Click here to load reader

Pregled kolegija filozofska antropologija

  • View
    221

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kratki pregled filozoske antropologije

Text of Pregled kolegija filozofska antropologija

  • 1. FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA

2. TO JE OVJEK?Materijalni objektfilozofskeantropologije je:OVJEKFormalni objekt je:ovjek po svojoj biti,OVJEK KAO TAKAV, kaocjelina 3. Metoda: AGERE SEGUITUR ESSEREPRINCIP SPECIFINO LJUDSKOG DJELOVANJA JE: DUAEPISTEMOLOKI STATUS:Filozofska antropologija je diospecijalne metafizikekoja se bavi prouavanjemovjeka ukoliko je ovjek. 4. Bochenskipoglavlje: ovjek5 ovjekovih vlastitosti kojima serazlikuje od ivotinje:1. Tehnika i alat2. Tradicija3. Napredak4. Sposobnost apstrakcije5. Religija 5. RAZLIITI POGLEDINA ODNOS DUHA I TIJELAhilemorfizamStrogiplatonizamStrogimaterijalizamUmjerenimaterijalizamovjek tei prema beskonanosti, aduboko je svjestan svojeogranienosti i stalno se zaplide onju.Bochenski donosi 3 rjeenja koja suse pojavljivala u povijesti filozofije:1. Potreba za beskonanodupoistovjedena sa drutvom2. ovjek je beskorisna strast3. Mora postojati rjeenje trai sekroz promatranje duhovnogsamorazvoja ovjeka 6. OVJEK JE PITALACPitanje je poetak metafizike.Mogu pitati samo ako o neemu neto neznam, ali moram ipak neto znati = DOCTAIGNORANTIA.Mi posjedujemo neogranieni horizont kojistalno pobuuje nova pitanja i u kojempostoje nama nepoznata znanja i nama sudostupna; no ta znanja treba tematizirati.Emerich Coreth(hegelijanac): 7. GRKA MISAO KRDANSKA MISAOOVJEK UNOVOVJEKOVNOJMISLIObrat prema ovjeku kao subjektuPOSTMODERNA?ANTROPOLOKASLIKA OVJEKAKROZ POVIJESTKozmocentrinaperspektiva; Platondualizam; AristotelhilemorfizamAugustin slijedi Platona,Toma Aristotela 8. DESCARTESobnavlja dualizam tijela i due (res extensa i res cogitans).KANT postavlja 4 pitanja:1) to mogu znati (podruje metafizike)?2) to trebam initi (podruje morala)?3) emu se smijem nadati (podruje religije)?4) to je ovjek (podruje antropologije)?RACIONALIZAM dovodi do krajnosti res cogitansEMPIRIZAM dovodi do krajnosti res extensaIDEALIZAM vrhunac kod HEGELAMATERIJALIZAM (prosvjetiteljstvo francuski enciklopedisti; sveje materija, samo empirijski dokazivo se priznaje)EVOLUCIONIZAM se razvija u ambijentu materijalizma 19. st.DIJALEKTIKI MATERIJALIZAM- Znanstveno potjee od Darwina a filozofski od Hegela- RazlIka od Hegela je u tome da sve nastaje dijalektikom materijea ne duha; materija se postupno razvija u vie oblike materije;svijest je sofisticirani oblik materije- Historijski materijalizam nadovezuje se na dijalektiki m. inastoji objasniti povijesni razvoj materije (dakle ivota i drutva)EGZISTENCIJALIZAN I PERSONALIZAMPretea PASCAL (Misli), uvodi intuiciju kao sastavni dio spoznajeKIERKEGGARD: u sredite stavlja pojedinanu egzistenciju svakogovjeka ponaosobHEIDEGGER: najznaajniji predstavnik: tubitakJASPERS: granine situacijeMARCEL: krdanski egzistencijalizamBUBER: personalizam 9. IVOTINJSKOPONAANJE Vezano za okolicu;uvjetovano njome,visoko prilagoenonjoj i samo njoj,vezano za njuNAGONOM ivotinje imajustanovitu praktinuinteligencijuLJUDSKO PONAANJE Slobodno od okolice; otvoreno za svijet, za puninu bitka; neprilagoenoniem do kraja, ak slabo; ovjek je nedovren, od njega se zahtijeva napor istremljenje ka neem viem Ovo stanje CORETH naziva temeljnom slobodom: nenavezanost na okolicu,odmak, uzdignutost nad neposredan instinktivni svijet SELBSTVOLZUG: samoostvarenje, samosvijest; ovjek je upuden na samogsebe, na pojedinani, jedinstveni i neponovljivi JA.To JA i svijest o njemu temelj je svakog ovjekova djelovanjaPopratna samosvijest: shvadanje vanjskog kao realno drugaijeg od nas (znam daja NISAM to)Refleksna samosvijest:znam da znamSVIJET I OKOLICA 10. Teorija apstrakcije:stvar je konkretna ipojedinana, a pojamje opdenit i apstraktanPOJAM Sud ima formu: S jest P. Predstavlja povezanostpojmova Bit suda jest u tvrdnji,time sud podiezahtjev za istinitodu odnosi se na SVESUD Na temelju sudovaizvodimo zakljuak (kojije zapravo novi sud).ZAKLJUAKPLUS uvid u temeljne principe: 11. IZVANJSKA iUNUTARBHAOSJETILAprikupljaju podatkeSvi podaci dolaze uZAJEDNIKO OSJETLIO(osjetna svijest:objedinjuje opaajevanjskih osjetila u 3D)INTELECTUSPOSSIBILIS(spoznaje bit stvari)BILJKA!APSTRAKTNIPOJAMFANTAZIJA+ VIS ESTIMATIVAMOD PREDOAVANJA (FANTAZIJA): SLIKA KOJUSTVORI JO UVIJEK JE VEZANA ZA KONKRETAN IPOJEDINANI PREDMET KOJI IMA ISPRED SEBE;TEK DJELOVANJEM INTELECTUS AGENSA TASLIKA ODVAJA SE OD MATERIJALNOG.DODAJE DIMENZIIJU VREMENAMOE POSADANJITI OSJETNE OBJEKTE I AKONISU TRENUTNO PRISUTNIIMA REPPRODUKTIVNU MOD KAO IPRODUKTIVNU SPOSOBNOST (POVEZIVANJEPOJMOVA U PREDMETE KOJE NE POSTOJE:ZLATNO BRDOSREDITE OVE MODI JE NA POVRINI MOZGASUDJELUJE U STVARANJU DUHOVNIH POJMOVA;OD NAJVEDEG JE ZNAAJA ZA UMJETNOST ISVAKO DUHOVNO STVARANJE 12. VOLJA I SLOBODAovjek je ovjek po RAZUMU i po VOLJIZNANJE i HTIJENJE dva su naina ovjekova ostvarivanjaToma Akvinski daje prednost razumu nad voljom.No ipak je volja nad razumom. Naime, voljom seusmjeravamo i prema stvarnostima koja nadilazeovjeka, tako da je in volje savreniji od inarazuma: 13. Razumska tenja je slobodna.Da li smo i u htijenju i djelovanju slobodni?Postoje filozofski pravcikoji poriu ovjekovuslobodu tvrdedi da jeovjek determiniranMATERIJALIZAMSve podlijee kauzalnojdeterminacijiIDEALIZAMitava stvarnost je procesnastanka duha, ovjek jemoment nunosti procesa,itava povijest je odreenanunoduSUPROTNO tvrdiEGZISTENCIJALIZAMSARTRE zastupa apsolutniindeterminizamNIETZSCHEovjek je uvjetovano, realno bie, njegova sloboda je uvjetovana. Naa sloboda je vezana sloboda, naemslobodnom odluivanju zadane su vrijednosti i norme.Sloboda ne znai samovolju ve samoostvarenje u slubi dobra. Dobro je ono za im se tei (appetibile).U podruju niih vrijednosti (praktine i korisne) mi teimo da dohvatimo vrijednosti, da ih zgrabimo. Upodruju viih vrijednosti naprotiv im se otvaramo i doputamo da nas promu i ponesu. 14. DOKAZI ZASLOBODUDOKAZ IZ ISKUSTVA(svjesni smo da smoslobodni)DOKAZ IZ CJELOKUPNOGUVJERENJA LJUDSKOGRODA(pohvale i ukori susveprisutni)METAFIZIKI DOKAZ(svako bide po naravi teiprema dobru,apsolutnom dobru)ZAPREKESLOBODNOJVOLJINEZNANJEPOUDA I STRAHSKLONOSTI, LJUBAV,OAJSTRASTI 15. DOKAZI ZA BESMRTNOST DUEONTOLOKI DOKAZCONFIRMATIVUMMORALNI DOKAZTELEOLOKI DOKAZ(naa narav tei premablaenstvu koje jednomnegdje mora biti mogude) 16. I. TEORIJA PANTEISTIKO OBJANJENJE(emanacija) SEMIPANTEIZAM LJUDSKA DUA JE NAJVII STUPANJBOGA I POSTAJE BOGOM (Fichte,Schelling, Hegel)II. TEORIJA GENERACIONIZAM (ljudska duaima zahvaliti svoje postojanjeroditeljima koji su je proizveli pozaedu)III. TEORIJA KREACIONIZAMTEORIJE O NASTANKU LJUDSKE DUETRENUTAK STVARANJA LJUDSKE DUEPREEGZISTENCIJALIZAMPitagora, PlatonKRDANSKO MILJENJEdua nastaje u trenutku ujedinjenja sa svojim tijelomSTARI SKOLASTICIprvih 40 (80) dana embrij ima vegetativnu duu, anakon tog perioda, kad je ljudski organizamdovoljno formiran, biva stvorena ljudska duaDANASLjudska dua stvara se odmah nakon spajanjaspolnih stanica 17. Konstitutivni princip tijela.Ona je princip koji se ne moe iskusiti ali se morapretpostaviti kao realni uvjet iskustva.Ona materiju ini jednim ljudskim tijelom.Ona je princip identiteta svijesti svjesnog duhovnog ivota(osjetno samoposjedovanje i raspolaganje samim sobom).Dua je ONTOLOKI PRINCIP koji na duhovan nainutemeljuje cjelinu duhovnog ivota.DUHOVNADUATRANSCENDENTNI PRINCIP koji uvjetuje jedinstvo svijestiiz kojeg proizlaze temeljni ini (ljubav) i to kao moji ini.JA 18. INDIVIDUUM:individuum in seetdivisum ab omni alioOVJEK KAO OSOBAPojam osobe pojavljuje se s krdanstvom, u 4/5 stoljedu,u trinitarnim raspravama.Boetije: Osoba je individualna supstancija duhovne naravi.