of 115/115
OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij) Naziv kolegija Latinski jezik 1 Kod kolegija FFLAB101 Studijski program Ciklus Preddiplomski sveučilišni studij Godina studija I. ECTS vrijednost boda: 6 Semestar 1. Broj sati po semestru (p+v+s) 30+30+0 Status kolegija: obvezni (A) Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: - Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske književnosti Vrijeme održavanja nastave: prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Asistent Jelena Ostojić, asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected] Ciljevi kolegija: Poznavanje pravila klasičnog i tradicionalnog izgovora i naglaska. Poznavanje i praktična primjena osnova fonologije i dijela morfologije latinskog jezika koji se odnosi na imenice, pridjeve, zamjenice i brojeve. Sposobnost prevođenja jednostavnih latinskih tekstova. Ishodi učenja (opće i specifične kompetencije): Student će moći: - pravilno izgovarati služeći se klasičnim i tradicionalnim latinskim izgovorom, - razlikovati osnovne gramatičke kategorije (imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi), - primjenjivati gramatička pravila latinskog jezika u obostranom prevođenju, - koristiti se lingvističkom terminologijom, - analizirati osnovne sintagmatske odnose rečenica i rečeničnih dijelova, - opisivati određene događaje služeći se osnovnim usvojenim vokabularom, - detaljno analizirati promjenjivost riječi i morfologiju. Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko): Latinska morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica. Brojevi. Prezent glagola. Utvrđivanje i proširivanje znanja o morfologiji imenica (tvorba i deklinacija), pridjeva (tvorba, deklinacija i komparacija), zamjenica (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) te brojeva (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) u latinskom jeziku klasičnog perioda, usporedo s radom na odabranim, manje zahtjevnim tekstovima Cezara i Livija (uvježbavanje prijevodnih strategija te gramatička analiza teksta s posebnim naglaskom na gore spomenute gramatičke segmente). Uvježbavanje izgovora i naglaska prema

OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij) - ff.sum.ba KOLEGIJA... · Seminarski rad student piše pod metorstvom nositelja kolegija, a izlaže pred asistentom i ostalim studentima. Uspješno

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij) - ff.sum.ba KOLEGIJA... · Seminarski rad student piše pod...

  • OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij)

    Naziv kolegija Latinski jezik 1 Kod

    kolegija

    FFLAB101

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveučilišni studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    6

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    30+30+0

    Status kolegija: obvezni

    (A)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    književnosti

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostojić, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Poznavanje pravila klasičnog i tradicionalnog izgovora i naglaska.

    Poznavanje i praktična primjena osnova fonologije i dijela morfologije

    latinskog jezika koji se odnosi na imenice, pridjeve, zamjenice i

    brojeve. Sposobnost prevođenja jednostavnih latinskih tekstova.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične

    kompetencije):

    Student će moći:

    - pravilno izgovarati služeći se klasičnim i tradicionalnim latinskim

    izgovorom,

    - razlikovati osnovne gramatičke kategorije (imenice, pridjevi,

    zamjenice i brojevi),

    - primjenjivati gramatička pravila latinskog jezika u obostranom

    prevođenju,

    - koristiti se lingvističkom terminologijom,

    - analizirati osnovne sintagmatske odnose rečenica i rečeničnih

    dijelova,

    - opisivati određene događaje služeći se osnovnim usvojenim

    vokabularom,

    - detaljno analizirati promjenjivost riječi i morfologiju.

    Sadržaj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Latinska morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i

    glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove

    i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica. Brojevi. Prezent

    glagola. Utvrđivanje i proširivanje znanja o morfologiji imenica

    (tvorba i deklinacija), pridjeva (tvorba, deklinacija i komparacija),

    zamjenica (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) te brojeva

    (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) u latinskom jeziku

    klasičnog perioda, usporedo s radom na odabranim, manje zahtjevnim

    tekstovima Cezara i Livija (uvježbavanje prijevodnih strategija te

    gramatička analiza teksta s posebnim naglaskom na gore spomenute

    gramatičke segmente). Uvježbavanje izgovora i naglaska prema

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • pravilima o naglasku u latinskom jeziku klasičnog razdoblja, kao i

    upoznavanje s pravilima tzv. tradicionalnog izgovora.

    Način izvođenja

    nastave

    (označiti masnim

    tiskom)

    Predavanja vježbe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    Ostalo

    Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadaće. - - Pisati kolokvije. - - Polagati pismeni ispit. - - Polagati usmeni ispit.

    Praćenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (označiti masnim

    tiskom)

    pohađanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktični rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera

    znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angažiranost tijekom

    nastave

    60 2 Max 10%

    Samostalni zadatci i

    tjedne zadaće

    45 1.5 Max 20%

    Kolokviji i priprema

    za kontinuiranu

    provjeru znanja

    45 1.5 Max 40%

    Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*

    Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%

    Dodatna pojašnjenja:

    *Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom

    pismenom ispitu.

    Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

    Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz

    gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.

    Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

    manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

  • Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 85% do 87% = do 8% ocjene

    od 88% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 93% = do 24% ocjene

    od 94% do 96% = do 32% ocjene

    od 97% do 100% = do 40% ocjene

    Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 6% ocjene

    od 61% do 70% = do 12% ocjene

    od 71% do 80% = do 18% ocjene

    od 81% do 90% = do 24% ocjene

    od 91% do 100% = do 30% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska

    knjiga, Zagreb, 1995. (str. 5.-13., 90.-120.)

    - GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.

    izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 15.-76.)

    - KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,

    (str. 3.-69.)

    Dopunska

    literatura:

    - Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

    - Cezar, De bello Gallico,

    >>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html

  • gramatika

    III. Naslov: Druga deklinacija i druga konjugacija

    Kratki opis: Nastavci druge deklinacije, nastavci za prezent akt. druge

    konjugacije.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    IV. Naslov: Pridjevi prve i druge deklinacije

    Kratki opis: Deklinacija i završetci pridjeva prve i druge deklinacije.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    V. Naslov: Suglasničke osnove treće deklinacije i treća konjugacija

    Kratki opis: Nastavci treće deklinacije suglasničkih osnova, nastavci za prezent

    a. treće konjugacije.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    VI. Naslov: Osnove na –i i četvrta konjugacija

    Kratki opis: Nastavci osnova na –i treće deklinacije, nastavci za prezent akt.

    četvrte konjugacije.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    VII. Naslov: Pridjevi treće deklinacije

    Kratki opis: Deklinacija i završetci pridjeva treće deklinacije.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    VIII. Naslov: Četvrta deklinacija

    Kratki opis: Nastavci četvrte deklinacije.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    IX. Naslov: Peta deklinacija

    Kratki opis: Nastavci pete deklinacije.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    X. Naslov: Komparacija pridjeva

    Kratki opis: Nastavci za tvorbu komparativa i superlativa pridjeva.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    XI. Naslov: Prilozi

    Kratki opis: Tvorba i komparacija priloga.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    XII. Naslov: Osobna zamjenica i osobna povratna zamjenica

    Kratki opis: Deklinacija i upotreba osobnih i osobne povratne zamjenice.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    XIII. Naslov: Posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica, pokazne zamjenice

    Kratki opis: Deklinacija i upotreba posvojnih, povratno-posvojne i pokaznih

    zamjenica.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

  • XIV. Naslov: Odnosne zamjenice i zamjenički pridjevi

    Kratki opis: Deklinacija i upotreba odnosnih zamjenica i zamjeničkih pridjeva.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    XV. Naslov: Brojevi

    Kratki opis: Vrste brojeva, deklinacija i upotreba brojeva.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 1 Kod

    kolegija

    FFLAB102

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveučilišni studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    3

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    15+0+15

    Status kolegija: obvezni

    (A)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    književnosti

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostojić, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Upoznavanje osnovnih činjenica i uzusa u struci, razvijanje osjećaja za

    granice sa srodnim strukama, usvajanje stručne terminologije.

    Poznavanje specifičnosti rimskog podrijetla, rimskog ustava, državnog

    uređenja, običaja, vjerovanja, mjernih jedinica te svakodnevice.

    Poznavanje i primjena latinskih poslovica - selektirano prema strukama

    (filozofija, medicina, pravo, opće).

    Ishodi učenja

    (opće i specifične

    kompetencije):

    Student će moći:

    - prepoznavati osnovne činjenice vezane za predmet koji studira

    (povijest, srodne discipline, stručna terminologija),

    - definirati i analizirati sve specifičnosti kulture Rimljana,

    - definirati cursus honorum,

    - argumentirati utjecaj rimske kulture na razvoj europske kulture

    općenito,

    - vrednovati jezičnu i kulturnu baštinu rimskog naroda,

    - opisivati osnovne karakteristike rimske civilizacije,

    - razlikovati konkretne građevine na Forumu.

    Sadržaj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Povijest struke, srodne discipline, uže discipline latinskog jezika,

    indoeuropski jezici, kultura Rimljana. Magistrature. Rimski bogovi.

    Vojska.

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • Način izvođenja

    nastave

    (označiti masnim

    tiskom)

    predavanja vježbe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Napisati seminarski rad i izložiti ga. - - Polagati pismeni ispit.

    Praćenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (označiti masnim

    tiskom)

    pohađanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski

    rad

    praktični rad

    usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angažiranosti

    tijekom nastave

    30 1 Max 10%

    Seminarski rad

    (pismeni i usmeni)

    30 1 Max 30%

    Završni pismeni ispit 30 1 Max 60%

    Dodatna pojašnjenja:

    Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema

    seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.

    Seminarski rad student piše pod metorstvom nositelja kolegija, a izlaže pred asistentom i

    ostalim studentima.

    Uspješno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na završni pismeni ispit.

    Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Pisanje seminarskog rada:

    0% = Rad nije napisan.

    3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

    9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne

    pogreške.

    12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne

    pogreške.

    15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

    Izlaganje seminarskoga rada

    0% = Rad nije usmeno prezentiran.

    3% = Rad je pročitan.

    6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

    9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

    12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

  • 15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

    Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 12% ocjene

    od 61% do 70% = do 24% ocjene

    od 71% do 80% = do 36% ocjene

    od 81% do 90% = do 48% ocjene

    od 91% do 100% = do 60% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.

    Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (Dio o rimskim starinama: str. 105.-

    186.)

    - ŠREPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska

    vlada, Zagreb, 1900. (203. str.)

    Dopunska

    literatura:

    - HORNBLOWER, Simon; SPAWFORTH, Antony i EIDINOW,

    Esther (ur.), The Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford

    University Press, Oxford, 2012.

    - IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der

    Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,

    Berlin, 1954.

    - KROLL, W., Geschichte der klassichen Philologie, Berlin und

    Leipzig, W. de Gruyter et co., Berlin, 1919.

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama, pisanje i

    izlaganje seminarskog rada, studiranje zadane literature te polaganje

    ispita. Pohađanje nastave te pisanje i obrana seminarskog rada su

    obvezni. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

    Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Podrijetlo rimskog naroda

    Kratki opis: Podjela i karakteristike italskih plemena. Mjesto u indoeuropskoj

    skupini naroda.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

    II. Naslov: Povijest rimskog ustava

    Kratki opis: Pregled povijesti rimskog ustava: kraljevstvo, republika, carstvo.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

    III. Naslov: Struktura rimskog ustava

    Kratki opis: Podjela građana na staleže s opisom njihovih prava i dužnosti.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

    IV. Naslov: Narodne skupštine

    https://archive.org/search.php?query=publisher%3A%22Berlin+und+Leipzig%2C+W.+de+Gruyter+et+co.%22https://archive.org/search.php?query=publisher%3A%22Berlin+und+Leipzig%2C+W.+de+Gruyter+et+co.%22

  • Kratki opis: Podjela, karakteristike i značenje pojedinih narodnih skupština.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

    V. Naslov: Senat

    Kratki opis: Karakteristike, značenje i ovlasti senata kroz rimsku povijest.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

    VI. Naslov: Magistratura

    Kratki opis: Pojam, značenje i podjela magistratura prema različitim

    kriterijima.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

    VII. Naslov: Redovite magistrature

    Kratki opis: Karakteristike konzula, pretora, cenzora, pučkih tribuna, edila i

    kvestora.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

    VIII. Naslov: Izvanredne magistrature

    Kratki opis: Karakteristike diktatora, interrexa, gradskog prefekta.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

    IX. Naslov: Uprava Italije i provincija

    Kratki opis: Karakteristike i značajke gradskih općina i provincija.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

    X. Naslov: Sudstvo i financije

    Kratki opis: Povijesni razvoj i struktura sustava sudstva i rimskih financija.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

    XI. Naslov: Ratne starine

    Kratki opis: Sastav vojske, vojne reforme, vojni činovi, oružje i oprema, načini

    borbe.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

    XII. Naslov: Privatne starine

    Kratki opis: Opis rimske kuće, rimska odjeća, sklapanje braka, svakodnevica,

    pokopi.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

    XIII. Naslov: Novci, mjere i dioba vremena

    Kratki opis: Sustav rimskih mjera za količinu i vrijeme. Opis rimskog

    kalendara.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

    XIV. Naslov: Vjerske starine

    Kratki opis: Rimski bogovi. Svećenički redovi. Bogoslužni obredi.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

    XV. Naslov: Robovi

  • Kratki opis: Položaj rimskih robova. Ustanci robova. Gladijatorske igre.

    Literatura:

    - ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

    Naziv kolegija Osnove grčkog jezika 1 Kod

    kolegija

    FFLAB103

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveučilišni studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    3

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    15+15+0

    Status kolegija: izborni

    (B1)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    književnosti i Arheologije

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent

    Kontakt sati/konzultacije:

    E-mail adresa i broj telefona

    Ciljevi kolegija:

    Poznavanje alfabeta. Poznavanje i praktična primjena osnova

    starogrčke gramatike i sposobnost služenja rječnikom grčkog jezika i

    prevođenja jednostavnih grčkih tekstova.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične

    kompetencije):

    Student će moći:

    - definirati osnovnu gramatičku strukturu grčkog jezika,

    - služiti se alfabetom,

    - analizirati deklinacijski sustav grčkog jezika (imenice i pridjevi – prvi

    dio),

    - usporediti karakteristike i univerzalije grčkog i latinskog gramatičkog

    sustava,

    - nastaviti samostalno učenje grčkog jezika.

    Sadržaj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Starogrčka morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i

    glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove

    i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.

    Način izvođenja

    nastave

    (označiti masnim

    tiskom)

    predavanja vježbe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Napomene:

    Kolegij je prilagođen početnicima, bez ikakvog predznanja iz grčkog

    jezika te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne isključivo na

    količini prijeđenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje

    samostalno učenje grčkog jezika, prema svojim sklonostima,

    mogućnostima i potrebama.

    mailto:[email protected]

  • Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadaće. - - Polagati usmeni ispit.

    Praćenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (označiti masnim

    tiskom)

    pohađanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktični rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera

    znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angažiranosti

    tijekom nastave

    30 1 Max 10%

    Samostani zadatci,

    tjedne zadaće i

    priprema za

    predavanja

    30 1 Max 20%

    Završni usmeni ispit 30 1 Max 70%

    Dodatna pojašnjenja:

    Završni ispit je predviđen samo kao usmeni, zbog specifičnosti kolegija te potrebe da student

    pokaže svoje znanje izgovora i naglaska grčkog jezika, pored znanja iz gramatike predviđene

    kolegijem.

    Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

    Potiče se samostalni rad studenata te prevođenje lakših tekstova.

    Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

    manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 14% ocjene

    od 61% do 70% = do 28% ocjene

    od 71% do 80% = do 42% ocjene

    od 81% do 90% = do 56% ocjene

    od 91% do 100% = do 70% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

  • E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - MUSIĆ, August, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb,

    1961. (str. 1.-45.)

    - SABADOŠ, D., SIRONIĆ, M., ZMAJLOVIĆ, Z., Grčka vježbenica,

    Školska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 3.-9., 71.-81.)

    Dopunska

    literatura:

    Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

    vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

    nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

    opravdati.

    Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Grčki jezik i njegova narječja

    Kratki opis: Podjela i karakteristike grčkih narječja.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    II. Naslov: Grčki alfabet

    Kratki opis: Karakteristike alfabeta. Izgovor. Pismo. Glasovni znaci.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    III. Naslov: Naglasni sustav - 1. dio

    Kratki opis: Nazivi i podjela naglasaka u grčkom jeziku.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    IV. Naslov: Naglasni sustav - 2. dio

    Kratki opis: Karakteristike i pravila naglašavanja u grčkom jeziku.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    V. Naslov: Prezent akt.

    Kratki opis: Nastavci za prezent akt.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    VI. Naslov: A-deklinacija - 1. dio

    Kratki opis: Imenice ženskog roda na α purum.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    VII. Naslov: A-deklinacija - 2. dio

    Kratki opis: Imenice ženskog roda na η.

  • Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    VIII. Naslov: A-deklinacija - 3. dio

    Kratki opis: Imenice ženskog roda na α purum i impurum.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    IX. Naslov: A-deklinacija - 4. dio

    Kratki opis: Imenice muškog roda na –ας.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    X. Naslov: A-deklinacija - 5. dio

    Kratki opis: Imenice muškog roda na –ης.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    XI. Naslov: Stegnuta A-deklinacija

    Kratki opis: Nastavci stegnute a-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    XII. Naslov: O-deklinacija - 1. dio

    Kratki opis: Nastavci imenica muškog roda O-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    XIII. Naslov: O-deklinacija - 2. dio

    Kratki opis: Nastavci imenica ženskog roda O-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    XIV. Naslov: O-deklinacija - 3. dio

    Kratki opis: Nastavci imenica srednjeg roda O-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    XV. Naslov: Pridjevi A i O-deklinacije

    Kratki opis: Nastavci i dekliniranje pridjeva A i O-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

    Gramatika grčkoga jezika

    Naziv kolegija Filozofija jezika Kod

    kolegija

    FFFIB519

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski studij Godina

    studija

    III.

  • ECTS vrijednost

    boda:

    3 Semestar 1./5. Broj sati

    po

    semestru

    (p+s+v)

    30+0+0

    Status kolegija: izborni

    (B1)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Filozofije i Latinskog

    jezika i rimske književnosti

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Musić, izv. prof.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-424

    Ciljevi kolegija:

    Upoznati poglede na ustroj i funkcije jezika iz triju perspektiva –

    znanstvene (strukturalna i generativna lingvistika), analitičke i

    refleksivne ili spekulativne.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične

    kompetencije):

    Razumijevanje razlika i srodnosti navedenih pristupa te povezanost

    znanstvenih pristupa s estetičkom problematikom, ukorijenjenost

    analitičkog pristupa u logičkoj problematici te moguće premošćivanje

    analitičkog i refleksivno-spekulativnog pristupa u hermeneutici.

    Sadržaj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    - Riječi i značenja kod Platona i Aristotela.

    - Strukturalna teorija jezika – F. De Saussure i sljedbenici.

    - Korištenje strukturalnog pristupa jeziku u različitim antropološkim

    teorijama.

    - Generativno-transformacijska teorija jezika N.A. Chomskog – razvoj,

    polemika s behaviorističkom teorijom i humanistička kritika američke

    politike.

    - G. Frege – problemi zasnivanja matematike i njihovi filozofijski

    refleksi.

    - L. Wittgenstein – radikalizacija i kritika Fregeove i Russellove

    baštine.

    - J.L. Austin, J.R.Searle, H.P. Grice i teorija govornih čina.

    - Grananje analitičkih pristupa jeziku (Quine, Kripke, Dummett,

    Davidson).

    - Spekulativni (refleksivni) pogledi na jezik – a) Gramatika Port

    Royala, Leibniz, b) J.G. Hamann, J.G. Herder i W. Von Humboldt.

    - Nietzsche, Jaspers i Cassirer o jeziku.

    - Američki 'humboldtovci' i teorija jezične relativnosti.

    - Heideggerovo transcendentalno mišljenje jezika.

    Način izvođenja

    nastave

    (označiti masnim

    tiskom)

    predavanja vježbe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati seminarski rad i izložiti ga. - Usmeni ispit.

    Praćenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (označiti masnim

    pohađanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktični rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    mailto:[email protected]

  • tiskom)

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Pohađanje i aktivno

    sudjelovanje na

    nastavi

    30 1 Max 20%

    Samostalni zadatci 15 0,5 Max 20%

    Završni ispit (usmeni) 45 1.5 Min 60%

    Dodatna pojašnjenja:

    Prisutnost na predavanju bodovat će se na sljedeći način

    manje od 75% dolazaka = 0% ocjene

    od 76% do 80% = do 4% ocjene

    od 81% do 85% = do 8% ocjene

    od 86% do 90% = do 12% ocjene

    od 91% do 95% = do 16% ocjene

    od 96% do 100% = do 20% ocjene

    Završni ispit (usmeni) se ocjenjuje ovako:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 12% ocjene

    od 61% do 70% = do 24% ocjene

    od 71% do 80% = do 36% ocjene

    od 81% do 90% = do 48% ocjene

    od 91% do 100% = do 60% ocjene

    Obvezna literatura:

    - MARTINICH, A. P. (ed.), The Philosophy of Language, Oxford

    University Press, New York, 1996, str. 85.-292.

    - ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), Mostar, 2011., str. 1.-117.

    Dopunska

    literatura:

    - AUSTIN, J. L., How to Do Things with Words, Oxford University

    Press, Oxford, 1962.

    - CASSIRER, E., Prilozi filozofiji jezika, Matica hrvatska, Zagreb,

    2000.

    - ČOMSKI, N. A., Gramatika i um, Nolit, Beograd, 1972.

    - DAVIDSON, D., Istraživanja o istini i interpretaciji, Demetra,

    Zagreb, 2000.

    - DE SAUSSURE, F., Tečaj opće lingvistike, Institut za hrvatski jezik i

    jezikoslovlje, Zagreb, 2000.

    - DEVITT, M. i STERELNY, K., Jezik i stvarnost, Matica hrvatska,

    Zagreb, 2002.

    - ECO, U., Semiotics and the Philosophy of Language, Indiana

    University Press, Bloomington, 1986.

    - FREGE, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.

    - GADAMER, H. G., Čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

    - HALE, B. i WRIGHT, C. (ur.), A Companion to the Philosophy of

    Language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.

    - HEIDEGGER, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed,

    Zagreb, 1996.

    - HERDER, J. G., Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb,

    2005.

    - KRIPKE, S., Imenovanje i nužnost, Kruzak, Zagreb, 1997.

  • - LAKOFF, G., i JOHNSON, M., Metaphors we live by, University of

    Chicago Press, Chicago, 2003.

    - MACAN, I., Wittgensteinova teorija značenja, Hrvatsko filozofsko

    društvo, Zagreb, 1996.

    - MIŠĆEVIĆ, N., Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

    - QUINE, W. V. O., Riječ i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.

    - VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku, Dnevnik, Novi

    Sad, 1988.

    - VUČKOVIĆ, A., Dimenzija slušanja u Bitku i vremenu Martina

    Heideggera, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1993.

    - WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraživanja, Nakladni zavod

    Globus, Zagreb, 1998.

    - WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus, Veselin

    Masleša, Sarajevo,1987.

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Uvodno razmatranje

    Kratki opis: Što zapravo znači jezični obrat ('linguistic turn')?

    Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)

    II. Naslov: Platon o imenima

    Kratki opis: Dvojbe glede konvencionnalnih i prirodnih crta jezika.

    Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)

    III. Naslov: Od imena prema znaku

    Kratki opis: Aristotel, stoici i Augustin otvaraju sustavna pitanja jezičnih

    elemenata.

    Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), ECO, U., Semiotics and the

    Philosophy of Language

    IV. Naslov: Jezikoslovna znanost i filozofija jezika

    Kratki opis: Strukturalna lingvistika važan je izvor za filozofsku antropologiju.

    Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), DE SAUSSUSRE, F., Tečaj

    opće lingvistike

    V. Naslov: Generativna lingvistika i pitanja uma

    Kratki opis: N. A. Chomsky otvorio je brojna pitanja svojim poimanjem naravi

    jezika.

    Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), ČOMSKI, N. A, Gramatika

    i um

    VI. Naslov: Problemi utemeljenja matematike - izazov filozofiji jezika

    Kratki opis: G. Frege je iz matematičke logike organski ušao u filozofiju

    jezika.

    Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language; FREGE, G.

    Osnove aritmetike i drugi spisi

    VII. Naslov: Rana filozofija Wittgensteina

    Kratki opis: Wittgenstein pod utjcajem Fregea i Russella razvija svoju

  • monosemičku filozofiju.

    Literatura: WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus

    VIII. Naslov: Wittgeinsteinova kasnija filozofija jezika

    Kratki opis: Jezik se sagledava u okviru životnih oblika.

    Literatura: WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraživanja; MARTINICH,

    A.P. (ur.), The Philosophy of Language

    IX. Naslov: Govorni čini - govorne radnje

    Kratki opis: J. L. Austin odupire se svođenju jezične stvarnosti na znanstvene

    iskaze.

    Literatura: AUSTIN, J.L., How to Do things with Words; MARTINICH, A.P.

    (ur.), The Philosophy of Language

    X. Naslov: Intencija i konvencija u govornim radnjama

    Kratki opis: J. R. Searle i H. P. Grice ukazuju na sustavne aspekte govornih

    radnji.

    Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language

    XI. Naslov: Značenje i istina

    Kratki opis: Na tragu Fregeovih pitanja, pitanje istine ima iznimno značajnu

    ulogu.

    Literatura: HALE, B., WRIGHT, C., A Companion to the Philosophy of

    Language

    XII. Naslov: Jezik i komunikacija

    Kratki opis: W. Von Humboldt stvorio je dragocjenu vezu između znanosti i

    filozofije jezika.

    Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; ŠOLJIĆ, A.,

    Filozofija jezika (skripta)

    XIII. Naslov: Jezik i izraz

    Kratki opis: Osoba, narod i čovječanstvo u filozofiji jezika W. Von

    Humboldta.

    Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; ŠOLJIĆ, A.,

    Filozofija jezika (skripta)

    XIV. Naslov: Jezik i politika

    Kratki opis: Šifre i maske političkoga govora.

    Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)

    XV. Naslov: Metaforičnost u jeziku

    Kratki opis: Metaforičnost je bitno obilježje jezika, osobito religijskoga

    govora.

    Literatura: LAKOFF, G. & JOHNSON, M., Metaphors we live by;

    MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language

    Naziv kolegija Uvod u latinsku filologiju Kod

    kolegija

    FFLAB104

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveučilišni studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    2

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+s+v)

    15+0+15

    Status kolegija: izborni Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

  • (B2)

    Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija

    FF-a

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostojić, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Kolegij daje uvid u klasičnu, a time i latinsku filologiju, definirajući je

    kao humanističku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova proučava

    najrazličitije vidove rimskog (a djelomično i grčkog) svijeta u antici.

    Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvističkim, povijesnim i

    književno-teorijskim pojmovima, a zatim se različiti aspekti rimske

    civilizacije (jezik, umjetnost, književnost, filozofija, povijest, itd.)

    obrađuju na sačuvanim (pretežno književnim) tekstovima. Žanrovski

    pristup tekstovima omogućava pregledni uvid u osnovne autore i djela

    s kojima će se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga

    upoznaje i s različitim disciplinama na kojima se filologija temelji.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične

    kompetencije):

    Student će se upoznati s različitim žanrovima antičkog, prvenstveno

    rimskog svijeta.

    Nakon polaganja ispita student će:

    - znati čime se bavi filologija kao i koje su specifičnosti latinske

    filologije,

    - moći prepoznati osnovne književne žanrove prema formi i sadržaju i

    nabrojati njihove osnovne karakteristike,

    - nabrojati glavne predstavnike književnih žanrova i njihova djela,

    - smjestiti autore u društveno-povijesni kontekst.

    Sadržaj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Klasifikacija književnosti. Specifičnosti latinske filologije. Žanrovska

    podjela.

    Način izvođenja

    nastave

    (označiti masnim

    tiskom)

    predavanja vježbe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Polagati pismeni ispit.

    Praćenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (označiti masnim

    tiskom)

    pohađanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktični rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angažiranosti 30 1 10%

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • tijekom nastave

    Samostalni zadatci i

    tjedne zadaće

    15 0.5 20%

    Završni ispit 15 0.5 70%

    Dodatna pojašnjenja:

    Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

    manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 14%ocjene

    od 61% do 70% = do 28% ocjene

    od 71% do 80% = do 42% ocjene

    od 81% do 90% = do 56% ocjene

    od 91% do 100% = do 70% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“ u: Povijest svjetske

    književnosti 2 (ur. V. Vratović), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)

    - materijali podijeljeni na satovima kolegija

    Dopunska

    literatura:

    - BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne

    teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)

    - Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest

    Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i

    Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)

    - Leksikon antičkih autora (ur. D. Škiljan), Matica hrvatska, Zagreb,

    1996. (odabrani autori)

    - Leksikon antičkih termina (ur. D. Škiljan), Antibarbarus, Zagreb,

    2003. (odabrani termini)

    - MATASOVIĆ, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika

    latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

    - MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,

    Zagreb, 2002.

    - Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,

    Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi

    povijesni pregled za to razdoblje)

  • - SOLAR, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

    - ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antičkih mitova,

    ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitološki priručnik)

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

    vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

    nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

    opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz

    svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga

    je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.

    Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Što je filologija? Značenje latinskog jezika.

    Kratki opis: Specifičnosti latinske filologije.

    Literatura: Leksikon antičkih termina; SOLAR, Teorija književnosti

    II. Naslov: Izvori za proučavanje povijesti latinskog jezika

    Kratki opis: Zašto i kako proučavamo povijest latinskog jezika?

    Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina

    III. Naslov: Usporedna kronologija – povijest i književnost

    Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

    Literatura: Leksikon antičkih pisaca

    IV. Naslov: Klasifikacija književnosti – problemi

    Kratki opis: Zadatci i načela, pojam književne vrste, problem terminologije i

    književnih rodova.

    Literatura: SOLAR, Teorija književnosti

    V. Naslov: Citati i žanrovi

    Kratki opis: Literarna topografija.

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    VI. Naslov: Početci epike

    Kratki opis: Mitološka epika / Ovidije / Mitologija.

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    VII. Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesništva

    Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba – Pax Augusta.

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    VIII. Naslov: Razvoj tragedije i komedije

    Kratki opis: Rimsko kazalište / Plaut i Terencije.

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    IX. Naslov: Rimska lirika

    Kratki opis: Terminologija i predstavnici.

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    X. Naslov: Antički roman

    Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    XI. Naslov: Retorika

    Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

  • XII. Naslov: Rimska historiografija

    Kratki opis: Predstavnici

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    XIII. Naslov: Marcijal i epigram

    Kratki opis: Fenomen komičnog i smiješnog.

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    XIV. Naslov: Treba li nam još filologija?

    Kratki opis: Svrhovitost filologije

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    XV. Naslov: Ponavljanje

    Kratki opis: Priprema za završni ispit

    Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

    Naziv kolegija

    Grčka kultura i civilizacija

    Kod

    kolegija

    FFLAB105

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveučilišni studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    2 Semestar 1. Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    30+0+0

    Status kolegija: izborni

    (B2)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    književnosti i Povijesti

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent -

    Kontakt sati/konzultacije: -

    E-mail adresa i broj telefona -

    Ciljevi kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima grčke kulture od mikenskog

    do helenističkog razdoblja. Cilj je osvijestiti grčko nasljeđe i naglasiti

    koliko su Grci pridonijeli europskoj kulturi.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične

    kompetencije):

    Nakon položenog kolegija studenti će moći:

    - iznijeti pregled grčke povijesti,

    - iznijeti pregled grčke filozofije,

    - iznijeti pregled grčke književnosti,

    - analizirati grčke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u književnosti,

    religiji, umjetnosti i filozofiji,

    - uspoređivati život Rimljana i Grka,

    - razlikovati reference na grčku kulturu i grčke autore kojih u rimskoj

    književnosti ima u izobilju,

    - opisati ostatke grčke kulture nađene na području Hrvatske, gdje se

    isprepliću s rimskim.

    Sadržaj

    silabusa/izvedbenog

    Kolegij obuhvaća razdoblja grčke povijesti, zemljopisni sadržaj Grčke,

    glavne odlike mikenske kulture. Studenti se upoznaju s grčkim stilom

    mailto:[email protected]

  • plana (ukratko):

    odijevanja, uvjetima života jednog Grka, s grčkom religijom, grčkim

    bogovima i svetkovinama. Pregled grčke filozofije. Posebna pozornost

    dat će se pregledu grčke književnosti od Homera do helenističkog

    doba, obrazovanju u antičkoj Grčkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,

    ekonomije i kolonizacije.

    Način izvođenja

    nastave

    (označiti masnim

    tiskom)

    predavanja vježbe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Napomene:

    Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Polagati pismeni ispit.

    Praćenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (označiti masnim

    tiskom)

    pohađanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktični rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angažiranost u

    nastavi

    30 1 Max 10%

    Samostalni zadatci i

    priprema za

    predavanje

    15 0.5 Max 20%

    Završni ispit 15 0.5 Min 70%

    Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedeći način:

    manje od 50% riješenih zadataka = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4%ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 14%ocjene

    od 61% do 70% = do 28% ocjene

    od 71% do 80% = do 42% ocjene

    od 81% do 90% = do 56% ocjene

    od 91% do 100% = do 70% ocjene

  • Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - - KALIN, Boris, Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996. (str. 76.-111.)

    - - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. (str. 58.-87., 135.-144., 188.-199.)

    - - MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002. (dio o Grčkoj, str. 60.-95.)

    - - ŽEPIĆ, Milan, Pregled grčke književnosti - od najstarijeg vremena do konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-

    Dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1908. (87 str.)

    Dopunska

    literatura:

    - - LESKY, Albi, Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb 2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i

    Apoloniju: 685.-719.)

    - - BOARDMAN, J., GRIFFIN J., MURRAY, O., The Oxford History of Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford,

    New York, 1988.

    - - DURANDO, Furio, Drevna Grčka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999. - - FLACELIÈRE, Robert, Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb.

    1979.

    - - FRIEDEL, Egon, Povijest grčke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001. - JURIĆ, Ante, Grčka: od mitova do antičkih spomenika, Andromeda,

    Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: „Zemljopisni prikaz Grčke“: 11.-

    20.; od „Egejske kulture“ do „Rimskog razdoblja“, 24.-51.; „Povijest“,

    54.-66.; „Drama“, 121.-126.; „Kreta“ i „Mikena“, 139.-152., 172.-204.;

    „Atena“, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; „Delfi“, 324.-358.;

    „Epidaur“, 372.-387.; „Korint“, 397.-413.; „Olimpija“, 424.-453.;

    „Sparta“ i „Sounion“, 468.-483.)

    - - SIRONIĆ, Milivoj, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.

    - - STRUVE, V.V., KALISTOV, D. P., Stara Grčka, Veselin Masleša, Sarajevo, 1969.

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Pohađanje nastave:

    Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

    potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je

    prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova

    (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju

    bodova.

    Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Izvori – neolitsko i rano brončano doba

    Kratki opis: Razdoblja grčke povijesti, njezin zemljopisni položaj, glavni centri.

    Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

  • II. Naslov: Egeida u drugom tisućljeću

    Kratki opis: Kreta u doba minojskih palača, Helada, dorska seoba i razmještaj

    Grka.

    Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

    III. Naslov: Razvitak društva u grčkom polisu

    Kratki opis: Što određuje polis i razlike između polisa

    Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

    IV. Naslov: Grčko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi

    Kratki opis: Kratki prikaz grčko-perzijskih i peloponeskih ratova

    Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

    V. Naslov: Makedonija

    Kratki opis: Filip II. Aleksandar Veliki. Helenističke države i kultura.

    Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

    VI. Naslov: Grčka mitologija

    Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih božanstava s njihovim obilježjima

    Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina

    VII. Naslov: Kozmološko razdoblje grčke filozofije

    Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska škola. Heraklit. Atomisti.

    Literatura: KALIN, Povijest filozofije

    VIII. Naslov: Antropološko razdoblje grčke filozofije

    Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinička škola.

    Literatura: KALIN, Povijest filozofije

    IX. Naslov: Ontološko razdoblje grčke filozofije

    Kratki opis: Platon i Aristotel.

    Literatura: KALIN, Povijest filozofije

    X. Naslov: Demosten

    Kratki opis: Demostenov život.

    Literatura: ŽEPIĆ, Pregled grčke književnosti

    XI. Naslov: Prva perioda grčke književnosti

    Kratki opis: Grčki jezik i početci epskog i lirskog pjesništva.

    Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

    književnosti

    XII. Naslov: Druga perioda grčke književnosti - epsko pjesništvo

    Kratki opis: Heroički ep - Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktički ep.

    Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

    književnosti

    XIII. Naslov: Druga perioda grčke književnosti - lirsko pjesništvo

    Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.

    Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

    književnosti

    XIV. Naslov: Treća perioda grčke književnosti

    Kratki opis: Trajanje i opće karakteristike. Razvitak tragedije. Komedija. Proza.

    Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

    književnosti

    XV. Naslov: Četvrta perioda grčke književnosti

    Kratki opis: Opće karakteristike i dioba. Aleksandrijsko doba. Rimsko doba.

    Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

    književnosti

  • Naziv kolegija Engleski jezik 1

    Kod

    kolegija

    FFZA

    B101

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveučilišni studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    2 Semestar 1. Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    15+15+0

    Status kolegija: izborni

    (D)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti 1. godine nastavničkih

    studija koji ne studiraju Engleski

    jezik i književnost

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Ivona Šetka Čilić, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent -

    Kontakt sati/konzultacije: -

    E-mail adresa i broj telefona -

    Ciljevi kolegija:

    Ciljevi navedenog kolegija su:

    - osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i

    govornog engleskog jezika,

    - poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija

    engleskog jezika,

    - potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje rječnika

    čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i

    hrvatskom jeziku vezanim za struku.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične

    kompetencije):

    Nakon odslušanog kolegija, studenti će moći/znati:

    - prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije

    engleskog jezika,

    - samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom

    jeziku,

    - pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,

    zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao, itd),

    - obogatiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova.

    Sadržaj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja

    tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s

    komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje

    u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.

    Način izvođenja

    nastave

    (označiti masnim

    tiskom)

    predavanja vježbe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Napomene:

    Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati seminarski rad i izložiti ga. - Pisati domaće zadaće.

    mailto:[email protected]

  • - Pisati kolokvije. - Pisati test.

    Praćenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (označiti masnim

    tiskom)

    pohađanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski

    rad

    praktični rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angažiranost u

    nastavi, aktivnost i

    priprema za

    predavanja

    30 1 20%

    Kolokviji (2) ili

    završni pismeni ispit

    30 1 80%

    Dodatna pojašnjenja:

    Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u

    nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju

    osvojenih bodova.

    Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 8% ocjene

    od 61% do 70% = do 16% ocjene

    od 71% do 80% = do 24% ocjene

    od 81% do 90% = do 32% ocjene

    od 91% do 100% = do 40% ocjene

    Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 16% ocjene

    od 61% do 70% = do 32% ocjene

    od 71% do 80% = do 48% ocjene

    od 81% do 90% = do 64% ocjene

    od 91% do 100% = do 80% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's

    book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 6.-67.)

    - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,

    Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 8.-61.)

    Dopunska

    literatura:

    -

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Pohađanje nastave:

    Studenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom

    procesu. Toleriraju se 3 izostanka.

  • Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Simple present tense, text: An identity card o fan English language

    Kratki opis: Obično sadašnje vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    II. Naslov: Present continuous tense, Simple present tense vs. Present continuous

    tense

    Kratki opis: Sadašnje trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta.

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    III. Naslov: Simple past tense, text: Povratak u školske klupe

    Kratki opis: Prošlo završeno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    IV. Naslov: Past continuous tense, Simple past tense vs. Past continuous tense

    Kratki opis: Prošlo trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    V. Naslov: Present perfect tense; text: Tea

    Kratki opis: Perfekt sadašnji, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    VI. Naslov: Present perfect continuous tense, Present perfect tense vs. Present

    perfect continuous tense, Simple past tense vs. Present perfect tense

    Kratki opis: Perfekt sadašnji, Perfekt sadašnji trajni, tvorba, uporaba,

    usporedba

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    VII. Naslov: Past perfect tense; text: Britanski i američki engleski

    Kratki opis: Pluskvamperfekt, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    VIII. Naslov: Past perfect continuous tense; Past perfect tense vs. Past perfect

    continuous tense; Simple past tense vs. Past perfect tense

    Kratki opis: Pluskvam perfekt, Pluskvamperfeklt trajni, tvorba, uporaba,

    usporedba

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    IX. Naslov: Simple future tense; Going to future form; Simple present tense and

    Present continuous tense for the future; text: Bristol

    Kratki opis: Obično buduće vrijeme, Going to oblik, Obično sdašnje vrijeme i

    ''Sadašnje trajno vrijeme'' za budućnost, tvorba, uporaba, usporedba, prijevod

    teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

  • X. Naslov: Prvi kolokvij

    Kratki opis: Provjera znanja

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XI. Naslov: Future continuous tense; Future perfect tense; text: Thanksgiving day

    Kratki opis: Buduće trajno vrijeme, Buduće završeno vrijeme, tvorba, uporaba,

    usporedba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XII. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type; writing exercise: formal

    vs. Informal letter

    Kratki opis: Pogodbene rečenice: Nulti & Prvi tip, vježbe pisanja: formalno i

    neformalno pismo

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XIII. Naslov: Conditional sentences: second type, third type; writing exercise: a

    description

    Kratki opis: Pogodbene rečenice: Drugi i Treći tip, vježba pisanja: Opisivanje

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XIV. Naslov: Making questions: Yes/No questions; Wh-questions

    Kratki opis: Postavljanje pitanja: Da/Ne pitanja, Pitanja sa WH-riječima

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XV. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions

    Kratki opis: Ponavljanje: gl.vremena, pogodbene rečenice, pitanja

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    Naziv kolegija Njemački jezik 1 Kod

    kolegija FFZAB102

    Studijski program

    Ciklus Preddiplomski sveučilišni studij

    Godina

    studija I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    2

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    0+30+0

    Status kolegija: izborni

    (D) Preduvjeti:

    student

    ima

    predznanje

    njemačkog

    jezika na

    razini

    A1/A2

    ZEROJ-a

    Usporedni uvjeti: nema ih

    Pristup kolegiju:

    studenti 1. semestra

    dvopredmetnih studija koji imaju

    predznanje njemačkog jezika, a ne

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

  • studiraju Njemački jezik i

    književnost

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem

    obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanje, pisanje,

    pričanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i

    interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice,

    ali i tekstovima koji obrađuju tematiku njihovog studija.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične

    kompetencije):

    Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema

    Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se

    studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama

    njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti

    informacije o poznatim i uobičajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju,

    hobiju, poslu i sl.).

    Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog

    govornog područja.

    Sadržaj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Ponavljanje i dodatno uvježbavanje osnovnih gramatičkih struktura u

    njemačkom jeziku; ponavljanje osnovnog (već usvojenog) vokabulara;

    razvijanje komunikacijskih vještina (predstavljanje, pozdravljanje,

    telefonski razgovor, „small talk“ i sl.); upoznavanje s osnovnim

    podatcima o zemljama njemačkog govornog područja (položaj, ustroj

    države, povijest) kao i položaj unutar Europske unije. Razvijanje

    pismene kompetencije u njemačkom jeziku (pisanje eseja na zadanu

    temu, pisanje kraćih komentara, priopćenja i sl.).

    Način izvođenja

    nastave

    (označiti masnim

    tiskom)

    predavanja vježbe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava ostalo

    Studentske obveze

    Sudjelovanje u nastavi, koje uključuje nazočnost, aktivnost i izradu

    domaćih uradaka, čini 10% cjelokupnog ispita.

    Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima.

    Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od

    navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.

    Nastavnik zadržava pravo osloboditi određene studente pismenog ili

    eventualno usmenog dijela ispita.

    Praćenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (označiti masnim

    tiskom)

    pohađanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi seminarski rad praktični rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera

    znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • Sudjelovanje na

    nastavi

    30 1 Min 10%

    Kolokviji i priprema

    za kontinuiranu

    provjeru znanja

    ILI*

    Završni pismeni ispit

    15 0,5 Max 40%

    Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%

    Dodatna pojašnjenja:

    Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno dužni (tijekom nastave) ostvariti

    minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu

    ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, i angažiranost tijekom nastave.

    *U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u konačan

    zbroj ulaze ili kolokviji ili završni pismeni ispit, a ne oboje.

    Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 10% ocjene

    od 61% do 70% = do 20% ocjene

    od 71% do 80% = do 30% ocjene

    od 81% do 90% = do 40% ocjene

    od 91% do 100% = do 50% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 90 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar)

    C = 70 − 79,9% 3 (dobar)

    D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan)

    E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber

    Verlag, 2010.

    - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben

    und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.

    - KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und

    Übungen. München: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)

    - Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i s

    interneta.

    Dopunska - DREYER-SCHMITT, Lehr-und Übungsbuch der deutschen

  • literatura: Grammatik, München: Hueber Verlag, 2007.

    - JAKIĆ – HURM, Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga,

    Zagreb, 2004.

    - JAKIĆ – HURM, Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb,

    2004.

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemačkoj, Austriji i

    Švicarskoj.

    Kratki opis: Upoznavanje s metodama učenja stranog jezika. Utvrđivanje

    studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izražavanje

    mišljenja i iskustava na njemačkom jeziku. Ponavljanje osnova njemačke

    gramatike.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    II. Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.

    Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i vođenje

    razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    III. Naslov: Moj dan i moj radni tjedan

    Kratki opis: Razumijevanje i vođenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih

    osoba. Dijalozi iz svakodnevice.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    IV. Naslov: 1. zadaća (15 minuta); Gradovi i pokrajine Njemačke

    Kratki opis: Njemačka: povijest, geografija, politički sustav, državni simboli.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    V. Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i Švicarske

    Kratki opis: Austrija i Švicarska: povijest, geografija, politički sustav, državni

    simboli.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    VI. Naslov: Čovjek i društvo

    Kratki opis: Čovjek i društvo. Izražavanje želja, davanje savjeta, prihvaćanje i

    odbijanje prijedloga.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    VII. Naslov: 2. zadaća (15 minuta); Čitanje i razgovor na zadanu temu

    Kratki opis: Pismena zadaća iz do sada obrađenog gradiva.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    VIII. Naslov: Poslovna komunikacija

    Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za

    pisane i elektronske medije, usmenu i pismenu komunikaciju.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    IX. Naslov: Moj grad i država

    Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i države.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

  • X. Naslov: 3. zadaća (25 minuta); Europska unija

    Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XI. Naslov: Umjetnost zemalja njemačkog govornog područja

    Kratki opis: Važnije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemačkog

    govornog područja.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XII. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izražavanje

    Kratki opis: Razumijevanje čitanja i pismeno izražavanje na razini A2/B1.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XIII. Naslov: Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje

    Kratki opis: Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje na razini A2/B1.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XIV. Naslov: 4. zadaća (20 minuta): Ljudi u Njemačkoj (Austriji i Švicarskoj)

    Kratki opis: Zemlja s puno lica, specijaliteti, obitelj, školstvo.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit

    Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja; predispit.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    Naziv kolegija Latinski jezik 2 Kod

    kolegija

    FFLAB206

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveučilišni studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    6

    Semestar

    2.

    Broj sati po

    semestru

    (p+v+s)

    30+30+0

    Status kolegija: obvezni

    (A)

    Preduvjeti: položen

    kolegij

    Latinski

    jezik 1

    Usporedni

    uvjeti:

    -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i

    rimske književnosti

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostojić, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Temeljito poznavanje glagolskog sustava latinskog jezika.

    Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaženje na latinskom

    tekstu. Povećanje kapaciteta i kvalitete prevođenja s latinskog na

    hrvatski jezik. Stvaranje temelja za složenije analize sintaktičkih i

    stilskih struktura na višim godinama studija.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične

    kompetencije):

    Student će moći:

    - napraviti morfološku analizu riječi,

    - analizirati i pojasniti konjugacijski sustav latinskog jezika,

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • - prepoznati, tvoriti i koristiti glagolske oblike (vremena, načine,

    imena),

    - samostalno prevoditi lakši tekst na latinskom jeziku,

    - definirati verba anomala,

    - usporediti glagolska imena hrvatskog i latinskog jezika.

    Sadržaj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Utvrđivanje i proširivanje znanja o morfologiji glagola (tvorba

    glagolskih oblika, upotreba vremena i načina, osobitosti glagolskih

    imena) u latinskom jeziku klasičnog perioda, usporedno s radom na

    odabranim, manje zahtjevnim tekstovima Cezara i Livija (uvježbavanje

    prijevodnih strategija te gramatička analiza teksta s posebnim

    naglaskom na gore spomenute gramatičke segmente).

    Način izvođenja

    nastave

    (označiti masnim

    tiskom)

    predavanja vježbe seminari samostalni zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadaće. - - Pisati kolokvije. - - Polagati pismeni ispit. - - Polagati usmeni ispit.

    Praćenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (označiti masnim

    tiskom)

    pohađanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski

    rad

    praktični rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera

    znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI

    (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-

    u

    UDIO U OCJENI

    Angažiranost tijekom

    nastave

    60 2 Max 10%

    Samostalni zadatci i

    tjedne zadaće

    45 1.5 Max 20%

    Kolokviji i priprema

    za kontinuiranu

    provjeru znanja

    45 1.5 Max 40%

    Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*

    Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%

    Dodatna pojašnjenja:

    *Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom

    pismenom ispitu.

    Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

    Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz

    gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.

    Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

  • od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

    manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Kolokviji (ili završni pismeni ispit) ocjenjuju se na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 85% do 87% = do 8% ocjene

    od 88% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 93% = do 24% ocjene

    od 94% do 96% = do 32% ocjene

    od 97% do 100% = do 40% ocjene

    Završni usmeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 6% ocjene

    od 61% do 70% = do 12% ocjene

    od 71% do 80% = do 18% ocjene

    od 81% do 90% = do 24% ocjene

    od 91% do 100% = do 30% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska

    knjiga, Zagreb, 1995. (str. 13.-21., 121.-152.)

    - GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.

    izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 78.-148.)

    - KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,

    (str.70.-153.)

    Dopunska

    literatura:

    - Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

    - Cezar, De bello Gallico,

    >>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html

  • Kratki opis: Nastavci ind. imperfekta akt. Prezent i imperfekt glagola na –io.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    II. Naslov: Futur 1. akt.

    Kratki opis: Tvorba i nastavci futura 1. akt.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    III. Naslov: Ind. perfekta akt.

    Kratki opis: Tvorba perfektne osnove. Nastavci za ind. perfekta akt.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    IV. Naslov: Ind. pluskvamperfekta akt. I futur 2. akt.

    Kratki opis: Tvorba i nastavci ind. pluskvamperfekta akt. i futura 2. akt.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    V. Naslov: Imperativ 1. i 2.

    Kratki opis: Tvorba i značenje imperativa 1. i 2. za sve konjugacije.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    VI. Naslov: Glagol esse i njegove složenice

    Kratki opis: Tvorba oblika glagola esse te tvorba i značenje njegovih složenica.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    VII. Naslov: Ind. prezenta pas. Ind. imperfekta i futur 1. pas.

    Kratki opis: Tvorba i nastavci prezenta pas., ind. imperfekta i futura 1. pas.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    VIII. Naslov: Ind. perfekta, pluskvamperfekta i futur 2. pas.

    Kratki opis: Tvorba participske osnove i njezinih pasivnih vremena.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    IX. Naslov: Konjunktiv prezenta i imperfekta akt.

    Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konjunktiva prezenta i imperfekta akt.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    X. Naslov: Konjunktiv perfekta i pluskvamperfekta akt.

    Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konjunktiva perfekta i

    pluskvamperfekta akt.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    XI. Naslov: Konjunktivni oblici u pasivu

    Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konj. prezenta, imperfekta, perfekta i

    pluskv.p. pas.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    XII. Naslov: Participi i Infinitivi

    Kratki opis: Podjela, tvorba, deklinacija i značenje participa i infinitiva

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

  • XIII. Naslov: Verba deponentia i semideponentia

    Kratki opis: Tvorba vremena i karakteristike deponentnih i semideponentnih

    glagola.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    XIV. Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica

    Kratki opis: Izuzetci u rodu i deklinacijama.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    XV.

    Naslov: Verba anomala

    Kratki opis: Nepravilni glagoli u latinskom jeziku.

    Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 2 Kod

    kolegija

    FFLAB207

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveučilišni studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    3

    Semestar

    2.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    15+0+15

    Status kolegija: obvezni

    (A)

    Preduvjeti: položen

    kolegij

    Uvod u

    studij

    latinskog

    jezika 1

    Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    književnosti

    Vrijeme

    održavanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostojić, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Upoznavanje osnovnih činjenica i do