UNIVERZITET U TUZLI

UNIVERZITET U TUZLIFARMACUTSKI FAKULTET

Nermina KlapiKARCINOM I PREHRANASeminarski radTuzla , maj 2014

UNIVERZITET U TUZLIFARMACUTSKI FAKULTET

Nermina KlapiKARCINOM I PREHRANASeminarski radTuzla , maj 2014Naziv predmeta :Bromatologija Voditelj:dr.sc. Midhat Jaic vanr.prof.Broj stranica:16Broj slika:9Broj literarnih referenci: 9Broj tablica:1

Saetak radaMigracijske i epidemioloke studije jasno potvruju da nain i vrsta prehrane igraju glavnu ulogu u razvitku raka. Strunjaci procjenjuju da je oko 20 - 60% svih smrtnih sluajeva usljed raka uvjetovano nainom prehrane. Najnovija istraivanja ukazuju da prehrana bogata povrem sadri komponente koje u razliitim stadijima razvitka tumora djeluju hemopreventivno.U vezi sa navedenim potrebno je vie vremena posvetiti o edukaciji ljudi o vanosti pravilne ishrane u cilju spreavanja nastanaka ne samo raznih vrsta tumora nego i drugih harajucih bolesti dananjice.

Cilj ovog seminarskog je svakako da pokae uticaj pravilne prehrane na zdravlje,kao i pravilne prehrane kod oboljelih od karcinoma.

* KARCINOM

* PREHRANA

* ZDRAVLJE

* PREVENCIJA BOLEST

Sadraj1.Uvod...................................................................................22. Vrste karcinoma i promjene koje se javljaju u organizmu oboljelog.................................................................................32.1. Gubitak apetita-ANOREXA.prehrana za poboljanje.............................................................................52.2.Promjena u osjeaju ukusa hrane.....................................62.3. Suha usta-smanjenje/ili gubitak luenja pljuvake -XEROSTOMIA ...................................................................72.4.Oteenje sluznice MUKOZITIS-STOMATITIS......................................................................82.5.Munina-NAUZEA.........................................................92.6.Proliv-DIARHHEA........................................................93.Uticaj pravilne prehrane na nastajanje raka......................104..Zakljuak..........................................................................155.Literatura...........................................................................166.Reference...........................................................................161.UVODKarcinom-Rakje izraz kojim se oznaava oboljenje praeno nekontrolisanom i ubrzanom diobom elija nekog tkiva koji svojim rastom moe zahvatiti druga tkiva i organe.Tako stvorene elije se mogu iriti u druge dijelove tijela putem krvi ili limfnog sistema .

Ovaj pojam obuhvata oko 100 razliitih tipova karcinoma-raka

(Slika br.1-Invazivne skvamozne elije karcinoma/ Vrdoljak .-Klinika onkologija 2006)Glavne kategorije karcinoma-raka ukljuuju:

Karcinom poinje na pokrovnom epitelu koe, sluznica ili tkiva koje pokrivaju unutranje organe,

Sarkom rak mekih tkiva vlakna miia, kostiju, hrskavice, masnog tkiva krvnih sudova ili vezivnih tkiva u i oko zglobova,

Leukemija rak krvi - poinje u kotanoj sri, gde se obrazuju sve elije krvnih elementa, odakle kao izmenjene i nekorisne elije odlaze u krv,

Limfom i mijelom rak limfnog sistema (limfnih vorova-lijezda i limfnih sudova) otpoinje i zahvata elije imunog sistema,

Tumori centralnog nervnog sistema mozga, kimene modine i ovojnica- se razvija u tkivima koje sainjavaju mozak i kimenu modinu.

(Slika br.2-Skvamozne elije karcinoma/Gamulin S.Patofiziologija-2002)2.VRSTE KARCINOMA I PROMJENE KOJE SE JAVLJAJU KOD OBOLJELOG

Svi tumori nisu karcinomi,zato se i dijele na benigne i maligne. benigni tumorise ne ire u okolne oragane ili putem krvi, lako se otklanjaju ali se mogu pojaviti ponovo na istom mjestu,

maligni tumorise ire u okolne organe te putem krvi i limfne u druge razliite dijelove tijela, zahvatajui u isto vrijeme jedan organ / sistem ili vie organa (jetra, plua) / sistema (kosti ) leukemijanema oblika tumora ve je to rak cijele kotane sri koja se kod dijece i mladih nalazi u svim kostima a kod odraslih u pljosnatim kostima i na krajevima dugih cjevastih kostiju.Poznato je da poslije malignog oboljenja u organizmu nastaju mnoge promjene. ovjek gubi teinu jer stanice karcinoma oslobaaju toksine koji djeluju na zdravi dio tijela prekidajui apsorbiranje eljeza to dovodi do manjka eljeza u krvnoj plazmi. Imunoloki sistem je znatno oslabljen i nije sposoban se boriti sa nezadrivim rastom stanica karcinoma. U svakom sluaju energetski unos treba da bude to vei (2535 kcal/kg za odravanje tjelesne mase i 1050 kcal/kg za nadoknadu rezerve), kao i unos proteina (1-1,5 kcal/kg). Namirnice treba spremiti tako da podstiu apetit i u tanjir ne stavljati prevelike koliine hrane.Bolesniku treba pripremati ee i manje, ukusne i omiljene obroke. Mogu se pripremati obroci kojima je osnova mlijeko, i u njih umijeati sitan sir, mljeveno meso ili ribu, jaja, sladoled ili krem. Teku i masnu hranu izbjegavati. Mogu se koristiti i proteinski dodaci koje uzimaju sportisti, neutralnog ukusa i male zapremine, kao i preparati namijenjeni prvenstveno za enteralnu ishranu. Mirise iz kuhinje treba izbjei, tako da je najbolje da hranu priprema druga osoba. Korienje prirodnih zaina i aroma (limunov sok, jabukovo sire, kuhinjska so) se preporuuje, a izbjegavaju se topla i kisela jela, jer mogu da izazovu muku, gaenje i povraanje. Ukoliko se podnosi, moe se popiti po koji gutljaj gaziranog pia (mineralne vode, soda vode) ili limunade, kao i aa piva. Kod zapaljenja usne upljine, jede se tena hrana ili se koristi slamka. Uopte, treba unositi dovoljno vode umjerene temperature (ne u toku obroka) i to u malim gutljajima. Poeljno je poslije svakog obroka provesti bar 15 20 minuta u poluleeem stavu. Preporuuje se unossuplemenata vitamina B-kompleksa, vitamina A, C i E, kao i omega-3 kiseline.(1)(Nikoli ,2014)HRANA KOJA SE NE PREPORUUJE KOD OBOLJELOG OD RAKA JESTE:

Masno meso, dimljeno, mesne i riblje konzerve, iznutrice,kobasice, druge vrste jaja (osim kokoijih), masni tvrdi i zreli sirevi, zreo i slan kajmak, kondezovano mlijeko, sve vrste svjeeg hljeba, vrue lisnato tijesto, svjea tijesta sa kvascem, masni preni kolai, masti ivotinjskog porijekla, majoneza, biljna mast, previe slane namirnice, konzervisano povre, ekstrakti povra za supe, sueno povre, kiseo kupus i povre iz turije (ako nije prethodno dobro isprano istom vodom), preni krompir, ips, konzervisano voe, neljuteno voe, voni sokovi sa konzervansima i vjetakim zaslaivaima, estoka pia, vino, pivo, gazirana pia, mineralna voda bogata natrijumom, jaka crna kafa ili ruski aj, bijeli eer u veoj koliini, okolada, kakao, bombone, marmelade i demovi sa konzervansima, torte sa masnim nadjevom, vjetaki zaslaivai i vjetake boje za kolae. (2)( Nikoli, 2014 )Neeljeni efekti lijeenja raka su neizbjean i sastavni dio terapije sa kojim moramo biti upoznati i koje moemo ublaiti. Tegobe koje bolest u toku lijeenja ima se razlikuju od oboljelog do oboljelog, zavise od vrste lijeenje (hirurgija, zraenje hemoterapija davanje citostatika) kao i od same lokalizacije i tipa raka.

Savijeti i preporuke ovdje dati se odnose na najee tegobe sa kojim se oboljeli susree, a to su:

gubitak apetita,

promene u oseaju ukusa,

suvoa usta,

zapaljenje sluznice,

munina,

pojava proliva2.1.Gubitak apetita ANOREXA

Smanjenje ili gubitak apetita je kompleksan problem i izazvan mnogobrojnim iniocima koji ukljuuju vrstu lijeenja (operacija i/ili zraenje i/ili hemoterapija) ali i psihosocijalne faktore. (Slika br.3-ANOREKSIJA-anoreksine osobe vide sebe kao debele osobe )Preporuke za poboljanje apetita ukljuuju:

planirajte dan naprijed ta ete jesti,

jedite male obroke, visoko kalorine, esto (svaka 2 sata),

dodajte hrani koju uzimate proteinske (belanevine) i kalorine dodatke ,

pripremite i sauvajte male porcije hrane koju volite,

dorukujte obrok bogat kalorijama i proteinima (belanevinama) ,

obavezno izmedju glavnih obroka (doruak, ruak, veera) uzmite neto lagano za jelo,

uzimajte hranu koja svojim mirisom otvara apetit,

budite kreativni u pravljenju obroka i deserta,

probajte razne namirnice u spravljanju obroka,

posle svakog jela operite usnu upljinu i zube kako biste umanjili ukus predhodno uzete hrane(3)( Durbaba, 2008)Koju vrstu namirnica koristiti ?

mlijene proizvode: sir, krem od sira, jogurt, milkekj, mlijeko u prahu koje dodajete pudingu ili milkekju, sladoled,

puding,

ajno pecivo, krekere, keks,

testeninu

(Slika br.4-Sadraj pojedinih sastojaka u mlijeku )2.2.Promjena u osjeaju ukusa hranePromjene u ukusu se ee javljaju tokom lijeenja zraenjem i primanjem citostatika sa posljedinim gubitkom apetita i smanjenjem tjelesne teine to moe znaajno uticati na kvalitet ivljenja onog koji se lijei.

Ponekad i male promjene u vrsti hrane koje uzimate mogu biti od koristi.

Upotreba soka od limuna prije uzimanja hrane moe biti od koristi ako u ustima nemate oteenje sluznice u vidu zapaljenja ili pretjerane suhoe.Preporuke sa poboljanje ukusa :

jedite male a este obroke,

jedite kad ste gladni a ne kad ste navikli u porodici,

koristite plastini pribor za jelo ili slamu ako imate oseaj metala u ustima,

uzimajte hranu koju volite,

jedite u drutvu sa porodicom i prijateljima,

ne pripremajte hranu sami,

zamjenite crvena mesa: jajima, ribom, pletinom, sirom i tjesteninom,

koristite povre koje se kuha, ne izbjegavajte da ga jedete ako je pripremljeno na drugaiji nain nego sto ste navikli,

koristite zaine kao dodatak hrani i /ili ve pripremljene sosove,

koristite bonbone od limuna ali bez eera, gume za vakanje sa mentom ili mirisom voa koji volite ako imate oseaj metala u ustima. (4)( Durbaba, 2008)2.3.Suha usta - smanjenje / gubitak luenja pljuvake XEROSTOMIA

Najea neeljeni efekat zrane terapije u predjelu glave i vrata .

Posljedica je gubitak osjeaja okusa u ustima, oteano vakanje, gutanje i upotreba zubne proteze. Smanjeno luenje pljuvake u ustima poveava rizik oboljenja desni i zuba zbog odsustva prirodnog ienja.

Osnovni pristup za prevazilaenje ovog problema je uzimati esto i dosta tenosti (najmanje 2,5 l dnevno).Suha usta kao trajni problem poslije zraenja mogu usloviti znaajno smanjene resorpcije nekih oligoelemenata kao sto su gvoe, cink i selen.

(Slika br.5-Suha usta-dry mouth/Xerostomia)

Prijedlog za umanjenje ili ublaavanje tegobe suhih usta:

pranje usne upljine poslije svakog obroka i pred spavanje,

pranje i ienje proteze poslije svakog jela,

esto vlaite usta vodom,

izbjegavajte hranu ili tenost koja sadri mnogo eera,

ne piti alkoholna pia,

izbjegavajte ispiranje usta sa tenosti koja sadri alkohol,

uzimajte komadie jako slatke i kisele hrane i pia kojim se moe pojaati stvaranje pljuvake,

pijte svjee pripremljen sok iz voa bez dodatka eera umestogotovih sokova,

pijte tenosti na slamku/plastinu cjevicu.(5)( Vranei ,2007)2.4.Oteenje sluznice MUKOZITIS / STOMATITIS

Zapaljenje sluznice usne upljine, praeno bolom pri vakanju, kravarenjem iz desni obrazovanjem rana u ustima sa znacima infekcije stomatitis(slika 6.), deava se u toku hemoterapije, zraenja i transplantacije kotane sri.

(Slika br.6-Prikaz normalnih usta,i usta sa oteenom sluznicom)Preporuke za umanjenje tegoba bolnog zapaljenja sluznice:

uzimati meku hranu koja se lako vae i guta (banane, breskve, kruke, kaasti sok od kajsije, dinja, meki sir, puding, meko skuhana jaja, graak, argarepa sa ili bez mljevenog mesa,

izbjegavati sve namirnice vrste ili jela koja su ljuta , kisela , opora ili preslana,

pripremljena jela moraju biti meka i tena,

sjei hranu na male komade a meso koristiti samo mljeveno,

piti tenost na slamku , hranu uzimati hladnu ili mlaku,

redovno odravati higijenu usne upljine ispiranjem i pranjem zuba poslije svakog jela, jer je stvaranje pljuvake smanjeno,

poveati svakodnevni unos tenosti (do 2.5 l ) dnevno,

hrani dodavati kalorijske i proteinske sastojke.(6)(Durbaba, 2008)2.5.Munina NAUSEA

Oseaj munine (slika 7.)prati razna stanja i naine lijeenja oboljelih od raka.

Osnovno je izbjegavati hranu i/ili sredinu sa jakim mirisima. esto uzimanje hrane i tenosti i pored oseaja munine moe pomoi.

(Slika br.7-Osjeaj mucnine-NAUZEA )Preporuuje se:

uzimanje suhe hrane kao to su: krekeri, tost, keks,

sedjeti ili zabaciti glavu oko 1 sat posle uzimanja hrane,

izbegavati uzimanje hrane gde se ona priprema, odravati prostor u kome ivite dobro provjetrenim i bez mirisa,

isprati usta prije i poslije jedenja,

sisajte vrste bombone kao sto su pepermint ili bomboni sa mirisom limuna ukoliko osjeate neprijatan ukus u ustima.2.6.Proliv DIARRHEAZraenje, hemoterapija i operacije na probavnom traktu kao i emocionalni stres mogu biti uzrok velikog i estog broja tenih stolica sa posljedinim iscrpljivanjem oboljelog, gubitkom tenosti i odgovarajueg poremeaja elektrolitne ravnotee u organizmu.

Supe, orbe, sokovi koje koriste sportisti, banana, sok od paradajza mogu pomoi u nadoknadi elektrolita. Ukoliko su tegobe izraene i traju due od 3 dana to nije dovoljno te je neophodno primjeniti nadoknadu tenosti i elektrolita davanjem infuzija odgovarajuih rastvora.

Masna i hrana bogata vlaknima povre i voe, hladna ili pretopla jela i tenosti mogu pogorati postojee zapaljenje crijeva usred zraenja. (Slika br.8.-Proliv DIARRHEA/odnosno esti broj tenih stolica )

Preporuke u sluaju proliva :

piti najmanje 1 olju tenosti poslije svake tene stolice,

piti do 3 l tenosti zagrijane na sobnoj temperaturi tokom dana,

ne piti mlijeko i jesti mlene proizvode,

ne piti gazirana pia, ne jesti povre bogato vlaknima (graak, pasulj kupus, karfiol).

3.UTICAJ PRAVILNE PREHRANE NA NASTAJANJE RAKA

Brojna dosadanja istraivanja su pokazala da je rak bolest sa mnogo stadija i ija je pojava jako vezana sa imbenicima okolia i ivotnog stila,odnosno rak je zapravo rezultat meusobnog djelovanja imbenika okolia i genetskih inioca. Razlika u pojavnosti razliitih vrsta raka u razliitim zemljopisnim i socioekonomskim situacijama zajedno s mijenjanjem uestalosti nakon emigracije iz podruja s visokim rizikom u podruja s niskim i obrnuto, upuuje na ulogu imbenika okolia. Ta su opaanja navela na razmiljanje da je veinu novotvorina u naelu mogue sprijeiti kada bi se imbenici okolia mogli smanjiti ili odstraniti. U posljednje vrijeme posebna se vanost pridaje i prehrani kao jednom od imbenika u nastanku raka. Ljudska prehrana sadri mnogo razliitih prirodnih mutagena i karcinogena a i mnogo prirodnih protumutagena i protukarcinogena. Mnogi od mutagena i karcinogena djeluju na taj nain da stvaraju radikale kisika koji imaju vanu ulogu kao endogeni pokretai degenerativnog procesa, kao to je oteenje deoksiribonukleinske kiseline (DNK) i mutacije to moe biti povezano s rakom. Studije su pokazale da bi u prehrani bilo mudro poveati cerealije bogate vlaknima, povre i voe, a smanjiti potronju proizvoda bogatih mastima i prekomjernog alkohola. Dobra prevencija karcinoma debelog crijeva je odravati probavni sustav aktivnim. Vlakna pomau u regulaciji spomenute aktivnosti. Vano je naglasiti da dobro hidrolizirano tijelo pomae u ouvanju probavnog sustava, te je stoga vrlo vano piti mnogo vode, osobito ako se konzumiraju vlakna u pojaanoj koliini.(7)( araevi ,2014)Glikoalkaloidi - solanin i kakonin iz krompira su mogui teratogeni.Krompir ih sadri oko 15mg/200g. Ako su krompiri bolesni, natueni ili izloeni svjetlu, ti i drugi glikoalkaloidi doseu razinu koja moe biti smrtonosna za ljude.Teobromin i kofein;oba potenciraju oteenje DNK u ljudskim stanicama razliitim karcinogenima. Oko 2% praka kakaa je teobromin te stoga ljudi mogu okoladom konzumirati stotine miligrama teobromina na dan kao i u aju. Smatra se da je zato mnogo vrijedniji bijeli aj iz biljke Camellia sinensis koji ima vie polifenola od crnog aja a koji se ujedno nalaze u drugaijem omjeru nego u crnom aju. Bijeli aj moe sprijeiti DNK mutacije.Bob (Vicia faba) sadri toksine vicine i konvicine u koncentraciji oko 2% suhe teine. Spomenuta biljka moe u osjetljivih osoba i osoba s genetskim defektom izazvati hemolitiku anemiju.

Razliite karcinogene plijesni i mutageni nazoni su u hrani kontaminiranoj s plijesni (npr. kukuruz, penica, orasi, maslac od kikirikija). Neki od tih spojeva, kao to su sterigmatocistin i aflatoksin meu najjaim su sada poznatim karcinogenima i mutagenima.Novotvorine eluca i jednjaka vjerojatno su povezane s nitrozaminima i drugim nitrozo-sastojcima formiranim od nitrata i nitrita u hrani. Repa, celer, salata, pinat, rotkva i rabarbara sadre oko 200mg nitrata na porciju od 100g. Smatra se da u ovoj koliini mogu biti vani i protukarcinogeni u hrani.Dosadanja istraivanja u ljudi pokazuju, ali ne dokazuju, da je uzimanje velikih koliina masti u hrani povezano s rakom debelog crijeva i dojke. Povezanost postoji u mehanizmima oksidacijskih procesa koji se javljaju tijekom metabolizma masnih kiselina. Mast ini vie od 40% kalorija u prehrani razvijenih zemalja, dok je koliina pojedinih oksidiranih masti znatna. Nezasiene masne kiseline i kolesterol u masti lako se oksidiraju, osobito tijekom kuhanja. Lanana reakcija peroksidacije lipida (uegnue) stvara brojne mutagene, promotore i karcinogene, te na taj nain omoguava izloenost probavnog sustava razliitim karcinogenima izvedenim iz masti. Zanimanje za poboljanje ljudske hrane odnosno da je ona to zdravija, sve vie dovodi do otkrivanja i vraanja nekim ve odavno poznatim stvarima. Tako je npr. lan, tonije njegovo sjeme naeno u egipatskim grobnicama jer se upotrebljavao kao laksativ i ekspektorans. Tijekom povijesti bila je upoznata njegova analgetska sposobnost, zdrobljeno sjeme koristilo se za cijeljenje rana, ulceracija, apscesa i duboko smjetenih upala. Cvijetovi lana koriste se kao kardiotonik i za smirenje. No ono to je jo vanije, sjeme lana sadri oko 30-40% ulja koje je sastavljeno od linolne i linolenske kiseline (omega-3 tip ulja) koje su vani zatitni imbenici protiv ateroskleroze, tromboze, artritisa i stoljeima poznata protukarcinogena uloga. Spomenute kiseline su esencijalne masne kiseline vane za funkciju imunog sustava i razvoj mozga. Lan sadri sastojke (engl. lignan) koji su fitokemijski sastojci, lanovi velike skupine fitoestrogena (prirodnih protukancerogena) i djeluju kao protuoksidansi sprijeavajui razvoj nekih tumora. Tako su istraivanja pokazala smanjenu uestalost uznapredovalog raka dojke u trenutku dijagnosticiranja.

Prenje i peenje hrane pogoduje oslobaanju tvari iz proteina koje imaju jako mutageno djelovanje. Karamelizacija eera i stvaranje smeeg materijala na kori hljeba i preprenom hljebu dovodi do nakupljanja razliitih agensa koji oteuju DNK. Kuhanje ubrzava reakciju uegnua jestiva ulja i masti u mesu, poveavajui tako konzumiranje mutagena i karcinogena. Tako npr. kafa sadrava znatne koliine zagorjelog materijala, ukljuujui mutageni proizvod pirolize metilglioksal. Sadri oko 250mg prirodnog mutagena klorogenike kiseline, te oko 100mg kofeina. Kofein koi sustav popravljanja DNK.

Osim tetnih tvari hrana sadri i zatitne tvari koje bi zapravo trebalo ee koristiti u prehrani. Tako se zna da je selen vaan prehrambeni protukarcinogen i koi nastanak tumora koe, jetre, debelog crijeva i dojke, premda u visokim dozama moe biti i tetan. Glutation je jedan od glavnih protuoksidansa i protumutagena u topljivoj frakciji stanica. Askorbinska kiselina je takoer vaan protuoksidans kao i mokrana kiselina. Jestive biljke i razliite suspstancije u njima, kao to su fenoli koe (kupus) ili pojaavaju (repa) karcinogenezu. (8)( araevi,2014)Soja (glycina maxima) spada u porodicu mahunarki i njezino zrno je dobar izvor bjelanevina, balastnih tvari, kalcija, eljeza, cinka, fosfora, magnezija i vitamina B-kompleksa. Zbog toga je soja namirnica koja ve odavno ima svoje mjesto u ljudskoj prehrani na Istoku i Zapadu.Sojino mlijeko i proizvodi od sojinog mlijeka kao tofu i sojin gru dobar izvor bjelanevina.

Ve od davnina zna se za ljekovito djelovanje soje na ljudski organizam, pa je tako u Kini pronaen medicinski zapis iz 450. godine prije nove ere u kojem se spominje ljekovit utjecaj soje na rad srca, bubrega, jetre i probavnih organa. Razliita najnovija istraivanja pokazuju da se uporabom soje u svakodnevnoj prehrani moe smanjiti rizik od pojave raka debelog crijeva, a nasluuje se i mogunost smanjenja rizika raka dojke, zahvaljujui protukarcinogenim tvarima. Talijanski i vicarski znanstvenici utvrdili su da se konzumiranjem teksturiranih sojinih bjelanevina moe smanjiti koncentracija kolesterola u krvi ak za 20%.U osnovi antikancerogenog djelovanja fermentiranih ivotnih namirnica stoji pozitivno djelovanje bakterija koje stvaraju mlijenu kiselinu (laktobacili)..Profilaktiko i terapijsko djelovanje sastojaka biljaka (npr. luk, enjak, zelje) bilo je poznato jo starim Egipanima prije oko 3.000 godina. Tek u posljednjih 10 - 20 godina razvitkom efikasnih dijagnostikih metoda izolirane su brojne tvari s zatitnim uinkom u namirnicama biljnog porijekla koje su nazvane "sekundarne biljne tvari" - fitokemikalije (phytochemicals). Ove tvari posjeduju posrednu vrijednost u prehrani, a mogu na najrazliitije nainesprijeiti nastanak raka.Najpoznatija i najbolje istraena tvar s hemoprotektivnom potencijom je beta-karoten. Najvee koncentracije beta-karotena nalaze se u povru naranaste boje (mrkva i tikva), u zelenim listovima povra (pinat, blitva, zelje) i marelicama. Antikancerogena svojstva dokazana su i kod drugih karotenoida: likopena iz rajica ili ksantofila iz zelja. Redovan unos velikih koliina ivotnih namirnica bogatih karotenoidima korelira u studijama s jasno niim rizikom nastanka raka, osobito raka plua, prostate i dojke. Fitosterini nalikuju svojom strukturom kolesterinu, a namirnice najbogatije fitosterinima su sjemenke suncokreta i sezama. Posjeduju zatitno djelovanje u nastanku raka debelog crijeva. Ove tvari sprjeavaju stvaranje sekundarnih unih kiselina u debelom crijevu koje djeluju kao promotori u nastanku raka.Moemo zakljuiti kako je ipak vano ono to jedemo, te je preporuljivo da se mijenjanju navike konzumiranja hrane kako bi smo i na taj nain pomogli naem organizmu u obrani od mnogih bolesti.

KOJA JE HRANA ZDRAVA A KOJU TREBA IZBJEGAVATI ?Na kraju da rezimiram ,da je ovo kljuno pitanje na koje svaki bolesnik treba znati odgovore ukoliko eli poveati izglede za ozdravljenje. Hrana je bitna pri lijeenju ve dijagnosticiranih bolesnika, ali i pri prevenciji da do oboljenja ni ne doe. Odgovor na to pitanje je poznat, iako ga mnogi doktori, ak i onkolozi, nisu svjesni.

Zbog sloenosti problema nije mogue dati kratak i istovremeno kvalitetan odgovor.Kratak, jako saet i nedovoljno precizan odgovor bi moda mogao glasiti :

Jesti vie raznolikog i arenog povra. Termiki ne obraivati. Jesti sirovo. Piti sokove od povra.

Jesti voe, bobice i oraaste plodove, takoer bez termike obrade.

Jesti samo odreene ivotinjske proizvode.

Uzimati dodatake prehrani (suplemente).

Ne jesti hranu baziranu na bijelom branu ili zaslaenu bijelim eerom. eer hrani rak. Hrana ili pie visokog glikemikog indeksa u kratkom roku preplavi krvotok sa eerom, odnosno nahrani stanice raka.

Ne dopustiti gubitak tjelesne mase. Veina pacijenata ne umire od tumora direktno, ve od tjelesne iscrpljenosti.

(9) (Quillin, 2013)4.ZAKLJUAKNakon svega navedenog vidimo da pravilna ishrana ima jako bitnu ulogu kod a svih vrsta tumora,jer mnoge namirnice kod oboljelih od raka djeluju pozitivno poboljavajui opte stanje organizma,a jedan od faktora koji jos utiu na opte zdravlje organizma je i fizika aktivnost,i rano otkrivanje.Tako npr.kod raka dojke od kog obolijevaju mnoge ene dananjice,a ako se otkrije na vreme rak dojke je izljeiv u vie od 90 posto sluajeva. Strunjaci napominju da bi najmanje treina ovih tumora mogla biti izbjegnuta. Zato savjetuju da je svakodnevno bavljenje nekom od fizikih aktivnosti u trajanju od 30 do 60 minuta glavno u ouvanju zdravlja dojki, ali i samopregledi i redovne kontrole kod ljekara. Iako nema nijednog sigurnog dokaza da pojedine namirnice imaju bilo kakav uticaj na brzinu rasta postojeeg tumora,ono sto je dokazano je to da ishrana i ishranjenost onkolokih bolesnika, su znaajne za tok bolesti, budui da mogu popraviti opte stanje, snagu i samopouzdanje bolesnika, kao i kvalitet ivota.

5.LITERATURA1. http://www.breastcancer.org/2. http://www.klix.ba/forum/karcinom-i-borba-sa-njim--t26209.html-f=42&start=2253. http://medicinabih.info/2012/01/09/karcinom-jetre/

4. http://www.poliklinikazdravlje.com/index.php/prehana/2151-utjecaj-prehrane-na-nastanak-raka-5. http://www.centar-zdravlja.net/forum/showthread.php?t=15606. http://magazin.net.hr/zdravlje/istrazivanja/prehrana-koja-zaustavlja-rast-tumora7. http://www.rak-prehrana.com/hr/nova-saznanja-u-prevenciji-i-borbi-protiv-raka/kurkumin-stiti-od-raka-ali-i-drugih-upalnih-procesa?start=58. http://www.rak-prehrana.com/hr/nova-saznanja-u-prevenciji-i-borbi-protiv-raka/kurkumin-stiti-od-raka-ali-i-drugih-upalnih-procesa?start=59. http://www.zdravlje-prehrana.com/tag/tumor/10.http://www.onkomedikus.co.rs/saveti/saveti-za- obolele.html11.http://www.cybermed.hr/clanci/prehrana_i_rak12.Abbott PJ. Carcinogenic chemicals in food evaluating the

health risk. Food Chem Toxicol 1992;30:327-32.

13. Lutz WK, Schlatter J. The relative importance of mutagens

and carcinogens in diet. Pharmacol Toxicol 1993; 72: 104-7.

6.REFERENCE1- Nikoli M. 2014 STETOSKOP INFO2- Nikoli M. 2014 STETOSKOP INFO

3- Durbaba M. 2008-FMMS OnkoMedicus

4- Durbaba M. 2008-FMMS OnkoMedicus

5- Vranei D.,Alebi I. 2007 PLIVAMed.net

6- Durbaba M. 2008-FMMS OnkoMedicus7,8-araevi B. 2014 Prehrana i rak-cybermed.hr.9-Quillin P.,D.P. 2013 www.rak-prehrana.com PAGE 16