of 34/34
KOLEGIJI SVEUČILIŠNOG INTERDISCIPLINARNOG SPECIJALISTIČKOG STUDIJA EKOINŽENJERSTVO Kolegij (111-S) EKOLOGIJA Literatura 1. Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publ. 2. Krebs, C.J., 1994: Ecology. Harper & Row Publishers, New York, San Francisko, London. 3. Begon, M., Harper. J.L, Townsend, C.R., 1996: Ecology. Blackwell Science. Program predavanja Pojam, zadaća i sadržaj ekologije. Razdioba i metode ekologije i njen odnos prema ostalim znanostima. Ekološki čimbenici, raspored u ekološkim sustavima, ekološka valencija, ekološka niša. Populacije (glavna svojstva). Biocenoze. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci, sukcesije. Metabolizam ekoloških sustava. Kruženje tvari i protjecanje energije. Biogeokemijski ciklusi. Organska produkcija. Ekološka svojstva i životna područja kopnenih ekoloških sustava. Biomi. Biocenološka i ekološka obilježja tekućica, stajaćica, podzemnih voda i mora. Osnovna obilježja krajobraza pojedinih područja Hrvatske. Glavna područja praktične primjene ekologije. Glavni poremećaji u ekološkim sustavima utjecajem čovjeka. Gospodarenje bioresursima. Ekološki inženjering-kontrola eutrofikacije. Pregradnja i regulacija tekućica. Problem pitke vode. Opće i specifične kompentencije (znanja i vještine) nakon položenog ispita Student će steći temeljna znanja o ekologiji kao znanosti te o problematici kojom se ona bavi. Naučiti će osnovne ekološke zakonitosti, kao što je kruženje tvari i protjecanje energije što je osnova za razumijevanje izuzetno bitnog pojma a to je intenzitet organske proizvodnje pojedinih ekoloških sustava. Između ostalog će naučiti i mogućnosti primjene stečenih znanja iz ekologije u rješavanju nekih od aktualnih poremećaja okoliša, poput onečćenja ali i prekomjernog iskorištavanja prirodnih resuursa. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave Studentska anketa.

Katalog kolegija

  • View
    228

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Katalog kolegija

  • KOLEGIJI SVEUILINOG INTERDISCIPLINARNOG SPECIJALISTIKOG STUDIJA EKOINENJERSTVO

    Kolegij (111-S) EKOLOGIJA Literatura 1. Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publ. 2. Krebs, C.J., 1994: Ecology. Harper & Row Publishers, New York, San Francisko, London. 3. Begon, M., Harper. J.L, Townsend, C.R., 1996: Ecology. Blackwell Science. Program predavanja Pojam, zadaa i sadraj ekologije. Razdioba i metode ekologije i njen odnos prema ostalim znanostima. Ekoloki imbenici, raspored u ekolokim sustavima, ekoloka valencija, ekoloka nia. Populacije (glavna svojstva). Biocenoze. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci, sukcesije. Metabolizam ekolokih sustava. Kruenje tvari i protjecanje energije. Biogeokemijski ciklusi. Organska produkcija. Ekoloka svojstva i ivotna podruja kopnenih ekolokih sustava. Biomi. Biocenoloka i ekoloka obiljeja tekuica, stajaica, podzemnih voda i mora. Osnovna obiljeja krajobraza pojedinih podruja Hrvatske. Glavna podruja praktine primjene ekologije. Glavni poremeaji u ekolokim sustavima utjecajem ovjeka. Gospodarenje bioresursima. Ekoloki inenjering-kontrola eutrofikacije. Pregradnja i regulacija tekuica. Problem pitke vode. Ope i specifine kompentencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Student e stei temeljna znanja o ekologiji kao znanosti te o problematici kojom se ona bavi. Nauiti e osnovne ekoloke zakonitosti, kao to je kruenje tvari i protjecanje energije to je osnova za razumijevanje izuzetno bitnog pojma a to je intenzitet organske proizvodnje pojedinih ekolokih sustava. Izmeu ostalog e nauiti i mogunosti primjene steenih znanja iz ekologije u rjeavanju nekih od aktualnih poremeaja okolia, poput oneienja ali i prekomjernog iskoritavanja prirodnih resuursa. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (112-S) OSNOVE EKOTOKSIKOLOGIJE Literatura 1. Walker, C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M., Peakall, D.B.: Principles of Ecotoxicology,

    Taylor&Francis, London, 1997. 2. Shaw, I.C., Chadwick, J.: Principles of Environmental Toxicology, Taylor&Francis, London,

    2002. 3. Levin, S.A., Harwell, M.A., Kelly, J.R., Kimball, K.D.: Ecotoxicology: Problems and

    Approaches, Springer Verlag, Heidelberg, 1998. 4. Calamari, D. (ed.): Chemical Exposure Predictions, Lewis Publishers, Ann Arbor-London-

    Tokyo, 1992. 5. Scott, F.: Chemical consequences: Environmental Mutagens, Rutgers University Press, Book

    News Inc., Portland, USA, 2004). 6. Kniewald, J.: Predavanja u ppt prezentaciji dostupna na web stranicama PBF-a. Program predavanja Kontaminanti i njihovo ponaanje u ekosustavima. Glavne grupe kontaminanata: anorganski ioni (metali, anioni), organski kontaminanti (ugljikovodici; PCB, PCDD, PCDF, PBB spojevi; organoklorirani i organofosforni insekticidi; karbamatni i piretroidni insekticidi; herbicidi; detergenti), organometalni spojevi, radioaktivni izotopi. Naini ulaska u ekosustave, njihov transport u vodi, zraku. imbenici biokoncentracije i biokumulacije. Ponaanje organskih kontaminanata u pojedinim populacijama i u ekosustavu (apsorpcija, raspodjela, kumulacija, metabolizam, ekskrecija). Toksikokinetiki modeli za biokoncentraciju i bioakumulaciju. Djelovanje kontaminanata na organizme (biljke, ivotinje) i testovi toksinosti za vodene organizme. Biokemijski (molekularni mehanizmi toksinosti) i fizioloki toksiki efekti (na razini stanice, organa i itavog organizma). Biomarkeri toksinosti; klasifikacija. In situ bioloki monitoring (tipovi 1-4). Razgradnja molekula u okoliu. Obiljeja urbano-industrijskog ekosustava i procjena rizika. Ope i specifine kompentencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Svladavanje specifinih znanja o zagaivaima u okoliu i posljedica prisutnosti u pojedinim ekosustavima i biosferi. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (113-S) KEMIJA OKOLIA Literatura 1. Schwarzenbach, R.P.: Gschwend, P.M., Imboden, D.M.: Environmental Organic Chemistry, John

    Wiley, New York 1993. 2. Bidoglio,G., Stumm, W.: Chemistry of Aquatic Systems: Local and Global Perspectives, Kleuver

    Academic Publishers, Dordrecht 1994. 3. Schnoor, J.: Environmental Modeling. John Wiley, New York 1996. 4. Duursma, E.K., Carroll, J.: Environmental Compartments, Springer, Berlin 1996. 5. Aquatic Chemistry 3rd , Ed.: Stumm,W., Morgan, J.J., John Wiley, New York 1996. 6. Environmental Chemodynamics 2nd, Ed.:Thibodeaux, L.J., John Wiley, New York 1996. Program predavanja Sudbina i transport zagaivala u vodi, zraku i tlu. Kako funkcionira ekosustav, ivotni ciklus i uloga energije. Transportni procesi, advekcija i disperzija u prirodnim vodama. Stratifikacija u jezeru, uu i moru. Kemijske reakcije: kiselinsko-bazne reakcije, kemijske reakcije na povrinama, oksidoredukcijski procesi, oksidacijsko stanje ugljika u organskim spojevima, fotosinteza i primarna proizvodnja. Eutrofikacija. Slatkovodni sustavi i konvencionalna zagaenja. Uzorkovanje kao vitalni dio praenja kvalitete voda. Monitoring, osiguranje kvalitete i kontrola kvalitete. Organski ugljik: porijeklo, sastav i sudbina. Toksine organske kemikalije: specijacija, kemijski procesi i bioloke transformacije i razgradnja. Adsorpcija organskih tvari: hidrofobne reakcije i koeficijent raspodjele oktanol/voda Kow. Biokoncentracija i bioakumulacija. Tragovi metala. Metalni ioni u vodenim sustavima, specijacija i biogeokemijski procesi. Analitiko odreivanje. Podzemne vode: glavna oneienja i njihovi izvori. Kretanje zagaivala i faktor zadravanja. Biotransformacije i sorpcija. Redoks uvjeti i slijed mikrobnih reakcija. Remedijacija. Atmosferska depozicija. Atmofilni i litofilni elementi. Kisele kie i utjecaj na kiselost tla. Globalne promjene i ciklusi. Stakleniki plinovi. Ozonski sloj. Globalni rezervoari: broj molova, broj molekula i vrijeme zadravanja. Putevi irenja zagaivala u okoliu. Odnos optereenja voda, kakvoe voda i upotrebne vrijednosti. Odnos kemijske strukture tvari, reaktivnosti i raspodjele u okoliu i rizika toksinosti za organizme. Ope i specifine kompentencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Osnove za razumijevanje kemijskih ravnotea i procesa izmjene tvari izmeu zraka, vode, sedimenta i biolokih organizama. Sudbina i prijenos zagaivala u vodi, zraku i tlu. Za obavljanje sloenih zadataka kojima je cilj zatita prirode i okolia Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (114-S) MIKROBIOLOGIJA OKOLIA Literatura

    1. L.M. Prescott, J.P. Harley, D.A. Klein, Microbiology, Wm.C. Brown Publishers, Boston, 1996.

    2. S. McEldowney, D.J. Hardman, S. Waite, Pollution: Ecology and Biotreatment, Longman Scientific & Technical, Essex, 1993.

    3. C.J. Hurst, Manual of Environmental Microbiology, ASM Press and Sinauer Associates, New York, 1997.

    4. P.D. Sharna, Environmental Microbiology, Alpha Science International Ltd., Harrow, 2005. Program predavanja Povijest mikrobiologije okolia. Mikrobna raznolikost u okoliu. Biogeokemijski ciklusi. Struktura i funkcija stanica prokariota i eukariota. Metabolizamske razlike meu mikroorganizmima. Klasifikacija i taksonomija mikroorganizama. Tlo kao okoli Struktura i tekstura tla, te znaajni horizonti u tlu. Raspodjela, raznolikost i uloga mikroorganizma u povrinskom sloju tla. Procesi biorazgradnje u odlagalitima otpada. Kompostiranje vrstog otpada i smjena mikroorganizama tijekom procesa. Voda kao okoli Prisutnost mikroorganizama u vodi za pie i njihov utjecaj na kakvou vode u distribucijskom sustavu. Metabolizam eljezo oksidirajuih bakterija (Gallionella, grupa Sphaerotilus/Leptotrix), njihova prisutnost u podzemnim vodama i utjecaj na kapacitet vodocrpilita. Mikrobne zajednice povrinskih voda. Procesi samoproiavanja. i eutrofikacije u prirodnim vodama. Mikroorganizmi aktivnog mulja i njihova uloga u procesu bioloke obrade otpadne vode. Zrak kao okoli Raspodjela mikroorganizama u zraku. Zrak kao imbenik prijenosa mikroorganizama. Mikrobiologija zraka u otvorenom i zatvorenom prostoru. Kontrola bioaerosola u laboratoriju. Laboratorijske vjebe

    1. Tlo: Izolacija, promatranje i kvantificiranje mikroorganizama u uzorku tla serijom decimalnih razrjeenja i tehnikom zalijevanja ploe.

    2. Voda: Detekcija fekalnih koliformnih bakterija u razliitim uzorcima voda membranskom filtracijom.

    3. Zrak: Uzorkovanje bioaerosola impaktorom i kvantifikacija mikroorganizama u odreenom volumenu zraka u otvorenom i zatvorenom prostoru.

    Ope i specifine kompentencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Studenata koji odsluaju i poloe ispit iz kolegija Mikrobiologija okolia na sveuilinom interdisciplinarnom specijalistikom studiju Ekoinenjerstvo: - studenti e moi identificirati mikroorganizme koji su ukljueni u krunom toku elemenata u okoliu, razumjeti e znaajke abiotskih elemenata okolia gdje oni rastu i metodologije koje se primjenjuju za praenje njihove aktivnosti. Studenti e znati procijeniti postignuti uspjeh pri primjeni odgovarajuih mikroorganizama u rjeavanju problema u okoliu regulacijom njihove aktivnosti. Upoznat e se sa vrstama mikroorganizama koje se uspjeno primjenjuju za obradu i odlaganje razliitih vrsta otpada, za bioremedijaciju oneienih lokacija i bioloku kontrolu patogenih vrsta. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (123-S) PROCESNO EKOINENJERSTVO Literatura 1. Moser, A.: Ecological Process Engineering, BFE 8, 644-649, 1991. 2. Valsaraj, K. T.: Elements of Environmental Engineering, CRC Press LLc, 2000. 3. Nazaroff, W. W., Alvarez-Cohen, L.: Environmental Engineering Science, J. Wiley, 2001. 4. E. Holzbecher: Environmental Modeling using Matlab, Springer-Verlag, Berlin, 2007. 5. J. Mikle, M. Fiklar: Process Modeling, Identification and Control, Springer-Verlag, Berlin,

    2007. Program predavanja Temeljni pojmovi. Opa bilanca tvari i energije (jednodimenzijski, trodimenzijski sustavi). Fenomeni prijenosa tvari pri ekoprocesima. Reakcijsko inenjerstvo - aspekti. Modeli prijenosa i pretvorbi. Inenjerska analiza fizikalnih, kemijskih, biolokih i procesa koji se odvijaju u okoliu postavljanje i razvoj modela procesa: shema procesnih tokova, bilanca tvari i energije, parametri modela, numerika metode rjeavanja modela, izbor raunalnog jezika i/ili simulacijskog paketa, simulacije, primjena modela. Analiza osjetljivosti modela, uvjet stabilnost. Simulacije modela. Primjena rezultata simulacije modela pri optimiranju, projektiranju i voenju procesa. Jedinine operacije u procesima obrade otpadnih voda, pitkih voda i otpadnog zraka. Program vjebi: Primjena programskog paketa SuperPro Designer u projektiranju procesa obrade otpadnih tokova (primjeri: obrada otpadnih voda i obrada oneienog zraka). Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Usvajanje specifinih znanja potrebnih za rjeavanje praktinih problema u analizi i modeliranju procesa primjenom inenjerske metodologije. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (122-S) ZATITA OKOLIA U GRADITELJSTVU Literatura 1. Jrgensen, S.E., Johnsen, J.: Principles of Environmental Science and Technology, Elsevier

    Science Publischers B.V., Amsterdam, 1989. 2. Chiras, D.D.: Environmental Science-Action for a Sustainable Future, The Benjamin/Cunmings

    Publishing Company Inc., Redwood City, California, 1991. 3. Keating,M.: Skup o Zemlji. Program za promjenu. Ministarstvo graditeljstva i zatite okolia,

    Zagreb, 1994. Program predavanja Uvod. Oneienje atmosfere, onieenje hidrosfere. Mjere i postupci zatite okolia, politike , socioloke , pravne, gospodarske, tehnoloke, institucionalne. Utjecaj i zatitne mjere izgradnje i odravanja gradova i naselja na okoli. Utjecaj i zatitne mjere izgradnje i odravanja prometnica na okoli. Utjecaj i zatite mjere izgradnje i odravanja vodogradnji na okoli.Meuutjecaji prostornih planova-koritenja prostora i ouvanja okolia. Promjene u biosferi. Ispitivanje podnoljivosti okolia. Utjecaj graditeljstva na okoli. Poremeaji ivotnih stanita tijekom graenja. Poremeaji kao posljedica uporabe graevina: stambenih naselja, prometnica, hidrotehnikih sustava. Mjere i postupci zatite okolia. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Izrada i rasprava o jednom primjeru tetnog utjecaja graditeljskog zahvata u okoliu. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (123-S) INENJERSTVO U OKOLIU Literatura 1. Henry, J. G., Heinke, G. W.: Environmental Science and Engineering, Prentice Hall, New

    Yersey, 1996. 2. Liu, D. H. F., Liptak, B. G., Bouis, P. A.: Environmental Engineers Handbook, Lewis

    Publishers, New York, 1996. 3. Allen, D. T. Rosselot, K. S.: Pollution Prevention for Chemical Processes, John Wiley, New

    York, 1997. 4. Corbitt, R. A.: Standard Handbook of Environmental Engineering, McGraw-Hill, New York,

    1999. 5. Wickramanayake, G. B., Gavaskar, A. R.: Physical and Thermal Technology, Battelle press,

    Columbus, Ohio, 2000. 6. Lewinsky, A. A.: Hazardous Materials and Wastewater, Treatment, Removal and Analysis,

    Nova Science Publishers, New York, 2006. Program predavanja Upoznavanje s inenjerstvom okolia koje se bavi oneienjem okolia i utjecajima; voda, more, zrak i tlo. Razvoj i primjena razliitih tehnologija za spreavanje oneienja u kemijskoj i srodnim industrijama. Tehnike za predvianje neeljenih utjecaja na okoli. Pregled konvencija i direktiva na nacionalnoj i meunarodnoj razini inenjerstva i upravljanja okoliem. Kljuni elementi integriranog planiranja gospodarstvenog rasta kao procesa uspostave kratkoga i dugoronoga odrivoga razvitka. Metodologija i tehnike spreavanja u okoliu kao to je istija proizvodnja. Naelo odgovorna briga (responsible care) kao metodologija ouvanja okolia, posebno namijenjena kemijskoj industriji. Meunarodni i europski sustavi upravljanja okoliem ISO 14001, 14040 (Procjena ivotnog ciklusa LCA), upravljanje okoliem i shema nezavisnog ocjenjivanja (Eco-Management and Audit Scheme, EMAS). Meuovisnost okolia i energetske uinkovitosti. Europske direktive za energetski sektor; uvoenje pravila energetske uinkovitosti s naglaskom utjecaja na okoli. Tehnologije odrive proizvodnje energije smanjivanje uporabe fosilnih goriva i poveana potronja alternativnih izvora energije; superkritina postrojenja; postrojenja s kombinacijom koritenja topline i snage; izgaranje u fluidiziranom sloju; proizvodnja kemikalija i energije; visoka temperatura i hibridni gorivi lanci; obnovljivi izvori (vjetar, sunce, geotermalni izvori itd.). Identifikacija oneiivala u zraku, izvori i utjecaji; karakterizacija struje emisije; metode za obradu i kontrolu stacionarnih, mobilnih ili bjeeih emisija. Pregled uobiajenih tehnika obrade plinovitih emisija apsorpcija, adsorpcija, kondenzacija, spaljivanje na baklji i klasino spaljivanje. Hlapljivi organski spojevi (Volatile Organic Compounds, VOCs) izvori i kontrola. Strategija kontrole mirisa. Sanitarne movare. Klasifikacija otpadnih voda i njihovih kljunih oneiivala upravljanje oborinskim otpadnim vodama; sustav odvodnje i alternative; definiranje elemenata obrade komunalnih otpadnih voda; raspoloive tehnologije obrade otpadnih voda. Konstrukcija sanitarnih movara: slobodna povrinska voda i podzemni tokovi sanitarne movare, njihove karakteristike, prednosti i nedostaci; usporedba, kriteriji projektiranja i pravila; pogon; upravljanje i trokovi. Predstavljanje i rasprava konstrukcije sanitarne movare primjer. Razvoj novih metoda za smanjenje oneiivala u otpadnim vodama kao to su napredne oksidacijske tehnologije. Muljevi, koloidne suspenzije i njihovo zbrinjavanje. Ekoloke i ekonomske prednosti "bijelih biotehnologija" u usporedbi s konvencionalnim tehnologijama. Industrijska biotehnologija kao tehnologija odrivoga razvitka. Procjena evaluacije buke, kontrola na mjestu nastajanja. Emisije u tlo, remedijacija i bioremedijacija. Zbrinjavanje vrstoga i opasnoga otpada. Smanjivanje, odvajanje i recikliranje; termika obrada i odlaganje; spaljivanje u svrhu dobivanja energije iz otpada. Solidifikacija opasnoga otpada i tehnologije stabilizacije. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita

  • Biti u stanju uoiti ekoloku stranu neke aktivnosti i nai rjeenje koje nudi inenjerstvo okolia u skladu s naelima odrivog razvitka. Prepoznavati potencijalne opasnosti od oneiivala za zrak, vodu i tlo, a s raznim tehnologijama i strategijama smanjiti tu opasnost. Imati usvojen koncept ocjenjivanja po stupnjevima, praenje i ocjena kao proaktivni alat za smanjivanje utjecaja. Razumjeti vanost i mogunosti primjene alternativne energije. Biti upoznat s industrijskom biotehnologijom kao tehnologijom odrivog razvitka. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (124-S) UPRAVLJANJE OKOLIEM Literatura 1. Heinsohn, R.J.: Sources and Control of Air Pollution, Prentice Hall, 1999. 2. Hinrichs, R.A., Kleinbach, M.: Energy Its Use and the Environment, Harcourt College

    Publishers, 2002. 3. Barrow, C. J.: Environmetal Management for Sustainable Development (Routledge Environmetal

    Management), Taylor and Francis; 2007. 4. O'Riordan, T.: Environmental Science for Environmental Management; Longman, 2006. Program predavanja Definicije osnovnih pojmova upravljanja okoliem; Kapacitet okolia; Optereenje okolia Globalna zatita okolia; Ljudski razvojni indeks, Odrivi razvoj; Pristup i politika upravljanja okoliem; instrumenti upravljanja okoliem, projekti za upravljanje okoliem, izvori sredstava za upravljanje okoliem, naelo oneiiva plaa; Stvaranje strategije i primjena legislative u upravljanju okoliem.Energija i klima - proizvodnja i potronja energije; Efekt staklenika, globalno zagrijavanje, CFC, ozonske rupe; Mehanizmi smanjenja proizvodnje i potronje energije sustavi zatite zraka, obnovljivi izvori, istija proizvodnja, recikliranje Daljnji energetski razvoj mogunosti i ogranienja.Tehnoloki procesi u slubi upravljanja okoliem. Integralno upravljanje vodama, obalnim podrujem i otpadnim vodama u skladu s naelima odrivog razvoja.Tokovi otpada, vrste otpada; Instrumenti upravljanja otpadom; Politika i sustavi upravljanja otpadom (posebne kategorije otpada) hijerarhijski slijed upravljanja otpadom.

    Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Studenti koji odsluaju i poloe ispit iz kolegija Upravljanje okoliem moi e identificirati aspekte upravljanja okoliem, osnovne mehanizme i instrumente zatite okolia. Za pojedinu kategoriju zagaivala studenti e imati saznanja o mogunostima i nainima pristupa problematici upravljanja okoliem. Studenti e se upoznati sa specifinostima upravljanja pojedinih sastavnicama okolia prema kriteriju odrivog razvoja. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave: Studentska anketa.

  • Kolegij (2010) INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA Literatura

    1. Wood, Christopher M. Environmental Impact Assessment: A comparative review. Longman Scientific & Technical: UK, 1995.

    2. Petts, Judith (ed.). Handbook of Environmental Impact Assessment. Vol. 1 - EIA: Process, methods and potential/Vol. 2 - EIA in practice: Impact and limitations. Blackwell: Oxford, UK, 1999.

    3. Jones, Carys; Mark Baker; Jeremy Carter; Stephen Jay; Michael Short and Christopher Wood (eds.). Strategic Environmental Assessment and land use planning: An international evaluation. Earthscan: London, 2005.

    4. Dalal-Clayton, Barry and Barry Sadler. Strategic Environmental Assessment: A sourcebook and reference guide to international experience. Earthscan:London, 2005.

    5. Thrivel, Riki. Strategic Environmental Assessment in action. Earthscan: London, 2004. 6. Morrison-Saunders, Angus and Jos Arts. Assessing Impact: Handbook of EIA and SEA

    follow-up. Earthscan: London, 2004. 7. Handbook on SEA for Cohesion Policy 2007-2013. GRDP publication, Exeter, 2006.

    Program predavanja Uvod:Definicije koncepta i obuhvata procjene okolia. Procjena okolia i hijerarhija u planiranju Strateka procjena utjecaja na okoli SEA (strategije, planovi i programi ); EIA (pojedinani zahvati); EMS (procesi); Velika loita (proizvodi). Obuhvat procjene utjecaja na okoli - SIA (Socijalna pitanja); HIA (Zdravstvena ekologija); EcIA (Ekoloka pitanja) BIA (Bioloka raznolikost) itd..; ope odsustvo procjene na viim razinama planiranja. Primarne funkcije procjene okolia prikupljanje informacija; obavjeivanje i odluivanje; razvoj i zatita okolia, politike dimenzije odluivanja. Koristi nositeljima zahvata, nadleni tijelima i drutvu, uloga procjene okolia kao instrumenta odrivog razvoja.. Povijest i pravni okvir:Povijest procjene utjecaja na okoli, -Pravna steevina Europske Unije; Direktive 85/337/EEC; 97/11/EC; 2001/42/EC; 2003/35/EC; interakcija s ostalim EU pravnim propisima (Direktiva o pticama , direktiva o stanitima) Espoo Konvencija. Koncept procjene utjecaja na okoli: Vani koraci pri procjeni utjecaja na okoli - screening (koji zahvati zahtijevaju procjenu); scoping (odreivanje obuhvata utjecaja zahvata); opis projekta /razvoj varijanti; opis 0 stanja okolia, identifikacija/predvianje/vrednovanje/procjena znaajnosti kljunih utjecaja; monitoring i mjere zatite okolia; dokumentacija; sudjelovanje javnosti, odluivanje i EIA/SEA provedba (follow-up). EIA vs. SEA: Slabosti EIA koje SEA moe rijeiti sekundarni i kumulativni efekti; izbor varijante u ranoj fazi planiranja, podrka pozitivnim uincima, i ohrabrivanje 'green-gain' principa; itd.. SEA vs. EIA hijerarhijski odnos,; razlike u pristupima; pristup podacima: razvoj ciljeva i indikatora SEA Kvaliteta i najbolja mogua praksa:Hijerarhija pristupa ublaavanju negativnih utjecaja zahvata; - izbjei, ublaiti, poboljati, kompenzirati, BAT ili BATNEEC? Kvaliteta dokumentacije multidisciplinarni timovi; dokazi za dobar scping; uporaba prihvaenih standarda, odjeljivanje injenica od interpretacije; pridravanje pravnih tumaenja nadlenih tijela ('paper-trail') Praksa u Republici Hrvatskoj:Hrvatsko zakonodavstvo koraci u izradi Studije o utjecaju na okoli, koraci u provedbi Procjene utjecaja na okoli, identifikacija uloga unutar procesa procjene utjecaja na okoli.Seminarski rad: Studenti su podijeljeni u grupe prema svojim strunim specijalnostima i izrauju Studiju o utjecaju na okoli prema nekom stvarnom primjeru.

  • Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita: Steeno znanje i vjetina na izradi Studije o utjecaju na okolia kao i primjena postupaka Procjene utjecaja na okli i Strateke procjene utjecaja na okoli. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave: Studentska anketa.

  • Kolegij (211-S) KEMIJA VODA Literatura

    1. M.Csuros : Environmental sampling and Analysis, Lewis Pub., New York 1999 2. S.Werner, Aquatic Surface Chemistry, Chemical Process at the Particle -WaterInterface, John

    Wiley & Sons, Inc., New York,1987. 3. K.Grasshoff, M.Etrhardt, K.Kremling, Methods of Seawater Analisys, Second, Revised and

    Extended Edition, Verlag Chemie GmbH, Weinheim, 1993. 4. J.Weiss : Handbook of Ion Chromatography, Wiley-VCH, ISBN 3-527-28700-9, Innsbruck

    2004 Program predavanja Molekula vode. Struktura i svojstva vode. Teorija vodikove veze, hidratacija, hidroliza. Interakcije u vodenim otopinama. Kiselost i bazinost vode. Disocijacija CO32-/HCO3-. Puferski sistemi. Mineralne komponente u vodi. Dijagram stanja vode. Teorija o topivosti oksida i hidroksida primarnih konstituenata u vodi, (Ca2+, Mg2+, Na+, Cl-, SO42-), organskog ugljika, topljivost sekundarnih konstituenata u vodi (NH4+, Fe3+, K+, NO3-, F-). Taloenje i otapanje krutina. Metalni kompleksi. Princip koagualcije, flokulacije i taloenje u postupcima proiavanja vode. Metalni kompleksi u heterogenim sistemima Otapanje plinova. Praenje i odreivanje koncentracija spojeva sumpora, duika i fosfora. Podjela vode prema kemijskim svojstvima. Ope karakteristike voda za pie, industrijske vode i otpadne vode. Zagaivala vode. Morska voda. Dijagrami otapanja u morskoj vodi. Uzorkovanje, analiza vode i obrada podataka dobivenih analizom. Automatska i on- line analiza, odabir analizatora, analitikih senzora. Odreivanje sastava razliitih tipova voda ionskom kromatografijom. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita: Usvajanje posebnih znanja potrebnih za rjeavanje komplesne kemije voda u realnim uvjetima kao potreba za planiranje analize voda kao osnovnom imbenika u ouvanju okolia. Upoznati se sa rizikom laboratorija i potrebom za uspostavljanjem kompetentnosti laboratorija baziranom na usvojenim normama u analizi voda. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave: Studentska anketa.

  • Kolegij (212-S) OKSIDACIJSKI PROCESI PRI OBRADI OTPADNIH

    VODA Literatura 1. Standard Handbook of Hazardous Waste Treatment and Disposal, Ed.: Freeman,H.M., McGraw-

    Hill, New York, NY, 1989. 2. Jackman, A.P., Powell,L.: Hazardous Waste Treatment Technologies: Biological Treatment, Wet

    air Oxidation, Chemical Tixation Chemical Oxidation , Noyes Publication, Park Ridge, NJ, 1991. 3. Photooxidation Purification and Treatment of Water and Air, Eds.: Ollis,D.F., Al-Ekabi, Elsevier,

    Amsterdam, 1993. Program predavanja Ovisno o uvjetima pri kojima nastaju energetski bogati intermedijeri koji uzrokuju raspad organskih tvari u vodi, oksidacijski procesi se mogu podijeliti na dva tipa:1) termiki procesi u kapljevitoj fazi ili mokri oksidacijski procesi i 2) napredni oksidacijski procesi. Pri termikim procesima intermedijeri (slobodni radikali) nastaju termikim reakcijama pri visokim temperaturama i tlakovima. Pri naprednim oksidacijskim procesima aktivni oblik kisika, kao hidroksil radikal nastaje pri sobnoj temperaturi i normalnom tlaku. Termiki procesi: subkutina mokra oksidacija (WO), katalitika mokra oksidacija (CWO), superkutina mokra oksidacija (SCWO). Napredni procesi: (AOPs) ozonizacija, ozonizacija s vodikovim peroksidom, fotooksidacija, fotokataliza i najnovije ne-toplinske plazma tehnologije. Prednosti i nedostaci svakog procesa. Oksidacijska kinetika. projektiranje reaktora (matematiko modeliranje). Integralni (kemijski i bioloki) procesi obrade voda.

  • Kolegij (213-S) UPRAVLJANJE KAKVOOM VODA Literatura

    1. Zakon o vodama i relevantni pravilnici, Direktive o vodama EU, Programski paketi SWMM, VISUAL PLUMES, BASINS, QUAL

    2. Tedeschi, S.: Zatita voda, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera Zagreb, 1997. Program predavanja Uvod. Promjene kakvoe vode. Izvori oneienja. Postupci samoienja voda. Poremeaji vodnih ekosustava. Mjere i postupci upravljanja kakvoom voda: socioloki pristup, pravne mjere, gospodarenje prostorom, financijske mjere, znanstveni pristup, tehnoloki postupci, institucijske mjere, programi i planovi zatite voda. Obnova vode. Mjerila za ponovnu uporabu voda. Isputanje otpadnih voda: u vodotoke, jezera i more. Konano odlaganje mulja. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita

    Upoznavanje sa zakonskim, tehnolokim, i ekolokim ishoditima upravljanja vodama. Poznavanje razliitih postupaka gospodarenja vodama na slivu kao osnovnoj jedinici upravljanja, Zakonski okviri vodnog gospodarstva, mjere i alati za postizanje planirane namjene i stanja kakvoe voda. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (214-S) BIOLOKI PROCESI OBRADBE OTPADNIH VODA Literatura 1. Mara, D., Horan, N.J.: Handbook of Water and Wastewater Microbiology. Mara, D., Horan, N.J

    (Eds.) Academic Press, UK, 2003. ISBN: 0-12-470100-0. 2. Tchobanoglous, G., Burton, F.L., Stensel, H.D.: Wastewater Engineering: Treatment and Reuse,

    Matcalf & Eddy, Boston, 2003. ISBN10: 0070418780. 3. Glancer-oljan, M., Landeka Dragievi, T., oljan, V., Ban, S.: Biotehnologija u zatiti okolia,

    Interna skripta, Kugler, Zagreb, 2001. Program predavanja Zakonska regulativa o kakvoi otpadnih voda prije isputanja u okoli. Podrijetlo otpadnih voda. Fizikalni, kemijski i bioloki pokazatelji oneienja otpadnih voda. Aerobni procesi razgradnje sastojaka u otpadnoj vodi. Anaerobni procesi razgradnje sastojaka u otpadnoj vodi. imbenici okolia za provedbu procesa aerobne i anaerobne razgradnje sastojaka u otpadnoj vodi. Bioloki sustavi obrade otpadne vode za provedbu procesa biooksidacije, nitrifikacije, denitrifikacije, biolokog nagomilavanja fosfora i za provedbu anaerobne razgradnje organskih sastojaka. Mikroorganizmi za razgradnju sastojaka otpadne vode: flokulirana biomasa, biomasa u obliku biofilma, granulirana biomasa. Zbrinjavanje mulja. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita

    Cilj ovog kolegija je istaknuti ulogu mikroorganizama u ouvanju i zatiti okolia. Stei e se fundamentalna znanja o kakvoi i podrijetlu otpadnih voda i njihovoj razgradnji pomou mikroorganizama primjenom razliitih biolokih procesa obrade. Takoer stei e se znanja i vjetine o prevenciji oneienja okolia, njegovom ouvanju i primjeni mikroorganizama u svrhu uklanjanja oneienja. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (215-S) ODVODNJA I PROIAVANJE OTPADNIH VODA

    GRADOVA I INDUSTRIJE Literatura 1. Peavy, H.S., Rowe, D.R., Tchbanoglous, G.: Environmental Engineering, McGraw-Hill,

    Singapoore, 1987. 2. Stumm, W., Morgan, J.J.: Aquatic Chemistry, Willey Interscience, Third Edition, New York,

    1996. 3. Advanced Wastewater Treatment. Nutrient Removal and Anaerobic Processes, Ed.: Mulder.A.,

    Pergamon Press, London, 1997. 4. Eckenfelder, W.W., Jr.: Industrial Water Pollution Control, 3rd ed., McGraw-Hill, Singapore,

    2000. Program predavanja Koliine i kakvoa otpadnih voda: definicije, karakteristike. Sustav za odvodnju otpadnih voda. Obradba otpadnih voda: mehaniki, fiziko-kemijski, kemijski i bioloki postupci. Vii stupnjevi proiavanja otpadnih voda: uklanjanje duika i fosfora. Karakteristike i obradba mulja. Elementi projektiranja postupaka proiavanja voda. Odreivanje ulaznih podataka za projektiranje: terenska i laboratorijska istraivanja, istraivanja pomou pilot-postrojenja. Uinci rada ureaja za proiavanje otpadnih voda i njihovo praenje. Dispozicija otpadnih voda u more. Ponovna upotreba otpadnih voda.

    Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita

    Poznavanje temeljnih procesa proiavanja otpadnih voda gradova i industrije. Odabir moguih tehnolokih rjeenja proiavanja. Definiranje ulaznih podataka za projektiranje postrojenja te izrada tehnolokog projekta proiavanja otpadnih voda. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (216-S) UREAJI ZA IENJE VODA Literatura

    1. Ondeo-Degremont, "Water Treatment Handbook"ISBN 2841076075 , 2002, 6th Edition 2. Metcalf & Eddy Inc.:Wastewater Engineering, Treatment and Reuse, Mc Graw-Hill Higher

    Education, New York, ISBN 0-07-112250-8, 2003. 4th Edition Program predavanja Ureaji za poboljanje kakvoe pitkih voda. Ureaji za ienje otpadnih voda. ienje otpadnih voda industrije. ienje komunalnih otpadnih voda. Prethodno ienje, mehaniko ienje, fizikalno-kemijsko ienje. Bioloko ienje: aerobno i anaerobno. Napredni postupci ienja. Kriteriji za odabir tehnologije ienja, projektiranje i graenje. Oblikovanje funkcionalnih jedinica. Hidraulika ureaja za ienje. Obrada i odlaganje muljeva. Energetska analiza obrade mulja. Propisi i zakoni kod projektiranja i graenja. Utjecaj izgraenih objekata na okoli. Analiza uinkovitosti i ekonominosti rada. Odnos teorije i istraivanja prema praksi. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Uvid u naine obrade vode od njenog zahvaanja u prirodi do isputanja u konani prijemnik. Poznavanje tehnolokih postupaka i oblikovanja ureaja vezanih uz komunalne djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (217-S) ZATITA PODZEMNIH VODA Literatura

    1. Mayer, D. (2004): Voda od nastanka do upotrebe, Prosvjeta d.o.o.; Zagreb. 2. Mayer, D. (1993): Kvaliteta i zatita podzemnih voda, Hrv. drutvo za zatitu voda i mora; Zagreb. 3. Tedeschi, S. (1997) : Zatita voda, Hrv. drutvo gra. in., Udbenik Sveuulite. u Zagrebu.

    Zagreb. 4. Dori, I. (1987): Osnove ienja uljnih zagaenja., SKHT/Kemija u industriji, Zagreb 5. Guli, I. (2000): Opskrba vodom, Hrv. savez gra. in., Udbenik Sveu. u Zagrebu. Zagreb 6. Levai, E. (1977): Osnove geokemije vode, Geotehniki fakultet u Varadinu, Udbenik,

    Sveuilite u Zagrebu, Varadin 7. Zakon o vodama ,Narodne novine 107/95, Zagreb 8. Uredba o klasifikaciji voda, Narodne novine 77/98, Zagreb 9. Pravilnik o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita, Narodne novine 55/02, Zagreb

    Program predavanja Osnova svojstva podzemne vode(struktura vode, fizikalna svojstva, kemijska svojstva);Kakvoa vode (fizikalni pokazatelji, kemijski pokazatelji, bioloki pokazatelji);Promjene kakvoe vode (izvori oneienja, znaajke oneiivala , Kretanje oneiivala u podzemnim vodama (hidrofilna i hidrofobna oneiivala u podzemnim vodama);Procesi samoienja vode (hidrodinamika disperzija, retardacija, kemijski, biokemijski i bioloki procesi);Upravljanje kakvoom vode (politiki i socioloki pristup, pravne mjere, planiranje i gospodarenje prostorom, gospodarske i financijske mjere, institucionalne mjere, programi i planovi zatite voda, Zatita izvorita vode za pie(zone sanitarne zatite, pravna regulativa, istraivanja, projektiranje, proces donoenja odluka); Istraivanja u sluaju oneienja podzemne vode(odreivanje smjera i brzine kretanja zagaivala, monitoring, simulacija stanja s obzirom na vrijeme i prostor) ienje voda(stupnjevi ienja, fizikalni postupci, kemijski postupci , bioloki postupci, alternativni postupci);Isputanje otpadnih voda (norme za isputanje otpadnih voda, isputanje u vodotoke, isputanje u jezera, isputanje u more) Obnova vode (mjerila za ponovnu upotrebu vode u poljodjelstvu i akvakulturi, u industriji, za uputanje u podzemlje);Sanacija oneienja vode ( sanacija oneienja podzemnih voda, sanacija oneienja vode naftom i naftnim derivatima) Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Cilj predmeta je da studenti steku osnovna znanja o ugroenosti voda, politikim, sociolokim i pravnim aspektima problema, postupcima i nainima uvanja voda, proiavanja voda i sanacijama oneienja voda, te izradom rograma i planova zatite voda i projekata istraivakih i sanacijskih radova vezanih uz zatitu voda. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (218-S) ZATITA KRKIH VODONOSNIKA Literatura 1. Biondi, B. (2005): Zatita krkih vodonosnika - Interna skripta. Geotehniki fakultet, Varadin 2. Moor, E.J. (2002): Field Hydrogeology - A Guide for Site Investigations and Report Preparation,

    Lewis Publishers, Washington 3. Zwahlen, F. (editor) (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst)

    aquifers, Final report (COST action 620). European Commission, Directorate-General XII Science, Research and Development, 297 pp., Brussels, Luxemburg

    4. Tulipano, L. (editor) (2005): Groundwater management of coastal karstic aquifers, Final report (COST action 621). Office for Official Publications of the European Communities, Brussels, Luxemburg

    Program predavanja Uvod.Osnovne geoloke karakteristike krkih vodonosnika geoloka graa krkih vodonosnika Specifine hidrogeoloke karakteristike krkih vodonosnika znaaj rasjednih zona u formiranju koncentriranih podzemnih tokova i dr. Metode istraivanja krkih vodonosnika izrade namjenskih hidrogeolokih karata razliitih mjerila razvoj hidrogeolokih informatikih sustava (GIS) hidrogeokemijske metode istraivanja (klasine kemijske analize, mikroelementi, stabilni i radioaktivni izotopi, modeliranje) daljinske metode istraivanja (koritenje satelitskih snimaka) i dr. Upravljanje priobalnim krkim vodonosnicima eksploatacija i zatita voda u uvjetima labilne ravnotee slatke i slane vode utjecaj oekivanih globalnih klimatskih promjena na priobalne kre vodonosnike. Iskustva zemalja EU u zatiti krkih vodonosnika Hrvatski pristup zatiti krkih vodonosnika kriteriji za odreivanje zona sanitarne zatite izvorita pitke vode.Trasiranja podzemnih tokova.Zahvati podzemne vode u krkim terenima. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Brojni nai istraivai razliitih strunih usmjerenja rade u krkim podrujima a najvei dio u podruju zatite okolia gdje je zatita vode jedno od osnovnih znanja potrebnih za uspjeno izvoenje projekata. U sklopu ovog kolegija e se koristiti iskustva s projekata Europske Unije u kojima je i osobno sudjelovao nastavnik ovog kolegija. Radi se u prvom redu o projektima zatite krkih vodonosnika izuzetno znaajnih za procjenu visine prirodne ranjivosti krkih podruja, naina prikazivanja hazarda i procjene rizika. Ovim predmetom e kandidat zasigurno produbiti svoja ranija saznanja i uskladiti svoja razmiljanja i djelovanje prema Europskim standardima. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (221-S) KEMIJA I KAKVOA ZRAKA Literatura 1. Jacobs,M.B.: The Chemical Analysis of Air Pollutants, Interscience Publishers Ltd., London. 2. Leithe,W.: The Analysis of Air, Pollutants. 3. Perry,R. and Young,R.: Handbook of Air Pollution Analysis, Chapman and Hall, London, 1977. Program predavanja Oneienje zraka u naseljima, u radnoj sredini, u prostoru gdje ljudi borave (stanovi, uredi, trgovine itd.). Osnovni pokazatelji oneienja. Analitike metode odreivanja oneienja u zraku s obzirom na vrstu i koncentraciju pojedine oneiujue tvari. Metode uzorkovanja oneienog zraka. Odreivanje osnovnih (sumpor-dioksid i dim) i specifinih pokazatelja oneienja zraka (NOx, dim, lebdee estice i teki metali u lebdeim esticama). Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Nakon poloenog ispita kandidat e stei opi uvid u praenje ponaanja primarnih oneienja u zraku te nastajanju sekundarnih oneienja koja mogu biti tetnija po zdravlje ljudi i okoli od primarnih oneienja. Kandidat e stei i znanje kako pratiti reakcije oneienja u zraku i odreivati njihove koncentracije te kako reagirati da se razine tetnih oneienja u zraku smanje i da zrak u Republici Hrvatskoj bude ist. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (222-S) METEOROLOKI ASPEKTI ONEIENJA

    ATMOSFERE Literatura

    1. Gelo, B.: Opa i prometna meteorologija. kolska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Penzar, B. i sur.: Meteorologija za korisnike. kolska knjiga, Zagreb, 1996.

    3. Noviji lanci iz problematike kolegija publicirani u znanstvenim asopisima Program predavanja Tipovi i izvori oneiujuih tvari u atmosferi. Procesi koji djeluju na atmosferske oneiujue tvari. irenje oneiujuih tvari u atmosferi u ovisnosti o prostorno-vremenskoj varijabilnosti strujnog polja i stabilnost atmosfere. Optimalno prostorno planiranje u vezi s lokalnim osobinama graninog sloja atmosfere. Proraun putanja estica zraka. Teoretski modeli prijenosa atmosferskih polutanata i temeljno oneienje. Prijenos oneiujuih tvari na velike udaljenosti ("kisele kie"). Troposferski i stratosferski ozon ("fotokemijski smog, ozonske rupe"). Mogunost antropogenog zatopljenja atmosfere ("efekt staklenika"). Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Razumijevanje utjecaja meteorolokih uvjeta i procesa na sudbinu atmosferskih oneiujuih tvari. Stjecanje saznanja o nainima modeliranja prijenosa i disperzije atmosferskih polutanata te o primjenjivosti pojedinih teorijskih modela na specifine probleme kakvoe zraka. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (223-S) SEPARACIJA KRUTINE ILI KAPLJEVINE IZ

    PLINA Literatura 1. Denn,M.M.: Process Fluid Mechanics, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, 1980. 2. Perry, R.H., Chilton, C.H.: Chemical Engineers' Handbook, Tokyo, 1989. 3. Spurny, K., Spurny, K.R.: Advances in Aerosol Filtration, Amazon, 1998. 4. Spurny, K., Spurny, K.R.: Analytical Chemistry of Aerosols, Amazon, 1999. Program predavanja Relativna ravnotea, raspodjela tlaka u fluidu pod djelovanjem horizontalnog ubrzanja, efekt vertikalnog ubrzanja, openiti izraz za pad tlaka u fluidu u relativnoj ravnotei, prisilni vrtlog. Radijalni tok fluida, gibanje vrtloga, zakon Kutta-Joukowskog. Tok stlaivog fluida oko krutog tijela, utjecaj stlaivosti, udarni valovi, oblik udarnih valova, nadzvuna ekspanzija i kompresija. Mehanizmi gibanja krutih estica kroz fluid, koeficijent otpora oblika, brzina taloenja, separacija estica, efekt stjenke, estice u sloju, poroznost, fluidizirani sloj. Dvofazni tok plin kapljevina. Odreivanje stupnja oienosti plina. Tipovi ureaja za ienje plina. Gravitacijsko ienje plina. ienje plina pomou sile inercije. Filtracija plina. Mikrobioloka filtracija plina. Pranje plina. ienje plina ultrazvukom. Dimenzioniranje ureaja za ienje plina. Ekonomika ureaja za ienje plina. Kontrola procesa. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Sticanje sposobnosti izbora, voenja i dimenzioniranja ureaja za separaciju krutine i kapljevine iz plina Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (224-S) IENJE ZRAKA I OTPADNIH PLINOVA Literatura 1. Suess, M.J., Grefen, K., Reinisch, D.W.: Ambient Air Pollutants from Industrial Sources, Elsevier,

    1985. 2. Loffler, F., Dietrich, H., Flatt, W.: Dust Collection with Bag Filters and Envelope Filters, Friedr.

    Vieweg & Sons, 1988. 3. Dullien, F.A.: Introduction to Industrial Gas Cleaning, Academic Press, 1989. Program predavanja Izvori, vrste i znaajke neistoa u zraku. Zatita zraka u pravnom sustavu RH i meunarodni propisi. Oneienja nastala radom termoelektrana i toplana, industrijskih postrojenja (rudarstvo, metalurgija, kemijska industrija), koritenjem transportnih sredstava, te spaljivanjem razliitih vrsta otpada. Dinamika estica. Tehnoloki pokazatelji uinkovitosti proiavanja zraka i otpadnih plinova. Gravitacijski, inercijski i centrifugalni talonici. Elektrostatski talonici, tkaninski filtri i skraberi. Otpraivanje, desulfurizacija i denitrifikacija. Karakteristine sheme proiavanja zraka i otpadnih plinova.

    Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Usvajanje temeljinih informacija o izvorima i problematici oneienja zraka. Upoznavanje s postupcima i aparatima ienja zraka i otpadnih plinova. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (225-S) KEMIJSKO INENJERSTVO U ZATITI ZRAKA Literatura 1. Brauer, H., Varma, Y.B.G.: Air Polution Control Equipment, Springer Verlag, Berlin, 1981. 2. De Nevers, N.: Air Pollution Control Engineering, McGraw-Hill, N.Y., 1995. 3. Cooper, CD., Alley, F.C.: Air Pollution Controll- A Design Approach, Waveland Press. Inc.,

    Long Grove, 2002. Program predavanja Problemi u zatiti zraka. Temeljne definicije i pojmovi. Povijest oneienja zraka. Glavni izvori oneienja i trendovi emisija. Mehanizmi nastajanja oneiujuih tvari pri izgaranju goriva. Primarni i sekundarni postupci za smanjenje emisija iz pokretnih i nepokretnih izvora. Tehniki procesi i ureaji za proiavanje ispunih i/ili otpadnih plinova (znaajke procesa, izvedba i rad ureaja, primjena kemijsko-inenjerske metodologije pri optimiranju procesa i dimenzioniranju procesne opreme): uklanjanje vrstih i lebdeih estica iz ispunih i/ili otpadnih plinova primjenom mehanikih i fizikih metoda separacije, uklanjanje plinovitih i mirisnih tvari (adsorpcijski i apsorpcijski procesi), termiki procesi obrade otpadnih ili ispunih plinova, bioloka obrada otpadnih plinova, katalitiki procesi za smanjenje oneienja zraka (smanjenje emisija iz automobila, selektivna katalitika redukcija duikovih oksida (NOx), katalitika razgradnja hlapljivih organskih spojeva (VOC), kombinirana denitrifikacija i odsumporavanje otpadnih plinova (DESONOx proces)). Monolitne strukture u zatiti zraka (znaajke, razvoj i primjena, modeliranje). Napredne tehnologije za smanjenje emisija u atmosferu. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Produbljivanje teorijskih i stjecanje praktinih znanja iz predmetnog podruja. Razvijanje vjetina za rjeavanje praktinih problema vezanih uz izbor, optimiranje rada i dimenzioniranje procesne opreme primjenom temeljne metodologije kemijskog inenjerstva. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (231-S) KEMIJA TLA Literatura

    1. Alloway, B.J., Ayres, D.C.: Chemical Principles of Environmental Pollution, Blackie Academic and Professional, London, 1994

    2. Bohn, H.L. McNeal, B.L., OConnor, G.A. (1985): Soil Chemistry, Second Edition, John Willey and Sons, New Yourk

    3. Nyle C. Brady, Ray R. Weil (2002) The Nature and Properties of Soils, 13th edition, Prentice Hall,

    4. New JerseyMethod of Soil Analysis (1982): Part 2 Chemical and Microbiological Properties, Second Edition, Edited by A.L. Page, R.H. Miller and D.R. Keeney, ASA, SSSA, Madison, Wiskonsin, USA odabrana poglavlja

    5. Racz, Z.: Meliorativna pedologija I i II dio, Geodetski fakultet, Zagreb, 1980. i 1981. 6. kori, A. (1991): Prirunik za pedoloka istraivanja, Fakultet poljoprivrednih znanosti,

    Zagreb 7. Vidaek, . ( 2004 ): Kemija tla interna skripta, Zavod za pedologiju Agronomski

    fakultet,Zagreb

    Program predavanja Definicija tla i zemljita. Uloga tla u okoliu. Interakcija tlo-hidrosfera-atmosfera. Esencijalni elementi. Kationi i anioni. Silikatna i ne silikatni koloidi. Adsorpcija kationa i aniona. Kapacitet adsorpcije kationa i zamjena aniona. Procesi transformacije-humifikacija, mineralizacija i koloidne znaajke. Koncentracija. Kiselost. Alkalinost. Distribucija aluminija u otopini. Redoks reakcije. Uloga kisika i drugih akceptora elektrona. imbenici reima zraka u tlu. Mikro i makro flora i fauna tla u funkciji transformacije mineralne i organske tvari. Oneienje tla kemikalijama. Osnove kemijskih melioracija i remidijacije oneienih tala kemikalijama. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Stjecanje temeljnog znanja o specifinostima kemije tla procesima, analitikim metodama, interpretaciji podataka. Zatita tla od kemijskih oneiivaa. Osnove kemijskih melioracija tla i remidijacije oneienih tala. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa..

  • Kolegij (232-S) MIKROBIOLOGIJA I BIOKEMIJA TLA Literatura

    1. Paul, E.A., Clark F. E. Soil Microbiology and Biochemistry, Academic Press, 1996 2. Tate, R.L. Soil Microbiology, John Wiley & Sons, 1995 3. van Elsas, Trevors J.T., Wellington E.M. H. Modern Soil Microbiology, Marcel Dekker, Inc.,

    1997. 4. Stotzky, G., Bollag, J-M. Soil Biochemistry, Marcel Dekker, 1992. 5. Meeting, F.B.: Soil Microbial Ecology, Marcel Dekker, 1993.

    Program predavanja Osnovni cilj je upoznati studente poslijediplomskog studija sa suvremenim znanstvenim koncepcijama o ulozi mikroorganizama i procesa koji se odvijaju u tlu na nain koji omoguuje interdisciplinarno povezivanje sa pedofizikom i pedokemijom tla. Obzirom da mikrobiologija i biokemija tla pokrivaju iroka i razliita podruja istraivanja, nuno je posvetiti panju funkcionalnim aspektima i interakcijama gdje je to mogue kako bi se osigurale informacije i ideje za specijaliste u svojim vlastitim i srodnim podrujima u odnosu na koncepciju ovog studija. Budui da se znanje o procesima mineralizacije ugljika, nitrifikacije i drugim procesima u tlu akumuliralo, takoer se intenzivirala potreba za integralnim nivoom pristupa rjeavanju problema u agronomiji, umarstvu i ekologiji. Osnovni pristup u izuavanju ove problematike orijentiran je na pojedine procese kako bi se omoguilo studentima uvid u jedinstvenu perspektivu o kruenju hranjiva i fundamentalnim procesima u tlu koji su pod direktnim utjecajem mikroorganizama tla. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Sadraj modula omoguuje studentu razumijevanje znaaja mikrobne raznolikosti i uloge mikrobiolokih procesa u odrivom gospodarenju tlom. Uvod u biokemiju tla pomoi e u razumijevanju razliitih procesa koji su pod neposrednim utjecajem mikrobioloke komponente tla. Student stjee znanja koja omoguuju razumijevanje glavnih mikrobiolokih procesa u tlu te njihov utjecaj na zatitu i ouvanje plodnosti tla. Ovo podruje objedinjuje vie razliitih disciplina kao to su opa mikrobiologija, biokemija, mikrobna ekologija, bakteriologija, mikrobiologija okolia, pedologija, molekularna genetika. Poznavanjem brojnih mikrobiolokih procesa i sloenih odnosa koji vladaju u tlu mogue je ukazati i na pravac djelovanja u cilju usmjeravanja tijeka odreenih procesa i ouvanja kvalitete tla kao nezamjenjivog prirodnog resursa. Laboratorijske vjebe ukljuuju upoznavanje sa razliitim klasinim i molekularnim metodama za izolaciju i identifikaciju mikroorganizama, metodama koje se koriste u monitoringu tla kao i za prouavanje prirodne raznolikosti. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (233-S) ZATITA TLA Literatura

    1. Bai,F., Zatita tla i voda, pisana predavanja, Rukopis za studente dodiplomskog studija Agronomskoga fakulteta, Zavod za OPB, str. 102. Zagreb, 1999.

    2. Bai,F., Odrivo gospodarenje tlom i zatita tla kljuna pitanja odrive poljoprivrede i razvitka, Zbornik I hrvatske konf. Ekoinenjerstvo 2002, st. 20-29, Plitvika jezera, 2002.

    3. Bai,F., Land Degradation in Croatia Country Reports. Land degradation International Workshop. European Soil Bureau Research report. Ispra, Italy. 10:165-176., 2003.

    4. Bai,F., Odrivo gospodarenje i zatita tla - temelj odrivog razvoja, rukopis (pisana predavanja za studente MSc studija), Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za opu proizvodnju bilja, Zagreb, 2006.

    5. Filipan,T., Sanja, Tima, Anamarija Farka, Prirodni zeolitni tuf iz Hrvatske u zatiti okolia, knjiga, Institut za meunarodne odnose IMO, str. 299, Zagreb, 2007.

    6. Kisi,I., Bai,F., Butorac,A., Mesi,M., Nestroy,O., Saboli,M., Erozija tla vodom pri razliitim nainima obrade, prirunik, udbenici Sveuilita u Zagrebu, Agronomski fakultet, str. 94. Zagreb, 2005.

    7. Lal,R., Stewart, B.,A., Advances in Soil Science Volume 11: Soil degradation, Springer Verlag, str. 345, New York, Berlin, Heidelberg, London, Paris, Tokyo, Hong Kong, 1990.

    8. Lal,R., Soil carbon sequestration by agricultural and forestry land uses to mitigate climate change for a hearing on the potential of agricultural sequestration to address climate change, testimony to Committee on Environment and Public Works, str. 8, Washington, D.C., 2003.

    9. Martinovi,J., Tloznanstvo u zatiti okolia, prirunik za inenjere, Dravna uprava za zatitu okolia, 288, Zagreb, 1997.,

    Program predavanja UVOD Openito o tlu i poljoprivredi, umarstvu, hrani i okoliu. Suvremeni zahtjevi prema poljoprivredi, umarstvu i tlu kao izvorima obnovljivih izvora bioenergije biogoriva. Agflacija kao posljedica suvremenih trendova. Teorijska rjeenja na kojima se temelji odriva poljoprivreda, odnosno odrivo gospodarenje tlom. TLO KAO PRIRODNO DOBRO Posebnosti poloaja tla u trijadi prirodnih resursa: Voda-Tlo - Zrak ULOGE TLA Proizvodna uloga (poljoprivreda i umarstvo), Ekoloko regulacijske uloge; Tlo kao preista (filter) za vodu. Tlo kao prijemnik, akumulator i transformator razliitih tvari. Tlo kao izvor staklenikih plinova i prva rtva globalnog zatopljenja. Tlo kao izvor genetskog bogatstva i bioloke raznovrsnosti. Prostorna uloga tla. Uloga tla u formiranju krajobraza. Tlo kao izvor sirovina. Tlo kao uvar konzervator (prirodne geogene i uljudbene) batine.OTEENJA TLA Pojam i koncept DPSIR (D - driving forces pokretai ili ishodita oteenja, P pressure izvori i vrste pritiska na tlo, S state stanje tala; globalno, EU, RH, I impact utjecaji, R responses odgovor i mjere drutva u zatiti tla KLASIFIKACIJA OTEENJA TALA Jedinice klasifikacije; stupanj, vrsta, proces, posljedice); I, II, III i IV stupanj; globalno, EU, RH MJERE ZATITE to nas na podruju zatite tla eka obvezujui dokumenti EU na temu zatite tla. TERENSKA NASTAVA: Obilazak izabranog imanja ili pokusnih objekata na kojima se izvodi istraivanje erozije tla i ispiranja hranjiva (duika) pri razliitim dozama gnojidbe. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Svreni polaznik bit e osposobljen za rad na svim podrujima zatite tla; u dravnim tijelima, agencijama, samostalnim tvrtkama na izradi strategije zatite tla na razini drave, upanije i niim do posjeda, u pripremi i prikljuenju EU, izradi studija zatite tla na mjestima ekolokih incidenata i drugih rizinih djelovanja, kao inspektori zatite okolia, itd.

  • Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (234-S) ODRIVO GOSPODARENJE TLOM Literatura

    1. Bai,F., Biani,V., Berti,B., Igrc-Bari,J., Sustainable management in arable farming of Croatia, International workshop on water pollution and protection in agricultural practice, Hrvatske vode br.12, 237-253, Zagreb, 1995.

    2. Bai,F., Zatita tla i voda, pisana predavanja, Rukopis za studente Agronomskoga fakulteta, Zavod za OPB, str. 102. Zagreb, 2006.

    3. Bai, F., Odrivo gospodarenje tlom i zatita tla kljuna pitanja odrive poljoprivrede i razvitka, Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinenjerstvo 2002, st. 20-29, Plitvika jezera, 2002.

    4. Izabrani radovi prema sklonosti polaznika i web str. ESBN (Euuopean Soil Bureau Network)

    Program predavanja UVOD Openito o poljoprivredi, hrani i okoliu, AGROSFERA ekoloki koncept poljoprivrede, Agroekosustav kao otvoreni sustav. Suvremeni zahtjevi prema poljoprivredi kao izvoru obnovljivih izvora bioenergije biogoriva, agflacija, Tlo kao izvor staklenikih plinova. Teorijska rjeenja na kojima se temelji odriva poljoprivreda, odnosno odrivo gospodarenje tlom. TLO KAO PRIRODNO BLAGO (RESURS) KOJIM GOSPODARI POLJOPRIVREDA ULOGE TLA Proizvodna uloga tla u poljoprivredi i umarstvu, Ekoloko regulacijske uloge tlo kao preista (filter) za vodu, prijemnik, akumulator i transformator razliitih tvari. Tlo kao izvor genetskog bogatstva i bioloke raznovrsnosti. Prostorna uloga tla. Uloga tla u formiranju krajobraza. Tlo kao izvor sirovina. Tlo kao uvar konzervator prirodne i uljudbene batine.Definicija odrivog gospodarenja - SLM. Gospodarski i ekoloki djelotvorna rjeenja prema konceptu opstojne ili odrive poljoprivrede. Zahvati obrade tla u odrivom gospodarenju. Gnojidba tla kao dio agrotehnikog kompleksa. Ekonomija humusom antropogenih tala s posebnim osvrtom na organska gnojiva. Odnos doze gnojiva i mase obraenog tla (kompenzacije i interakcije u odnosu na prinos). Odnos gnojiva prema pesticidima. Duik u agroekosustavu. Gospodarenje tlom na ekoloki osjetljivim podrujima - vodozatitnim zonama, nacionalnim parkovima i zatienim podrujima. MJERE ZATITE prema suvremenom DPSIR pristupu. TERENSKA NASTAVA: Obilazak izabranog imanja ili pokusnih objekata na kojima se izvode istraivanja erozije tla i ispiranja hranjiva (duika) pri razliitim dozama gnojidbe. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Svreni polaznik stjee suvremena znanja o tlu i njegovim ulogama u prirodnim i antropogeniziranim ekosustavima. To mu omoguavaju rad na izradi strategija i najboljih puteva gospodarenja tlom i sustava uzgoja bilja i stoke u poljoprivredi, kao i izradi (recenziji) studija utjecaja na okoli. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (241-S) OTPATCI U KEMIJSKOJ INDUSTRIJI Literatura 1. Corbitt, R.A.: Standard Handbook of Environmental Engineering, Second Edition, McGraw-Hill,

    New York, 1998. Program predavanja Vrste otpadaka i njihov izvor, normativi i zakonodavstvo za emisije u Europi. Sakupljanje i selekcioniranje te preuzimanje otpadaka. Modifikacija postojeih tehnologija s ciljem minimiziranja nastajanja otpadaka. Alternativni procesi. Recikliranje. Obrada plinova i para iz kemijske industrije. Kemijska i biokemijska obrada otpadnih voda. Tretiranje krutih otpadaka. Spaljivanje krutih otpadaka. Dizajniranje ureaja za spaljivanje. Tretiranje dimnih plinova ureaja za spaljivanje, on line analitika ispunih plinova iz ureaja za sagorijevanje. Nove alternativne tehnologije za obradu otpadaka.

  • Kolegij (242-S) RECIKLIRANJE KRUTOG OTPADA Literatura 1. Bilitewski, B.,Hrdtle, G., Marek, K.: Abfallwirtschaft, Springer-Verlag, 1991. 2. LaGrega, M.D., Buckingham, L.P., Evans, J.C.: Hazardous Waste Management, McGraw-Hill,

    Inc., 1994. 3. Gaballah, I., Hager, J., Solozabal,R.: Global Symposium on Recycling, Waste Treatment and

    Clean Technology, REWAS '99, San Sebastian, 1999. Program predavanja Odrivi razvoj, ouvanje resursa, recikliranje. Materijalni ciklus. Sekundarne sirovine. Klasifikacija krutog otpada. Utjecaj fiziko-mehanikih znaajki, granulometrijskog sastava i sraslosti materijalnih komponenti na reciklinost. Tehnoloki pokazatelji uinkovitosti recikliranja. Sitnjenje, klasiranje, separiranje, sortiranje i okrupnjavanje. Principi, aparati i postupci. Recikliranje komunalnog otpada, polimernih materijala, metala, staklene ambalae, elektronikog otpada i graevinskog otpada. Konstrukcijske znaajke proizvoda i reciklinost. Ekonominost recikliranja. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Upoznavanje sa znaajkama razliitih vrsta otpada, te postupcima i aparatima koji se koriste u recikliranju. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (243-S) POLIMERNI OTPAD I NJEGOVO ZBRINJAVANJE Literatura:

    1. A. L. Andrady, Plastics and the Environment, J.Wiley & Sons, Hoboken, New Jersey, 2003. 2. A. Azapagic and al. ,Polymers, the Environmental and Sustainable Development J. Wiley &

    Sons, N.Y. 2003. 3. J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, J. Wiley & Sons,

    Brisbane, 1998. Program predavanja Upoznavanje sa izvorima polimernog otpada; tijekom prerade, nakon upotrebe; plastika, guma, ambalaa, tekstil, premazi. Naini zbrinjavanja polimernog otpada- ivotni ciklus odrivi razvoj- zagaenja tijekom procesa proizvodnje; smanjenje nastajanja otpada, recikliranje in-proces, on-site, off-site, odlaganje polimera. Degradacija polimera tijekom upotrebe i tijekom recikliranja. Upoznavanje tehnika skupljanja, sortiranja i razdvajanja polimernog otpada, obrada otpada prije recikliranja. Oporaba polimernog otpada; recikliranje homogenog i heterogenog otpada. Kemijsko, mehaniko, energetsko recikliranje te -primarno, sekundarno i tercialno recikliranje. Zakonski zahtjevi za zbrinjavanje polimernog otpada. Ope i specifine kompetencije(znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Upoznavanje s polimerima i izvorima polimernog otpada. Osnovna znanja o samim polimerima. Osnovni principi zbrinjavanja koji su uvjet za kvalitetno recikliranje. Upoznavanje s postupcima pred obrade koji ukljuuju: skupljanje, sortiranje, razdvajanje i postupak pred obrade. Skupljanje polimernog otpada - tijekom proizvodnje (recikliranje in-proces, on-site, off-site) i nakon odlaganja poslije upotrebe. Sortiranje - odvojeno prikupljanje razliitih polimera, a razdvajanje podrazumijeva daljnje razdvajanje razliitih polimera na prikupljenom proizvodu (npr. PET boce sadre tri do etiri polimera). Pred obrada pranje, mljevenje.Postupci recikliranja ukljuuju materijalni i energetski oporavak. Materijalni oporavak podrazumijeva kemijsko i mehaniko recikliranje polimera. Energetski oporavak podrazumijeva iskoritavanje energije spaljivanjem. Upoznavanje s recikliranjem pojedinih vrsta polimera (plastke i gume). Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (244-S) GOSPODARENJE TEHNOLOKIM OTPADOM Literatura

    1. Neil Carter:Strategije zatite okolia; Barbat, Zagreb 2004. 2. Hazardous and Industrial Wastes, Ed.Rominder P.S.Suri; G.L.Christensen, Villanova University, July 1998: 3. An Intorduction to waste management, CIWEM Booklet 1, second Ed.,1995. 4. T.E.Higgins, Pollution Prevention Handbook, Lewis Publishers, Boca Raton/ London/ Tokyo, 5. A.W. Bridgwater, C.J.Mumford, Waste Recycling and Pollution Control Handbook, G. Godwin Ltd., London, 1979. 6. D.F. Ciambrone, Waste Minimisation as a Strrategic Weapon, CRC, Lewis Publishers, 1996 7. G.Vogel, Abfallwirtschaft Bd.V Management Gefahrlicher abfalle, Des Institutes fur Technologie und , Wien, Wien,1994 8. R.Delort, F.Walter: Povijest europskog okolia Zagreb, Barbat 2002. 9. Tyler Miller : Living in the environment,Wadsworth Publishing Co., 1998.

    Program predavanja Uvod, definicije i povijest nastanka problem:Definicije koje se koriste, zato je otpad problem, kada i kako je problem narastao do sadanjih razmjera-uzroci, posljedica; kako se pristupalo rjeenju Institucionalni okvir za postupanje otpadom:Pregled vaee RH regulative u postupanju otpadom, nadlenih tijela i institucija, detaljnije o osnovnim aktima, obveze proizvoaa otpada, pregled EU legislative ovog podruja koja jo postupak harmonizacije. Sustavi upravljanja otpadom: Razvitak strategija u postupanju otpadom; Osnovice modernih sustava; hijerarhija postupanja otpadom (mjere za smanjenje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje, obrada i ponovno koritenje, energetska oporaba, odlaganje), pregled mjera i aktivnosti za ostvarenje ciljeva. Gospodarenje otpadom u tehnikom smislu:Nastajanje otpada, metode i postupci obrade otpada (fizikalna, kemijska, kondicioniranje), Spaljivanje kao specifian postupak obrade, metode zbrinjavanja odlaganje / uporaba u drugim procesima.Seminarski radovi:Svaki student samostalno izrauje seminarski rad s jednom od ponuenih 20tak tema; prikaz rada pred drugim studentima, diskusija,pitanja. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Upoznavati suvremene pristupe u gospodarenju otpadom, prepoznati i primijeniti preporuljive metode i postupke postupanja otpadom, poznavati osnovne zakonske obveze, znati pronai traene informacije Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.

  • Kolegij (245-S) ODLAGALITA OTPADA Literatura 1. Milanovi, Z.: Deponij - trajno odlaganje otpada, ZGO, Zagreb, 1992. 2. Daniel, D.E.: Geotechnical practice for waste disposal, Chapman&Hall, London, 1993. 3. Qian, X., Koerner, R.M., Gray, D.H.: Geotechnical Aspects of Landfill Design and Construction, Prentice Hall, Inc., 2002. 4. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Narodne novine 130/2005. 5. Jahi, M.: Sanitarne deponije, Univerzitet u Bihau, Tehniki fakultet, Biha, 2006. 6. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine, Narodne

    novine 85/2007. Program predavanja Postupanje s otpadom. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Sanacija postojeih neureenih odlagalita. Odlagalita komunalnog otpada. Temeljno tlo. Geosintetici. Brtveni slojevi. Tijelo odlagalita - otpad. Procjedne vode. Drenani slojevi. Odlagalini plinovi. Zavrni pokrov. Mehanika stabilnost odlagalita otpada. Planiranje, projektiranje, uporaba, zatvaranje. Primjeri sanacije odlagalita. Nestandardni naini odlaganja. Direktive Europske unije. Ope i specifine kompetencije (znanja i vjetine) nakon poloenog ispita Upoznavanje studenata s principima odlaganja krutog komunalnog otpada. Studenti dobivaju znanja o planiranju, projektiranju, uporabi i zatvaranju odlagalita. Studenti se upoznaju s osnovnim elementima odlagalita, ukljuujui kontrolu procjednih voda i odlagalinih plinova. Studenti su osposobljeni za sudjelovanju u sanacijama postojeih odlagalita, te u izgradnji novih centara za gospodarenje otpadom. Studenti se upoznaju s odgovarajuim zakonskim propisima RH, kao i s direktivama EU.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe nastave Studentska anketa.