of 25 /25
Sadržaj Uvod......................................................... 2 1. Pravilna prehrana...........................................3 1.1. Planiranje pravilne prehrane............................ 4 1.2. Važnost makronutrijenata u svakodnevnom životu............7 1.2.1. Ugljikohidrati......................................7 1.2.2. Masti...............................................8 1.2.3. Bjelančevine........................................8 2. Piramida zdrave prehrane.................................... 8 2.1. Žitarice............................................... 9 2.2. Povrće................................................ 10 2.3. Voće.................................................. 10 2.4. Mliječni proizvodi..................................... 10 2.5. Meso i mahunarke....................................... 11 3. Energetske potrebe čovjeka.................................11 3.1. Standardi za unos nutrijenata...........................13 Zaključak................................................... 15 Literatura.................................................. 16 1

Prehrana Who

Embed Size (px)

DESCRIPTION

rad

Text of Prehrana Who

SadrajSadraj.........................................................................................................................................1 Uvod ...........................................................................................................................................1 1. Pravilna prehrana....................................................................................................................2 1.1. Planiranje pravilne prehrane ...........................................................................................4 1.2. Vanost makronutrijenata u svakodnevnom ivotu.................................................6 1.2.1. Ugljikohidrati............................................................................................................7 1.2.2. Masti..........................................................................................................................7 1.2.3. Bjelanevine..............................................................................................................8 2. Piramida zdrave prehrane .......................................................................................................8 2.1. itarice.............................................................................................................................9 2.2. Povre...............................................................................................................................9 2.3. Voe...............................................................................................................................10 2.4. Mlijeni proizvodi..........................................................................................................10 2.5. Meso i mahunarke..........................................................................................................10 3. Energetske potrebe ovjeka................................................................................................11 3.1. Standardi za unos nutrijenata.......................................................................................12 Zakljuak ..................................................................................................................................14 Literatura ..................................................................................................................................15

Uvod1 Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajue tijelo meunarodnog javnog zdravstva. Sjedite joj je u enevi u vicarskoj. SZO su osnovali UN 7. travnja 1948. godine. Prvi predsjednik skuptine SZO-a bio je prof. Andrija tampar. 1

Trenutana generalna direktorica je Margaret Chan (od 4. sijenja 2007. godine). SZO je nasljednica Zdravstvene organizacije (engleski Health Organisation), agencije Lige naroda. 2 Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) afirmativno djeluje u podruju koritenja voa i povra te njihovih preraevina u ishrani. Prisutne su brojne preporuke i uputstva za ishranu, pogotovu za hranu koja sadri voe i povre u cilju prevencije mnogih oboljenja. Fokus budueg razvoja WHO e se zadrati na 4 kljuna segmenta: 1. Uspostavljanju okvira znanstvene procjene bazirane na znanstvenim metodama 2. sigurnosti prehrambenih proizvoda dobivenih modernim biotehnologijama 3. Povezivanju procjene rizika sa upravljanjem rizicima i komuniciranjem u vezi rizika 4. Otvaranju perspektiva i promociji zdravlja i razvoja zdravstvene politike U ovom radu e se opisati pravilna prehrana po preporukama WHO-a, potom sama piramida zdrave prehrane, a u treem dijelu e se opisati energetske potrebe ovjeka kao i standardi za unos nutrijenata.

1. Pravilna prehranaTermini pravilna i zdrava prehrana, koji se esto poistovjeuju, proizali su iz istog nastojanja za postizanjem dobrog zdravlja putem konzumiranja adekvatne prehrane. Moglo bi se rei da je pravilna/zdrava prehrana nain prehrane kojim se u organizam unose sve tvari potrebne za rast, razvoj te odravanje normalne funkcije tkiva i organa. Pravilnom prehranom 2

se odrava dobro zdravlje, zadovoljavaju se energetske potrebe, omoguuje se obavljanje fizikog rada, a ne manje vaan aspekt pravilne prehrane ine i njena organoleptika svojstva koja ju ine prihvatljivom i ukusnom. Pravilna prehrana podrazumijeva ukusne i hranjive obroke koji se konzumiraju 3-5 puta dnevno. Pravilna prehrana nije sinonim za odricanje- niti od okusa niti od omiljene hrane i nipoto ne smijemo hranu dijeliti na dobru i lou. Bit je u umjerenosti i raznolikosti. Svaka krajnost prijetnja je uspjehu. Periodi izgladnjivanja i prejedanja trebali bi postati prolost za sve koji ele postii i odrat svoju idealnu tjelesnu masu. Pri planiranju prehrane hranu najee djelimo u 6 skupina, ovisno o dnevnim energetskim potrebama, za svaku skupinu namirnica preporuuje se odreen broj serviranja koji bi trebali unijeti tijekom dana.1 Na razvoj koncepta pravilne prehrane utjecao je brzi razvoj znanosti o prehrani, a pogotovo vane spoznaje kao to je uloga vitamina u organizmu, mogunost prevencije i lijeenja raznih bolesti putem hrane, kao i epidemioloke studije koje su pokazale vezu izmeu naina prehrane i tzv. "civilizacijskih" bolesti. Termin pravilna prehrana sve se vie upotrebljava u znanstvenim krugovima, gdje se ipak neto razlikuje od termina zdrave prehrane koja je esto povezana sa raznim prehrambenim pokretima i "manje" znanstvenim spoznajama. Pravilna prehrana kakvu zastupa nutricionizam bazira se na znanstvenim spoznajama, a cilj joj je omoguiti dui, zdraviji i kvalitetniji ivot ponajprije svakom pojedincu, a zatim grupama osoba sa posebnim prehrambenim potrebama i itavim populacijama. Danas je uobiajeno da se cjelokupni rezultati istraivanja iz polja nutricionizma saimaju u tzv. prehrambene preporuke ili prehrambene smjernice. Primjer su amerike Dietary Guidelines for Americans. Smjernice se osim u pisanom obliku mogu dati i u pojednostavljenom grafikom obliku kao to je to npr. Piramida zdrave prehrane koja je prvi puta prezentirana u SAD-u 1992. godine, a koja je do danas doivjela mnoge preinake u raznim zemljama. Takoer se u tabelarnom obliku daju kvanticifirane norme za unos razliitih prehrambenih tvari - bjelanevina, masnoa, ugljikohidrata, vitamina i minerala. Osim dobro poznatih amerikih RDA, od nedavno pretoenih u DRI - Dietary Reference Intakes (Referentni Prehrambeni Unos), poznate su i norme Svjetske zdravstvene organizacije.2 Zakonodavstvena i prehrambena industrija SAD-a od 1994. godine zahtjevaju ispravno etiketiranje prehrambenih prozvoda: na etiketi (nutricionistike naljepnice) se oznaava 14 parametra sljedei redom: kcal, kcal iz masti, ukupna mast, zasiena mast, kolesterol, NA,1

Alebi,Iva; Vranei; Darija; Hrana pod povealom: kako razumjeti i primijeniti znanost o prehrani , 2006,Zagreb 2 Mandi; Milena; Znanost o prehrani,Osijek,2003

3

ukupni ugljikohidrati, vlakna, eer, bjelanevine, vitamini A i C, Ca i Fe. Neke nutrijente mogu sami proizvoai dodati kao kcal iz jednostruko- i viestruko nezasienim masti, kaliji, neke vitamine i dr. Etiketiranjem se eli smanjiti bolesti, jer se educiraju potroai. Najvie se eli utjecati na bolesti srca i raka, dva najvea zdravstvena problema SAD-a. Za etiketiranje prehrambena industrija troi 1.400 milijuna dolara, no ako educirani potroai promjene svoje prehrambene navike, smanjenje rizika bolesti donijet e dobit od 26.000 milijuna dolara.3

1.1. Planiranje pravilne prehraneJedan od najrasprostranjenijih nedostataka ivota savremene civilizacije je nepravilna prehrana, koja je uzrok mnogih bolesti kao to su defekt pri raanju djece, mentalne i fizike retardacije, slabosti imunog sistema, sljepoa pa ak i smrti. Uzrok je nedostatak u svakodnevnoj prehrani vitamina i minerala ("mikronutritijenata"). Nizak nivo konzumiranja voa i povra je najei uzrok deficijencije mikronutritijenata. Prema FAO/WHO Expert Report on Diet dnevno je potrebno 9 do 10 porcija 8 voa i povra a minimalno ih konzumirati 5 puta na dan. Studija koje su raene u organizaciji FAO i WHO pokazuju da se prosjeno dnevno konzumira duplo manje. Takoer je procijenjeno da oko 3 miliona ljudi umire zbog neadekvatnog konzumiranja voa i povra. to se tie preporuka zdrave ishrane, mogu se navesti najvanije, a one su sljedee: jesti raznovrsne namirnice odravati ravnoteu izmeu koliine hrane i fizikih aktivnosti odrati i poboljati tjelesnu teinu odabrati prehranu bogatu itaricama, povrem i voem, odabrati prehranu s malo zasienih masti i kolesterola, odabrati prehranu s umjerenim koliinama eera, soli i natrija, ukoliko se konzumira alkoholno pie, onda to treba raditi umjereno, paziti da hrana bude zdravstveno ispravna.

3

Isto,

4

Prehrana je znaajan imbenik okoline iji se utjecaj na zdravlje oituje tijekom itavog ivota pojedinca. Hrana osigurava energiju potrebnu za rast, za tjelesnu aktivnost i ostale tjelesne funkcije (npr. disanje, kontrolu tjelesne temperature, mentalni rad, cirkulaciju, probavu). Hrana je svaka tvar ili proizvod preraen, djelomino preraen ili nepreraen, a namijenjen je da ga ljudi konzumiraju ili se moe oekivati da e ga ljudi konzumirati. Hrana osigurava energiju i hranjive tvari (nutrijente) koji su potrebni za ouvanje zdravlja, normalan rast i razvoj te reprodukciju. Interakcije hrane i ivog organizma prouava znanost o prehrani (nutricionizam). Ishodini izvor energije svim ivim organizmima je Sunce. Fotosintezom zelene biljke svjetlosnu energiju prevode u energiju kemijskih veza glukoze. Proteini, masti i drugi ugljikohidrati sintetiziraju se iz ovoga temeljnog ugljikohidrata kako bi se zadovoljile potrebe biljke. ivotinje i ljudi dobivaju ove nutrijente i energiju iz njih jedenjem biljaka i mesa drugih ivotinja. Kad govorimo o energiji u hrani, zapravo mislimo na potencijalnu energiju. Energija makronutrijenata sadrana je u kemijskim vezama i oslobaa se tijekom metabolizma hrane. Iako sva energija naposljetku prijee u toplinu koja odlazi u atmosferu, jedinstveni procesi u stanici omoguuju prethodnu upotrebu energije za obavljanje svih zadaa potrebnih za odranje ivota. Organizam konvertira energiju iz hrane u molekule ATPa bogate energijom s 50%-tnom efikasnosti (preostalih 50% izgubi se kao toplina). Pri troenju ATP-a za obavljanje rada opet se 50% izgubi kao toplina. Dakle, ukupna efikasnost organizma pri konverziji energije iz hrane u rad je 25% (preostalih 75% izgubi se kao toplina). Svjetska zdravstvena organizacija ovako definira energetske potrebe: energetske potrebe pojedinca jednake su unosu energije hranom koji je u ravnotei s energetskom potronjom, a pritom su sastav tijela, tjelesna masa i razina tjelesne aktivnosti u skladu s dugoronim zdravljem; one omoguuju odranje ekonomski nune i socijalno poeljne tjelesne aktivnosti. Za djecu, trudnice i dojilje energetske potrebe ukljuuju energiju za stvaranje novog tkiva ili dojenje.4 Hranom unosimo tvari koje izgrauju i odravaju tijelo, pridonose odravanju tjelesne i mentalne kondicije, te poboljavaju otpornost prema bolestima. Elementi prehrane koje tijelo koristi zovu se nutrijenti. Bitne su tri osnovne funkcije koje imaju nutrijenti:4

World Health Organization. Energy and protein requirements. Report of a joint Food and Agriculture

Organization World Health Organization/United Nations Universit (FAO/WHO/UNU) Expert Consultation, Technical Repor Series 724, Geneva. 1985.

5

1.Opskrba tijela energijom 2.Osiguranje fizikog rasta i razvoja stanica 3.Zatita tijela. 5 Ako jedan ili vie nutrijenata stalno nedostaje u prehrani, s vremenom se mogu razviti ozbiljne bolesti, pa ak i smrt. Primjerice, bez odreenih nutrijenata u tonim koliinama pojedinac moe oslijepiti, postati sterilan ili mentalno zaostao. Kosti mogu postati krhke i pucati, moe se razviti iritacija koe, a kosa i nokti mogu ispasti. Nutrijenti se mogu klasificirati u dvije osnovne kategorije: 1.Makronutrijenti 2.Mikronutrijenti Makronutrijenti (ugljikohidrati, masti i bjelanevine) i voda prisutni su u hrani u najveem udjelu. Ugljikohidrati i masti opskrbljuju stanice tijela energijom, dok su bjelanevine (proteini) potporna snaga stanicama i tkivima za njihovu izgradnju. Definirana je tono odreena koliina makronutrijenata u zdravoj prehrani: 45-65% ugljikohidrata, 20-35% masti i 10-35% proteina. Voda ne pridonosi energiji, ali je osnovna kao medij u kojem se odvijaju sve kemijske reakcije u tijelu, a presudna je i za regulaciju tjelesne temperature. Mikronutrijenti (vitamini, minerali, elementi u tragovima) se nalaze u vrlo malim koliinama u tijelu, ak u miligramskim i mikrogramskim koliinama. Kao ni voda, mikronutrijenti ne pridonose energiji stanica i organizma, ali su u dovoljnim koliinama nuni za funkcioniranje vanih tjelesnih procesa. Iako su potrebne koliine esto veoma male, veina mikronutrijenata smatra se esencijalnim nutrijentima, nezamjenjivima za tjelesne procese. Osim toga, veinu mikronutrijenata sam organizam ne moe proizvesti, nego ih se mora osigurati iz hrane.6

1.2. Vanost makronutrijenata u svakodnevnom ivotuS obzirom da svako razdoblje ivota ima svoje specifinosti, treba osigurati onoliko energije te prehrambenih i zatitnih tvari koliko je predvieno potrebama pojedinih dobnih skupina. Nutritivne tvari izgrauju i odravaju tijelo, pridonose odravanju tjelesne i mentalne kondicije, te poboljavaju otpornost prema bolestima. Glavni izvori energije su ugljikohidrati (55-60% ukupnog dnevnog energetskog unosa), masti (ne bi trebale premaiti vie od 30%

5 6

Matasovic,Danko; Poznavanje prehrambene robe;Zagreb,kolska knjiga, 1993 Isto,

6

energetske vrijednosti dnevno) i bjelanevine (10-15% ukupnog dnevnog energetskog unosa). Vitamini i minerali su potrebni organizmu, ali u znaajno manjim koliinama nego bjelanevine, masti i ugljikohidrati. Voda je neophodna za ivot i zdravlje. Sainjava vie od 50% tjelesne teine, svakodnevno je preporuljivo popiti 1,5 do 2 l tekuine to ovisi o tjelesnoj aktivnosti i termikim uvjetima okoline. Najbolje je potrebu za tekuinom zadovoljiti pijenjem vode.

1.2.1. UgljikohidratiNajvaniji izvor ugljikohidrata su namirnice biljnog porijekla; itne pahuljice, kruh, tjestenina, ria, voe, povre, mlijeko, mlijeni proizvodi, eer i slastice. Prema probavljivosti se dijele na probavljive i neprobavljive. Probavljivi ugljikohidrati su krob i eeri, lake se probavljaju nakon kuhanja, a namirnice u kojima su najzastupljeniji su itne pahuljice, ria, krumpir te brano i proizvodi od brana. Neprobavljivi ugljikohidrati su vlaknaste tvari koje se ne mogu iskoristiti kao izvor energije, a nalaze se u povru i vou, itaricama od punog zrna te ubrzavaju odstranjivanje tetnih i toksinih sastojaka iz organizma. Viak ugljikohidrata se pohranjuje u obliku glikogena u jetri i miiima, a preostali dio nakon popunjenja tih rezervi pretvara se u mast i kao energetska rezerva deponira u masno tkivo.7

1.2.2. MastiBogat su izvor energije, a omoguuju nam apsorpciju vitamina A, D, E i K topljivih u mastima. Javljaju se u dva agregatna stanja- tekuem (ulja) i krutom (masti). Ulja dobivamo iz namirnica biljnog porijekla kao to su plodovi maslina i razne vrste sjemenja (suncokreta, uljane repice, lana, bue, kukuruznih i peninih klica). Masti, kao to su svinjska mast, mast peradi, loj i maslac su ivotinjskog porijekla (osim ribljeg ulja). Znanstvenim istraivanjima je dokazana uzrona povezanost izmeu vrste i koliine konzumiranih masti kao rizinog imbenika u razvoju nekih kroninih bolesti, prvenstveno srano ilnih, dijabetesa, pretilosti i nekih oblika raka. Stoga strunjaci preporuuju da se u prehrani preteito koriste biljna ulja bogata nezasienim mastima, a da ukupni unos masti u prehrani odraslih osoba ne premauje

7

Fullerton-Smith,Jill; Istina o hrani;Algoritam,Zagreb,2008

7

vie od 25-30% energetske vrijednosti dnevnog obroka, s tim da se svega 10 % namiruje iz masti ivotinjskog porijekla (zasienih masti). Prilikom planiranja prehrane treba biti svjestan i da postoje tzv. nevidljive masti sadrane u namirnicama, poglavito u mesu i mesnim proizvodima.

1.2.3. BjelanevineBjelanevine se nazivaju zatitnim prehrambenim tvarima jer izgrauju stanice te su neophodne za rast i obnavljanje tkiva. Slue i kao izvor energije jer su graene od lanaca aminokiselina. Aminokiseline koje organizam nije u mogunosti sintetizirati potrebno je unijeti putem hrane, stoga ih nazivamo esencijalnim aminokiselinama. Esencijalne aminokiseline organizam uglavnom namiruje iz namirnica ivotinjskog porijekla, kao to su npr. meso, riba, jaja, mlijeko i mlijeni proizvodi, a dijelom od mahunarki (grah, lea, soja), namirnica biljnog porijekla. to je sastav bjelanevine sliniji sastavu ljudskog organizma, njezina iskoristivost odnosno bioloka vrijednost je vea.8

2. Piramida zdrave prehranePiramida zdrave prehrane je paljivo sastavljen plan onog to u nutritivnom smislu treba ljudskom tijelu, kojeg je sastavilo ameriko Ministarstvo poljoprivrede. Piramida zdrave prehrane je vodi koji utvruje to bismo trebali jesti svaki dan i koji vam pomae pri planiranju obroka, kako biste svaki dan unijeli potrebnu koliinu hranjivih tvari u organizam. Piramida prehrane e vam pomoi da ouvate zdravlje i kondiciju uz uravnoteenu i zdravu prehranu. Ameriko Ministarstvo poljoprivrede je prvu piramidu zdrave prehrane objavilo 1992.g., a 2005.g. su napravili njenu izmjenu. Piramida koja je do 2005.g. bila dvodimenzionalna, postaje trodimenzionalna, a kako bi se pokazao pozitivan utjecaj redovitog vjebanja na tijelo, s jedne strane je ucrtan lik koji tri gore po piramidi. To pokazuje da je tjelovjeba vana za odravanje uravnoteenog stila ivota. Prethodne vodoravne linije piramide pretvorile su se u okomite koje se sputaju iz vrha piramide. Naranasta boja oznaava itarice, zelena povre, crvena voe, uta ulja i masti, plava mlijeko i mlijene proizvode, a ljubiasta koliine mesa, ribe i mahunarki koje biste trebali jesti svaki dan.8

Isto,

8

Uz pojavu novog lika koji vjeba, piramida hrane ukljuuje starih pet skupina hrane: 1. itarice 2. Povre 3. Voe 4. Mlijeko i mlijeni proizvodi 5. Meso i mahunarke.

2.1. itariceitarice se dijele na cjelovite i rafinirane. Koliina itarica koje trebate jesti ovisi o vaoj dobi, spolu i razini fizike aktivnosti. Preporuene dnevne koliine su 85-170g dnevno za ene, 115-225g za mukarce. Najmanje polovica itarica koje konzumirate bi trebale biti cjelovite itarice. itarice su vaan izvor mnogih hranjivih tvari, ukljuujui vlakna, nekoliko B vitamina (tiamin, riboflavin, niacin i folna kiselina) i minerala (eljezo, magnezij i selen). Vlakna iz cjelovitih itarica, kao dio ukupne zdrave prehrane, pomau u smanjenju razine kolesterola u krvi i mogu umanjiti rizik od bolesti srca. Vlakna su vana za pravilan rad crijeva.9

2.2. PovreBilo koja vrsta povra ili 100% sok od povra spada u skupinu povra. Povre moe biti sirovo ili kuhano, svjee, smrznuto, konzervirano ili sueno, i moe biti cijelo, narezano ili pripremljeno kao pire. Povre je organizirano u 5 podgrupa, ovisno o njihovom sadraju hranjivih tvari: tamnozeleno povre (brokula, pinat, kelj...), naranasto povre (tikva, mrkva...), povre bogato krobom (krumpir, kukuruz, graak...) , suene mahunarke (grah, soja, lea..) i ostalo povre (krastavci, cvjetaa, patlidan...). Veina povra ima, naravno malo masti i kalorija, a nemaju uope kolesterol. Prehrana bogata voem i povrem, kao dio ukupne zdrave prehrane moe smanjiti rizik od modanog udara, drugih kardiovaskularnih bolesti, moe smanjiti rizik od pojave dijabetesa tipa 2, moe zatititi od odreenih vrsta raka, kao to su rak usta, eluca i debelog crijeva. Povre je vaan izvor mnogih hranjivih tvari,

9

http://www.uppt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1024:piramida-pravilne-prehrane-

6&catid=24:prehrana&Itemid=60,19.10.2010;

9

ukljuujui kalij, vlakna, folne kiseline, vitamin A, vitamin E i vitamin C. Preporuene dnevne koliine su 2-3 alice.

2.3. VoeBilo koje voe ili 100% voni sok se rauna kao dio ove grupe. Voe moe biti svjee, konzervirano, smrznuto ili suho, i moe biti cijelo, narezano ili pripremljeno kao pire. Ljudi koji jedu vie voa i povra, i sastavni su im dio svakodnevne prehrane, imati e smanjeni rizik od nekih kroninih bolesti. Voe sadri vitalne hranjive tvari za zdravlje tijela. Veina voa ima malo masti, natrija i kalorija, a nema kolesterol. Voe je vaan izvor mnogih hranjivih tvari, ukljuujui kalij, vlakna, vitamin C, te folnu kiselinu. Preporuene dnevne koliine su 1,5-2 alice.

2.4. Mlijeni proizvodiU ovu grupu spadaju svi tekui mlijeni proizvodi i mnogi proizvodi od mlijeka. Mlijeni proizvodi koji sadre kalcij dio su ove skupine, a jela od mlijeka koji imaju malo ili uope nemaju kalcija, poput krem sira, vrhnja i maslaca, ne spadaju ovdje. Veina proizvoda od mlijeka bi trebala biti s malo ili bez masnoa. Ovdje spadaju mlijeko, jogurt, sir i deserti na bazi mlijeka (poput pudinga, sladoleda i sl.). Hrana iz mlijene skupine sadri hranjive tvari koje su vitalne za zdravlje i odravanje tijela. Ove hranjive tvari ukljuuju kalcij, kalij, vitamin D i proteine. Preporua se konzumiranje 3 ae mlijeka i mlijenih proizvoda dnevno.

2.5. Meso i mahunarkeSva jela od mesa, peradi, ribe, mahunarki, jaja, oraasti plodovi i sjemenke se smatraju dijelom ove skupine. Mahunarke su dio ove skupine, kao i skupina povre, zato jer su izvrsni izvori biljnih proteina, a takoer sadre druge hranjive tvari kao to su eljezo i cink. Veina mesa i peradi bi trebala biti krta i nemasna. Riba, oraasti plodovi i sjemenke sadre zdrave masnoe, pa ee izaberite ove namirnice umjesto mesa ili peradi. Vegetarijanci umjesto

10

mesa iz ove skupine mogu jesti mahunarke(soju, tofu, slanutak, grah...), oraaste plodove i jaja .Preporuene dnevne koliine konzumiranja hrane iz ove skupine su 140-170g dnevno. 10

3. Energetske potrebe ovjekaNormalna prehrana organizmu osigurava dovoljnu koliinu i optimalan odnos bjelanevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i tekuine. Ovom prehranom podmiruju se potrebe organizma za energetskim, gradivnim i zatitnim tvarima. Mogue su meusobne pretvorbe hranjivih tvari unutar organizma, ali ih ne treba niti precijeniti niti podcijeniti, jer takvi procesi zahtijevaju znatan utroak energije. Bjelanevine su gradivni elementi, ali ako nema masti i ugljikohidrata, koriste se u energetske svrhe. Masti su energetske tvari, ali bilo same, bilo s bjelanevinama gradivni su elementi. Organizam prema potrebama bjelanevine i masti pretvara u ugljikohidrate. To je proces glukoneogeneze (grki neos-nov, a genesis= postanak), tj. stvaranja glukoze iz ne ugljikohidratnih izvora,iz aminokiselina i glicerolskog dijela masti. Oko 40% aminokiselina se ne moe, a oko 60% se moe prevesti u glukozu (glukogeneaminokiseline). Organizam ugljikohidrate po potrebi prevodi u bjelanevine, a zasiene i nezasiene masne kiseline moe meusobno konvertirati. Energija se kao tvar niti stvara niti razara, ve konstantno recirkulira kroz nekoliko oblika(energetski ciklus), a u tijelu postoji kao kemijska, elektrina, mehanika, i toplotna. Metabolikim se procesima kemijska energija pretvara u elektrinu koja slui za rad mozga i ivaca; u mehaniku, potrebnu za kontrakcija miia; termiku, neophodnu za reguliranje tjelesne temperature i druge tipove kemijske energije za sintezu novih spojeva. Energija se javlja kao slobodna i vezana ili potencijalna. Slobodna se moe odmah aktivirati, a potencijalna je vezana u kemijskim spojevima, a prema potrebi se provodi u slobodnu. U eeru je energija vezana, ali ako eer "izgori", oslobaa se slobodna energija i rezultira rad. Kada se smanji raspoloiva slobodna i vezana energija, treba dodati "gorivo", a to je hrana. Pravilna prehrana osigurava stalan proces asimilacije (anabolizam) i disimilacije (katabolizam). Procesi asimilacije slue izgradnji organizma i sloenijih spojeva (za to je potrebna energija). Procesi disimilacije mobiliziraju rezerve i dovode do sagorjevanja, nastanka energije, ali se pri tome slobodna energija i troi, pa je potrebno uzimati hranu.10

http://www.uppt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1024:piramida-pravilne-prehrane-

6&catid=24:prehrana&Itemid=60,19.10.2010;

11

Tijekom gladovanja ili posta prvo se mobilizira kao rezerva glikogen iz jetre i miia i ta rezerva traje 12-48 sati, zatim se mobilizira masno tkivo.11 Energetske se potrebe organizma izraavaju u kcal ili kJ ili MJ (1 kcal=4,184 kJ, 1 kJ= 0,239(kcal). Svaka namirnica, ovisno o sastavu, sadri odreenu energiju. Treba razlikovati sirovu i iskoristivu energiju. Sirova je energija ona koja se oslobodi sagorijevanjem namirnica u kalorimetrijskoj bombi. Tim sagorijevanjem oslobodi se oko 4,1 kcal/1 g ugljikohidrata (17kJ/g),9,3 kcal/1 g masti (39kJ/g) i 5,4 kcal/1 g bjelanevina (23kJ/g). Te vrijednosti su pribline, jer se razlikuju ovisno o dotinom ugljikohidratu, masti ili bjelanevini. Sagorijevanjem u tijelu, zbog nepotpune oksidacije, naroito bjelanevina, ne oslobaa se toliko energije, pa govorimo o iskoristivoj energiji. Iskoristiva energija je energija prisutna u hrani i umanjena za energiju koja se izlui kao nerazgraene tvari u stolici. Rubner je predloio da se kao imbenik konverzije hranjivih tvari u iskoristivu energiju koriste za ugljikohidrate i bjelanevine 4,1 kcal/1 g, a masti9,3 kcal/1 g, meutim danas, zbog prethodno navedenog, uobiajeniji su Atwater-ovi faktori konverzije:4 kcal ili 16,7 kJ za 1 g bjelanevina i ugljikohidrata i 9 kcal ili 37,7 kJ za 1 g masti. Ovi imbenici pomau pri izraunavanju energetske vrijednosti namirnica ako je poznat sastav namirnica. Ako prilikom izraunavanja energije iz ugljikohidrata nije poznat sadraj vlakana,treba pretpostaviti kakva je hrana. Ako je siromana vlaknima, izraunanu energetsku vrijednostne korigiramo. No ako sadri umjereno ili puno vlakana (kod vegetarijanaca), dobivenu energetsku vrijednost te hrane mnoimo s 0,975, odnosno 0,950. Rubnerova izuavanja kau da se energija iz masti moe zamijeniti energijom iz ugljikohidrata, tj. 100 kcal iz masti prehrambeno je ekvivalentno sa 100 kcal iz ugljikohidrata-Rubnerov izo-dinamiki zakon12

3.1. Standardi za unos nutrijenataNajraniji formalni standard za unos hrane je iz 1835. Godine (British Merchant Seamans Act). Ovim dokumentom je propisano da svaki mornar britanske trgovake mornarice mora dobivati sok od citrusa radi prevencije skorbuta. Poetkom dvadesetog stoljea bilo je mogue preciznije procijeniti energetske i nutritivne potrebe i preporuke su stvarane na temelju fiziolokih potreba. Istodobno, sve je jasnija bila uloga vitamina i mineralnih tvari u ljudskoj prehrani. Uoena je potreba za preporukama i za vitamine i11

Antoni -Dega,Katica; Kai-Rak,Antoinette; Mesaro-Kanjski,Elika; Petrovi,Zrinka; Pravilnim izborom i pohranjivanjem namirnica uvate svoje zdravlje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb,2001 12 atali, Zvonimir;Energetske i nutritivne potrebe;Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Zagreb,2008

12

mineralne tvari, pored preporuka za energiju i makronutrijente te je takoer postalo jasno da preporuke trebaju biti drugaije za trudnice, dojilje i tijekom perioda rasta i razvoja. Godine 1939. preporuke amerikog Ministarstva poljoprivrede (US Department of Agriculture) sadravale su pored preporuka za energiju i proteine i preporuke za kalcij, fosfor, eljezo te vitamine A, C, B1. Prvi preporueni dnevni unos hranjivih tvari (Recommended Dietary Allowances, RDA) iz 1943. je godine, a formirao ga je Food and Nutrition Board (National Academy of Sciences, US) kao vodi za planiranje pravilne prehrane. Deseto i posljednje izdanje RDA iz 1989. godine ukljuuje preporuke za energiju, proteine, 3 elektrolita, 13 vitamina i 12 mineralnih tvari za 18 dobnih skupina s obzirom na spol. 13 RDA za odreeni esencijalni nutrijent odnosno energiju definira se kao prosjean dnevni unos hranom koji zadovoljava potrebe 97-98% zdravih pojedinaca odreene dobi i s obzirom na spol. U Hrvatskoj se RDA primjenjuju od 1994. godine, a novije su preporuke iz 2004. Godine. Standardi za unos nutrijenata odreuju se uzimajui u obzir brojne parametre poput najvanijih prehrambenih izvora nutrijenta u svakodnevnoj prehrani, bioiskoristivost nutrijenta, rezultate metabolikih studija koje otkrivaju minimalan unos koji sprijeava kliniku manifestaciju manjka, period potreban za pranjene tjelesnih rezervi, unos koji omoguuje prevenciju bolesti i poroajnih malfomacija. Dnevni referentni unos (Dietary Reference Intakes, DRI) predstavlja revidirane RDA, a DRI su utemeljene na znanstveno potvrenoj povezanosti unosa nutrijenata i optimalnog zdravlja te prevenciji kroninih bolesti u zdravih populacija. DRI ukljuuje preporuke za energiju, makronutrijente, vitamine (A, C, D, K, B1, B2, niacin, B6, folat, B12, pantotensku kiselinu, biotin, kolin, karotenoide) i mineralne tvari (kalcij, krom, bakar, fluor, jod, eljezo, magnezij, mangan, molibden, fosfor, selen, cink, arsen, bor, nikal, silicij, vanadij) te vodu, natrij i kalij. Dodatno su definirane i preporuke za specifine situacije, npr. za unos eljeza u vegetarijanaca zbog njegove slabe iskoristivosti iz namirnica biljnog podrijetla (nehemsko eljezo) ili npr. preporuke za vitamin C za puae.14 DRI ukljuuju RDA, utvrene prosjene potrebe (Estimated Average Requirement, EAR), adekvatan unos (Adequate Intake, AI) i najvei sigurnosni dnevni unos (Tolerable Upper Intake Level, UL). EAR je prosjean dnevni unos za koji je procijenjeno da zadovoljava potrebe samo 50% zdravih osoba odreene dobne skupine i spola. Ove vrijednosti su posebno korisne za odreivanje neadekvatnog unosa u skupina specifinih po unosu nekih nutrijenata, npr. manjka eljeza kod vegetarijanaca ili manjka vitamina B12 u13 14

Isto, atali,Zvonimir; Energetske i nutritivne potrebe; Laboratoriji za znanost i prehrani, Zagreb, 2008.

13

starijih osoba. Kad nema dovoljno istraivanja koja bi povezala unos razliitih razina nekog nutrijenta i specifinih zdravstvenih posljedica, EAR nije mogue definirati. Tada se primjenjuje AI, koji je obino odreen na temelju prosjenog unosa sline zdrave populacije. Ove vrijednosti su manje pouzdane i u mnogim sluajevima znaajno vee od RDA. Dakle, unos manji od AI ne implicira vei rizik od nekog zdravstvenog problema; unos u visini AI ili vei trebao bi osigurati adekvatnu koliinu odreenog nutrijenta. UL je najvii dnevni unos za koji se smatra da ne znai rizik za zdravlje; rizik se poveava ako je unos u visini UL dugotrajan.

Zakljuak

Suvremen nain ivota uvjetovan je demografskim, ekonomskim i socijalnim promjenama. Neke od karakteristika drutva jesu starenje populacije, poveanje broja malih obitelji (1-2 lana) i sve vei broj zaposlenih ena. U elji da se to bolje organizira i iskoristi slobodno vrijeme dolo je do promjena u tradicionalnom nainu kupovanja, pripreme hrane i konzumacije obroka. Sve uestalije obroci se pretvaraju u djelomine obroke - hrana koja se moe pojesti na brzinu, izvan vlastitog zdravlje. Budui da su potroai sve svjesniji vanosti utjecaja prehrane na zdravlje i informirani o moguoj uzronoj povezanosti pojedinih prehrambenih tvari i naina pripreme hrane s moguim rizikom od nastanka i razvoja osobito nekih kroninih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, neke lokalizacije karcinoma, osteoporoza, bolesti lokomotorikog aparata, 14 doma, a mlai narataj sve ee kupuje polupripremljene obroke. Ovakav stil ivljenja i prehrambenih navika sigurno utjee na

pretilost itd.), potroai sve vie posveuju pozornost sastavu namirnica. Prilikom kupnje namirnica provjeravaju deklaraciju o sadraju masnoa, kolesterola, soli, eera, vitamina i minerala te drugih sastojaka, uvjereni da pravilnom prehranom ne samo da mogu sprijeiti ili odgoditi razvoj neke kronine nezarazne bolesti ve i unaprijediti kvalitetu ivota. Smatra se da su tri vodea inioca rizika od nastanka i razvoja koronarne bolesti srca: puenje, hipertenzija i poviene vrijednosti kolesterola u krvi - koji zajedno ine oko 50% rizika od razvoja koronarne bolesti srca. Rezultati klinikih istraivanja u okviru primarne prevencije koronarne bolesti srca (KBS) potvrdili su da se snienjem razine kolesterola u krvi izravno utjee na incidenciju KBS-a, kako s letalnim tako i s pozitivnim ishodom. Epidemioloka istraivanja upuuju na povezanost prosjene vrijednosti ukupnog kolesterola u krvi ispitanika i postotka dnevnog energetskog unosa dobivenog iz masti, ponajprije zasienih masnih kiselina. Nadalje, rizik od nastanka koronarne bolesti srca u opoj populaciji ija je prosjena koncentracija kolesterola 240 mg/dL, gotovo je dvostruko vei u odnosu na populaciju ija vrijednost kolesterola u prosjeku iznosi 200 mg/dL.

Literatura

Alebi, Iva; Vranei, Darija; Hrana pod povealom: kako razumjeti i primijeniti znanost o prehrani, 2006,Zagreb Mandi, Milena; Znanost o prehrani,Osijek,2003 World Health Organization. Energy and protein requirements. Report of a joint Food and Agriculture Organization World Health Organization/United Nations Universit (FAO/WHO/UNU) Expert Consultation, Technical Repor Series 724, Geneva. 1985. Matasovic, Danko; Poznavanje prehrambene robe;Zagreb,kolska knjiga, 1993 Fullerton-Smith,Jill; Istina o hrani;Algoritam,Zagreb,2008 Antoni -Dega,Katica; Kai-Rak,Antoinette; Mesaro-Kanjski,Elika; Petrovi,Zrinka; Pravilnim izborom i pohranjivanjem namirnica uvate svoje zdravlje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb,2001

15

atali,Zvonimir; Energetske i nutritivne potrebe; Laboratoriji za znanost i prehrani, Zagreb, 2008. Internet stranica: http://www.uppt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1024:piramidapravilne-prehrane-6&catid=24:prehrana&Itemid=60,19.10.2010;

16