OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij)

Naziv kolegija Latinski jezik 1 Kod

kolegija

FFLAB101

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

6

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

30+30+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent Jelena Ostojić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Poznavanje pravila klasičnog i tradicionalnog izgovora i naglaska.

Poznavanje i praktična primjena osnova fonologije i dijela morfologije

latinskog jezika koji se odnosi na imenice, pridjeve, zamjenice i

brojeve. Sposobnost prevođenja jednostavnih latinskih tekstova.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- pravilno izgovarati služeći se klasičnim i tradicionalnim latinskim

izgovorom,

- razlikovati osnovne gramatičke kategorije (imenice, pridjevi,

zamjenice i brojevi),

- primjenjivati gramatička pravila latinskog jezika u obostranom

prevođenju,

- koristiti se lingvističkom terminologijom,

- analizirati osnovne sintagmatske odnose rečenica i rečeničnih

dijelova,

- opisivati određene događaje služeći se osnovnim usvojenim

vokabularom,

- detaljno analizirati promjenjivost riječi i morfologiju.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Latinska morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i

glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove

i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica. Brojevi. Prezent

glagola. Utvrđivanje i proširivanje znanja o morfologiji imenica

(tvorba i deklinacija), pridjeva (tvorba, deklinacija i komparacija),

zamjenica (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) te brojeva

(tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) u latinskom jeziku

klasičnog perioda, usporedo s radom na odabranim, manje zahtjevnim

tekstovima Cezara i Livija (uvježbavanje prijevodnih strategija te

gramatička analiza teksta s posebnim naglaskom na gore spomenute

gramatičke segmente). Uvježbavanje izgovora i naglaska prema

pravilima o naglasku u latinskom jeziku klasičnog razdoblja, kao i

upoznavanje s pravilima tzv. tradicionalnog izgovora.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

Ostalo

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Pisati kolokvije.

- - Polagati pismeni ispit.

- - Polagati usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranost tijekom

nastave

60 2 Max 10%

Samostalni zadatci i

tjedne zadaće

45 1.5 Max 20%

Kolokviji i priprema

za kontinuiranu

provjeru znanja

45 1.5 Max 40%

Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*

Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%

Dodatna pojašnjenja:

*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom

pismenom ispitu.

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz

gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 85% do 87% = do 8% ocjene

od 88% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 93% = do 24% ocjene

od 94% do 96% = do 32% ocjene

od 97% do 100% = do 40% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska

knjiga, Zagreb, 1995. (str. 5.-13., 90.-120.)

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.

izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 15.-76.)

- KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,

(str. 3.-69.)

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

- Cezar, De bello Gallico,

>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<

- Livije, Ab Urbe condita,

>>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html<<

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz

svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Izgovor i naglasak

Kratki opis: Tumačenje tradicionalnog i klasičnog izgovora, pravila

naglašavanja.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

II. Naslov: Prva deklinacija i prva konjugacija

Kratki opis: Nastavci prve deklinacije, nastavci za prezent akt. prve

konjugacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

III. Naslov: Druga deklinacija i druga konjugacija

Kratki opis: Nastavci druge deklinacije, nastavci za prezent akt. druge

konjugacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

IV. Naslov: Pridjevi prve i druge deklinacije

Kratki opis: Deklinacija i završetci pridjeva prve i druge deklinacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

V. Naslov: Suglasničke osnove treće deklinacije i treća konjugacija

Kratki opis: Nastavci treće deklinacije suglasničkih osnova, nastavci za prezent

a. treće konjugacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

VI. Naslov: Osnove na –i i četvrta konjugacija

Kratki opis: Nastavci osnova na –i treće deklinacije, nastavci za prezent akt.

četvrte konjugacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

VII. Naslov: Pridjevi treće deklinacije

Kratki opis: Deklinacija i završetci pridjeva treće deklinacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

VIII. Naslov: Četvrta deklinacija

Kratki opis: Nastavci četvrte deklinacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

IX. Naslov: Peta deklinacija

Kratki opis: Nastavci pete deklinacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

X. Naslov: Komparacija pridjeva

Kratki opis: Nastavci za tvorbu komparativa i superlativa pridjeva.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

XI. Naslov: Prilozi

Kratki opis: Tvorba i komparacija priloga.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

XII. Naslov: Osobna zamjenica i osobna povratna zamjenica

Kratki opis: Deklinacija i upotreba osobnih i osobne povratne zamjenice.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

XIII. Naslov: Posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica, pokazne zamjenice

Kratki opis: Deklinacija i upotreba posvojnih, povratno-posvojne i pokaznih

zamjenica.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

XIV. Naslov: Odnosne zamjenice i zamjenički pridjevi

Kratki opis: Deklinacija i upotreba odnosnih zamjenica i zamjeničkih pridjeva.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

XV. Naslov: Brojevi

Kratki opis: Vrste brojeva, deklinacija i upotreba brojeva.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika

Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 1 Kod

kolegija

FFLAB102

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+0+15

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent Jelena Ostojić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje osnovnih činjenica i uzusa u struci, razvijanje osjećaja za

granice sa srodnim strukama, usvajanje stručne terminologije.

Poznavanje specifičnosti rimskog podrijetla, rimskog ustava, državnog

uređenja, običaja, vjerovanja, mjernih jedinica te svakodnevice.

Poznavanje i primjena latinskih poslovica - selektirano prema strukama

(filozofija, medicina, pravo, opće).

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- prepoznavati osnovne činjenice vezane za predmet koji studira

(povijest, srodne discipline, stručna terminologija),

- definirati i analizirati sve specifičnosti kulture Rimljana,

- definirati cursus honorum,

- argumentirati utjecaj rimske kulture na razvoj europske kulture

općenito,

- vrednovati jezičnu i kulturnu baštinu rimskog naroda,

- opisivati osnovne karakteristike rimske civilizacije,

- razlikovati konkretne građevine na Forumu.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Povijest struke, srodne discipline, uže discipline latinskog jezika,

indoeuropski jezici, kultura Rimljana. Magistrature. Rimski bogovi.

Vojska.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Napisati seminarski rad i izložiti ga.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

30 1 Max 30%

Završni pismeni ispit 30 1 Max 60%

Dodatna pojašnjenja:

Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema

seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.

Seminarski rad student piše pod metorstvom nositelja kolegija, a izlaže pred asistentom i

ostalim studentima.

Uspješno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na završni pismeni ispit.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne

pogreške.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne

pogreške.

15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

3% = Rad je pročitan.

6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 12% ocjene

od 61% do 70% = do 24% ocjene

od 71% do 80% = do 36% ocjene

od 81% do 90% = do 48% ocjene

od 91% do 100% = do 60% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.

Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (Dio o rimskim starinama: str. 105.-

186.)

- ŠREPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska

vlada, Zagreb, 1900. (203. str.)

Dopunska

literatura:

- HORNBLOWER, Simon; SPAWFORTH, Antony i EIDINOW,

Esther (ur.), The Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford

University Press, Oxford, 2012.

- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der

Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,

Berlin, 1954.

- KROLL, W., Geschichte der klassichen Philologie, Berlin und

Leipzig, W. de Gruyter et co., Berlin, 1919.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama, pisanje i

izlaganje seminarskog rada, studiranje zadane literature te polaganje

ispita. Pohađanje nastave te pisanje i obrana seminarskog rada su

obvezni. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Podrijetlo rimskog naroda

Kratki opis: Podjela i karakteristike italskih plemena. Mjesto u indoeuropskoj

skupini naroda.

Literatura:

- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

II. Naslov: Povijest rimskog ustava

Kratki opis: Pregled povijesti rimskog ustava: kraljevstvo, republika, carstvo.

Literatura:

- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

III. Naslov: Struktura rimskog ustava

Kratki opis: Podjela građana na staleže s opisom njihovih prava i dužnosti.

Literatura:

- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

IV. Naslov: Narodne skupštine

Kratki opis: Podjela, karakteristike i značenje pojedinih narodnih skupština.

Literatura:

- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

V. Naslov: Senat

Kratki opis: Karakteristike, značenje i ovlasti senata kroz rimsku povijest.

Literatura:

- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

VI. Naslov: Magistratura

Kratki opis: Pojam, značenje i podjela magistratura prema različitim

kriterijima.

Literatura:

- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

VII. Naslov: Redovite magistrature

Kratki opis: Karakteristike konzula, pretora, cenzora, pučkih tribuna, edila i

kvestora.

Literatura:

- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

VIII. Naslov: Izvanredne magistrature

Kratki opis: Karakteristike diktatora, interrexa, gradskog prefekta.

Literatura:

- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

IX. Naslov: Uprava Italije i provincija

Kratki opis: Karakteristike i značajke gradskih općina i provincija.

Literatura:

- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina

X. Naslov: Sudstvo i financije

Kratki opis: Povijesni razvoj i struktura sustava sudstva i rimskih financija.

Literatura:

- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

XI. Naslov: Ratne starine

Kratki opis: Sastav vojske, vojne reforme, vojni činovi, oružje i oprema, načini

borbe.

Literatura:

- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

XII. Naslov: Privatne starine

Kratki opis: Opis rimske kuće, rimska odjeća, sklapanje braka, svakodnevica,

pokopi.

Literatura:

- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

XIII. Naslov: Novci, mjere i dioba vremena

Kratki opis: Sustav rimskih mjera za količinu i vrijeme. Opis rimskog

kalendara.

Literatura:

- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

XIV. Naslov: Vjerske starine

Kratki opis: Rimski bogovi. Svećenički redovi. Bogoslužni obredi.

Literatura:

- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

XV. Naslov: Robovi

Kratki opis: Položaj rimskih robova. Ustanci robova. Gladijatorske igre.

Literatura:

- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina

Naziv kolegija Osnove grčkog jezika 1 Kod

kolegija

FFLAB103

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: izborni

(B1)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti i Arheologije

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: josip.grubesa@gmail.com

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Poznavanje alfabeta. Poznavanje i praktična primjena osnova

starogrčke gramatike i sposobnost služenja rječnikom grčkog jezika i

prevođenja jednostavnih grčkih tekstova.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- definirati osnovnu gramatičku strukturu grčkog jezika,

- služiti se alfabetom,

- analizirati deklinacijski sustav grčkog jezika (imenice i pridjevi – prvi

dio),

- usporediti karakteristike i univerzalije grčkog i latinskog gramatičkog

sustava,

- nastaviti samostalno učenje grčkog jezika.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Starogrčka morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i

glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove

i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene:

Kolegij je prilagođen početnicima, bez ikakvog predznanja iz grčkog

jezika te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne isključivo na

količini prijeđenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje

samostalno učenje grčkog jezika, prema svojim sklonostima,

mogućnostima i potrebama.

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Polagati usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Samostani zadatci,

tjedne zadaće i

priprema za

predavanja

30 1 Max 20%

Završni usmeni ispit 30 1 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

Završni ispit je predviđen samo kao usmeni, zbog specifičnosti kolegija te potrebe da student

pokaže svoje znanje izgovora i naglaska grčkog jezika, pored znanja iz gramatike predviđene

kolegijem.

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

Potiče se samostalni rad studenata te prevođenje lakših tekstova.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- MUSIĆ, August, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb,

1961. (str. 1.-45.)

- SABADOŠ, D., SIRONIĆ, M., ZMAJLOVIĆ, Z., Grčka vježbenica,

Školska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 3.-9., 71.-81.)

Dopunska

literatura:

Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Grčki jezik i njegova narječja

Kratki opis: Podjela i karakteristike grčkih narječja.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

II. Naslov: Grčki alfabet

Kratki opis: Karakteristike alfabeta. Izgovor. Pismo. Glasovni znaci.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

III. Naslov: Naglasni sustav - 1. dio

Kratki opis: Nazivi i podjela naglasaka u grčkom jeziku.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

IV. Naslov: Naglasni sustav - 2. dio

Kratki opis: Karakteristike i pravila naglašavanja u grčkom jeziku.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

V. Naslov: Prezent akt.

Kratki opis: Nastavci za prezent akt.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

VI. Naslov: A-deklinacija - 1. dio

Kratki opis: Imenice ženskog roda na α purum.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

VII. Naslov: A-deklinacija - 2. dio

Kratki opis: Imenice ženskog roda na η.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

VIII. Naslov: A-deklinacija - 3. dio

Kratki opis: Imenice ženskog roda na α purum i impurum.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

IX. Naslov: A-deklinacija - 4. dio

Kratki opis: Imenice muškog roda na –ας.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

X. Naslov: A-deklinacija - 5. dio

Kratki opis: Imenice muškog roda na –ης.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

XI. Naslov: Stegnuta A-deklinacija

Kratki opis: Nastavci stegnute a-deklinacije.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

XII. Naslov: O-deklinacija - 1. dio

Kratki opis: Nastavci imenica muškog roda O-deklinacije.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

XIII. Naslov: O-deklinacija - 2. dio

Kratki opis: Nastavci imenica ženskog roda O-deklinacije.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

XIV. Naslov: O-deklinacija - 3. dio

Kratki opis: Nastavci imenica srednjeg roda O-deklinacije.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

XV. Naslov: Pridjevi A i O-deklinacije

Kratki opis: Nastavci i dekliniranje pridjeva A i O-deklinacije.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

Naziv kolegija Filozofija jezika Kod

kolegija

FFFIB519

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski studij Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:

3 Semestar 1./5. Broj sati

po

semestru

(p+s+v)

30+0+0

Status kolegija: izborni

(B1)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Filozofije i Latinskog

jezika i rimske književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Musić, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: ivica.music@gmail.com 036/355-424

Ciljevi kolegija:

Upoznati poglede na ustroj i funkcije jezika iz triju perspektiva –

znanstvene (strukturalna i generativna lingvistika), analitičke i

refleksivne ili spekulativne.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Razumijevanje razlika i srodnosti navedenih pristupa te povezanost

znanstvenih pristupa s estetičkom problematikom, ukorijenjenost

analitičkog pristupa u logičkoj problematici te moguće premošćivanje

analitičkog i refleksivno-spekulativnog pristupa u hermeneutici.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

- Riječi i značenja kod Platona i Aristotela.

- Strukturalna teorija jezika – F. De Saussure i sljedbenici.

- Korištenje strukturalnog pristupa jeziku u različitim antropološkim

teorijama.

- Generativno-transformacijska teorija jezika N.A. Chomskog – razvoj,

polemika s behaviorističkom teorijom i humanistička kritika američke

politike.

- G. Frege – problemi zasnivanja matematike i njihovi filozofijski

refleksi.

- L. Wittgenstein – radikalizacija i kritika Fregeove i Russellove

baštine.

- J.L. Austin, J.R.Searle, H.P. Grice i teorija govornih čina.

- Grananje analitičkih pristupa jeziku (Quine, Kripke, Dummett,

Davidson).

- Spekulativni (refleksivni) pogledi na jezik – a) Gramatika Port

Royala, Leibniz, b) J.G. Hamann, J.G. Herder i W. Von Humboldt.

- Nietzsche, Jaspers i Cassirer o jeziku.

- Američki 'humboldtovci' i teorija jezične relativnosti.

- Heideggerovo transcendentalno mišljenje jezika.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- Napisati seminarski rad i izložiti ga.

- Usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

tiskom)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Pohađanje i aktivno

sudjelovanje na

nastavi

30 1 Max 20%

Samostalni zadatci 15 0,5 Max 20%

Završni ispit (usmeni) 45 1.5 Min 60%

Dodatna pojašnjenja:

Prisutnost na predavanju bodovat će se na sljedeći način

manje od 75% dolazaka = 0% ocjene

od 76% do 80% = do 4% ocjene

od 81% do 85% = do 8% ocjene

od 86% do 90% = do 12% ocjene

od 91% do 95% = do 16% ocjene

od 96% do 100% = do 20% ocjene

Završni ispit (usmeni) se ocjenjuje ovako:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 12% ocjene

od 61% do 70% = do 24% ocjene

od 71% do 80% = do 36% ocjene

od 81% do 90% = do 48% ocjene

od 91% do 100% = do 60% ocjene

Obvezna literatura:

- MARTINICH, A. P. (ed.), The Philosophy of Language, Oxford

University Press, New York, 1996, str. 85.-292.

- ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), Mostar, 2011., str. 1.-117.

Dopunska

literatura:

- AUSTIN, J. L., How to Do Things with Words, Oxford University

Press, Oxford, 1962.

- CASSIRER, E., Prilozi filozofiji jezika, Matica hrvatska, Zagreb,

2000.

- ČOMSKI, N. A., Gramatika i um, Nolit, Beograd, 1972.

- DAVIDSON, D., Istraživanja o istini i interpretaciji, Demetra,

Zagreb, 2000.

- DE SAUSSURE, F., Tečaj opće lingvistike, Institut za hrvatski jezik i

jezikoslovlje, Zagreb, 2000.

- DEVITT, M. i STERELNY, K., Jezik i stvarnost, Matica hrvatska,

Zagreb, 2002.

- ECO, U., Semiotics and the Philosophy of Language, Indiana

University Press, Bloomington, 1986.

- FREGE, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.

- GADAMER, H. G., Čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

- HALE, B. i WRIGHT, C. (ur.), A Companion to the Philosophy of

Language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.

- HEIDEGGER, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed,

Zagreb, 1996.

- HERDER, J. G., Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb,

2005.

- KRIPKE, S., Imenovanje i nužnost, Kruzak, Zagreb, 1997.

- LAKOFF, G., i JOHNSON, M., Metaphors we live by, University of

Chicago Press, Chicago, 2003.

- MACAN, I., Wittgensteinova teorija značenja, Hrvatsko filozofsko

društvo, Zagreb, 1996.

- MIŠĆEVIĆ, N., Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

- QUINE, W. V. O., Riječ i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.

- VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku, Dnevnik, Novi

Sad, 1988.

- VUČKOVIĆ, A., Dimenzija slušanja u Bitku i vremenu Martina

Heideggera, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1993.

- WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraživanja, Nakladni zavod

Globus, Zagreb, 1998.

- WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus, Veselin

Masleša, Sarajevo,1987.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno razmatranje

Kratki opis: Što zapravo znači jezični obrat ('linguistic turn')?

Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)

II. Naslov: Platon o imenima

Kratki opis: Dvojbe glede konvencionnalnih i prirodnih crta jezika.

Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)

III. Naslov: Od imena prema znaku

Kratki opis: Aristotel, stoici i Augustin otvaraju sustavna pitanja jezičnih

elemenata.

Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), ECO, U., Semiotics and the

Philosophy of Language

IV. Naslov: Jezikoslovna znanost i filozofija jezika

Kratki opis: Strukturalna lingvistika važan je izvor za filozofsku antropologiju.

Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), DE SAUSSUSRE, F., Tečaj

opće lingvistike

V. Naslov: Generativna lingvistika i pitanja uma

Kratki opis: N. A. Chomsky otvorio je brojna pitanja svojim poimanjem naravi

jezika.

Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), ČOMSKI, N. A, Gramatika

i um

VI. Naslov: Problemi utemeljenja matematike - izazov filozofiji jezika

Kratki opis: G. Frege je iz matematičke logike organski ušao u filozofiju

jezika.

Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language; FREGE, G.

Osnove aritmetike i drugi spisi

VII. Naslov: Rana filozofija Wittgensteina

Kratki opis: Wittgenstein pod utjcajem Fregea i Russella razvija svoju

monosemičku filozofiju.

Literatura: WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus

VIII. Naslov: Wittgeinsteinova kasnija filozofija jezika

Kratki opis: Jezik se sagledava u okviru životnih oblika.

Literatura: WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraživanja; MARTINICH,

A.P. (ur.), The Philosophy of Language

IX. Naslov: Govorni čini - govorne radnje

Kratki opis: J. L. Austin odupire se svođenju jezične stvarnosti na znanstvene

iskaze.

Literatura: AUSTIN, J.L., How to Do things with Words; MARTINICH, A.P.

(ur.), The Philosophy of Language

X. Naslov: Intencija i konvencija u govornim radnjama

Kratki opis: J. R. Searle i H. P. Grice ukazuju na sustavne aspekte govornih

radnji.

Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language

XI. Naslov: Značenje i istina

Kratki opis: Na tragu Fregeovih pitanja, pitanje istine ima iznimno značajnu

ulogu.

Literatura: HALE, B., WRIGHT, C., A Companion to the Philosophy of

Language

XII. Naslov: Jezik i komunikacija

Kratki opis: W. Von Humboldt stvorio je dragocjenu vezu između znanosti i

filozofije jezika.

Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; ŠOLJIĆ, A.,

Filozofija jezika (skripta)

XIII. Naslov: Jezik i izraz

Kratki opis: Osoba, narod i čovječanstvo u filozofiji jezika W. Von

Humboldta.

Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; ŠOLJIĆ, A.,

Filozofija jezika (skripta)

XIV. Naslov: Jezik i politika

Kratki opis: Šifre i maske političkoga govora.

Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)

XV. Naslov: Metaforičnost u jeziku

Kratki opis: Metaforičnost je bitno obilježje jezika, osobito religijskoga

govora.

Literatura: LAKOFF, G. & JOHNSON, M., Metaphors we live by;

MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language

Naziv kolegija Uvod u latinsku filologiju Kod

kolegija

FFLAB104

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+s+v)

15+0+15

Status kolegija: izborni Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

(B2)

Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija

FF-a

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent Jelena Ostojić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Kolegij daje uvid u klasičnu, a time i latinsku filologiju, definirajući je

kao humanističku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova proučava

najrazličitije vidove rimskog (a djelomično i grčkog) svijeta u antici.

Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvističkim, povijesnim i

književno-teorijskim pojmovima, a zatim se različiti aspekti rimske

civilizacije (jezik, umjetnost, književnost, filozofija, povijest, itd.)

obrađuju na sačuvanim (pretežno književnim) tekstovima. Žanrovski

pristup tekstovima omogućava pregledni uvid u osnovne autore i djela

s kojima će se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga

upoznaje i s različitim disciplinama na kojima se filologija temelji.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će se upoznati s različitim žanrovima antičkog, prvenstveno

rimskog svijeta.

Nakon polaganja ispita student će:

- znati čime se bavi filologija kao i koje su specifičnosti latinske

filologije,

- moći prepoznati osnovne književne žanrove prema formi i sadržaju i

nabrojati njihove osnovne karakteristike,

- nabrojati glavne predstavnike književnih žanrova i njihova djela,

- smjestiti autore u društveno-povijesni kontekst.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Klasifikacija književnosti. Specifičnosti latinske filologije. Žanrovska

podjela.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti 30 1 10%

tijekom nastave

Samostalni zadatci i

tjedne zadaće

15 0.5 20%

Završni ispit 15 0.5 70%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14%ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“ u: Povijest svjetske

književnosti 2 (ur. V. Vratović), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)

- materijali podijeljeni na satovima kolegija

Dopunska

literatura:

- BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne

teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)

- Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest

Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i

Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)

- Leksikon antičkih autora (ur. D. Škiljan), Matica hrvatska, Zagreb,

1996. (odabrani autori)

- Leksikon antičkih termina (ur. D. Škiljan), Antibarbarus, Zagreb,

2003. (odabrani termini)

- MATASOVIĆ, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika

latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,

Zagreb, 2002.

- Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,

Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi

povijesni pregled za to razdoblje)

- SOLAR, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

- ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antičkih mitova,

ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitološki priručnik)

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz

svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga

je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Što je filologija? Značenje latinskog jezika.

Kratki opis: Specifičnosti latinske filologije.

Literatura: Leksikon antičkih termina; SOLAR, Teorija književnosti

II. Naslov: Izvori za proučavanje povijesti latinskog jezika

Kratki opis: Zašto i kako proučavamo povijest latinskog jezika?

Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina

III. Naslov: Usporedna kronologija – povijest i književnost

Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Literatura: Leksikon antičkih pisaca

IV. Naslov: Klasifikacija književnosti – problemi

Kratki opis: Zadatci i načela, pojam književne vrste, problem terminologije i

književnih rodova.

Literatura: SOLAR, Teorija književnosti

V. Naslov: Citati i žanrovi

Kratki opis: Literarna topografija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

VI. Naslov: Početci epike

Kratki opis: Mitološka epika / Ovidije / Mitologija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

VII. Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesništva

Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba – Pax Augusta.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

VIII. Naslov: Razvoj tragedije i komedije

Kratki opis: Rimsko kazalište / Plaut i Terencije.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

IX. Naslov: Rimska lirika

Kratki opis: Terminologija i predstavnici.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

X. Naslov: Antički roman

Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XI. Naslov: Retorika

Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XII. Naslov: Rimska historiografija

Kratki opis: Predstavnici

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XIII. Naslov: Marcijal i epigram

Kratki opis: Fenomen komičnog i smiješnog.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XIV. Naslov: Treba li nam još filologija?

Kratki opis: Svrhovitost filologije

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XV. Naslov: Ponavljanje

Kratki opis: Priprema za završni ispit

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

Naziv kolegija

Grčka kultura i civilizacija

Kod

kolegija

FFLAB105

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2 Semestar 1. Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

30+0+0

Status kolegija: izborni

(B2)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti i Povijesti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent -

Kontakt sati/konzultacije: -

E-mail adresa i broj telefona -

Ciljevi kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima grčke kulture od mikenskog

do helenističkog razdoblja. Cilj je osvijestiti grčko nasljeđe i naglasiti

koliko su Grci pridonijeli europskoj kulturi.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog kolegija studenti će moći:

- iznijeti pregled grčke povijesti,

- iznijeti pregled grčke filozofije,

- iznijeti pregled grčke književnosti,

- analizirati grčke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u književnosti,

religiji, umjetnosti i filozofiji,

- uspoređivati život Rimljana i Grka,

- razlikovati reference na grčku kulturu i grčke autore kojih u rimskoj

književnosti ima u izobilju,

- opisati ostatke grčke kulture nađene na području Hrvatske, gdje se

isprepliću s rimskim.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

Kolegij obuhvaća razdoblja grčke povijesti, zemljopisni sadržaj Grčke,

glavne odlike mikenske kulture. Studenti se upoznaju s grčkim stilom

plana (ukratko):

odijevanja, uvjetima života jednog Grka, s grčkom religijom, grčkim

bogovima i svetkovinama. Pregled grčke filozofije. Posebna pozornost

dat će se pregledu grčke književnosti od Homera do helenističkog

doba, obrazovanju u antičkoj Grčkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,

ekonomije i kolonizacije.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene:

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranost u

nastavi

30 1 Max 10%

Samostalni zadatci i

priprema za

predavanje

15 0.5 Max 20%

Završni ispit 15 0.5 Min 70%

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% riješenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4%ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14%ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- - KALIN, Boris, Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996. (str.

76.-111.)

- - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. (str.

58.-87., 135.-144., 188.-199.)

- - MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb,

2002. (dio o Grčkoj, str. 60.-95.)

- - ŽEPIĆ, Milan, Pregled grčke književnosti - od najstarijeg vremena

do konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-

Dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1908. (87 str.)

Dopunska

literatura:

- - LESKY, Albi, Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb

2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i

Apoloniju: 685.-719.)

- - BOARDMAN, J., GRIFFIN J., MURRAY, O., The Oxford History of

Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford,

New York, 1988.

- - DURANDO, Furio, Drevna Grčka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.

- - FLACELIÈRE, Robert, Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb.

1979.

- - FRIEDEL, Egon, Povijest grčke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001.

- JURIĆ, Ante, Grčka: od mitova do antičkih spomenika, Andromeda,

Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: „Zemljopisni prikaz Grčke“: 11.-

20.; od „Egejske kulture“ do „Rimskog razdoblja“, 24.-51.; „Povijest“,

54.-66.; „Drama“, 121.-126.; „Kreta“ i „Mikena“, 139.-152., 172.-204.;

„Atena“, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; „Delfi“, 324.-358.;

„Epidaur“, 372.-387.; „Korint“, 397.-413.; „Olimpija“, 424.-453.;

„Sparta“ i „Sounion“, 468.-483.)

- - SIRONIĆ, Milivoj, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica

hrvatska, Zagreb, 1995.

- - STRUVE, V.V., KALISTOV, D. P., Stara Grčka, Veselin Masleša,

Sarajevo, 1969.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Pohađanje nastave:

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je

prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova

(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju

bodova.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Izvori – neolitsko i rano brončano doba

Kratki opis: Razdoblja grčke povijesti, njezin zemljopisni položaj, glavni centri.

Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

II. Naslov: Egeida u drugom tisućljeću

Kratki opis: Kreta u doba minojskih palača, Helada, dorska seoba i razmještaj

Grka.

Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

III. Naslov: Razvitak društva u grčkom polisu

Kratki opis: Što određuje polis i razlike između polisa

Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

IV. Naslov: Grčko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi

Kratki opis: Kratki prikaz grčko-perzijskih i peloponeskih ratova

Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

V. Naslov: Makedonija

Kratki opis: Filip II. Aleksandar Veliki. Helenističke države i kultura.

Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani

VI. Naslov: Grčka mitologija

Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih božanstava s njihovim obilježjima

Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina

VII. Naslov: Kozmološko razdoblje grčke filozofije

Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska škola. Heraklit. Atomisti.

Literatura: KALIN, Povijest filozofije

VIII. Naslov: Antropološko razdoblje grčke filozofije

Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinička škola.

Literatura: KALIN, Povijest filozofije

IX. Naslov: Ontološko razdoblje grčke filozofije

Kratki opis: Platon i Aristotel.

Literatura: KALIN, Povijest filozofije

X. Naslov: Demosten

Kratki opis: Demostenov život.

Literatura: ŽEPIĆ, Pregled grčke književnosti

XI. Naslov: Prva perioda grčke književnosti

Kratki opis: Grčki jezik i početci epskog i lirskog pjesništva.

Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

književnosti

XII. Naslov: Druga perioda grčke književnosti - epsko pjesništvo

Kratki opis: Heroički ep - Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktički ep.

Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

književnosti

XIII. Naslov: Druga perioda grčke književnosti - lirsko pjesništvo

Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.

Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

književnosti

XIV. Naslov: Treća perioda grčke književnosti

Kratki opis: Trajanje i opće karakteristike. Razvitak tragedije. Komedija. Proza.

Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

književnosti

XV. Naslov: Četvrta perioda grčke književnosti

Kratki opis: Opće karakteristike i dioba. Aleksandrijsko doba. Rimsko doba.

Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke

književnosti

Naziv kolegija Engleski jezik 1

Kod

kolegija

FFZA

B101

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2 Semestar 1. Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: izborni

(D)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti 1. godine nastavničkih

studija koji ne studiraju Engleski

jezik i književnost

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Ivona Šetka Čilić, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: ivonasetka@yahoo.com

Asistent -

Kontakt sati/konzultacije: -

E-mail adresa i broj telefona -

Ciljevi kolegija:

Ciljevi navedenog kolegija su:

- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i

govornog engleskog jezika,

- poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija

engleskog jezika,

- potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje rječnika

čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i

hrvatskom jeziku vezanim za struku.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon odslušanog kolegija, studenti će moći/znati:

- prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije

engleskog jezika,

- samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom

jeziku,

- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,

zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao, itd),

- obogatiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja

tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s

komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje

u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene:

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- Napisati seminarski rad i izložiti ga.

- Pisati domaće zadaće.

- Pisati kolokvije.

- Pisati test.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranost u

nastavi, aktivnost i

priprema za

predavanja

30 1 20%

Kolokviji (2) ili

završni pismeni ispit

30 1 80%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u

nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju

osvojenih bodova.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 16% ocjene

od 61% do 70% = do 32% ocjene

od 71% do 80% = do 48% ocjene

od 81% do 90% = do 64% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's

book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 6.-67.)

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,

Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 8.-61.)

Dopunska

literatura:

-

Dodatne

informacije o

kolegiju

Pohađanje nastave:

Studenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom

procesu. Toleriraju se 3 izostanka.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Simple present tense, text: An identity card o fan English language

Kratki opis: Obično sadašnje vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

II. Naslov: Present continuous tense, Simple present tense vs. Present continuous

tense

Kratki opis: Sadašnje trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

III. Naslov: Simple past tense, text: Povratak u školske klupe

Kratki opis: Prošlo završeno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

IV. Naslov: Past continuous tense, Simple past tense vs. Past continuous tense

Kratki opis: Prošlo trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

V. Naslov: Present perfect tense; text: Tea

Kratki opis: Perfekt sadašnji, tvorba, uporaba, prijevod teksta

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

VI. Naslov: Present perfect continuous tense, Present perfect tense vs. Present

perfect continuous tense, Simple past tense vs. Present perfect tense

Kratki opis: Perfekt sadašnji, Perfekt sadašnji trajni, tvorba, uporaba,

usporedba

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

VII. Naslov: Past perfect tense; text: Britanski i američki engleski

Kratki opis: Pluskvamperfekt, tvorba, uporaba, prijevod teksta

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

VIII. Naslov: Past perfect continuous tense; Past perfect tense vs. Past perfect

continuous tense; Simple past tense vs. Past perfect tense

Kratki opis: Pluskvam perfekt, Pluskvamperfeklt trajni, tvorba, uporaba,

usporedba

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

IX. Naslov: Simple future tense; Going to future form; Simple present tense and

Present continuous tense for the future; text: Bristol

Kratki opis: Obično buduće vrijeme, Going to oblik, Obično sdašnje vrijeme i

''Sadašnje trajno vrijeme'' za budućnost, tvorba, uporaba, usporedba, prijevod

teksta

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

X. Naslov: Prvi kolokvij

Kratki opis: Provjera znanja

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XI. Naslov: Future continuous tense; Future perfect tense; text: Thanksgiving day

Kratki opis: Buduće trajno vrijeme, Buduće završeno vrijeme, tvorba, uporaba,

usporedba, prijevod teksta

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XII. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type; writing exercise: formal

vs. Informal letter

Kratki opis: Pogodbene rečenice: Nulti & Prvi tip, vježbe pisanja: formalno i

neformalno pismo

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XIII. Naslov: Conditional sentences: second type, third type; writing exercise: a

description

Kratki opis: Pogodbene rečenice: Drugi i Treći tip, vježba pisanja: Opisivanje

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XIV. Naslov: Making questions: Yes/No questions; Wh-questions

Kratki opis: Postavljanje pitanja: Da/Ne pitanja, Pitanja sa WH-riječima

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XV. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions

Kratki opis: Ponavljanje: gl.vremena, pogodbene rečenice, pitanja

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

Naziv kolegija Njemački jezik 1 Kod

kolegija FFZAB102

Studijski program

Ciklus Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija I.

ECTS vrijednost

boda:

2

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

0+30+0

Status kolegija: izborni

(D) Preduvjeti:

student

ima

predznanje

njemačkog

jezika na

razini

A1/A2

ZEROJ-a

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju:

studenti 1. semestra

dvopredmetnih studija koji imaju

predznanje njemačkog jezika, a ne

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

studiraju Njemački jezik i

književnost

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: senka.marincic@tel.net.ba

Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona ramljakm@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem

obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanje, pisanje,

pričanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i

interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice,

ali i tekstovima koji obrađuju tematiku njihovog studija.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema

Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se

studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama

njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti

informacije o poznatim i uobičajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju,

hobiju, poslu i sl.).

Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog

govornog područja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Ponavljanje i dodatno uvježbavanje osnovnih gramatičkih struktura u

njemačkom jeziku; ponavljanje osnovnog (već usvojenog) vokabulara;

razvijanje komunikacijskih vještina (predstavljanje, pozdravljanje,

telefonski razgovor, „small talk“ i sl.); upoznavanje s osnovnim

podatcima o zemljama njemačkog govornog područja (položaj, ustroj

države, povijest) kao i položaj unutar Europske unije. Razvijanje

pismene kompetencije u njemačkom jeziku (pisanje eseja na zadanu

temu, pisanje kraćih komentara, priopćenja i sl.).

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava ostalo

Studentske obveze

Sudjelovanje u nastavi, koje uključuje nazočnost, aktivnost i izradu

domaćih uradaka, čini 10% cjelokupnog ispita.

Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima.

Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od

navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.

Nastavnik zadržava pravo osloboditi određene studente pismenog ili

eventualno usmenog dijela ispita.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Sudjelovanje na

nastavi

30 1 Min 10%

Kolokviji i priprema

za kontinuiranu

provjeru znanja

ILI*

Završni pismeni ispit

15 0,5 Max 40%

Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%

Dodatna pojašnjenja:

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno dužni (tijekom nastave) ostvariti

minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu

ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, i angažiranost tijekom nastave.

*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u konačan

zbroj ulaze ili kolokviji ili završni pismeni ispit, a ne oboje.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 90 − 100% 5 (izvrstan)

B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar)

C = 70 − 79,9% 3 (dobar)

D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan)

E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber

Verlag, 2010.

- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben

und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.

- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und

Übungen. München: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)

- Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i s

interneta.

Dopunska - DREYER-SCHMITT, Lehr-und Übungsbuch der deutschen

literatura: Grammatik, München: Hueber Verlag, 2007.

- JAKIĆ – HURM, Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga,

Zagreb, 2004.

- JAKIĆ – HURM, Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb,

2004.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemačkoj, Austriji i

Švicarskoj.

Kratki opis: Upoznavanje s metodama učenja stranog jezika. Utvrđivanje

studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izražavanje

mišljenja i iskustava na njemačkom jeziku. Ponavljanje osnova njemačke

gramatike.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.

II. Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.

Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i vođenje

razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.

III. Naslov: Moj dan i moj radni tjedan

Kratki opis: Razumijevanje i vođenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih

osoba. Dijalozi iz svakodnevice.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

IV. Naslov: 1. zadaća (15 minuta); Gradovi i pokrajine Njemačke

Kratki opis: Njemačka: povijest, geografija, politički sustav, državni simboli.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

V. Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i Švicarske

Kratki opis: Austrija i Švicarska: povijest, geografija, politički sustav, državni

simboli.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

VI. Naslov: Čovjek i društvo

Kratki opis: Čovjek i društvo. Izražavanje želja, davanje savjeta, prihvaćanje i

odbijanje prijedloga.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

VII. Naslov: 2. zadaća (15 minuta); Čitanje i razgovor na zadanu temu

Kratki opis: Pismena zadaća iz do sada obrađenog gradiva.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

VIII. Naslov: Poslovna komunikacija

Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za

pisane i elektronske medije, usmenu i pismenu komunikaciju.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

IX. Naslov: Moj grad i država

Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i države.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

X. Naslov: 3. zadaća (25 minuta); Europska unija

Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

XI. Naslov: Umjetnost zemalja njemačkog govornog područja

Kratki opis: Važnije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemačkog

govornog područja.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

XII. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izražavanje

Kratki opis: Razumijevanje čitanja i pismeno izražavanje na razini A2/B1.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

XIII. Naslov: Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje

Kratki opis: Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje na razini A2/B1.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

XIV. Naslov: 4. zadaća (20 minuta): Ljudi u Njemačkoj (Austriji i Švicarskoj)

Kratki opis: Zemlja s puno lica, specijaliteti, obitelj, školstvo.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit

Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja; predispit.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

Naziv kolegija Latinski jezik 2 Kod

kolegija

FFLAB206

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

6

Semestar

2.

Broj sati po

semestru

(p+v+s)

30+30+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: položen

kolegij

Latinski

jezik 1

Usporedni

uvjeti:

-

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i

rimske književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent Jelena Ostojić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Temeljito poznavanje glagolskog sustava latinskog jezika.

Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaženje na latinskom

tekstu. Povećanje kapaciteta i kvalitete prevođenja s latinskog na

hrvatski jezik. Stvaranje temelja za složenije analize sintaktičkih i

stilskih struktura na višim godinama studija.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- napraviti morfološku analizu riječi,

- analizirati i pojasniti konjugacijski sustav latinskog jezika,

- prepoznati, tvoriti i koristiti glagolske oblike (vremena, načine,

imena),

- samostalno prevoditi lakši tekst na latinskom jeziku,

- definirati verba anomala,

- usporediti glagolska imena hrvatskog i latinskog jezika.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Utvrđivanje i proširivanje znanja o morfologiji glagola (tvorba

glagolskih oblika, upotreba vremena i načina, osobitosti glagolskih

imena) u latinskom jeziku klasičnog perioda, usporedno s radom na

odabranim, manje zahtjevnim tekstovima Cezara i Livija (uvježbavanje

prijevodnih strategija te gramatička analiza teksta s posebnim

naglaskom na gore spomenute gramatičke segmente).

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Pisati kolokvije.

- - Polagati pismeni ispit.

- - Polagati usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI

(PROCJENA)

UDIO U ECTS-

u

UDIO U OCJENI

Angažiranost tijekom

nastave

60 2 Max 10%

Samostalni zadatci i

tjedne zadaće

45 1.5 Max 20%

Kolokviji i priprema

za kontinuiranu

provjeru znanja

45 1.5 Max 40%

Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*

Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%

Dodatna pojašnjenja:

*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom

pismenom ispitu.

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz

gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Kolokviji (ili završni pismeni ispit) ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 85% do 87% = do 8% ocjene

od 88% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 93% = do 24% ocjene

od 94% do 96% = do 32% ocjene

od 97% do 100% = do 40% ocjene

Završni usmeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska

knjiga, Zagreb, 1995. (str. 13.-21., 121.-152.)

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.

izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 78.-148.)

- KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,

(str.70.-153.)

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

- Cezar, De bello Gallico,

>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<

- Livije, Ab Urbe condita,

>>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html<<

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz

svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Ind. imperfekta akt. Glagoli 3. konjugacije na –io.

Kratki opis: Nastavci ind. imperfekta akt. Prezent i imperfekt glagola na –io.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

II. Naslov: Futur 1. akt.

Kratki opis: Tvorba i nastavci futura 1. akt.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

III. Naslov: Ind. perfekta akt.

Kratki opis: Tvorba perfektne osnove. Nastavci za ind. perfekta akt.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

IV. Naslov: Ind. pluskvamperfekta akt. I futur 2. akt.

Kratki opis: Tvorba i nastavci ind. pluskvamperfekta akt. i futura 2. akt.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

V. Naslov: Imperativ 1. i 2.

Kratki opis: Tvorba i značenje imperativa 1. i 2. za sve konjugacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

VI. Naslov: Glagol esse i njegove složenice

Kratki opis: Tvorba oblika glagola esse te tvorba i značenje njegovih složenica.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

VII. Naslov: Ind. prezenta pas. Ind. imperfekta i futur 1. pas.

Kratki opis: Tvorba i nastavci prezenta pas., ind. imperfekta i futura 1. pas.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

VIII. Naslov: Ind. perfekta, pluskvamperfekta i futur 2. pas.

Kratki opis: Tvorba participske osnove i njezinih pasivnih vremena.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

IX. Naslov: Konjunktiv prezenta i imperfekta akt.

Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konjunktiva prezenta i imperfekta akt.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

X. Naslov: Konjunktiv perfekta i pluskvamperfekta akt.

Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konjunktiva perfekta i

pluskvamperfekta akt.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

XI. Naslov: Konjunktivni oblici u pasivu

Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konj. prezenta, imperfekta, perfekta i

pluskv.p. pas.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

XII. Naslov: Participi i Infinitivi

Kratki opis: Podjela, tvorba, deklinacija i značenje participa i infinitiva

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

XIII. Naslov: Verba deponentia i semideponentia

Kratki opis: Tvorba vremena i karakteristike deponentnih i semideponentnih

glagola.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

XIV. Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica

Kratki opis: Izuzetci u rodu i deklinacijama.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

XV.

Naslov: Verba anomala

Kratki opis: Nepravilni glagoli u latinskom jeziku.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska

gramatika.

Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 2 Kod

kolegija

FFLAB207

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

2.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+0+15

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: položen

kolegij

Uvod u

studij

latinskog

jezika 1

Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent Jelena Ostojić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje osnovnih činjenica i događaja iz rimske povijesti.

Prepoznavanje uzročno-posljedičnih veza između povijesnih događaja i

razvoja rimske kulture i književnosti.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- utvrditi kronološki tijek rimske povijesti kao dio tijeka opće svjetske

povijesti,

- utvrditi kronološki tijek rimske povijesti kao jedinstvene cjeline,

- definirati i analizirati utjecaj rimske povijesti na povijest našeg

naroda.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

Legenda i znanost o Rimu, ključni događaji rimske povijesti, ključne

osobe rimske povijesti, kronologija rimskih careva, pad Zapadnog

plana (ukratko): Rimskog Carstva.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Napisati seminarski rad i izložiti ga.

- Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

30 1 Max 30%

Završni pismeni ispit 30 1 Max 60%

Dodatna pojašnjenja:

Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema

seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.

Seminarski rad student piše pod metorstvom nositelja kolegija, a izlaže pred asistentom i

ostalim studentima.

Uspješno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na završni pismeni ispit.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne

pogreške.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne

pogreške.

15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

3% = Rad je pročitan.

6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 12% ocjene

od 61% do 70% = do 24% ocjene

od 71% do 80% = do 36% ocjene

od 81% do 90% = do 48% ocjene

od 91% do 100% = do 60% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. (str.

241.-515.)

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

Dopunska

literatura:

- BUBANJ-VALENTIĆ, D., ZOVKO, T., Povijest 1, ŠN, Mostar,

2005.

- HORNBLOWER, S., SPAWFORTH, A., i EIDINOW, E., (ur.), The

Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford University Press,

Oxford, 2012.

- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der

Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,

Berlin, 1954.

- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.

Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (dio o rimskim starinama: str. 105.-

186.)

- ŠREPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska

vlada, Zagreb, 1900.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Apeninski poluotok i njegovi stanovnici

Kratki opis: Zemljopisna obilježja. Plemena. Etrurska vladavina. Lacij i Latini.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

II. Naslov: Početci i uspon Rima

Kratki opis: Legenda i povijest o osnutku grada. Doba kraljeva. Pokorenje

Lacija.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

III. Naslov: Ustrojstvo Rimske Republike

Kratki opis: Staleške borbe za magistrature.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

IV. Naslov: Punski ratovi - 1. Dio

Kratki opis: Prvi punski rat. Rimsko osvajanje Zapada. Hanibalovi pothvati.

Literatura: - LISIČAR, Petar: Grci i Rimljani

V. Naslov: Punski ratovi - 2. Dio

Kratki opis: Drugi punski rat. Rimsko osvajanje Istoka. Treći punski rat.

Literatura: - LISIČAR, Petar: Grci i Rimljani

VI. Naslov: Uspon Rima

Kratki opis: Organizacija države, općina, provincija, vlasti. Helenizacija Rima.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

VII. Naslov: Društvene suprotnosti i sukobi

Kratki opis: Reforme braće Grakho. Reforme Gaja Marija. Saveznički i

građanski rat.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

VIII. Naslov: Doba građanskih ratova

Kratki opis: Spartakov ustanak. Pompej i Kras. Osvajanja u Maloj Aziji.

Katilina.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

IX. Naslov: Prvi trijumvirat

Kratki opis: Cezar u Galiji. Drugi građanski rat. Cezar kao imperator.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

X. Naslov: Drugi trijumvirat

Kratki opis: Okolnosti drugog trijumvirata. Propadanje starih vrijednosti. Kraj

Republike.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

XI. Naslov: Prvi poznati narodi na tlu Hrvatske i BiH potkraj Rimske Republike

Kratki opis: Ilirska i keltska plemena. Utjecaj Grka. Kraljica Teuta. Ratovi s

Rimljanima.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

XII. Naslov: Doba Rimskog Carstva

Kratki opis: Car August. Zlatno doba Carstva. Procvat književnosti i

graditeljstva.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

XIII. Naslov: Doba uspona Carstva – prva dva stoljeća

Kratki opis: Augustovi nasljednici: Tiberije, Kaligula, Neron, Flavijevci,

Trajan, M. Aurelije.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

XIV. Naslov: Kasno doba Carstva

Kratki opis: Širenje kršćanstva u Carstvu i Iliriku. Vojna anarhija. Dioklecijan i

Konstantin.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

XV. Naslov: Nazadovanje i pad Rimskog Carstva

Kratki opis: Barbarizacija. Podjela Carstva. Seoba i provale naroda. Pad

Carstva.

Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani

Naziv kolegija Osnove grčkog jezika 2 Kod

kolegija

FFLAB208

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

2.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: izborni

(B1)

Preduvjeti: položen

kolegij

Osnove

grčkog

jezika 1

Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: josip.grubesa@gmail.com

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Poznavanje i praktična primjena osnova starogrčke gramatike,

sposobnost služenja rječnikom i prevođenja jednostavnih grčkih

tekstova.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- definirati osnovnu gramatičku strukturu grčkog jezika,

- služiti se alfabetom,

- analizirati deklinacijski sustav grčkog jezika (imenice i pridjevi –

drugi dio),

- uporediti karakteristike i univerzalije grčkog i latinskog gramatičkog

sustava,

- nastaviti samostalno učenje grčkog jezika.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Starogrčka morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i

glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove

i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene:

Kolegij je prilagođen početnicima, bez ikakvog predznanja iz grčkog

jezika, te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne isključivo

na količini prijeđenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje

samostalno učenje grčkog jezika, prema svojim sklonostima,

mogućnostima i potrebama.

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Polagati usmeni ispit.

-

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Samostani zadatci,

tjedne zadaće i

priprema za

predavanja

30 1 Max 20%

Završni usmeni ispit 30 1 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

Završni ispit predviđen je samo kao usmeni, zbog specifičnosti kolegija te potrebe da student

pokaže svoje znanje izgovora i naglaska grčkog jezika, pored znanja iz gramatike predviđene

kolegijem.

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

Potiče se samostalni rad studenata te prevođenje lakših tekstova.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- MUSIĆ, August, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb,

1961. (str. 25.-49.)

- SABADOŠ, Dionizije; SIRONIĆ, Milivoj; ZMAJLOVIĆ, Zvonimir,

Grčka vježbenica, Školska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 10.-19., 82.-96.)

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Stegnuta O-deklinacija

Kratki opis: Nastavci stegnute O-deklinacije.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

II. Naslov: Atička deklinacija

Kratki opis: Karakteristike i nastavci atičke deklinacije.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

III. Naslov: Konsonantska deklinacija - 1. Dio

Kratki opis: Osnove na grlene i usnene suglasnike.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

IV. Naslov: Konsonantska deklinacija - 2. Dio

Kratki opis: Osnove na zubne i nosne suglasnike.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

V. Naslov: Konsonantska deklinacija - 3. Dio

Kratki opis: Osnove na tekuće suglasnike.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

VI. Naslov: Konsonantska deklinacija - 4. Dio

Kratki opis: Osnove na –ες.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

VII. Naslov: Konsonantska deklinacija - 5. Dio

Kratki opis: Osnove na –ας.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

VIII. Naslov: Vokalske osnove – 1. Dio

Kratki opis: Osnove na ι i ε.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

IX. Naslov: Vokalske osnove – 2. Dio

Kratki opis: Osnove na υ i ε.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

X. Naslov: Vokalske osnove – 3. Dio

Kratki opis: Osnove na υ.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

XI. Naslov: Vokalske osnove – 4. Dio

Kratki opis: Osnove na dvoglasnike.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

XII. Naslov: Dodatci deklinaciji imenica

Kratki opis: Dualni oblici. Nastavci nalik na padežne.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

XIII. Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 1. dio

Kratki opis: Pridjevi trojakog završetka.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika.

XIV. Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 2. dio

Kratki opis: Pridjevi dvojakog završetka.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

XV. Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 3. dio

Kratki opis: Pridjevi s osobitom deklinacijom.

Literatura:

- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,

Gramatika grčkoga jezika

Naziv kolegija

Postanak i razvoj kršćanstva

Kod

kolegija

FFAB418D

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost Semestar Broj sati

boda: 3 2./4. po

semestru

(p+v+s)

15+0+15

Status kolegija:

izborni

(B1)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti dvopredmetnog Studija

arheologije (4. semestar) i

latinskog jezika i rimske

književnosti (2. semestar)

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ante Uglešić, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)

E-mail adresa i broj telefona: auglesic@unizd.hr 036/355-422

Asistent dr. sc. Josipa Baraka-Perica

Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)

E-mail adresa i broj telefona jbaraka@unizd.hr 036/355-422

Ciljevi kolegija:

Razvijanje znanja o povijesnim početcima kršćanstva, njegovu širenju i

uzdizanju na rang državne rimske religije te sukobima unutar

kršćanstva ili prema drugim religijima.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon svih ispunjenih obveza studenti će biti osposobljeni:

- pratiti razvoj kršćanske civilizacije od njezina postanka i razvoja do

pape Grgura Velikog,

- raspravljati o postanku i razvoju kršćanske materijalne kulture unutar

mediteranskog kulturnog kruga,

- raspravljati o razvoju arhitekture kršćanskih kultnih građevina te

različitih vidova starokršćanske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu,

umjetničkom obrtu i dr.) i obrtništva (lončarstvo, staklarstvo,

kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.),

- samostalno koristiti literaturu i samostalno pronaći informacije o

temama koje ih zanimaju,

- samostalno javno izlagati,

- samostalno pisati stručne radove.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Kolegij obrađuje povijesne početke kršćanstva od najstarijih vremena

(od rođenja Krista, njegova trogodišnjeg javnog djelovanja i smrti),

preko apostolskog vremena, poslijeapostolskog i otačkog razdoblja,

razvoja u Palestini, širenja u i izvan Rimskog Carstva, progona

kršćana, prvih arheoloških potvrda, priznanja iz godina 311. i 313.,

Konstantinova favoriziranja kršćanstva i Teodozijeva uzdizanja na

rang državne religije godine 392., kršćanskog obračuna s poganstvom,

razvitka kršćanske civilizacije do oko 600. godine poslije Krista, tj. do

početaka ranog srednjeg vijeka. U tom razdoblju nastaju i konflikti

između poganstva i kršćanstva, a zatim i obrnuto, te sukobi unutar

kršćanske zajednice. Sukladno tomu zbivaju se i rascjepi najčešće u

svezi s tri Božje te dvije Kristove naravi. Posebna pozornost poklanja

se razvitku kršćanstva na području Ilirika, također od početaka do oko

600. godine. Dolje navedena literatura je početno čitanje za temeljno

poznavanje pitanja navedenih u programu. Literatura je zasnovana na

naslovima objavljenim na hrvatskom jeziku.

Način izvođenja

nastave

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

(označiti masnim

tiskom)

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Studentske obveze - Pohađanje nastave.

- Aktivno sudjelovanje u nastavi.

- Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada.

- Polaganje završnog pismenog ispita.

- Polaganje završnog usmenog ispita.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i

aktivnost u nastavi

30 1 Max 20%

Seminarski rad 15 0.5 Max 15%

Završni pismeni ispit 15 0.5 Max 15%

Završni usmeni ispit

ispit

30 1 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.

12% = Pripremljen/a je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/a.

20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti

za kolegij.

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

1.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom

planu.

4.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne

pogreške.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne

pogreške.

7.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskog rada:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1.5% = Rad je pročitan.

3% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

4.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

6% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

7.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 3% ocjene

od 61% do 70% = do 6% ocjene

od 71% do 80% = do 9% ocjene

od 81% do 90% = do 12% ocjene

od 91% do 100% = do 15% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100%

ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9%

ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9%

ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9%

ocjene

Obvezna literatura:

- BADURINA, A., Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike

zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1990.

- Biblija - izvor religija i kultura, ed. Vesna Rapo, Zagreb, 1998.

- Biblijski priručnik, mala enciklopedija, Zagreb, 1989.

- BRATOŽ, R., „Le persecuzioni dei cristiai nella Dalmazia romana

sotto Diocleziano“, Acta symposii scientifici internationalis in

occasione MDCC anniversarii martyriis S. Domnii, Split, 2008, 41.-66.

- BULIĆ, F., „Mučenici Solinski, broj i stališ, godina i dan smrti

mučenika solinskih“, Bogoslovska smotra, god. X (1919), br. 1, 1.-26.

- BULIĆ, F., Po ruševinama stare Salone, Književni krug, Split, 1986.

- CAMBI, N., Antika, Ljevak, Zagreb, 2002., 215.-220.

- CAMBI, N., Sarkofag dobrog pastira, Arheološki muzej u Splitu,

Split, 1994.

- CHEVALIER, P., MARDEŠIĆ, J., „La ville de Salone dans

l'Antiquité tardive: déprise spatiale, mutations et renouveau de la

parure monumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje,

promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja“, Hortus artium

medievalium, 12 (2006), 55.-68.

- DODDS, E., Pogani i kršćani u epohi tjeskobe. Aspekti religioznog

iskustva od Marka Aurelija do Konstantina, Laus, Split, 1999.

- DYGGVE, E., Izabrani spisi, Književni krug, Split, 1989.

- DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kršćanstva, Književni krug,

Split, 1996.

- FILORAMO, G., Storia del cristianesimo, Latenza, Roma-Bari,

2008.

- FIOCCHI NICOLAI, BISCONTI, MAZZOLENI, The Christian

Catacombs of Rome, Regensburg: Schnell & Steiner, Roma, 2002, str.

53.-59., sl. 53.

- FRANZEN, A., Pregled povijesti crkve, KS, Zagreb, 1983., str. 42.-

50.

- GABRIČEVIĆ, B., „Najstariji oratorij u Saloni“, Vjesnik za

arheologiju i historiju dalmatinsku, 77 (1984), str. 161.-174.

- HORN, S, Arheologija tumači Bibliju, Znaci vremena, Zagreb, 1984.

- JANSON, H. W., Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005.

- JARAK, M., „Povijest starokršćanskih zajednica na tlu kontinentalne

Hrvatske“, DEMO, Ž. (ur.), Od nepobjedivog sunca do sunca pravde,

Arheološki muzej, Zagreb, 1994., str. 17.-41.

- JEDIN, H., Velika povijest crkve I, KS, Zagreb, 2001.

- KELLER, W., Povijest Židova od biblijskih vremena do stvaranja

Izraela, Naklada Naprijed, Zagreb, 1997.

- KRAUTHAJMER, R., Ranohrišćanska i vizantijska arhitektura,

Građevinska knjiga, Beograd, 2008.

- MIGOTTI, B., Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u

kontinentalnoj Hrvatskoj, DEMO, Ž. (ur.), Od nepobjedivog sunca do

sunca pravde, Arheološki muzej, Zagreb, 1994., str. 41.-70.

- MÜLLER, W.,VOGEL, G., Atlas arhitekture I-II, Golden marketing:

Institut građevinarstva, Zagreb, 1999.

- Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“,

Zagreb, 2002.

- PAVIĆ, J. – TENŠEK, T.Z., Patrologija, KS, Zagreb, 1993., str. 13.-

34.

- REBIĆ, A., Biblijske starine, KS, Zagreb, 1983.

- Suvremena katolička enciklopedija, Laus, Split, 1998.

- ŠONJE, A., „Arheološka istraživanja na području Eufrazijeve

bazilike“, Jadranski zbornik, sv. VII, 1966-69, str. 249. i dalje.

- ŠONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreču, Ogranak Matice

hrvatske: Zavičajni muzej Poreštine, Poreč, 1971.

- UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na području današnje

zadarske nadbiskupije, Filozofski fakultet u Zadru, Zadarska

nadbiskupija, Zadar, 2002., str. 12.

- VEŽIĆ, P., Rezultati istraživanja u prostoriji sakristije do katedrale u

Zadru, Diadora 12, Zadar, 1990., str. 301.-326.

- VEŽIĆ, P., „Starokršćanski sloj katedrale u Zadru“, Diadora, sv. 10,

Zadar, 1988., str. 165.-181.

- VEŽIĆ, P., Zadar na pragu kršćanstva – arhitektura ranoga

kršćanstva na zadarskom području, Arheološki muzej, Zadar, 2005.,

str. 30.-33.

- VEŽIĆ, P., „Zadar na pragu kršćanstva“, Diadora 15, Zadar, 1993.,

str. 29.-54.

- WEITZMANN, K., (ed.), Age of spirituality, Late antique and Early

Christian Art, Third to Seventh Century, Metropolitan Museum of Art,

New York, 1971.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

potrebno opravdati.

Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog

segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave

u konačnici važno u zbroju bodova.

Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do

kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko

literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

Kalendar nastave:

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegij

Kratki opis: Uvod.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

II. Naslov: Postanak i razvoj kršćanstva

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

III. Naslov: Kršćani i rimsko duštvo

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

IV. Naslov: DOMUS ECCLESIAE – oratoriji

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

V. Naslov: Patrologija

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

VI. Naslov: Hagiografija

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

VII. Naslov: Kult mučenika

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

VIII. Naslov: Pogrebni običaji u antici

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

IX. Naslov: Memoria Apostolorum

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

X. Naslov: Grob sv. Petra

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

XI. Naslov: Kršćanska groblja

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

XII. Naslov: Katakombe I

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

XIII. Naslov: Katakombe II

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

XIV. Naslov: Salonitanska kršćanska groblja

Kratki opis: Pregled.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

XV. Naslov: Zaključna razmatranja

Kratki opis: Zaključak.

Literatura: Nema

Naziv kolegija

Hrvatski krajevi u doba antike

Kod

kolegija

FFLAB209

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2 Semestar 2. Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+0+15

Status kolegija: izborni

(B2)

Preduvjeti: Usporedni uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: josip.grubesa@gmail.com

Asistent -

Kontakt sati/konzultacije: -

E-mail adresa i broj telefona -

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s najstarijom prošlošću prostora

u kojemu se odvijala hrvatska povijest (od Drave do Jadrana i od Alpa

do Dunava, Drine i Drima). Studente se osobito upozorava na važnu

ulogu hrvatskoga prostora u europskoj (a time i svjetskoj)

starovjekovnoj povijesti te na kontinuitet naseljavanja hrvatskog

prostora od najstarijih vremena do suvremenog doba. Osobiti naglasak

pridaje se odnosu i prožimanju autohtonih i vanjskih kulturnih tvorbi te

važnosti antičke kulturne baštine za nastanak hrvatskog etnosa.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon uspješno završenog studija student će moći:

- - definirati povijesne procese svojstvene antičkom razdoblju, i to prije

svega one koji su se odigravali na hrvatskom prostoru,

- - razlikovati temeljne podatke iz starovjekovne (grčke i rimske)

povijesti s hrvatskog prostora,

- - interpretirati antičke literarne izvore važne za antičku povijest na

hrvatskom prostoru,

- - imenovati osobe i institucije koje su obilježile starovjekovnu povijest

hrvatskog prostora te pružiti osnovne podatke o njima,

- - analizirati relevantne literature po pojedinim temama i razdobljima,

- - prepoznavati ulogu hrvatskoga prostora u europskoj (a time i

svjetskoj) starovjekovnoj povijesti.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Povijest hrvatskog prostora u antičko doba, izrađeno prema regijama i

gradovima.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja Vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene:

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Napisati seminarski rad i izložiti ga.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi seminarski

rad

praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranost u

nastavi

30 1 Max 20%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

30 1 Max 80%

Dodatna pojašnjenja:

Studenti polažu ispit pisanjem seminarskog rada.

Student ne može biti ocijenjen ako nije izložio usmeno i predao pisani primjerak svoga

seminarskog rada.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 4% ocjene

od 85% do 88% = do 8% ocjene

od 89% do 92% = do 12% ocjene

od 93% do 96% = do 16% ocjene

od 97% do 100% = do 20% ocjene

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

8% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

16% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

24 = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne

pogreške.

32% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne

pogreške.

40% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

8% = Rad je pročitan.

16% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

24% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

32% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

40% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- ANDRIĆ, S., „Južna Panonija u doba velike seobe naroda“, Scrinia

Slavonica, god. 2 (2002.), br. 1, str. 117.-167.

- BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, Centar za

balkanološka ispitivanja, knjiga 6, Sarajevo, 1988. (str. 22.-74., 355.-

359., 367.-372.)

- HOTI, M., „Sisak u antičkim izvorima“, Opuscula archaeologica,

god. 16 (1992), br.1, str. 133.-163.

- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara

Dioklecijana, Leykam international, Zagreb, 2009. (str. 51.-84.)

- SUIĆ, M., Zadar u starom vijeku, Filozofski fakultet, Zadar, 1981.

(str. 26.-30., 317.-343.)

Dopunska

literatura:

- CABANES, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb, 2002.

- ČAČE, S., „Prilozi proučavanju naroda sjeverozapadnog Ilirika“,

Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, god. 18 (1979), br. 8, str. 43.-

120.

- KRIŽMAN, M., Antička svjedočanstva o Istri, Istra kroz stoljeća,

Čakavski sabor i dr., Pula - Rijeka, 1979. (2. izd: Pula, 1997.) -

odabrani dijelovi

- KURILIĆ, A., Ususret Liburnima, Sveučilište u Zadru, Odjel za

povijest, Zadar, 2008. (str. 9.-29.)

- MATIJAŠIĆ, R., Gospodarstvo antičke Istre, ZN Žakan Juri, Pula,

1998.

- PINTEROVIĆ, D., Mursa i njeno područje u antičko doba, Centar za

znanstveni rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Osijek,

1978.

- RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D., Iliri i antički svijet, Književni krug, Split,

1989.

- STARAC, A., Rimska Pula. Društveni život. Izložba. Arheološki

muzej Istre, Pula, 1996.

- SUIĆ, M., Antički grad na istočnom Jadranu, 2. izmijenjeno i

dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.

- ŠAŠEL KOS, M., Appian and Illyricum, Narodni muzej Slovenije,

Ljubljana, 2005.

- ZANINOVIĆ, M., Od Helena do Hrvata, ŠK, Zagreb, 1996.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je

prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova

(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju

bodova.

Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.

Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih

pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod

Kratki opis: Upoznavanje s predmetom i literaturom.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora

II. Naslov: Povijesni izvori

Kratki opis: Materijalni i književni povijesni izvori.

Literatura:

- KRIŽMAN, Antička svjedočanstva o Istri

III. Naslov: Južna Panonija

Kratki opis: Opis ostataka antičke kulture u gradovima Južne Panonije.

Literatura:

- ANDRIĆ, „Južna Panonija u doba velike seobe naroda“

IV. Naslov: Sisak

Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Sisku.

Literatura:

- HOTI, „Sisak u antičkim izvorima“

V. Naslov: Istra

Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Istri.

Literatura:

- KRIŽMAN, Antička svjedočanstva o Istri

VI. Naslov: Gospodarstvo antičke Istre

Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Istri.

Literatura:

- MATIJAŠEVIĆ, Gospodarstvo antičke Istre

VII. Naslov: Zadar

Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Zadru.

Literatura:

- SUIĆ, Zadar u starom vijeku

VIII. Naslov: Osijek

Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Osijeku.

Literatura:

- PINTEROVIĆ, Mursa i njeno područje u antičko doba

IX. Naslov: Split

Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Splitu.

Literatura:

- MATIJAŠEVIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana

X. Naslov: Pula

Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Puli.

Literatura:

- STARAC, Rimska Pula

XI. Naslov: Salona

Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Solinu.

Literatura:

- SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu

XII. Naslov: Civitates u Hercegovini (I)

Kratki opis: Prostori Hercegovine (Trebinje, Stolac i jugoistočna Hercegovina)

Literatura:

- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba

XIII. Naslov: Civitates u Hercegovini (II)

Kratki opis: Prostori Hercegovine (Ljubuški, Rama i dolina gornje Neretve u

antičko doba).

Literatura:

- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba

XIV. Naslov: Civitates u središnjoj i istočnoj Bosni

Kratki opis: Prostori središnje Bosne i Hercegovine u antičko doba.

Literatura:

- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba

XV. Naslov: Civitates u zapadnoj Bosni

Kratki opis: Prostori zapadne Bosne i Hercegovine u antičko doba.

Literatura:

- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba

Naziv kolegija Antička mitologija Kod

kolegija

FFLAB210

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2

Semestar

2.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

30+0+0

Status kolegija: izborni

(B2)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija

FF-a

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija: Poznavanje osnovnih pojmova antičke mitologije temeljene na

klasičnim epovima i drugim izvorima.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- prepoznati i definirati temeljne pojmove antičke mitologije,

- objasniti simboliku mitoloških pojmova u svjetskoj književnosti i

kulturi,

- pratiti kronologiju mitoloških antičkih epova (Ilijada, Odiseja,

Eneida),

- razvijati svoju opću kulturu.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Olimpijski bogovi. Kratki mitovi i pripovijesti. Priča o Heraklu.

Argonauti. Tezej. Edip. Ciklus antičkih epova: Ilijada, Odiseja,

Eneida.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene:

Kolegij je prilagođen studentima svih smjerova preddiplomskog

studija FF-a te je osmišljen na način da bude pregledan, općenit i

komplementaran studijskim grupama studenata koji upišu kolegij.

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti tijekom

nastave

30 1 Max 10%

Samostalni zadatci i

aktivnost na nastavi

15 0.5 Max 20%

Kolokviji i priprema

za kontinuiranu

provjeru znanja

15 0.5 Max 70%

Završni pismeni ispit 15* 0.5* Max 70%*

Dodatna pojašnjenja:

* Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom

pismenom ispitu.

Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi potiče se pravovremenim iznošenjem kalendara

nastave, kako bi se studenti mogli unaprijed pripremiti za predavanja i kvalitetno sudjelovati u

raspravama.

Završni pismeni ispit je osmišljen na način da student kratkim odgovorom definira ime ili

pojam iz mitologije, locirajući ga u određenu mitološku priču, mitološki ciklus ili mitološki

ep, čim se razvija i obogaćuje njegova opća kultura.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- SCHWAB, Gustav, Najljepše priče klasične starine, Sv. I (Manje

priče), biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 24, Jutarnji list,

Globus media, Zagreb, 2005. (str. 115.-285.)

- SCHWAB, Gustav, Najljepše priče klasične starine, Sv. II,

biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 25, Jutarnji list, Zagreb,

Globus media, 2005. (str. 283.-399.)

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

- ZAMAROVSKI, Vojtech, Junaci antičkih epova – leksikon grčke i

rimske mitologije, ŠK, Zagreb, 1973.

- GRAVES, Robert, Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obavezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Grčki i rimski bogovi

Kratki opis: Rodoslovlje, podjela i karakteristike grčkih i rimskih bogova.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki

mitovi.

II. Naslov: Priča o Heraklu - 1. Dio

Kratki opis: Heraklovo rođenje i odgoj. Boj s Gigantima, 1.-6. Heraklov

zadatak.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki

mitovi.

III. Naslov: Priča o Heraklu - 2. Dio

Kratki opis: 7.-12. Heraklov zadatak. Kraljica Omfala, Dejanira, Nes.

Heraklova smrt.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki

mitovi.

IV. Naslov: Priča o Argonautima- 1. Dio

Kratki opis: Jazon i Pelija. Povod i početak pohoda. Doživljaji Argonauta na

putovanju.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki

mitovi.

V. Naslov: Priča o Argonautima - 2. dio

Kratki opis: Jazon kod Ejeta. Medejina pomoć. Zlatno runo. Potjera za

Jazonom. Smrt Jazona.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki

mitovi.

VI. Naslov: Priča o Tezeju - 1. dio

Kratki opis: Tezejevo rođenje i mladost. Potraga za ocem. Doživljaji na

putovanju.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki

mitovi.

VII. Naslov: Priča o Tezeju - 2. dio

Kratki opis: Tezej kao kralj. Tezej i Fedra. Otmica žena. Tezejeva smrt.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki

mitovi.

VIII. Naslov: Priča o Edipu - 1. dio

Kratki opis: Edipova mladost. Proročanstvo. Edip kao kralj Tebe. Progonstvo i

smrt.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki

mitovi.

IX. Naslov: Sedmorica protiv Tebe

Kratki opis: Polinik i Eteoklo. Dvoboj braće. Kreontova odluka. Antigona.

Epigoni.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki

mitovi.

X. Naslov: Ilijada - 1. dio

Kratki opis: Otmica Helene. Grci pod Trojom. Srdžba Ahilejeva. Smrt

Patroklova i Hektorova.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki

mitovi.

XI. Naslov: Ilijada 2. – dio

Kratki opis: Prijam kod Ahileja. Smrt Ahilejeva. Smrt Parisova. Drveni konj.

Pad Troje.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki

mitovi.

XII. Naslov: Odiseja - 1. dio

Kratki opis: Telemah u potrazi za ocem. Odisej kod Feačana. Pripovijedanje

doživljaja.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki

mitovi.

XIII. Naslov: Odiseja - 2. dio

Kratki opis: Odisej na Itaci. Odisejeva osveta. Pobjeda protiv prosaca.

Penelopa.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki

mitovi.

XIV. Naslov: Eneida - 1. dio

Kratki opis: Enejina lutanja za domovinom. Smrt Anhizova. Didonina ljubav i

smrt.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki

mitovi.

XV. Naslov: Eneida - 2. dio

Kratki opis: Eneja u Italiji. Kralj Latin i Lavinija. Rat s Turnom. Turnova smrt.

Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki

mitovi.

Naziv kolegija Engleski jezik 2

Kod

kolegija

FFZA

B203

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2 Semestar 2. Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+0+15

Status kolegija: izborni

(D)

Preduvjeti: Usporedni uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti 1. godine nastavničkih

studija koji ne studiraju Engleski

jezik i književnost

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona Šetka Čilić, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: ivonasetka@yahoo.com

Asistent -

Kontakt sati/konzultacije: -

E-mail adresa i broj telefona -

Ciljevi kolegija:

Ciljevi navedenog kolegija su:

- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i

govornog engleskog jezika,

- poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija

engleskog jezika,

- potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje vlastitog

rječnika čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i

hrvatskom jeziku vezanim za struku.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon odslušanog kolegija studenti će moći/znati:

- prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije

engleskog jezika,

- samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom

jeziku,

- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,

zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao, itd),

- obogatiti vlastiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta

tekstova.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja

tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s

komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje

u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene:

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- Pisati domaće zadaće.

- Pisati kolokvije.

- Pisati test.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranost u

nastavi, aktivnost i

priprema za

predavanja

30 1 20%

Kolokviji (2) ili

završni pismeni ispit

30 1 80%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u

nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju

osvojenih bodova.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 16% ocjene

od 61% do 70% = do 32% ocjene

od 71% do 80% = do 48% ocjene

od 81% do 90% = do 64% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's

book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 68.-129.)

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,

Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 62.-115.)

Dopunska

literatura:

-

Dodatne

informacije o

kolegiju

Pohađanje nastave:

Studenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom

procesu. Toleriraju se 3 izostanka.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Passive voice; form and use; active to passive vs. passive to active

Kratki opis: Pasiv, oblik, tvorba; aktiv – pasiv, pasiv – pasiv.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

II. Naslov: Indirect vs. direct speech without sequence of tenses; text: How

English was brought to the American continent

Kratki opis: Upravni – neupravni govor bez ''slaganja vremena'', prijevod

teksta.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

III. Naslov: Indirect speech with sequence of tenses; text: Young people and

politics

Kratki opis: Neupravni govor sa ''slaganjem vremena'', prijevod teksta.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

IV. Naslov: Indirect questions; text: Political parties

Kratki opis: Neupravna pitanja, prijevod teksta.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

V. Naslov: Subjunctive: Past vs. Past perfect subjunctive; text: Elections

Kratki opis: Konjunktiv: Konjunktiv perfekta – Konjunktiv pluskvamperfekta,

prijevod teksta.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

VI. Naslov: Participles: Present participle vs. Gerund

Kratki opis: Particip: Particip prezenta – Gerund.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

VII. Naslov: Participles: Past participle; text: Government

Kratki opis: Participi: Particip perfekta, prijevod teksta.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

VIII. Naslov: Making questions with question words (wh-words); text: Parliament

Kratki opis: Postavljanje pitanja sa WH-riječima, prijevod teksta.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

IX. Naslov: Prvi kolokvij

Kratki opis: Provjera znanja.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

X. Naslov: Revision of passive voice and indirect speech

Kratki opis: Ponavljanje pasiva i neupravnog govora.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XI. Naslov: Plural form of nouns, irregular plurals, sg only nouns, pl only nouns,

collective nouns

Kratki opis: Množina imenica, nepravilna množina imenica, singularia tantum,

pluralia tantum, zbirne imenice.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XII. Naslov: Adjectives vs. Adverbs, text: American presidents

Kratki opis: Pridjevi – prilozi, prijevod teksta

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XIII. Naslov: Possessive adjective vs. Possessive pronouns, Possessive form of

nouns ('s, ', of + noun), text: Henry VIII

Kratki opis: Posvojni pridjevi – posvojne zamjenice, posvojnost imenica,

prijevod teksta.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XIV. Naslov: Causative ''have/get'', text: Australia

Kratki opis: ''Uzročni oblik gl. Have/get'', prijevod teksta.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

XV. Naslov: Revision of Subjunctive, making questions, causative ''have/get''

Kratki opis: Ponavljanje konjunktiva, postavljenje pitanja, uzročni oblik gl.

have/get.

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

Naziv kolegija Njemački jezik 2

Kod

kolegija FFZAB204

Studijski program

Ciklus Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija I.

ECTS vrijednost

boda:

2

Semestar

2.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

0+30+0

Status kolegija: izborni

(D) Preduvjeti:

student

ima

predznanje

njemačkog

jezika na

razini

A1/A2

ZEROJ-a i

položen

Njemački

jezik 1

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju:

studenti 2. semestra

dvopredmetnih studija koji imaju

predznanje njemačkog jezika, a

koji ne studiraju Njemački jezik i

književnost

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: senka.marincic@tel.net.ba

Asistent Magdalena Ramljak, v. asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona ramljakm@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem

obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanje, pisanje,

pričanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i

interpretaciju kraćih autentičnih tekstova. Upoznavanje s osnovnim

kulturološkim značajkama zemalja u kojima se govori njemački jezik.

Osposobljavanje studenata za samostalnu komunikaciju na razini B1

Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini B1 prema

Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se

studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama

njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti

informacije o poznatim i uobičajenim stvarima.

Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog

govornog područja.

Studenti će biti osposobljeni za samostalnu komunikaciju te će moći

prezentirati odabranu temu i moći obrazložiti svoje mišljenje, navesti

prednosti i nedostatke nekog problema.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Globalno i detaljno razumijevanje autentičnih tekstova. Razumijevanje

radijskih emisija, telefonskih razgovora i poruka na govornoj pošti.

Pisanje referata na zadanu temu. Obrazlaganje svoga mišljenja.

Sudjelovanje u raspravama i diskusijama. Prezentiranje zadanih tema.

Dogovaranje sastanaka i termina - usmeno i putem maila.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava ostalo

Studentske obveze

Sudjelovanje u nastavi, koje uključuje nazočnost, aktivnost i izradu

domaćih uradaka, čini 10% cjelokupnog ispita.

Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima.

Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od

navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.

Nastavnik zadržava pravo osloboditi određene studente pismenog ili

eventualno usmenog dijela ispita.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Sudjelovanje na

nastavi

30 1 10%

Kolokviji i priprema

za kontinuiranu

provjeru znanja

15 0,5 40%

Završni pismeni ispit 15* 0,5* Max 40%*

Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%

Dodatna pojašnjenja:

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prethodno (tijekom nastave) ostvariti

minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu

ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita i angažiranosti tijekom nastave.

*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u konačan

zbroj ulaze ili kolokviji ili završni pismeni ispit, a ne oboje.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 90 − 100% 5 (izvrstan)

B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar)

C = 70 − 79,9% 3 (dobar)

D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan)

E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber

Verlag, 2010.

- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben

und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.

- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und

Übungen. München: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)

- Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i s

interneta.

Dopunska

literatura:

- DREYER-SCHMITT, Lehr-und Übungsbuch der deutschen

Grammatik. München: Hueber Verlag, 2007.

- JAKIĆ – HURM, Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga,

Zagreb, 2004.

- JAKIĆ – HURM, Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb,

2004.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija

Kratki opis: Upoznavanje s programom kolegija. Utvrđivanje studentskih

obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izražavanje mišljenja i

iskustava na njemačkom jeziku. Ponavljanje osnova njemačke gramatike.

Literatura:

-GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

II. Naslov: Razumijevanje čitanja - Aktualni autentični tekstovi

Kratki opis:Analiza teksta i razgovor u skupinama.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

III. Naslov: Razumijevanje čitanja - Globalno i detaljno razumijevanje tekstova

Kratki opis:Analiza autentičnih tekstova.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

IV. Naslov: Razumijevanje slušanja

Kratki opis: Svakodnevni tekstovi i analiza razumijevanja slušanja.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

V. Naslov: Razumijevanje slušanja

Kratki opis: Slušanje telefonskih razgovora i poruka na govornim poštama.

Slušanje radijskih emisija i globalno razumijevanje navedenih tekstova.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

VI. Naslov: Kolokvij

Kratki opis: Provjera razumjevanja čitanja i slušanja.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

VII. Naslov: Pismena komunikacija

Kratki opis: Vrste pismene komunikacije.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

VIII. Naslov: Komunikacija putem E-maila

Kratki opis: Pisanje mailova. Opisivanje događanja iz prošlosti. Dogovaranje

termina putem maila.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

IX. Naslov: Isprika putem maila

Kratki opis: Pravila pisanja isprike putem maila.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

X. Naslov: Pisanje referata na zadanu temu

Kratki opis: Tehnike i pravila opisivanja nekog događaja, referata na zadanu

temu. Obrazlaganje svog mišljenja.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

XI. Naslov: Kolokvij

Kratki opis: Pisanje maila na zadane teme.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

XII. Naslov: Prezentacija i prezentiranje

Kratki opis: Pravila prezentiranja neke teme.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

XIII. Naslov: Prezentacija i prezentiranje

Kratki opis: Reagiranje na pitanja i komentare nakon prezentiranja.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

XIV. Naslov: Usmeno dogovaranje termina i sastanaka

Kratki opis: Pravila usmenog komuniciranja i dogovaranja termina i sastanaka.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit

Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja i vještina – predispit.

Literatura:

- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung

Naziv kolegija Latinski jezik 3 Kod

kolegija

FFL-303

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:

6

Semestar

3.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

30+30+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: položen

kolegij

Latinski

jezik 2

Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent Jelena Ostojić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Poznavanje sintaktičkih konstrukcija latinskog jezika te sintakse

padeža. Sposobnost transfera latinskih konstrukcija u hrvatski jezik i

obrnuto. Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaženje na

latinskom tekstu. Povećanje kapaciteta i kvalitete prevođenja s

latinskog na hrvatski jezik. Stvaranje temelja za složenije analize

sintaktičkih i stilskih struktura na višim godinama studija.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- prepoznavati sintaktičke konstrukcije u latinskom jeziku te ih

transferirati u hrvatski jezik,

- prepoznavati sintakse padeža u latinskom jeziku te napraviti

usporedbu s padežnim sustavom hrvatskog jezika,

- samostalno se snalaziti na latinskom tekstu,

- ovladati većim kapacitetom vokabulara.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Detaljna analiza funkcioniranja osobitih latinskih rečeničnih

konstrukcija (akuzativ i nominativ s infinitivnom, ablativ apsolutni,

perifrastične konjugacije). Razvijanje sposobnosti aktivne upotrebe

spomenutih rečeničnih konstrukcija pri prijevodu s latinskog na

hrvatski jezik. Rad na odabranim, srednje zahtjevnim latinskim

tekstovima (razvijanje prijevodnih strategija i gramatička analiza s

naglaskom na gore spomenute gramatičke elemente).

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Pisati kolokvije.

- - Polagati pismeni ispit.

- - Polagati usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranost tijekom

nastave

60 2 Max 10%

Samostalni zadatci i

tjedne zadaće

45 1.5 Max 20%

Kolokviji i priprema

za kontinuiranu

provjeru znanja

45 1.5 Max 40%

Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*

Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%

Dodatna pojašnjenja:

*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom

pismenom ispitu.

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz

gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% riješeni zadaća = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 85% do 87% = do 8% ocjene

od 88% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 93% = do 24% ocjene

od 94% do 96% = do 32% ocjene

od 97% do 100% = do 40% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska

knjiga, Zagreb, 1995. (str. 22.-34., 146.-168.)

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.

izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str.187.-256.)

- KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,

(str. 101.-103., 108.-116., 145.-154.)

- KNEZOVIĆ, Pavao, Vestibulum linguae Latinae 2, ŠK, Zagreb,

1998. (str. 1.-38.)

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

- Cezar, De bello Gallico,

>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz

svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica

Kratki opis: Nepravilnosti i iznimke u rodu imenica i nastavcima deklinacija.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

II. Naslov: Neodređene zamjenice

Kratki opis: Deklinacija, značenje i upotreba neodređenih zamjenica.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

III. Naslov: Nepravilna, opisna i nepotpuna komparacija

Kratki opis: Karakteristike nepravilne, opisne i nepotpune komparacije

pridjeva.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

IV. Naslov: Prijedlozi i upotreba imena mjesta bez prijedloga

Kratki opis: Podjela, značenje i upotreba prijedloga, upotreba bez prijedloga.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

V. Naslov: Glagoli eo, ire, ii, itum i fero, ferre, tuli, latum

Kratki opis: Tvorba nepravilnih oblika glagola eo, ire, ii, itum i glagola fero,

ferre, tuli, latum.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

VI. Naslov: Glagoli volo, nolo, malo i glagol fio, fieri, factus sum

Kratki opis: Tvorba nepravilnih oblika glagola volo, nolo, malo i fio, fieri,

factus sum.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

VII. Naslov: Bezlični i nepotpuni glagoli

Kratki opis: Tvorba oblika, značenje i upotreba bezličnih glagola. Upotreba

nepotpunih glagola.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

VIII. Naslov: Akuzativ s infinitivom

Kratki opis: Tvorba konstrukcije akuz. s inf., značenje i prijevod na hrvatski.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

IX. Naslov: Nominativ s infinitivom

Kratki opis: Tvorba konstrukcije nom. s inf., značenje i prijevod na hrvatski.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

X. Naslov: Ablativ aposlutni

Kratki opis: Tvorba konstrukcije ablativ aposlutni, značenje i prijevod na

hrvatski.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XI. Naslov: Gerund i gerundiv

Kratki opis: Tvorba, značenje i upotreba gerunda i gerundiva.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XII. Naslov: Perifrastične konjugacije - aktivna i pasivna

Kratki opis: Tvorba perifrasttičnih konjugacija, značenje i prijevod na

hrvatski.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XIII. Naslov: Supin

Kratki opis: Tvorba, značenje i upotreba supina.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XIV. Naslov: Sintaksa akuzativa i dativa

Kratki opis: Upotreba, značenje i prijevod akuzativa i dativa.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XV. Naslov: Sintaksa genitiva i ablativa

Kratki opis: Upotreba, značenje i prijevod genitiva i ablativa.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

Naziv kolegija Rimska književnost 1 Kod

kolegija

FFL-309

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:

4

Semestar

3.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

45+0+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: pknezovic@gmail.com

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje studenata sa sadašnjim stanjem rimske književnosti,

usmenim stvaralaštvom, književnim vrstama te rimskim piscima i

njihovim djelima od početaka do 80.g. pr. Kr.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog ispita studenti će moći:

- prepoznati književne vrste djela uvodnog i arhajskog razdoblja,

- analizirati djela rimske književnosti uvodnog i arhajskog razdoblja,

- interpretirati pojedina djela rimskih pisaca tih perioda književnosti

- objasniti specifične pojmove (npr. kontaminacija; qui pro quo).

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Uvod u problematiku rimske književnosti. Uvodno i arhajsko razdoblje

rimske književnosti.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti 45 1.5 Max 10%

tijekom nastave

Samostalni zadatci i

priprema za

predavanja

30 1 Max 20%

Završni usmeni ispit 45 1.5 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De

auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str. 13.-180.)

- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,

Matica hrvatska, Zagreb, 1951. (str. 323.-373.)

- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske

književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.

189.-232.)

Dopunska

literatura:

- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,

Zagreb, 1884.

- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.

- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,

1889.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Povijesno značenje rimske književnosti

Kratki opis: Utjecaj etrurske i grčke kulture. Početci pismenosti.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

II. Naslov: Periodizacija rimske književnosti

Kratki opis: Tumačenje tradicionalne podjele na pet razdoblja rimske

književnosti.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

III. Naslov: Izvori rimske književnosti

Kratki opis: Definiranje osnovnih izvora, evidentiranje očuvanosti rimskih

djela.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

IV. Naslov: Prvo ili uvodno razdoblje: do 240. god. pr. Kr.

Kratki opis: Karakteristike uvodnog razdoblja. Usmeno (narodno) stvaralaštvo.

Literatura: VRATOVIĆ: Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

V. Naslov: Drugo ili arhajsko razdoblje: od 240. do 80. god. pr. Kr.

Kratki opis: Opće karakteristike arhajskog razdoblja. Povijesne okolnosti.

Tematika.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

VI. Naslov: Lucije Livije Andronik

Kratki opis: Život i djelo Lucija Livija Andronika.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

VII. Naslov: Gnej Nevije

Kratki opis: Život i djelo Gneja Nevija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

VIII. Naslov: Kvint Enija

Kratki opis: Život i djelo Kvinta Enija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

IX. Naslov: Dramsko stvaralaštvo

Kratki opis: Opće karakteristike. Dramske vrste. Manje poznati dramatičari.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

X. Naslov: Tit Makcije Plaut - 1. dio

Kratki opis: Život Tita Makcija Plauta. Komedija Tvrdica i njezin utjecaj na

svjetsku dramu.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

XI. Naslov: Tit Makcije Plaut - 2. dio

Kratki opis: Ostala Plautova djela: Menaechmi, Hvalisavi vojnik, Sužnji, i dr.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

XII. Naslov: Publije Terencije Afer

Kratki opis: Život i djelo Publija Terencija Afera.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

XIII. Naslov: Scipionov književni krug

Kratki opis: Kulturno ozračje, ideje, ciljevi, tematika, pripadnici kruga.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

XIV. Naslov: Prozne vrste

Kratki opis: Historiografska i govornička djela i njihovi autori.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

XV. Naslov: Gaj Lucilije

Kratki opis: Život i djelo rimskog satiričara Gaja Lucilija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti.

Naziv kolegija

Metrika

Kod

kolegija

FFL-313

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

3.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent Jelena Ostojić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Razumijevanje prirode latinskog stiha, razvijanje osjećaja za klasični

ritam kao važnu sastavnicu rimske poezije, umijeće reprodukcije

klasičnih latinskih stihova.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- analizirati prirodu latinskog stiha,

- usporediti i razlikovati prozodiju temeljenu na kvaliteti i prozodiju

temeljenu na kvantiteti,

- definirati funkciju pojedinih stihova i strofa,

- preciznije i kvalitetnije prevoditi latinske stihove,

- skandirati.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Osnove antičke prozodije i verisifikacija. Stope i metri. Detaljna

interpretacija Horacijevih, Katulovih i Vergilijevih stihova.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Samostalni zadatci 30 1 Max 20%

Završni pismeni ispit 30 1 Min 70%

Dodatna pojašnjenja:

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

Potiče se samostalni rad studenata te analiziranje stihova s različitih aspekata.

Pismeni dio ispita podrazumijeva praktičnu primjenu znanja iz gramatike i prozodije te

opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- PERINOVIĆ, Vladimir: Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije. dio 2, Poezija, Zagreb, 1934. (str. 368)

- F. Curtius, Romische Metrik, 1929.

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.

izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 325.-332.)

Dopunska

literatura: - CRUSIUS, F., Romische Metrik, ein Einführung, 6. izdanje, Max

Hueber, Munich, 1961.

- BEARE, W., Latin Verse and European Song, Methuen, London,

1957.

- DI MARZO, E., Prosodia e metrica latina, G. B. Paravia & Co,

Torino, 1946.

- GLAVIČIĆ, B., Versifikacija hrvatskih latinista, Književni krug,

Split, 2001.

- NORDEN, E., P. Vergilius Maro, Aeneis Buch 6, B.G. Teubner,

Leipzig, 1903.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Prozodija

Kratki opis: Definiranje općih pojmova i terminologije.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

II. Naslov: Kvantiteta slogova

Kratki opis: Opća pravila o duljini i kratkoći slogova.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

III. Naslov: Kvantiteta završnih slogova

Kratki opis: Primjena općih pravila o duljini i kratkoći slogova na završne

slogove.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

IV. Naslov: Metričke stope

Kratki opis: Podjela i karakteristike pojedinih stopa.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

V. Naslov: Metrički pojmovi

Kratki opis: Definiranje temeljnih pojmova: arza, teza, hijat.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

VI. Naslov: Heksametar - 1. Dio

Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje daktilskog heksametra.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

VII. Naslov: Heksametar - 2. Dio

Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje heksametra versus spondiacus.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

VIII. Naslov: Heksametar - 3. Dio

Kratki opis: Temeljito tumačenje i vježbanje svih vrsta cezure.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

IX. Naslov: Daktilski pentametar

Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje daktilskog pentametra.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

X. Naslov: Elegijski distih

Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje elegijskog distiha.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

XI. Naslov: Jampski senar

Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje jampskog senara.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

XII. Naslov: Safička strofa

Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje safičke strofe.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

XIII. Naslov: Alkejska strofa

Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje jampskog senara.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

XIV. Naslov: Versus hendecasyllabus

Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje stiha versus hendecasyllabus.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

XV. Naslov: Prepoznavanje stihova i strofa

Kratki opis: Definiranje načina prepoznavanja pojedinih stihova i strofa.

Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne

gimnazije

Naziv kolegija Latinski jezik 4 Kod

kolegija

FFL-304

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:

6

Semestar

4.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

30+30+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: položen

kolegij

Latinski

jezik 3

Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com

Asistent Jelena Ostojić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Poznavanje consecutio temporum. Poznavanje svih vrsta zavisnih

rečenica. Poznavanje i upotreba zavisnih veznika. Povećanje kapaciteta

i kvalitete prevođenja s latinskog na hrvatski jezik. Stvaranje temelja

za složenije analize sintaktičkih i stilskih struktura na višim godinama

studija.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Student će moći:

- definirati i opisati način slaganja vremena u zavisnim rečenicama,

- upotrijebiti ogovarajuće veznike u rečenicama,

- u potpunosti samostalno prevoditi jednostavne latinske tekstove,

- analizirati sve segmente i razine latinske gramatike,

- ovladati vokabularom,

- uočiti osnovne razlike hrvatske i latinske sintakse.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Consecutio temporum. Sve vrste zavisnih rečenica. Upravni i

neupravni govor. Primjena znanja o zavisnim rečenicama na

odabranim, srednje zahtjevnim, latinskim tekstovima Ovidija, Cezara,

Tacita (razvijanje prijevodnih strategija i gramatička analiza s

naglaskom na gore spomenute gramatičke elemente).

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Pisati kolokvije.

- - Polagati pismeni ispit.

- - Polagati usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranost tijekom

nastave

60 2 Max 10%

Samostalni zadatci i

tjedne zadaće

45 1.5 Max 20%

Kolokviji i priprema

za kontinuiranu

provjeru znanja

45 1.5 Max 40%

Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*

Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%

Dodatna pojašnjenja:

*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom

pismenom ispitu.

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz

gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 85% do 87% = do 8% ocjene

od 88% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 93% = do 24% ocjene

od 94% do 96% = do 32% ocjene

od 97% do 100% = do 40% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska

knjiga, Zagreb, 1995. (str. 35.-41., 168.-183.)

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.

izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 270.-322.)

- KNEZOVIĆ, Pavao, Vestibulum linguae Latinae 2, ŠK, Zagreb,

1998. (str. 40.-69.)

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

- CAESARIS, De bello Gallico

>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<

- TACITI, Annales

>>http://www.thelatinlibrary.com/tac.html<<

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz

svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Nezavisna i zavisna pitanja; consecutio temporum

Kratki opis: Upotreba upitnih nezavisnih rečenica. Pravila slaganja vremena

zavisnih rečenica.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

II. Naslov: Namjerne rečenice

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja namjernih rečenica.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

III. Naslov: Zahtjevne rečenice

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja zahtjevnih rečenica.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

IV. Naslov: Rečenice uz verba impediendi

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja rečenica uz verba impediendi.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

V. Naslov: Rečenice uz verba timendi

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja rečenica uz verba timendi.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

VI. Naslov: Vremenske rečenice

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja vremenskih rečenica s indikativom i

konjunktivom.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

VII. Naslov: Uzročne rečenice

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja uzročnih rečenica s indikativom i

konjunktivom.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

VIII. Naslov: Dopusne rečenice

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja dopusnih rečenica s indikativom i

konjunktivom.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

IX. Naslov: Poredbene rečenice

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja poredbenih rečenica s indikativom i

konjunktivom.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

X. Naslov: Posljedične rečenice sa quin

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja posljedičnih rečenica s veznikom quin.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XI. Naslov: Posljedične rečenice sa ut

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja posljedičnih rečenica s veznikom ut.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XII. Naslov: Pogodbene rečenice (realne i potencijalne)

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja realnih i potencijalnih pogodbenih

rečenica.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XIII. Naslov: Pogodbene rečenice (irealne)

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja irealnih pogodbenih rečenica.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XIV. Naslov: Odnosne rečenice u konjunktivu

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja odnosnih rečenica s konjunktivom.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

XV. Naslov: Oratio obliqua

Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja neupravnog govora.

Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,

Vestibulum l. L.

Naziv kolegija Rimska književnost 2 Kod FFL-310

kolegija

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:

4

Semestar

4.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

45+0+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: položen

kolegij

Rimska

književnost

1

Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: pknezovic@gmail.com

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. zlatnog

vijeka. Predstavlja se povijesni pregled s opusom pisaca ovoga perioda,

znanstvene discipline i književni žanrovi. Prvu cjelinu tvore pisci

Ciceronovog, a drugu Augustovog doba.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog ispita studenti će moći:

- identificirati pisce Ciceronova i Augustova doba i njihov značaj u

rimskoj i svjetskoj književnosti,

- ukazati na važnost djela pisaca tzv. zlatnog vijeka u razvoju latinskog

jezika i rimske književnosti,

- analizirati djela rimkih pisaca zlatnog vijeka,

- usporediti utjecaj rimske književnosti zlatnog vijeka na hrvatsku

književnost.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Rimski pisci i njihova djela tzv. zlatnog vijeka rimske književnosti.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja Vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

45 1.5 Max 10%

Samostalni zadatci i

priprema za

predavanja

30 1 Max 20%

Završni usmeni ispit 45 1.5 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De

auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str. 193.-429.)

- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,

Matica hrvatska, Zagreb, 1951, (str. 375.-498.)

- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske

književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.

233.-265.)

Dopunska

literatura:

- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,

Zagreb, 1884.

- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.

- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,

1889.

Dodatne Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

informacije o

kolegiju

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Treće razdoblje ili zlatni vijek: od 80. god. pr. Kr. do 14. god. p. Kr.

Kratki opis: Opće karakteristike. Podjela na Ciceronovo i Augustovo doba.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

II. Naslov: Ciceronovo doba: od 80. do 30. god. pr. kr.

Kratki opis: Opće karakeristike. Pregled najznačajnijih književnika i djela.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

III. Naslov: Marko Tulije Ciceron - 1. Dio

Kratki opis: Život i djelo Marka Tulija Cicerona. Ciceronovi politički i sudski

govori.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

IV. Naslov: Marko Tulije Ciceron - 2. Dio

Kratki opis: Ciceronova filozofska i retorička djela.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

V. Naslov: Marko Terencije Varon

Kratki opis: Život i djelo Marka Terencija Varona.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

VI. Naslov: Povjesničari: Gaj Julije Cezar

Kratki opis: Život i djelo Gaja Julija Cezara.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

VII. Naslov: Povjesničari: Kornelije Nepot i Gaj Salustije Krisp

Kratki opis: Život i djelo Kornelija Nepota i Gaja Salustija Krispa.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

VIII. Naslov: Tit Lukrecije Kar

Kratki opis: Život i djelo Tita Lukrecija Kara.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

IX. Naslov: Gaj Valerije Katul i neoterici

Kratki opis: Život i djelo Gaja Valerija Katula. Opus i tematika neoteričkih

pjesnika.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

X. Naslov: Augustovo doba: od 30. god. pr. Kr. do 14. god. p. Kr.

Kratki opis: Opće karakteristike. Djelovanje cara Augusta. Mecenatov krug.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XI. Naslov: Publije Vergilije Maron

Kratki opis: Život i djelo Publija Vergilija Marona. Eneida.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XII. Naslov: Kvint Horacije Flak

Kratki opis: Život i djelo Kvinta Horacija Flaka.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XIII. Naslov: Tit Livije

Kratki opis: Život i djelo Tita Livija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XIV. Naslov: Elegičari

Kratki opis: Kornelije Gal, Albije Tibul, Sekst Propercije.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XV. Naslov: Publije Ovidije Nazon

Kratki opis: Život i djelo Publija Ovidija Nazona.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

Naziv kolegija Historijska gramatika 1 Kod

kolegija

FFL-314

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

4.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: josip.grubesa@gmail.com

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno razumijevanje

latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajedničkom podrijetlu gotovo

svih europskih jezika.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog kolegija student će moći:

- definirati i opisati povijest latinskog jezika,

- analizirati vokale i konsonante i njihov razvoj,

- razlikovati zajedničko podrijetlo svih europskh jezika.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Vokalizam i konsonantizam.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Samostalni zadatci i

priprema za

predavanja

30 1 Max 20%

Završni pismeni ispit 30 1 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- MATASOVIĆ, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (str. 1.-115.)

Dopunska

literatura:

- BUCK, C. D., A Comparative Grammar of Greck and Latin (2. izd),

The University of Chicago Press, Chicago, 1948.

- JURET, A. C., La phonetique latine, Hachette, Paris, 1938.

- KENT, R. C., The sounds of Latin, Waverly P, Baltimore, 1945.

- KIECKERS, E., Historische lateinsche Gramatik, M. Hueber,

München, 1930.

- LAURAND, L.– LAURAS, A., Manuel des etudes grecques et

latines, 1. Grece, 2. Rome, A. et J. Picard, Paris, 1955.

- LEUMAN – HOFMAN – SZANTYR, Lateinische Grammatik, I. sv.

Laut und Formenlehre, München, 1963.

- MEILLET, A.; VENDRYES, J., Traite de grammaire comparee des

langues classiques, Champion, Paris, 1948.

- NIEDERMAN, M., Precis de Phontique Historique du Latin,

Bertrams Print, Paris, 1938.

- PISANI, V., Grammatica Latina, storica e comparativa (2. izd.),

Rosenberg & Sellier, Torino, 1952.

- SAFAREVICZ, J., Zarys gramatyki historycznei jezika lacinskiego,

1. sv. Fonetyka i fleksija, Panstwowe Wydawn., Warszawa, 1953.

- SOMMER, F., Handbuch der lateinische Laut und Formenlehre,

Indogermanische Bibliothek, Heidelberg, 1914.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Latinska historijska gramatika

Kratki opis: Što je historijska gramatika, što obuhvaća i čime se bavi?

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

II. Naslov: Fiziologija glasova

Kratki opis: Podjela glasova. Artikulirani i neartikulirani glasovi.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

III. Naslov: Podjela glasova

Kratki opis: Vokali i konsonanti.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

IV. Naslov: Latinsko pismo i njegov historijat

Kratki opis: Razvoj latinskog pisma.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

V. Naslov: Vokalizam

Kratki opis: Dugi i kratki vokali. Diftonzi. Prijevoj.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

VI. Naslov: Vokalizam

Kratki opis: Sonanti, likvide i nazali.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

VII. Naslov: Vokalizam

Kratki opis: Promjene vokalizma u srednjem i završnom slogu, u otvorenom i

zatvorenom.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

VIII. Naslov: Vokalizam

Kratki opis: Sinkopa. Asimilacija. Kontrakcija vokala. Produljivanje i

pokraćivanje kratkih vokala.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

IX. Naslov: Vokalizam

Kratki opis: Haplologija. Anaptiksa.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

X. Naslov: Konsonantizam

Kratki opis: Poluvokali i/u.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XI. Naslov: Konsonantizam

Kratki opis: Konsonantski likvide i nazali.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XII. Naslov: Konsonantizam

Kratki opis: Eksplozivni ili okluzivni glasovi.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XIII. Naslov: Konsonantizam

Kratki opis: Guturalni glasovi.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XIV. Naslov: Konsonantizam

Kratki opis: Frikativni glasovi.

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XV. Naslov: Završno predavanje

Kratki opis: Ponavljanje

Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

Naziv kolegija

Hrvatski standardni jezik

Kod

kolegija

FFZ1207

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:

2 Semestar 4. Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: obvezni

(D)

Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju: upisan IV. semestar

preddiplomskoga studija,

studijske nastavničke kombinacije

bez Studija hrvatskoga jezika i

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Katica Krešić, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: katica.kresic@tel.net.ba, katica.kresic@ffmo.ba, 387

036/355-413

Asistent Marina Kljajo-Radić, asist.; dr. sc. Helena Dragić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona -----

Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija usvajanje temeljnih načela hrvatske jezične norme

(pravopisne, gramatičke, leksičke), usvajanje temeljnih značajki

hrvatskojezičnoga povijesnog razvoja i upoznavanje i upotreba

temeljnih priručnika suvremenoga hrvatskog jezika.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon završenoga kolegija studenti će:

- objasniti i definirati najvažnije značajke hrvatskojezičnoga

povijesnog razvoja od početaka pismenosti do danas,

- prepoznati i rabiti osnovne jezikoslovne pojmove,

- primjenjivati pravopisna pravila,

- raščlaniti fonetske i fonološke jedinice,

- razlikovati i objasniti glasovne promjene i primjenjivati pravila u

pisanoj i govornoj realizaciji,

- prepoznati pojedine vrste riječi i odrediti gramatičke kategorije

promjenjivih riječi,

- odrediti funkcije riječi u rečenici,

- razlikovati vrste rečenica,

- uraditi tvorbenu raščlambu, prepoznati tvorbene sastavnice i

tvorbene načine,

- odrediti lekseme prema vremenskom, prostornom i funkcionalnom

raslojavanju leksika,

- poznavati temeljne priručnike suvremenoga hrvatskog jezičnog

standarda i služiti se njima.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Povijesni pregled oblikovanja hrvatskoga književnog jezika. Hrvatski

pravopis - pravopisna pravila. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika:

glas, fonem, alofon. Fonološki i morfološki uvjetovane alternacije.

Morfologija hrvatskoga standardnog jezika (morf, morfem, alomorf,

riječ). Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. Gramatičke kategorije.

Glagolski oblici. Tvorba riječi. Sintaksa. Sintaktičke jedinice. Red

riječi u rečenici. Nezavisna složena i zavisna složena rečenica.

Leksikologija: jezični sustav i jezični znak. Jednoznačnost i

višeznačnost leksema. Sinonimija, antonimija, homonimija. Područna

raslojenost leksika. Vremenska raslojenost leksika. Leksikografija.

Način izvođenja

nastave

(označeno masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze Studenti su obvezni:

- pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu,

- pisati domaće zadaće,

- pisati kolokvije,

- pisati test.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označeno masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i

aktivnosti u nastavi

30 1 Max 20%

Kolokviji i priprema

za kontinuiranu

provjeru znanja

30 1* Max 80%*

Završni ispit 30 1* Min 80%*

*Dodatna pojašnjenja:

Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Student/ica može prihvatiti ocjenu izvedenu na

osnovi urednoga pohađanja nastave, aktivnosti u nastavi, zadaća i položenih kolokvija (koji

obuhvaćaju cjelokupni programski sadržaj kolegija). Pri tome je važno da ocjene obaju

kolokvija budu pozitivne. Ukoliko student/ica ne prihvati izvedenu ocjenu iz navedenih

aktivnosti ili ne položi jedan kolokvij, pristupa ispitu prema planiranim ispitnim rokovima.

Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (nosi 80 % od ukupne ocjene)

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 16% ocjene

od 61% do 70% = do 32% ocjene

od 71% do 80% = do 48% ocjene

od 81% do 90% = do 64% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlodobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

(u trenutku prijave

kolegija)

- BABIĆ, S., FINKA B., MOGUŠ M., Hrvatski pravopis, Školska

knjiga, Zagreb, 1996. (i kasnija izdanja)

- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb, 1995. (i kasnija

izdanja)

- TEŽAK S., BABIĆ S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za

osnovno jezično obrazovanje. ŠK, Zagreb, 1992. (i kasnija izdanja),

poglavlje „Riječi“, str. 75.-114.

Dopunska

literatura:

- HAM, S., Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,

Zagreb, 2007.

- MELVINGER, J., Leksikologija, (skripta), Osijek, 1989.

- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada,

Zagreb, 1997.

- SILIĆ J.-PRANJKOVIĆ I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska

knjiga, Zagreb, 2007.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Pohađanje nastave je obvezno. Dopušta se 20% izostanaka i njih nije

potrebno pravdati.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Povijesni razvoj hrvatskoga jezika

Kratki opis: Početci pismenosti. Prvi pisani spomenici. Hrvatska pisma.

Hrvatska narječja. Standardni jezik i norma.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 9.-37.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 12.-28.

II. Naslov: Hrvatski pravopis

Kratki opis: Fonološko-morfonološko pravopisno načelo. Suvremeni

pravopisni priručnici. Veliko slovo. Pravopisni znaci. Pisanje riječi iz stranih

jezika.

Literatura:

- BABIĆ, S., FINKA B., MOGUŠ M., Hrvatski pravopis

III. Naslov: Glasovni i fonemski sustav hrvatskoga jezika

Kratki opis: Fonetika i fonologija. Glas-fonem-slovo. Razdioba fonema.

Glasovne promjene.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 39.-59.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 41.-49., 54.-68.

-RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,

1997.

IV. Naslov: Morfologija – pojam, jedinice; vrste riječi i gramatičke kategorije

Kratki opis: Predmet morfologije. Morfem-morf-alomorf. Morfemska

raščlamba. Promjenjive i nepromjenjive riječi.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 96.-100.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 75.-84.

V. Naslov: Imenice

Kratki opis: Leksičko i gramatičko značenje imenica. Sklonidba imenica.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 100.-116., 140.-156., 167.-168.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 84.-97.

- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 6.-13., 43.-49., 61.-63.

VI. Naslov: Glagoli

Kratki opis: Značenje glagola. Gramatičke kategorije glagola. Glagolske vrste.

Glagolski oblici.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 222.-235., 236.-258.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 117.-134.

- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 157.-164.

VII. Naslov: Kolokvij

Kratki opis: Provjera pravopisa, poznavanje glasovnih promjena, morfemske

raščlambe riječi, određivanje padeža imenica i glagolskih oblika u zadanome

tekstu.

Literatura: Iz navedenoga popisa

VIII. Naslov: Pridjevi, zamjenice i brojevi

Kratki opis: Značenje pridjeva. Vid pridjeva. Komparacija. Naglasak kao

razlikovno obilježje vida. Značenje, vrste i sklonidba zamjenica i brojeva.

Brojevni prilozi i pridjevi.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 173.-183., 203.-221.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 98.-116.

-RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 67.-73., 88.-96., 104.-109.

IX. Naslov: Nepromjenjive vrste riječi

Kratki opis: Vrste nepromjenjivih riječi, podjela.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 273.-284.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 133.-140.

- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 266.-267., 277.-220.

X. Naslov: Sintaktička funkcija

Kratki opis: Subjekt. Predikat. Objekt. Atribut. Priložne oznake.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 421.-444.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 197.-212.

- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika

XI. Naslov: Nezavisni i zavisni odnos

Kratki opis: Vrste nezavisnih i zavisnih rečenica.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 455.-472., 480.-515.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 222.-238.

- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 386.-438.

XII. Naslov: Torba riječi

Kratki opis: Tvorbene sastavnice. Tvorbena raščlamba. Tvorbeni načini.

Literatura:

-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika. Zagreb, 1995. (i kasnija izdanja), str.

285.-304.

-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno

jezično obrazovanje, str. 141.-151.

XIII. Naslov: Leksikologija

Kratki opis: Određenje pojma. Jezični sustav i jezični znak. Jednoznačnost i

višeznačnost leksema. Sinonimija i antonimija.

Literatura:

- MELVINGER, J., Leksikologija, str. 13.-21., 45.-53.

- SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga

jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), str. 7.-25.

XIV. Naslov: Raslojenost leksika

Kratki opis: Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksika.

Literatura:

- SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga

jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), str. 30.-44.

- SILIĆ-PRANJKOVIĆ, Gramatika hrvatskoga jezika, str. 375.-390.

XV. Naslov: Leksikografija

Kratki opis: Hrvatski rječnici. Vrste rječnika. Najznačajnija hrvatska

leksikografska djela. Natuknica.

Literatura:

- MELVINGER, J., Leksikologija, str. 118.-130.

- SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga

jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), str. 91.-104.

Naziv kolegija Lektira 1 Kod

kolegija

FFL-317

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:

5

Semestar

5.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+45+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: položen

kolegij

Latinski

Usporedni uvjeti: -

jezik 4

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: josip.grubesa@gmail.com

Asistent Jadranka Bagarić

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jadranka_bagaric@hotmail.com

Ciljevi kolegija:

Što veća količina pročitanog teksta, promicanje timskog rada i

razvijanje kvantitativnog i kvalitativnog prevoditeljskog potencijala

studenata te osposobljavanje za samostalan filološki rad.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog kolegija student će moći:

- samostalno prevoditi jednostavnije tekstove klasičnog latiniteta,

- definirati osnovne procese prijevoda,

- izvršiti morfološku i sintaktičku analizu tekstova.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Čitanje izbora iz korpusa najvažnijih autora rimske historiografije, od

Cezara do Svetonija. Osnovna morfološka i sintaktička analiza teksta,

uz temeljnu književnopovijesnu faktografiju.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

60 2 Max 10%

Samostalni zadatci i

priprema za

predavanja

45 1.5 Max 40%

Završni pismeni ispit 45 1.5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- CICERONIS, M. T., Oratio I in Catilinam 1-33. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/cicero/cat1.shtml<<

- LIVII, Ab urbe condita, 1 – 12. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/livy/liv.pr.shtml<<

- TACITI, Annales, 1 – 14. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/tacitus/tac.ann1.shtml<<

- CAESARIS, De bello civili, 1 – 15. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/caesar/bc1.shtml<<

- SVETONII, De vita caesarum, Vita Neronis, 1 – 15. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/suetonius/suet.nero.html<<

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Uvod; caput 1 – 2

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

II. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 3 – 4

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

III. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 5 – 7

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

IV. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 8 – 10

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

V. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 11 – 12

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

VI. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 13 – 14

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

VII. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 15 – 16

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

VIII. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 17 – 18

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

IX. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 19 – 20

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

X. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 21 – 22

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

XI. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 23 – 25

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

XII. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 26 – 28

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

XIII. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 29 – 31

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

XIV. Naslov: Oratio 1. In Catilinam

Kratki opis: Caput 32 – 33

Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam

XV. Naslov: Završno predavanje

Kratki opis: Ponavljanje

Naziv kolegija Historijska gramatika 2 Kod

kolegija

FFL-315

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

5.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: obvezni Preduvjeti: položen Usporedni uvjeti: -

(A) kolegij

Historijska

gramatika

1

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: josip.grubesa@gmail.com

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno razumijevanje

latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajedničkom podrijetlu gotovo

svih europskih jezika.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog kolegija student će moći:

- definirati i opisati povijesti latinskog jezika,

- analizirati nomen i verbum i njihov razvoj,

- razlikovati zajedničko podrijetlo svih europskh jezika.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Oblici kategorija nomen i verbum.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene:

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Samostalni zadatci i

priprema za

predavanja

30 1 Max 20%

Završni pismeni ispit 30 1 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- MATASOVIĆ, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (str. 119.-235.)

Dopunska

literatura:

- BUCK, C. D., A Comparative Grammar of Greck and Latin (2. izd),

The University of Chicago Press, Chicago, 1948.

- JURET, A. C., La phonetique latine, Hachette, Paris, 1938.

- KENT, R. C., The sounds of Latin, Waverly P, Baltimore, 1945.

- KIECKERS, E., Historische lateinsche Gramatik, M. Hueber,

München, 1930.

- LAURAND, L.– LAURAS, A., Manuel des etudes grecques et

latines, 1. Grece, 2. Rome, A. et J. Picard, Paris, 1955.

- LEUMAN – HOFMAN – SZANTYR, Lateinische Grammatik, I. sv.

Laut und Formenlehre, München, 1963.

- MEILLET, A., VENDRYES, J., Traite de grammaire comparee des

langues classiques, Champion, Paris, 1948.

- NIEDERMAN, M., Precis de Phontique Historique du Latin,

Bertrams Print, Paris, 1938.

- PISANI, V., Grammatica Latina, storica e comparativa (2. izd.),

Rosenberg & Sellier, Torino, 1952.

- SAFAREVICZ, J., Zarys gramatyki historycznei jezika lacinskiego,

1. sv. Fonetyka i fleksija, Panstwowe Wydawn., Warszawa, 1953.

- SOMMER, F., Handbuch der lateinische Laut und Formenlehre,

Indogermanische Bibliothek, Heidelberg, 1914.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: NOMINA ET VERBUM

Kratki opis: Rod, broj i padež.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

II. Naslov: Oblici deklinacija

Kratki opis: O – deklinacija.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

III. Naslov: Oblici deklinacija

Kratki opis: A – deklinacija.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

IV. Naslov: Oblici deklinacija

Kratki opis: Tzv. III. deklinacija.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

V. Naslov: Oblici deklinacija

Kratki opis: U – deklinacija.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

VI. Naslov: Oblici deklinacija

Kratki opis: E – deklinacija.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

VII. Naslov: Oblici deklinacija

Kratki opis: Komparacija pridjeva.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

VIII. Naslov: Oblici deklinacija

Kratki opis: Prilozi.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

IX. Naslov: Oblici konjugacija

Kratki opis: Verbum finitum et infinitum.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

X. Naslov: Oblici konjugacija

Kratki opis: Primarni i sekundarni prajezični osobni nastavci.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XI. Naslov: Oblici konjugacija

Kratki opis: Latinski nastavci na – r.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XII. Naslov: Oblici konjugacija

Kratki opis: Reduplikacija.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XIII. Naslov: Infectum

Kratki opis: Aktiv i konjunktiv (prezent, imperfekt i futur).

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XIV. Naslov: Oblici perfectuma

Kratki opis: Perfekt i pluskvamperfekt.

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

XV. Naslov: Završno predavanje

Kratki opis: Ponavljanje

Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga

jezika

Naziv kolegija Rimska književnost 3 Kod

kolegija

FFL-311

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:

4

Semestar

5.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

45+0+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: položen

kolegij

Rimska

književnost

2

Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: pknezovic@gmail.com

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. srebrnog

vijeka (14.- 117.). Pored povijesnog pregleda s piscima ovog perioda,

studente se upoznaje s njihovim djelima svrstanim prema stilu izraza,

žanru, svjetonazoru i znanstvenoj disciplini. Prvu cjelinu tvore pisci

julijevsko-klaudijevske dinastije, a drugu flavijevske dinastije.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog ispita studenti će moći:

- identificirati pisce srebrnog vijeka i njihov značaj u rimskoj i

svjetskoj književnosti,

- ukazati na važnost djela pisaca tzv. srebrnog vijeka u razvoju

latinskog jezika i rimske književnosti,

- povezivati saznanja o piscima i djelima tzv. srebrnog vijeka s

prethodnim periodom rimske književnosti.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Rimska književnost prvog stoljeća ili tzv. srebrnog vijeka.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

45 1.5 Max 10%

Samostalni zadatci i

priprema za

predavanja

30 1 Max 20%

Završni usmeni ispit 45 1.5 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De

auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str.435.-555.)

- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,

Matica hrvatska, Zagreb, 1951., (str. 499.-553.)

- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske

književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.

266.-279.)

Dopunska

literatura:

- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,

Zagreb, 1884.

- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.

- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,

1889.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Četvrto razdoblje ili srebrni vijek: od 14. do 117. god.

Kratki opis: Opće karakteristike i najznačajniji predstavnici.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

II. Naslov: Lucije Anej Seneka – filozof

Kratki opis: Život i djelo Lucija Aneja Seneke.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

III. Naslov: Gaj Petronije Arbiter

Kratki opis: Život i djelo Gaja Petronija Arbitera.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

IV. Naslov: Basna: Fedro

Kratki opis: Život i djelo Fedra.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

V. Naslov: Marko Anej Lukan

Kratki opis: Život i djelo Marka Aneja Lukana.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

VI. Naslov: Aul Perzije Flak

Kratki opis: Život i djelo Aula Perzija Flaka.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

VII. Naslov: Klasicisti: Gaj Valerije Flak

Kratki opis: Život i djleo Gaja Valerija Flaka.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

VIII. Naslov: Klasicisti: Publije Papinije Stacije

Kratki opis: Život i djelo Publija Papinija Stacija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

IX. Naslov: Klasicisti: Tiberije Kacije Silije Italik

Kratki opis: Život i djelo Tiberija Kacija Silija Italika.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

X. Naslov: Satiričari: Marko Valerije Marcijal

Kratki opis: Život i djelo Marka Valerija Marcijala.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XI. Naslov: Satiričari: Decim Junije Juvenal

Kratki opis: Život i djelo Decima Junija Juvenala.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XII. Naslov: Marko Fabije Kvintilijan

Kratki opis: Život i djelo Marka Fabija Kvintilijana.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XIII. Naslov: Gaj Plinije Cecilije Sekund Mlađi

Kratki opis: Život i djelo Gaja Plinija Cecilija Sekunda Mlađeg.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XIV. Naslov: Kornelije Tacit

Kratki opis: Život i djelo Kornelija Tacita.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XV. Naslov: Jezikoslovlje, historiografija i stručna književnost

Kratki opis: Pregled najznačajnijih djela.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

Naziv kolegija Filozofija odgoja i obrazovanja

Kod

kolegija

FFF-412

Studijski program

Ciklus

Zajednički kolegij

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:

4

Semestar

5.

Broj sati

po

semestru

30+30+0

(p+s+v)

Status kolegija: obvezni

(D)

Preduvjeti: Usporedni uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti svih nastavnih

usmjerenja

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: slavica.juka@gmail.com, 036 355-415

Asistent Toni Herceg, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona toniherceg@gmail.com, 036 355-411

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije

odgoja i osposobiti ih za odgovorno promišljanje o stanju filozofije

odgoja danas. Ukazati na važnost filozofije odgoja koju ona ima kako

za teorijsku tako i za praktičnu stranu odgoja, te ulogu filozofije u

odnosu na druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Kolegij pruža i

uvid u problematiku filozofskog promišljanja odgoja, počevši od

antičke Grčke pa do danas. Također, studenti stječu uvid u narav

odnosa filozofske i pedagoške prakse, kao pojedinih problema odgojne

prakse s filozofskog vidika.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Polaganjem ispita student je osposobljen uvidjeti osnovnu

problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit i

važnost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom

promišljanju, ali i važnost filozofije prema ostalim znanostima, osobito

onima koje se bave odgojem. Student je osposobljen i za stručno

razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja, a u kontekstu

suvremenih kulturnih i demokratskih europskih stečevina na području

odgojnih znanosti.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Uvodne teme

Uvod u filozofiju

Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina

Antičke teorije o odgoju

Novovjekovne teorije o odgoju

Suvremene teoriju o odgoju

Odgoj i vrijednosti

Koedukacija

Cjelovitost odgoja

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu.

- Napisati i izložiti seminar.

- Pisati test.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

tiskom)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Prisutnost i

angažiranost na

nastavi

60 2 10%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

30 1 30%

Završni ispit 30 1 60%

Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.

Dodatna pojašnjenja:

10% ocjene moguće je skupiti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem

seminarskog rada kojega pišu svi studenti.

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno dužni ostvariti min. 20% bodova

(sudjelovanje u nastavi i seminarski rad).

U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena

seminarskog rada.

Angažiranost u nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2% ocjene

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97-100% = 10%

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne

pogreške.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne

pogreške.

15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

+

Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

3% = Rad je pročitan.

6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 12% ocjene

od 61% do 70% = do 24% ocjene

od 71% do 80% = do 36% ocjene

od 81% do 90% = do 48% ocjene

od 91% do 100% = do 60% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar,

2007., str. 15.-199.

Dopunska

literatura:

- ARISTOTEL, Politika, prev. T. Ladan, HSN, Zagreb, 1992., str.

255.-271.

- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički ogledi,

god. XI (2004.), br. 2, str. 69.–78.

- LOCKE, J., Misli o vaspitanju, Beograd, 1967., str. 6.-184.

- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.

- MORIN, E., Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja nužnih u

odgoju, Zagreb, 2002.

- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za

prosvjetu i kulturu, god. I (2006.), br. 1., Mostar, str. 89.-101.

- PLATON, Država, prev. M. Kuzmić, Naklada Juričić, Zagreb, 2001.,

str. 166.-200.

- POLIĆ, M., Čovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna razložba,

KruZak, Zagreb, 1997., str. 9.-207.

- POLIĆ, R., "Odgoj i dokolica", Metodički ogledi, god. X (2003.), str.

25.-37.

- ROUSSEAU, J. J., Emil ili O uzgoju , prev. I. Širola, Nakladom Hrv.

ped. književnoga sbora, Zagreb, 1887.-1889., str. 17.-223.

- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996., str.

41.-119.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki

student bira tematsku jedinicu na osnovi koje će mu biti kreirana tema

za seminar, jednu ili dvije od ponuđenih jedinica, ovisno o stupnju

opterećenja istih. Primjerice, dovoljno će biti pročitati samo jednu

bibliografsku jedinicu ako će student izabrati Rousseauovo djelo Emile

ili o odgoju. Ako će pak izabrati iz ponude članaka ili manjih poglavlja

djela, onda će tih jedinica trebati iščitati više. O tome više u

konzultaciji s nastavnikom!

Pohađanje nastave:

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je

prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova

(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju

bodova.

Pismeni radovi:

Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.

Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih

pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i

diplomskoga rada.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj TEME I LITERATURA

nastavne

cjeline

I. Naslov: Što je filozofija?

Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima će biti razložen pojam i

predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

II. Naslov: Znanstvene metode

Kratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima će biti ukratko

predstavljene i obrazložene temeljne metode znanstvenog istraživanja i metode

znanstvenog sistematiziranja.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.

III. Naslov: Temeljne filozofske discipline – logika i filozofija spoznaje

Kratki opis: Studentima se pruža uvid u narav formalne logike, njezine potrebe

u svakodnevnome životu te uvid u narav i razumijevanje osnovnih oblika

ljudske misli: pojma, suda i zaključka. Unutar filozofije spoznaje, studentima

se pruža uvid u to što je znanje i spoznaja, koji su oblici spoznaje, izvori,

mogućnosti dosezi i sigurnost.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.

IV. Naslov: Temeljne filozofske discipline – metafizika i kozmologija

Kratki opis: Osnovni pojmovi metafizike (biće, bit, bitak, uzroci, nužnost,

kategorije, itd); ontologija i teodiceja, unutar koje se stječu osnovne spoznaje

glede odnosa Boga i svijeta te mogućnosti dokazivanja Božjeg postojanja. U

kozmologiji se izlažu osnovna znanja iz filozofije prirode, te suvremenim

fizikalnim teorijama.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

V. Naslov: Temeljne filozofske discipline – filozofska antropologija i etika

Kratki opis: Nrav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim

antropološkim disciplinama; razumijevanje čovjeka u povijesti filozofske misli

i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam slobode i

slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.

VI. Naslov: Temeljne filozofske discipline – estetika

Kratki opis: Pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest

filozofije.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.

VII. Naslov: Antičke i srednjovjekovne teorije odgoja

Kratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T.

Akvinskoga.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

VIII. Naslov: Novovjekovne odgojne teorije

Kratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J.

Rousseaua

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

IX. Naslov: Suvremene teorije o odgoju

Kratki opis: Teorija odgoja J. H. Pestalozzija, J.F. Herberta, H. Spencera, E.

Durkheima, J. Deweya, I. Illicha.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

X. Naslov: Odnos pedagogije i filozofije

Kratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donošenje vrijednosnih

sudova, etičke vrijednosti, cilj odgoja.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

XI. Naslov: Odgoj i vrijednosti

Kratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokušaj određenja istinske naravi

odgoja, razlika između odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, u: Suvremena pitanja, časopis za

prosvjetu i kulturu, god. I., br. 1., Mostar, 2006.

XII. Naslov: Problem koedukacije

Kratki opis: Problemi zajedničkoga odgoja muške i ženske djece, prednosti i

nedostatci.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

XIII. Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgoja

Kratki opis: Ističu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga

individualizma i pretjeranoga kolektivizma te se pokušava naći jedan srednji

put. Uloga politike u poboljšanju ili pak u pogoršanju odgojne prakse.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.

- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, Zagreb, HSN, 1996.

XIV. Naslov: Ljudska prava i odgoj

Kratki opis: Filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava i

slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni kontekst

jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti; što odgoj i društvo mogu činiti s

obzirom na ideju čovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bića te s obzirom

na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem demokratičnijeg društva.

Literatura:

- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, u: Metodički ogledi,

11(2004.) 2

XV. Naslov: Igra i dokolica

Kratki opis: Radoholičarenje, dokoličarenje i besposlica, kapitalistička

ideologija glede dokoličarenja, slobodno vrijeme i stvaralaštvo.

Literatura:

- POLIĆ, R., "Odgoj i dokolica", u: Metodički ogledi, 10/2003.

Naziv kolegija Lektira 2 Kod

kolegija

FFL-318

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:

5

Semestar

6.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+45+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: položen

kolegij

Lektira 1

Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: josip.grubesa@gmail.com

Asistent Jadranka Bagaric

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jadranka_bagaric@hotmail.com

Ciljevi kolegija:

Što veća količina pročitanog teksta, promicanje timskog rada i

razvijanje kvantitativnog i kvalitativnog prevoditeljskog potencijala

studenata te osposobljavanje za samostalan filološki rad.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog kolegija student će moći:

- analizirati i samostalno prevoditi tekstove klasičnog latiniteta,

- definirati osnovne karakteristike određenog pisca,

- razlikovati osnovne morfološke i sintaktičke strukture.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Čitanje izbora iz korpusa najvažnijih autora rimske historiografije, od

Cezara do Svetonija, osnovna morfološka i sintaktička analiza teksta,

uz temeljnu književnopovijesnu faktografiju.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije Mentorski rad terenska

nastava

Ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

60 2 Max 10%

Samostalni zadatci i

priprema za

predavanja

45 1.5 Max 40%

Završni pismeni ispit 45 1.5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- CICERONIS, M. T., Oratio I in Catilinam 1-33. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/cicero/cat1.shtml<<

- LIVII, Ab urbe condita, 1 – 12. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/livy/liv.pr.shtml<<

- TACITI, Annales, 1 – 14. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/tacitus/tac.ann1.shtml<<

- CAESARIS, De bello civili, 1 – 15. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/caesar/bc1.shtml<<

- SVETONII, De vita caesarum, Vita Neronis, 1 – 15. c.

>>http://www.thelatinlibrary.com/suetonius/suet.nero.html<<

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Uvod. Rasprava o piscu.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

II. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

III. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

IV. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

V. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

VI. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

VII. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

VIII. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

IX. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

X. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

XI. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

XII. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Hanibalovi postupci s vojskom prije govora.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

XIII. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Hanibalov govor.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

XIV. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: Praefacio.

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

XV. Naslov: Ab urbe condita

Kratki opis: ponavaljanje

Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita

Naziv kolegija

Latinska sintaksa

Kod

kolegija

FFL-316

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

6.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: pknezovic@gmail.com

Asistent Jadranka Bagarić

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona jadranka_bagaric@hotmail.com

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je proširiti znanje o dijelovima rečenice (predikata,

subjekta, atributa, apozicije) te slaganju zamjenica. Objasniti osobitosti

u upotrebi pojedinih vrsta riječi te podrobno objasniti sintaksu padeža.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog ispita student će moći:

- - samostalno analizirati i interpretirati sintaktičke pojave i probleme u

latinskoj rečenici,

- - usporediti sintaktičke pojave s istovrsnim fenomenima u hrvatskom

jeziku,

- razlikovati stilske odrednice pojedinih sintaktičkih struktura.

Sadržaj

silabusa/izvedbeno

g plana (ukratko):

Studenti upoznaju i usvajaju latinsku sintaksu i pravila dijelova

rečenice na razini višoj od elementarne. Studenti produbljuju stečene

jezične vještine, razvijaju jezičnu kompetenciju, šire aktivni i pasivni

latinski vokabular, rade kako na sintagmama i izoliranim rečenicama,

tako i na cjelovitim, neadaptiranim latinskim tekstovima; naglasci su

na razumijevanju i gramatičkoj analizi. Pri radu studenti upoznaju i

koriste osnovna stručna pomagala i referentna djela (gramatike,

rječnici). Studenti se potiču da sintaktičke pojave uspoređuju s

istovrsnim fenomenima u hrvatskom jeziku i opisom tih fenomena u

referentnoj kroatističko-filološkoj literaturi.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

Konzultacije mentorski rad terenska

nastava

Ostalo

Napomene:

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Pisati tjedne zadaće.

- - Polagati pismeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

30 1 10%

Samostalni zadatci i

tjedne zadaće

30 1 20%

Završni ispit 30 1 70%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% riješeni zadaća = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14%ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obavezna

literatura:

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.

izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 1.-341.)

Dopunska

literatura:

- DE MICHELI, Giusseppe, Cotidie discere, corso di Latino,

eserciziario 2, Ulrico Hoepli, Milano, 2006.

- ELSAESSER, Thoma, Linguam discito lingua – Grammatica Latina

syntaxis accurata in dialogum redacta, Jules de Messtre, Roulers,

1910.

- Leksikon antičkih termina (priredio Dubravko Škiljan), Latina &

Graeca, Zagreb, 2003.

- MENGE, Hermann, Lehrbuch der Lateinischen Syntax und Semantik.

Völlig neu bearbeitet von Thorsten Burkard und Markus Schauer,

Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 2000.

- ŽEPIĆ, Milan, Latinske i hrvatske zadaće o skladnji latinskoga

jezika (II. dio: O načinima), Kr. sveučilišna knjižara Fr. Suppana

(Kugli i Deutsch), Zagreb, 1904.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je

prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova

(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u

zbroju bodova.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Dijelovi rečenice

Kratki opis: Uvodni sat o osnovnim dijelovima rečenice.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

II. Naslov: Predikat

Kratki opis: Kopulativni glagoli i predikatna upotreba imenica i pridjeva.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

III. Naslov: Subjekt

Kratki opis: Slaganje predikata s jednim ili više subjekata.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

IV. Naslov: Atribut

Kratki opis: Osnovne pozicije atributa u latinskim rečenicama..

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

V. Naslov: Apozicija

Kratki opis: Osnovne pozicije apozicije u latinskim rečenicama.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

VI. Naslov: Slaganje zamjenica

Kratki opis: Slaganje različitih vrsta zamjenica s imenicom u predikatu.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

VII. Naslov: Osobitosti u upotrebi pojedinih vrsta riječi

Kratki opis: Osobitosti u imenicama, pridjevima, zamjenicama. Glagoli.

Negacije.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

VIII. Naslov: Akuzativ

Kratki opis: Akuzativ cilja, upravnog objekta, vanjski objekt, dva akuzativa.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

IX. Naslov: Akuzativ objekta s akuzativom predikata

Kratki opis: Unutrašnji objekt.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

X. Naslov: Dativ objekta

Kratki opis: Dativ objekta uz glagole, s prilozima, uz pridjeve.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ. Latinska gramatika

XI. Naslov: Dativ učešća i svrhe

Kratki opis: Dativ koristi. Etički dativ. Dativ radnog lica. Posvojni dativ. Dativ

svrhe.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

XII. Naslov: Genitiv uz imenice, pridjeve i glagole

Kratki opis: Posvojni genitiv, subjektni i objektni, genitiv bližeg određivanja,

svojstva i dijelni; genitiv sjećanja, krivnje, vrijednosti.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

XIII. Naslov: Pravi ablativ

Kratki opis: Ablativ odvajanja, podrijetla, uspoređivanja.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

XIV. Naslov: Lokativni ablativ

Kratki opis: Ablativ mjesta i vremena.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

XV. Naslov: Instrumentalni ablativ

Kratki opis: Ablativ sredstva, društva, uzroka, načina, svojstva, obzira, mjere i

cijene.

Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika

Naziv kolegija Rimska književnost 4 Kod

kolegija

FFL-312

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:

4

Semestar

6.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

45+0+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: položen

kolegij

Rimska

književnost

3

Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

književnosti

Vrijeme

održavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: Dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: pknezovic@gmail.com

Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Upoznati se s rimskim piscima i njihovim djelima carskog perioda od

117. do 524. godine.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije):

Nakon položenog ispita student će moći:

- prikupiti podatke o piscima i djelima iz tzv. stoljeća propadanja da ih

mogu pouzdano izdvojiti iz skupine pisaca ostalih epoha rimske

književnosti,

- identificirati pisce od drugog do šestog stoljeća i njihov značaj u

rimskoj i svjetskoj književnosti,

- ukazati na važnost djela pisaca iz tzv. stoljeća propadanja u razvoju

latinskog jezika i rimske književnosti.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Doba propadanja rimske književnosti, tj. od 117. do 524. godine te

odjeci rimske književnosti u svjetskoj književnosti.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti

tijekom nastave

45 1.5 Max 10%

Samostalni zadatci i

priprema za

predavanja

30 1 Max 20%

Završni usmeni ispit 45 1.5 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:

Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:

manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 14% ocjene

od 61% do 70% = do 28% ocjene

od 71% do 80% = do 42% ocjene

od 81% do 90% = do 56% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De

auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str. 557.-616.)

- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,

Matica hrvatska, Zagreb, 1951, (str. 554.-566.)

- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske

književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.

280.-311.)

Dopunska

literatura:

- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,

Zagreb, 1884.

- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.

- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,

1889.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Peto razdoblje ili stoljeća propadanja: od 117. do 524. god.

Kratki opis: Opće karakteristike i najznačajniji predstavnici.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

II. Naslov: Drugo stoljeće - 1. dio

Kratki opis: Marko Kornelije Fronton i Aul Gelije.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

III. Naslov: Drugo stoljeće - 2. dio

Kratki opis: Apulej i Zlatni magarac.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

IV. Naslov: Apologeti kršćanstva: Kvint Septimije Florens Tertulijan

Kratki opis: Život i djelo Kvinta Septimija Florensa Tertulijana.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

V. Naslov: Apologeti kršćanstva: Minucije Feliks

Kratki opis: Život i djelo Minucija Feliksa.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

VI. Naslov: Apologeti kršćanstva: Cecilije Ciprijan

Kratki opis: Život i djelo Cecilija Ciprijana.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

VII. Naslov: Apologeti kršćanstva: Lucije Cecilije Firmijan Laktancije

Kratki opis: Život i djelo Lucija Cecilija Firmijana Laktancija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

VIII. Naslov: Četvrto stoljeće: karakteristike i predstavnici

Kratki opis: Simah, Makrobije Teodozije, Servije, Klaudije Klaudijan,

Marcelin, Elije Donat.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

IX. Naslov: Veliki crkveni oci: Ambrozije

Kratki opis: Život i djelo Ambrozija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

X. Naslov: Veliki crkveni oci: Sofronije Euzebije Jeronim

Kratki opis: Život i djelo Sofronija Euzebija Jeronima.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XI. Naslov: Veliki crkveni oci: Aurelije Augustin

Kratki opis: Život i djelo Aurelija Augustina.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XII. Naslov: Veliki crkveni oci: Aurelije Prudencije Klement

Kratki opis: Život i djelo Aurelija Prudencija Klementa.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XIII. Naslov: Peto i šesto stoljeće: opće karakteristike

Kratki opis: Kulturno ozračje. Povijesne prilike. Tematika.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XIV. Naslov: Peto i šesto stoljeće: predstavnici

Kratki opis: Drakoncije, Leon Veliki, Fulgencije, car Justinijan, Priscijan,

Kasiodor.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti

XV. Naslov: Anicije Manlije Severin Boetije

Kratki opis: Život i djelo Anicija Manlija Severina Boetija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke

književnosti