Click here to load reader

PRIPREME - · PDF fileKroz nastavu informatike učeniku treba dati ona znanja koja će moći koristiti u životu i koja će ga podstaći na nastavak obrazovanja. Informatika u obrazovanju,

  • View
    216

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of PRIPREME - · PDF fileKroz nastavu informatike učeniku treba dati ona znanja koja će moći...

  • INFORMATIKA

    PRIPREME

  • O nastavi informatike

    Pred nastavnicama/nastavnicima informatike koji predaju u osnovnoj školi

    nalazi se veoma težak i odgovoran zadatak. Od njih zavisi u velikoj mjeri da li će

    učeniku nastava biti privlačna ili odbojna, zanimljiva ili dosadna, uspješna ili

    neuspješna, tj. kakav će biti učenikov odnos prema nastavi, a time i prema

    cjelokupnom obrazovanju.

    Nastava je planski i organizovan proces odgoja i učenja koje provodi stručna

    osoba radi stjecanja znanja, sposobnosti, vještina i navika prema utvrđenim

    nastavnim planovima i programima u odgovarajućem prostoru i sa

    odgovarajućom tehnologijom. Nastava je organizirani institucionalni i

    vaninstitucionalni interakcijski stvaralački napor u savlađivanju propisanih

    sadržaja i sticanju znanja, sposobnosti i navika i osposobljavanje za dalji

    permanentni rad s namjerom da se razvije kritička, slobodna, autonomna,

    stvaralačka, humana, obrazovana, multikulturna, multietnička, i

    multikonfesionalna učenikova ličnost koja je otvorena za sve sadašnje i buduće

    progresivne promjene u sebi i društvu (sredini) u kojem živi. Nastava je osnovna

    odrednica didaktike.

    Nastava se sastoji od aktivnosti nastavnice/nastavnika i učenica/učenika.

    Nastavničina/nastavnikova aktivnost naziva se podučavanje, a učenicin/učenikova

    učenje.

    Zadatak izučavanja informatike u osnovnoj školi je pružiti

    učenicama/učenicima osnovna znanja o informatičkim pojmovima, naučiti ih

    osnove korištenja računara, osnove programiranja i što je naročito važno naučiti

    ih da stečena znanja primjene u svakodnevnom životu.

    Put do usvajanja znanja treba biti propraćen otkrivanjem novih spoznaja. To se

    može postići:

    • Kvalitetnom i zanimljivom nastavom,

    • Raznovrsnošću po pristupu i nastavnim metodama,

    • Aktivnim učešćem učenica/učenika u nastavnom procesu.

  • Kroz nastavu informatike učeniku treba dati ona znanja koja će moći koristiti u

    životu i koja će ga podstaći na nastavak obrazovanja.

    Informatika u obrazovanju, kao naučna disciplina, komplementarna je sa svim

    drugim pedagoškim naukama: pedagogijom, didaktikom, pedagoškom

    psihologijom, metodikom i metodologijom različitih obrazovnih područja.

    Didaktika (teorija obrazovanja) je grana pedagogije koja proučava opće

    zakonitosti nastave i učenja, ali i druge oblike učenja i obrazovanja van nastave.

    Metodika (primjenjena didaktika) podrazumijeva primjenu didaktičkih načela,

    zakonitosti i metoda u pojedinom nastavnom predmetu ili području. Metodika je

    praktična disciplina koja u prvom planu ima konkretan nastavni sadržaj iz

    konkretnog nastavnog predmeta koji učenice/učenici trebaju usvojiti kao znanje ili

    vještinu. Ona obuhvata metode, oblike i nastavna sredstva specifična za pojedine

    nastavne predmete.

    Metodika nastave informatike, oslanjajući se na didaktiku, proučava

    zakonitosti nastave kroz obrazovne, odgojne i funkcionalne aktivnosti koje

    podstiču učenje.

    Informatika, kao savremen predmet, neprestano naučno-tehnološki

    napreduje, a i dostupnost informacija obavezuje nastavnicu/nastavnika da

    osmišljava i primjenjuje nove načine inovirane nastave. Uvođenjem metodičkih

    inovacija, nastavnica/nastavnik postaje sve manje predavač i ispitivač, a sve više

    organizator i odgajatelj koji nastavne sadržaje prilagođava interesima i

    mogućnostima učenica/učenika (učenik istražuje, rasuđuje, analizira, zaključuje)

    tako da u procesu učenja postaje dominantno kreativno učenje rješavanjem

    problema uz razvijanje osnovnih vještina rada na računaru.

    Nastava informatike uključuje sljedeće aspekte:

    • Informatika - nauka koja se bavi proučavanjem računara,

    • Otkrivanje novih znanja,

    • Povezivanje teorije i praktičnog rada,

    • Povezivanje sa ostalim nastavnim predmetima (naučnim oblastima),

  • • Primjenu nastavnih principa, metoda i oblika rada,

    • Primjenu savremenih nastavnih sredstava i pomagala,

    • Razvijanje ekološke svijesti.

    Ciljevi nastave (komponente učenja-sticanja znanja):

    • Kognitivni (saznajno područje-znanje),

    • Konativni (psihomotorno područje-volja),

    • Afektivni (osjećajno-emotivno područje-osjećaji i emocije).

    Zadaci nastave:

    • Obrazovni (formiranje predstava i pojmova),

    • Funkcionalni (formiranje stvaralačkog mišljenja, vještina, sposobnosti i navika),

    • Odgojni (formiranje univerzalnih odgojnih vrijednosti).

  • KAKO UČINITI NASTAVU INFORMATIKE INTERESANTNOM

    U računarskom opismenjavanju učenice/učenici u osnovnoj školi treba da nauče da koriste računar. Nastavnim planom i programom za predmet informatika za učenice/učenike osnovne škole uglavnom je predviđeno da učenik ovlada izvršavanjem raznih aktivnosti uz pomoć računara, koje učenice/učenici mogu bez većih poteškoća uspješno izvesti. Činjenica da učenice/učenici neke vježbe uspješno obave, ne mora da znači da su oni i shvatili šta su uradili. Kroz nastavni predmet informatika računari se koriste kako bi učenice/učenici učili o njima samima (računarsko opismenjavanje) kao i za korištenje računara pri učenju bilo kojeg drugog nastavnog predmeta. Pored toga oni trebaju naučiti koristiti i tzv. tutorijal softver-gotove programe za vježbu koje im pripremi nastavnica/nastavnik, da savladavaju osnovne operacije za obradu teksta, izrađuju jednostavne crteže, koriste programe Office paketa, Interneta, multimedija i drugih gotovih programa.

    U informatici i didaktici još nisu potpuno razrađene metode i oblici rada u nastavi uz pomoć računara. Izbor metoda i oblika rada u nastavi uz pomoć računara važno je pitanje savremene nastavnice/nastavnika. U nastavi uz pomoć računar uspješno se mogu primjenjivati sljedeće savremene nastavne metode:

    a) dijaloška (motiviranje učenica/učenika za predstojeću aktivnost, odnosno cilj koji treba ostvariti),

    b) istraživačka (samostalno traganje za činjenicama),

    c) učenje rješavanjem problema (omogućava visok nivo kreativnosti učenica/učenika i to je najviši domet i oblik učenja; učenica/učenik i računar naizmjenično jedan drugom postavljaju probleme-zadatke, traže se rješenja i neprekidno rješavaju raznovrsne problemske situacije; učenje je zanimljivo;),

    d) simuliranje (korištenje računara na raznovrsne načine; mijenjanje odnosa među postojećim situacijama; učenik mijenja varijable i tako dolazi do novih situacija; simuliranje se može ponavljati što učeniku omogućava nove provjere što osigurava transfer znanja),

    e) pedagoški odabrana igra (računar prezentira određene informacije u vezi sa nekom situacijom, a zadatak učenica/učenika je da da odgovor na osnovu izbora jedne od više danih mogućnosti).

  • FORMIRANJE GRUPA:

    S obzirom da se nastava izvodi u petom razredu osnovne škole, nastavnica/nastavnik nedovoljno poznaje učenice/učenike, tako da grupe može formirati slobodno tj. prema ličnom nahođenju.

    Međutim, nakon što bolje upozna učenice/učenike, nastavnica/nastavnik može formirati grupe tako da organizira:

    1. Rad više grupa na istom zadatku - učenice/učenici sa slabijim znanjem grupišu se sa učenicama/učenicima koji imaju veće znanje (razlog formiranja ovakvih grupa je da učenice/učenici sa većim znanjem pomažu učenicama/učenicima sa slabijim znanjem). Znači, grupe dobijaju iste zadatke bez obzira na kvalitet sastava grupe.

    2. Rad grupa na različitim zadacima - učenice/učenici se grupišu prema prethodnim znanjima: slabije učenice/učenici sa slabijim i bolje učenice/učenici sa boljim (razlog ovog načina formiranja grupa se kroz davanje grupama različitih zadataka, tj. slabijim učenicama/učenicima lakših, a boljim učenicama/učenicima težih, sa ciljem da do izražaja dođu talentirani i nadarene učenice/učenici). Grupe dobijaju zadatke prema svojim mogućnostima i sposobnostima.

    3. Rad na sastavnim dijelovima istog zadatka – složena tema (zadatak) podijeli se na više prostih zadataka (podtema) i svaki učenik u grupi radi na jednom zadatku.

    Metodička prednost grupnog rada je u tome što učenice/učenici prvo urade zadatke koji su predviđeni za njihovu grupu, a poslije toga rješaju zadatke ostalih grupa. Gotovo sve nastavne oblasti su pogodne za primjenu grupnog oblika rada. Da li će se nastava organizirati u grupama zavisi od više faktora, a neki od njih su:

    • specifičnost i težina nastavnog gradiva

    • mogućnost osiguranja potrebnih sredstava za rad

    • raspoloživog vremena za grupni rad.

    Nastavnica/nastavnik treba diferencirati i podijeliti zadatke (sadržaje) grupama prema težini i prema mogućnostima pojedinih grupa. Učenicama/učenicima treba unaprijed odrediti vrijeme koje im se stavlja na raspolaganje za rješavanje određenog radnog zadatka.

  • RAD U PAROVIMA (TANDEMU)

    Rad u parovima (tandemu) je prijelazni modalitet od individualnog ka grupnom i kolektivnom (frontalnom) i masovnom obliku rada.

    Posmatrano sa pedagoškog aspekta, rad