of 20 /20
FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA

Pregled kolegija filozofska antropologija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kratki pregled filozoske antropologije

Citation preview

Page 1: Pregled kolegija filozofska antropologija

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA

Page 2: Pregled kolegija filozofska antropologija

ŠTO JE ČOVJEK?

Materijalni objekt filozofske

antropologije je: ČOVJEK

Formalni objekt je: čovjek po svojoj biti,

ČOVJEK KAO TAKAV, kao cjelina

Page 3: Pregled kolegija filozofska antropologija

Metoda: AGERE SEGUITUR ESSERE

PRINCIP SPECIFIČNO LJUDSKOG DJELOVANJA JE: DUŠA

EPISTEMOLOŠKI STATUS:

Filozofska antropologija je dio specijalne metafizike

koja se bavi proučavanjem čovjeka ukoliko je čovjek.

Page 4: Pregled kolegija filozofska antropologija

PODJELA FILOZOFIJE

FILOZOFIJA

TEORETSKA FILOZOFIJA

OPĆA METAFIZIKA

(ONTOLOGIJA)

SPECIJALNE METAFIZIKE

ANTROPOLOGIJA (de anima)

KOZMOLOGIJA (de cosmo)

FILOZOFIJA O BOGU

(de deum)

PRAKTIČNA FILOZOFIJA

ETIKA

Page 5: Pregled kolegija filozofska antropologija

Bochenskipoglavlje: čovjek

5 čovjekovih vlastitosti kojima se razlikuje od životinje:

1. Tehnika i alat2. Tradicija3. Napredak4. Sposobnost apstrakcije5. Religija

Page 6: Pregled kolegija filozofska antropologija

RAZLIČITI POGLEDI NA ODNOS DUHA I TIJELA

hilemorfizam Strogi platonizam

Strogi materijalizam

Umjereni materijalizam

Čovjek teži prema beskonačnosti, a duboko je svjestan svoje ograničenosti i stalno se zapliće o nju.

Bochenski donosi 3 rješenja koja su se pojavljivala u povijesti filozofije:

1. Potreba za beskonačnošću poistovjećena sa društvom

2. Čovjek je beskorisna strast

3. Mora postojati rješenje – traži se kroz promatranje duhovnog samorazvoja čovjeka

Page 7: Pregled kolegija filozofska antropologija

ČOVJEK JE PITALAC

Pitanje je početak metafizike.

Mogu pitati samo ako o nečemu nešto ne znam, ali moram ipak nešto znati = DOCTA IGNORANTIA.

Mi posjedujemo neograničeni horizont koji stalno pobuđuje nova pitanja i u kojem postoje nama nepoznata znanja i nama su dostupna; no ta znanja treba tematizirati.

Emerich Coreth (hegelijanac):

Page 8: Pregled kolegija filozofska antropologija

GRČKA MISAO KRŠĆANSKA MISAO

ČOVJEK U NOVOVJEKOVNOJ

MISLIObrat prema čovjeku kao subjektu

POSTMODERNA?

ANTROPOLOŠKA SLIKA ČOVJEKA KROZ POVIJEST

Kozmocentrična perspektiva; Platon dualizam; Aristotel hilemorfizam

Augustin slijedi Platona,Toma Aristotela

Page 9: Pregled kolegija filozofska antropologija

DESCARTES

obnavlja dualizam tijela i duše (res extensa i res cogitans).

KANT postavlja 4 pitanja:

1) Što mogu znati (područje metafizike)?2) Što trebam činiti (područje morala)?

3) Čemu se smijem nadati (područje religije)?4) Što je čovjek (područje antropologije)?

RACIONALIZAM dovodi do krajnosti res cogitansEMPIRIZAM dovodi do krajnosti res extensa

IDEALIZAM – vrhunac kod HEGELA

MATERIJALIZAM (prosvjetiteljstvo – francuski enciklopedisti; sve je materija, samo empirijski dokazivo se priznaje)

EVOLUCIONIZAM se razvija u ambijentu materijalizma 19. st.

DIJALEKTIČKI MATERIJALIZAM- Znanstveno potječe od Darwina a filozofski od Hegela

- RazlIka od Hegela je u tome da sve nastaje dijalektikom materije a ne duha; materija se postupno razvija u više oblike materije;

svijest je sofisticirani oblik materije- Historijski materijalizam nadovezuje se na dijalektički m. i

nastoji objasniti povijesni razvoj materije (dakle života i društva)

EGZISTENCIJALIZAN I PERSONALIZAM

Preteča PASCAL (Misli), uvodi intuiciju kao sastavni dio spoznaje

KIERKEGGARD: u središte stavlja pojedinačnu egzistenciju svakog čovjeka ponaosob

HEIDEGGER: najznačajniji predstavnik: tubitakJASPERS: granične situacije

MARCEL: kršćanski egzistencijalizamBUBER: personalizam

Page 10: Pregled kolegija filozofska antropologija

ŽIVOTINJSKO PONAŠANJE

• Vezano za okolicu; uvjetovano njome, visoko prilagođeno njoj i samo njoj, vezano za nju NAGONOM

• životinje imaju stanovitu praktičnu inteligenciju

LJUDSKO PONAŠANJE• Slobodno od okolice; otvoreno za svijet, za puninu bitka; neprilagođeno ničem

do kraja, čak slabo; čovjek je nedovršen, od njega se zahtijeva napor i stremljenje ka nečem višem

• Ovo stanje CORETH naziva temeljnom slobodom: nenavezanost na okolicu, odmak, uzdignutost nad neposredan instinktivni svijet

• SELBSTVOLZUG: samoostvarenje, samosvijest; čovjek je upućen na samog sebe, na pojedinačni, jedinstveni i neponovljivi JA.

To JA i svijest o njemu temelj je svakog čovjekova djelovanja

Popratna samosvijest: shvaćanje vanjskog kao realno drugačijeg od nas (znam da ja NISAM to)

Refleksna samosvijest: znam da znam

SVIJET I OKOLICA

Page 11: Pregled kolegija filozofska antropologija

• Teorija apstrakcije: stvar je konkretna i pojedinačna, a pojam je općenit i apstraktan

POJAM

• Sud ima formu: S jest P.• Predstavlja povezanost

pojmova• Bit suda jest u tvrdnji,

time sud podiže zahtjev za istinitošću

• odnosi se na SVE

SUD • Na temelju sudova izvodimo zaključak (koji je zapravo novi sud).

ZAKLJUČAK

OBLICI MISLI

PLUS uvid u temeljne principe:

Page 12: Pregled kolegija filozofska antropologija

IZVANJSKA i UNUTARBHAOSJETILA

prikupljaju podatke

Svi podaci dolaze u ZAJEDNIČKO OSJETLIO

(osjetna svijest: objedinjuje opažaje

vanjskih osjetila u 3D)

INTELECTUS

AGENS

INTELECTUS POSSIBILIS

(spoznaje bit stvari)BILJKA!

APSTRAKTNI POJAM

FANTAZIJA

+ VIS ESTIMATIVA

MOĆ PREDOČAVANJA (FANTAZIJA): SLIKA KOJU STVORI JOŠ UVIJEK JE VEZANA ZA KONKRETAN I POJEDINAČNI PREDMET KOJI IMA ISPRED SEBE; TEK DJELOVANJEM INTELECTUS AGENSA TA SLIKA ODVAJA SE OD MATERIJALNOG.

DODAJE DIMENZIIJU VREMENA

MOŽE POSADAŠNJITI OSJETNE OBJEKTE I AKO NISU TRENUTNO PRISUTNI

IMA REPPRODUKTIVNU MOĆ KAO I PRODUKTIVNU SPOSOBNOST (POVEZIVANJE POJMOVA U PREDMETE KOJE NE POSTOJE: ZLATNO BRDO

SREDIŠTE OVE MOĆI JE NA POVRŠINI MOZGA

SUDJELUJE U STVARANJU DUHOVNIH POJMOVA; OD NAJVEĆEG JE ZNAČAJA ZA UMJETNOST I SVAKO DUHOVNO STVARANJE

Page 13: Pregled kolegija filozofska antropologija

VOLJA I SLOBODA

Čovjek je čovjek po RAZUMU i po VOLJI

ZNANJE i HTIJENJE dva su načina čovjekova ostvarivanja

Toma Akvinski daje prednost razumu nad voljom. No ipak je volja nad razumom. Naime, voljom se usmjeravamo i prema stvarnostima koja nadilaze čovjeka, tako da je čin volje savršeniji od čina razuma:

„Bog je ljubav prema Bogu, ne spoznaja Boga”

Page 14: Pregled kolegija filozofska antropologija

Razumska težnja je slobodna. Da li smo i u htijenju i djelovanju

slobodni?

SLOBODA HTIJENJA I DJELOVANJA

LIBERTAS COACTIONE

od izvanjske prisile

LIBERTAS NECESSITATEod unutarnje

nužnosti

Postoje filozofski pravci koji poriču čovjekovu slobodu tvrdeći da je čovjek determiniran

MATERIJALIZAMSve podliježe kauzalnoj

determinaciji

IDEALIZAMČitava stvarnost je proces nastanka duha, čovjek je

moment nužnosti procesa, čitava povijest je određena

nužnošću

SUPROTNO tvrdiEGZISTENCIJALIZAM

SARTRE zastupa apsolutni indeterminizam

NIETZSCHE

Čovjek je uvjetovano, realno biće, njegova sloboda je uvjetovana. Naša sloboda je vezana sloboda, našem slobodnom odlučivanju zadane su vrijednosti i norme.

Sloboda ne znači samovolju već samoostvarenje u službi dobra. Dobro je ono za čim se teži (appetibile).

U području nižih vrijednosti (praktične i korisne) mi težimo da dohvatimo vrijednosti, da ih zgrabimo. U području viših vrijednosti naprotiv im se otvaramo i dopuštamo da nas prožmu i ponesu.

Page 15: Pregled kolegija filozofska antropologija

DOKAZI ZA SLOBODU

DOKAZ IZ ISKUSTVA (svjesni smo da smo

slobodni)

DOKAZ IZ CJELOKUPNOG UVJERENJA LJUDSKOG

RODA (pohvale i ukori su

sveprisutni)

METAFIZIČKI DOKAZ(svako biće po naravi teži

prema dobru, apsolutnom dobru)

ZAPREKE SLOBODNOJ

VOLJI

NEZNANJE

POŽUDA I STRAH

SKLONOSTI, LJUBAV, OČAJ

STRASTI

Page 16: Pregled kolegija filozofska antropologija

DOKAZI ZA BESMRTNOST DUŠE

ONTOLOŠKI DOKAZ

CONFIRMATIVUM

MORALNI DOKAZ

TELEOLOŠKI DOKAZ(naša narav teži prema blaženstvu koje jednom

negdje mora biti moguće)

Page 17: Pregled kolegija filozofska antropologija

I. TEORIJA• PANTEISTIČKO OBJAŠNJENJE

(emanacija)• SEMIPANTEIZAM• LJUDSKA DUŠA JE NAJVIŠI STUPANJ

BOGA I POSTAJE BOGOM (Fichte, Schelling, Hegel)

II. TEORIJA• GENERACIONIZAM (ljudska duša

ima zahvaliti svoje postojanje roditeljima koji su je proizveli po začeću)

III. TEORIJA• KREACIONIZAM

TEORIJE O NASTANKU LJUDSKE DUŠE

TRENUTAK STVARANJA LJUDSKE DUŠE

PREEGZISTENCIJALIZAMPitagora, Platon

KRŠĆANSKO MIŠLJENJEduša nastaje u trenutku ujedinjenja sa svojim tijelom

STARI SKOLASTICI prvih 40 (80) dana embrij ima vegetativnu dušu, a

nakon tog perioda, kad je ljudski organizam dovoljno formiran, biva stvorena ljudska duša

DANASLjudska duša stvara se odmah nakon spajanja

spolnih stanica

Page 18: Pregled kolegija filozofska antropologija

Konstitutivni princip tijela.Ona je princip koji se ne može iskusiti ali se mora pretpostaviti kao realni uvjet iskustva.Ona materiju čini jednim ljudskim tijelom.Ona je princip identiteta svijesti svjesnog duhovnog života (osjetno samoposjedovanje i raspolaganje samim sobom).Duša je ONTOLOŠKI PRINCIP koji na duhovan način utemeljuje cjelinu duhovnog života.

DUHOVNADUŠA

TRANSCENDENTNI PRINCIP koji uvjetuje jedinstvo svijesti iz kojeg proizlaze temeljni čini (ljubav) i to kao moji čini.

JA

Page 19: Pregled kolegija filozofska antropologija

INDIVIDUUM:

individuum in se et divisum ab omni alio

ČOVJEK KAO OSOBA

Pojam osobe pojavljuje se s kršćanstvom, u 4/5 stoljeću, u trinitarnim raspravama.

Boetije: Osoba je individualna supstancija duhovne naravi.

Page 20: Pregled kolegija filozofska antropologija