenom dobu su kromanjonci. T N

c) Jedan od najbogatijih nalaza neandertalaca u svijetu nalazi se u špilji Cro-Magnon u Francuskoj. T N

d) U evoluciji čovjeka došlo je do postupnoga povećanja volumena mozga. T N

7. Kako se zvao naš prirodoslovac koji je otkrio brojne ostatke neandertalaca? Kako se zove to nalazište?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

D. G. Kramberger, Hušnjakovo brdo kod Krapine

105

12. Ponovimo o ljudskom tijelu

1. a) Izreži sličice organa čovjeka sa str. 109 radne bilježnice. Nalijepi ih u obris ljudskoga tijela prema položaju koji zauzimaju u tijelu čovjeka. Oboji ih

106

različitim bojama. Pridruži im nazive.

b) Za svaki organ na crtežu navedi kojem sustavu organa pripada.

Organ Sustav organa

_________________________ _________________________________________________________

_________________________ _________________________________________________________

_________________________ _________________________________________________________

_________________________ _________________________________________________________

_________________________ _________________________________________________________

_________________________ _________________________________________________________

_________________________ _________________________________________________________

_________________________ _________________________________________________________

107

mlijeko

svježi sir

leća

nemasno meso

grašak

paprika

rižatijesto

špinatriba

ulje, maslac, punomasni sir

rajčica

jaja

krumpir

naranča

kelj, prokulicejetra

tvrdi sir

maline

jagode

kruh

brokula

109

mozak

bubrezi mokraćni mjehur srce želudac jetra

pluća tanko i debelo crijevo

110

BILJEŠKE:

111

BILJEŠKE:

Documents

Anica Banović • Ana Lopac Groš • Tanja Petrač Živi svijet 8 · Geni su dijelovi molekule _____ koji određuju _____. 2. Između ponuđenih pojmova ... inteligencija c) niski

Anica Banović • Ana Lopac Groš • Tanja Petrač Živi svijet 8 · Geni su dijelovi molekule _ koji određuju _. 2. Između ponuđenih pojmova ... inteligencija c) niski