Click here to load reader

Ideje i Pripreme Za Inkluzivnu Nastavu

  • View
    158

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ideje i Pripreme Za Inkluzivnu Nastavu

Text of Ideje i Pripreme Za Inkluzivnu Nastavu

  • 1Ideje I prIpremeza InkluzIvnu nastavu

    Ideas and teachIng plansfor InclusIve educatIon

    Crna GoraZavod Za kolstvo

    Projekat finansira Evropska unija posredstvom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.An EU-funded project managed by the Delegation of the European Union to Montenegro.

  • 2Izdavai:Jadranski Koled ujedinjenog svijeta (uWc adriatic), duino (trst), Italija

    pedagoki centar crne gore, podgorica, crna gora

    Zavod za kolstvo crne gore

    Biblioteka:Korak po korak - Interaktivna nastava

    redakcioni odbor:prof. dr saa Mili

    doc. dr Biljana Maslovari

    prof. henry thomas

    valentina Bach

    Maria canfora

    ognjen dedagi

    Grafika: vesna Benedeti

    Fotografija: sami Mustafa

    tehnika realizacija:nevena abrilo, Zavod za kolstvo

    lektura i korektura:aleksandra veovi-Ivanovi, Zavod za kolstvo

    tampa:Ivpe - cetinje, 2011

    tira:

    700

  • 3Ideje I prIpreme za InkluzIvnu nastavu CHerI - InovatIvne metode u oBrazovanjuI InkluzIja roma

    Ideas and teachIng plansfor InclusIve educatIon cherI - challengIng educatIon for roMa InclusIon

  • 4sadraj

  • 5uvod / IntroductIon 7

    prIpreMe svJetlost (nina ugi, elda hodi) 16sv. ore (nada Milovi, rajka Milatovi) 20strah (dijana vukievi, dijana raikovi-Bjelica) 26prIZMa (Marija gojni) 32ManJIne (dobrila asanovi, svetlana urni) 38tv prograMI (tamara nedovi) 42lIstopadne uMe (sanja uki-veovi, Irma abanovi) 48drave (Karmen trivunda) 54Kontrast (Mila aveli) 58

    dodataK 62KoMentarI 70ZaKlJuaK / conclusIon 76

  • 6uvod IntroductIon

  • 7na poetku bih elio istai da mi je bila ast i zadovoljstvo biti ukljuen u cherI projekat tokom njegove poetne faze, kao i pratiti razvoj pro-jektnih aktivnosti do samog kraja njegove realizacije. cilj projekta je bio promocija inkluzivnih metoda u obrazovanju romskih uenika u osnov-nim kolama crne gore. proveo sam nevjerovatne dane radei sa nastav-nicima koji su pokazali veliku predanost i tenju ka promjenama, pro-nalaenju mogunosti i pravednih pristupa, obraajuci takoe posebnu panju na drutvenu i etniku inkluziju. svi prisutni na seminarima sloili su se da je obrazovanje, u svom najirem humanistikom smislu rijei, uvijek bilo motor koji je pokretao promjene, bile one individualne, dru-tvene ili politike prirode, kao i da je obrazovanje kljuno za prevazilae-nje svih potekoa koje nepoznavanje zajednikog jezika nosi sa sobom. sam primjer toga bio je i na rad koji se odvijao na svim jezicima koje su uesnici seminara poznavali (crnogorski, engleski, italijanski, francuski i njemaki). radei zajedno formirali smo jednu meujeziku, interkultu-ralnu, intergeneracijsku i inkluzivnu zajednicu znanja.

    nastavnici koji su uestvovali na prvom seminaru na poetku su identifi-kovali poznavanje jezika kao kljuni problem koji uslovljava integraciju, kao i uestvovanje u nastavi romskih uenika. injenica da romska djeca slabo poznaju crnogorski jezik sigurno je jedan od vanijih faktora dru-tvenog iskljuenja.

    vrlo interesantan, vrijedan i moda ak jedinstven aspekt seminara bio je rad u uslovima koji su skoro perfektno odraavali situaciju i probleme koje su nastavnici identifikovali kao kljune u nastavi i segregaciji roma. naime, poto nijesmo poznavali jedan zajedniki jezik, predavai su mo-rali pronai naine komunikacije koji ne zavise od poznavanja jednog zajednikog jezika; morali su da se oslone na prevode i posredovanje uenika gimnazije i uWc adriatic-a koji poznaju crnogorski jezik. ovako dinamian rad bio je od vitalnog znaaja ne samo zbog lakeg odvijanja seminara, ve i zbog toga to su nam doarali kako se osjeaju pripad-nici neke jezike ili etnike manjine. Kao osoba koja govori univerzal-ni engleski jezik, mogao sam da se blie upoznam i shvatim situaciju jezikih manjina. Za mene je to bio izvor inspiracije, ne samo zato to se pristup koriten u predmetu Svjetska umjetnost i kulture pokazao kao primjeran za pronalaenje alternativnih naina komunikacije, ve kao i rjeenje za prevazilaenje nekih od problema diskriminacije.

    predmet Svjetska umjetnost i kulture osmiljen je u kontekstu ideala i mota svih Koleda ujedinjenog svijeta, po kome Koledi pruaju obrazovanje koje ujedinjuje ljude, nacije i kulture, sve u cilju mira i odri-ve budunosti. ovaj nastavni predmet prati jedan detaljni nastavni plan i program, koji je osmiljen kako bi promovisao naine razmiljanja o kulturalnim razlikama i interakcijama i sugerisao naine njihovog analizi-ranja u svojim kulturalnim kontekstima. to je jedan kompleksan proces

  • 8individualnog i zajednikog susreta sa kulturalnim fenomenima.

    dok je meukulturalno razumijevanje bilo uvijek nosei princip Jadran-skog Koleda ujedinjenog svijeta, ono to je tokom vremena postalo jasno jeste to da uenici ne dobijaju interkulturalne kompetence putem svakodnevnog ivota i kontinuiranog kontakta sa drugim kulturama. u koli koju pohaaju uenici iz vie od osamdeset zemalja, pokuati uje-diniti i integrisati uenike koji imaju sasvim drugaije kulturalne korije-ne i govore razliite jezike predstavlja jedan veliki izazov. naini na koje se promovie i obogauje znanje, potovanje i razumijevanje drugih, jesu od krucijalnog znaaja za kreaciju kolske zajednice u kojoj se uje svaiji glas i svi imaju svoje mjesto.

    nastavni predmet Svjetska umjetnost i kulture zapravo je jedna metodo-logija koja omoguava da pitanja vezana za kulturalni identitet i kultu-ralne interakcije budu dublje istraena. proces poinje sa posmatranjem predmeta ili kulturalne pojave i to podstie uenike da postavljaju pitanja o prirodi predmeta, njegovom znaaju kao i vezama sa odree-nim drutveno-ekonomsko-politikim kontekstom. umjetniki predmet, ili kulturalna pojava, predstavljaju odraz odreene kulture i kao takvi oni reflektuju odreene karakteristike te kulture. Iako smo u podgorici eljeli staviti naglasak na metodologiju nastavnog predmeta, kako bi pojasnili da se radi o instrumentu za promociju interkulturalnog dijaloga i zna-tielje, ubrzo smo razumijeli da su konkretni primjeri asova ti koji daju ivost seminaru.

    uesnici seminara su sa velikim entuzijazmom reagovali na primjere bronzanih statua iz Benina, na priu i slike kraja aztekog svijeta pred osvajaima, kao i na druge vizuelne primjere kulturalnih interakcija i identiteta. slijedila su dva dana intenzivne saradnje tokom kojih su nastavnici (inspirisani metodologijom predmeta Svijetska umjetnost i kul-ture) razradili svoje ideje. treba napomenuti da su uestvovali nastavnici razliitih predmeta (jezici, istorija, nauna grupa predmeta, umjetnost). oni su razvili modele asova (pripreme) sa preciznim ciljem poboljanja uea romskih uenika u obrazovnom procesu, kao i njihovih rezultata u uionici. Kao to ete moi vidjeti u ovoj publikaciji, pilot asovi su bili testirani u uionici, a potom adaptirani i dodatno poboljani kroz aktiv-nosti cherI projekta.

    energija i predanost nastavi koju sam vidio kod ljudi koje sam upoznao u crnoj gori bili su zadivljujui. njihove ideje, kreativnost kao i odgovori na probleme dananjice dodatno su inspirisali sve uesnike i dali ogro-man doprinos kvalitetu ovog projekta.

    prof. henry thomas

  • 9It was a privilege and a pleasure to be closely involved with the initial stages of the CHERI project as well as to follow its progress until the very end of its ac-tivities. The project, based in Montenegro, was designed to promote the inclu-sion of Roma minority students in the national school system. I spent memo-rable days working with teachers who embraced commitment to change, opportunity and justice, showing particular concern for social and ethnic in-clusion. The conviction shared by both teacher participants and facilitators that education in the broadest, humanistic sense of the word was a powerful engine of transformation - individual, social and political - was fundamental in overcoming the obvious impediments occasioned by language(s). It was enjoyable and very instructive, to work in and between our languages - Mon-tenegrin, English, Italian, French and German. Working together, we forged an interlingual, intercultural, intergenerational and inclusive community of learning.

    Language was identified as a key issue affecting Roma participation in edu-cation by the participating Montenegrin teachers on the first day of the initial workshop. The fact that many Roma students are not fluent users of Monte-negrin is an important factor of exclusion.

    A fascinating, valuable and probably unintentional aspect of the workshop was that the conditions of working actually mirrored and exemplified the very problem the teachers had identified as a main factor in exclusion. Since there was no common language, the members of the training group had to explore ways of communication which did not depend upon a shared lan-guage; they had to reply upon and trust in Inter-lingual translations done by Gimnazija and UWC Adriatic students who could speak local languages. These go-betweens were vital, not only in facilitating our work shop, but in giving us a sharpened sense of what it is to be part of a linguistic/cultural minority. As a speaker of the so-called global language, English, I was able to gain a new and deeper insight into the experience of linguistic minorities. For me, this was inspiring not least because the World arts and cultures programme proved to be instrumental in finding ways of dealing with and overcoming some of the problems of exclusion.

    World arts and cultures was conceived of in the context of United World Col-lege mission statement that UWC makes education a force to unite people, nations and culture