Embed Size (px)
Citation preview
INFORMATIKA
PRIPREME
O nastavi informatike
Pred nastavnicama/nastavnicima informatike koji predaju u osnovnoj školi
nalazi se veoma težak i odgovoran zadatak. Od njih zavisi u velikoj mjeri da li će
učeniku nastava biti privlačna ili odbojna, zanimljiva ili dosadna, uspješna ili
neuspješna, tj. kakav će biti učenikov odnos prema nastavi, a time i prema
cjelokupnom obrazovanju.
Nastava je planski i organizovan proces odgoja i učenja koje provodi stručna
osoba radi stjecanja znanja, sposobnosti, vještina i navika prema utvrđenim
nastavnim planovima i programima u odgovarajućem prostoru i sa
odgovarajućom tehnologijom. Nastava je organizirani institucionalni i
vaninstitucionalni interakcijski stvaralački napor u savlađivanju propisanih
sadržaja i sticanju znanja, sposobnosti i navika i osposobljavanje za dalji
permanentni rad s namjerom da se razvije kritička, slobodna, autonomna,
stvaralačka, humana, obrazovana, multikulturna, multietnička, i
multikonfesionalna učenikova ličnost koja je otvorena za sve sadašnje i buduće
progresivne promjene u sebi i društvu (sredini) u kojem živi. Nastava je osnovna
odrednica didaktike.
Nastava se sastoji od aktivnosti nastavnice/nastavnika i učenica/učenika.
Nastavničina/nastavnikova aktivnost naziva se podučavanje, a učenicin/učenikova
učenje.
Zadatak izučavanja informatike u osnovnoj školi je pružiti
učenicama/učenicima osnovna znanja o informatičkim pojmovima, naučiti ih
osnove korištenja računara, osnove programiranja i što je naročito važno naučiti
ih da stečena znanja primjene u svakodnevnom životu.
Put do usvajanja znanja treba biti propraćen otkrivanjem novih spoznaja. To se
može postići:
• Kvalitetnom i zanimljivom nastavom,
• Raznovrsnošću po pristupu i nastavnim metodama,
• Aktivnim učešćem učenica/učenika u nastavnom procesu.
Kroz nastavu informatike učeniku treba dati ona znanja koja će moći koristiti u
životu i koja će ga podstaći na nastavak obrazovanja.
Informatika u obrazovanju, kao naučna disciplina, komplementarna je sa svim
drugim pedagoškim naukama: pedagogijom, didaktikom, pedagoškom
psihologijom, metodikom i metodologijom različitih obrazovnih područja.
Didaktika (teorija obrazovanja) je grana pedagogije koja proučava opće
zakonitosti nastave i učenja, ali i druge oblike učenja i obrazovanja van nastave.
Metodika (primjenjena didaktika) podrazumijeva primjenu didaktičkih načela,
zakonitosti i metoda u pojedinom nastavnom predmetu ili području. Metodika je
praktična disciplina koja u prvom planu ima konkretan nastavni sadržaj iz
konkretnog nastavnog predmeta koji učenice/učenici trebaju usvojiti kao znanje ili
vještinu. Ona obuhvata metode, oblike i nastavna sredstva specifična za pojedine
nastavne predmete.
Metodika nastave informatike, oslanjajući se na didaktiku, proučava
zakonitosti nastave kroz obrazovne, odgojne i funkcionalne aktivnosti koje
podstiču učenje.
Informatika, kao savremen predmet, neprestano naučno-tehnološki
napreduje, a i dostupnost informacija obavezuje nastavnicu/nastavnika da
osmišljava i primjenjuje nove načine inovirane nastave. Uvođenjem metodičkih
inovacija, nastavnica/nastavnik postaje sve manje predavač i ispitivač, a sve više
organizator i odgajatelj koji nastavne sadržaje prilagođava interesima i
mogućnostima učenica/učenika (učenik istražuje, rasuđuje, analizira, zaključuje)
tako da u procesu učenja postaje dominantno kreativno učenje rješavanjem
problema uz razvijanje osnovnih vještina rada na računaru.
Nastava informatike uključuje sljedeće aspekte:
• Informatika - nauka koja se bavi proučavanjem računara,
• Otkrivanje novih znanja,
• Povezivanje teorije i praktičnog rada,
• Povezivanje sa ostalim nastavnim predmetima (naučnim oblastima),
• Primjenu nastavnih principa, metoda i oblika rada,
• Primjenu savremenih nastavnih sredstava i pomagala,
• Razvijanje ekološke svijesti.
Ciljevi nastave (komponente učenja-sticanja znanja):
• Kognitivni (saznajno područje-znanje),
• Konativni (psihomotorno područje-volja),
• Afektivni (osjećajno-emotivno područje-osjećaji i emocije).
Zadaci nastave:
• Obrazovni (formiranje predstava i pojmova),
• Funkcionalni (formiranje stvaralačkog mišljenja, vještina, sposobnosti
i navika),
• Odgojni (formiranje univerzalnih odgojnih vrijednosti).
KAKO UČINITI NASTAVU INFORMATIKE INTERESANTNOM
U računarskom opismenjavanju učenice/učenici u osnovnoj školi treba da nauče da koriste računar. Nastavnim planom i programom za predmet informatika za učenice/učenike osnovne škole uglavnom je predviđeno da učenik ovlada izvršavanjem raznih aktivnosti uz pomoć računara, koje učenice/učenici mogu bez većih poteškoća uspješno izvesti. Činjenica da učenice/učenici neke vježbe uspješno obave, ne mora da znači da su oni i shvatili šta su uradili. Kroz nastavni predmet informatika računari se koriste kako bi učenice/učenici učili o njima samima (računarsko opismenjavanje) kao i za korištenje računara pri učenju bilo kojeg drugog nastavnog predmeta. Pored toga oni trebaju naučiti koristiti i tzv. tutorijal softver-gotove programe za vježbu koje im pripremi nastavnica/nastavnik, da savladavaju osnovne operacije za obradu teksta, izrađuju jednostavne crteže, koriste programe Office paketa, Interneta, multimedija i drugih gotovih programa.
U informatici i didaktici još nisu potpuno razrađene metode i oblici rada u nastavi uz pomoć računara. Izbor metoda i oblika rada u nastavi uz pomoć računara važno je pitanje savremene nastavnice/nastavnika. U nastavi uz pomoć računar uspješno se mogu primjenjivati sljedeće savremene nastavne metode:
a) dijaloška (motiviranje učenica/učenika za predstojeću aktivnost, odnosno cilj koji treba ostvariti),
b) istraživačka (samostalno traganje za činjenicama),
c) učenje rješavanjem problema (omogućava visok nivo kreativnosti učenica/učenika i to je najviši domet i oblik učenja; učenica/učenik i računar naizmjenično jedan drugom postavljaju probleme-zadatke, traže se rješenja i neprekidno rješavaju raznovrsne problemske situacije; učenje je zanimljivo;),
d) simuliranje (korištenje računara na raznovrsne načine; mijenjanje odnosa među postojećim situacijama; učenik mijenja varijable i tako dolazi do novih situacija; simuliranje se može ponavljati što učeniku omogućava nove provjere što osigurava transfer znanja),
e) pedagoški odabrana igra (računar prezentira određene informacije u vezi sa nekom situacijom, a zadatak učenica/učenika je da da odgovor na osnovu izbora jedne od više danih mogućnosti).
FORMIRANJE GRUPA:
S obzirom da se nastava izvodi u petom razredu osnovne škole, nastavnica/nastavnik nedovoljno poznaje učenice/učenike, tako da grupe može formirati slobodno tj. prema ličnom nahođenju.
Međutim, nakon što bolje upozna učenice/učenike, nastavnica/nastavnik može formirati grupe tako da organizira:
1. Rad više grupa na istom zadatku - učenice/učenici sa slabijim znanjem grupišu se sa učenicama/učenicima koji imaju veće znanje (razlog formiranja ovakvih grupa je da učenice/učenici sa većim znanjem pomažu učenicama/učenicima sa slabijim znanjem). Znači, grupe dobijaju iste zadatke bez obzira na kvalitet sastava grupe.
2. Rad grupa na različitim zadacima - učenice/učenici se grupišu prema prethodnim znanjima: slabije učenice/učenici sa slabijim i bolje učenice/učenici sa boljim (razlog ovog načina formiranja grupa se kroz davanje grupama različitih zadataka, tj. slabijim učenicama/učenicima lakših, a boljim učenicama/učenicima težih, sa ciljem da do izražaja dođu talentirani i nadarene učenice/učenici). Grupe dobijaju zadatke prema svojim mogućnostima i sposobnostima.
3. Rad na sastavnim dijelovima istog zadatka – složena tema (zadatak) podijeli se na više prostih zadataka (podtema) i svaki učenik u grupi radi na jednom zadatku.
Metodička prednost grupnog rada je u tome što učenice/učenici prvo urade zadatke koji su predviđeni za njihovu grupu, a poslije toga rješaju zadatke ostalih grupa. Gotovo sve nastavne oblasti su pogodne za primjenu grupnog oblika rada. Da li će se nastava organizirati u grupama zavisi od više faktora, a neki od njih su:
• specifičnost i težina nastavnog gradiva
• mogućnost osiguranja potrebnih sredstava za rad
• raspoloživog vremena za grupni rad.
Nastavnica/nastavnik treba diferencirati i podijeliti zadatke (sadržaje) grupama prema težini i prema mogućnostima pojedinih grupa. Učenicama/učenicima treba unaprijed odrediti vrijeme koje im se stavlja na raspolaganje za rješavanje određenog radnog zadatka.
RAD U PAROVIMA (TANDEMU)
Rad u parovima (tandemu) je prijelazni modalitet od individualnog ka grupnom i kolektivnom (frontalnom) i masovnom obliku rada.
Posmatrano sa pedagoškog aspekta, rad u parovima omogućava:
• prihvaćanje pozitivnih uzora,
• upoznavanje efikasnijih metoda i tehnika učenja,
• razvijanje navika za rad u dvoje,
• korištenje pomoći drugoga kada to zatreba,
• upoređivanje rezultata, ritma rada,
• racionalnije korištenje raspoloživog vremena na nastavnom satu/času.
Psihološke karakteristike pri radu u paru (tandemu) odnose se prije svega na povoljnu radnu atmosferu i emocionalnu ravnotežu.
Nastavnica/nastavnik treba diferencirati i podijeliti zadatke (sadržaje) parovima prema težini i prema mogućnostima pojedinih parova (tandema).
Učenicama/učenicima treba unaprijed odrediti vrijeme koje im se stavlja na raspolaganje za rješavanje određenog radnog zadatka.
Rad u paru (tandemu) ima više logičkih faza, a to su:
• pripremna faza (definisanje cilja i zadataka koje treba riješiti),
• faza samostalnog istraživačkog rada (neposredna realizacija radih zadataka),
• faza prezentacije (objedinjavanje i prezentiranje dobijenih rezultata).
Nastavni plan i program za predmet informatika za 6. razred devetogodišnje osnovne škole Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, 2008.
INFORMATIKA
VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje
UVOD
Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.
Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće:
• upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja),
• sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa,
• stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i
• sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.
Osnovna znanja, umijeća, navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.
PODRUČJA UČENJA CILJEVI ISHODI UČENJA
OSNOVNA ZNANJA
- da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu;
- da učenici upoznaju strukturu računara; - da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima
softvera opće namjene; - da učenici upoznaju osnovne karakteristike
programskih jezika; - da učenike upozna sa načinima komuniciranja
posredstvom različitih medija; - da učenike upozna sa načinima korištenja
Internet usluga; - da učenicima predstavi načine pohranjivanja i
čuvanja informacija u računarima; - da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu
sa računarima i drugom opremom;
- osnovna znanja o strukturi računara, njegovoj primjeni u raznim djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rješavanju problema;
- osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom, postupke uključivanja i isključivanja računara, pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi, opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika);
- osnovna znanja o jednom programskom jeziku;
UMIJEĆA I VJEŠTINE
- da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje;
- da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja;
- da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza;
- da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje;
- osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte;
- osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz, rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a);
- vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a;
- osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte;
SPOSOBNOSTI ZA - da učenike upozna sa načinima rješavanja - sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska
RJEŠAVANJE PROBLEMA problema uz pomoć računara; - da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati
multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja;
- da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja;
programska sredstva: obrada teksta, rad sa proračunskim tablicama i grafikom);
- sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija;
- sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.
NAVIKE, STAVOVI
- da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.
- da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije;
- da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja;
- da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu;
- navika korištenja informatičke literature; - navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim
putem, putem Interneta;
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE
Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema, što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou.
Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Naime, njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.
Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru, po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.
Odjeljenja se dijele u dvije grupe, koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika.
Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:
• izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi,
• određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu);
• izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.
Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika.
Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću), likovne kulture (računarski dizajn, grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.
Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
• Nastavnik informatike (sa ili bez drugih predmeta: tehnički odgoj, matematika, fizika);
• Profesor informatike (sa ili bez drugih predmeta: tehnički odgoj, matematika, fizika);
• Profesor ostalih predmeta sa završenim dvosemestralnim kursom iz Informatike i računarstva na fakultetu koji obrazuje informatički kadar (kurs mora verifikovan od strane Nastavno naučno vijeće fakulteta).
SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE
AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA
Uvod
Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini.
Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti.
Razvoj računara kroz historiju.
Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija.
Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama.
Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije.
Učešće u demonstraciji računarske opreme.
Vođenje pribilješki.
Prezentacija nastavnih sadržaja.
Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a.
Demonstarcija raspoložive računarske opreme.
Zaključivanje rasprave.
Upute za dalji rad.
1. Matematičke osnove rada računara
Predstavljanje podataka u računaru.
Bit.
Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan), nizovi bita i moguća stanja.
Razumijevanje pojmova: podatak, bit, vrijednost bita, nizovi bita i moguća stanja.
Poimanje predstavljanja podataka u računaru
Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita.
Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara.
Aktivno učešće u nastavnom procesu.
Zapisivanje bita i nizova bita.
Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada.
Uključivanje učenika u nastavni proces.
Motiviranje učenika da prate izlaganje.
Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja.
Ocjenjivanje.
Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Težinska vrijednost bita, binarni zapis broja, binarna cifra, zapis broja nula i raspon zapisa brojeva.
Usvojena znanja o zapisivanju bojeva u binarnoj algebri. Čitanje binarnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre.
Određivanje vrijednosti bita.
Zapisivanje binarnog broja.
Zapisivanje i čitanje binarne cifre.
Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom.
Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara.
Prati predavanje.
Izvršava instrukcije nastavnika.
Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju.
Izlaže nastavno gradivo.
Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre.
Motivira učenike da savladaju predviđeno gradivo.
Bajt.
Bajt kao niz bita, moguća stanja i brojne vrijednosti, uzastopno množenje sa dva.
Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita.
Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre, uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijedvu stranu.
Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva.
Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike
Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja.
Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju.
Aktivno učestvuje u nastavnom procesu.
Prati uputstva nastavnika.
Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca.
Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima.
Kodiranje.
Prikazivanje znakova nizom bitova. Binarno kodirani decimalni zapis.
Razumije i shvata pojam kodiranje.
Zna prikazati znakove nizom
bitova.
Zna binarno kodirati decimalni
zapis.
Sposoban da objesni pojmove: bit, bajt, binarni zapis, decimalni zapis, kodiranje.
Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi.
Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara.
Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika.
Rješava zadatke koje postavlja nastavnik.
Vježbe uredno bilježi u svesku.
Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika.
Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo.
Provjerava postignuća učenika, njihova znanja, sposobnosti i ponašanje.
Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju.
Transparentno vrši ocjenjivanje.
2. Arhitektura računara
Hardware (mašinska oprema računara). Dijelovi računara, procesor, radna memorija, pomoćne memorije, ulazno izlazne jedinice, adresne i podatkovne veze.
Kućište računara, uključivanje, isključivanje, restartovanje računara,
Zna dijelove računara.
Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor, radna memorija, pomoćne memorije, ulazno-izlazne jedinice.
Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara.
Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju.
Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara.
Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara.
Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara.
Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom.
Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće.
Stekao je naviku da
Aktivno prati izlaganje nastavnika.
Izvršava uputstva i instrukcije.
Uredno vodi pribilješke, a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku.
Priprema i izlaže nastavno gradivo.
Demonstrira opremu i postupke rada.
Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika.
Kontroliše rad učenika.
Prati napredovanje učenika
hlađenje računara.
Održavanje računara.
Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost.
Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske).
Zna razlikovati računare, kao i pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme.
Shvatio je ulogu CPJ, matične ploče i RAM-memorije.
Naučio je jedninice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije.
Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu.
Po potrebi restartuje rad računara.
Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima.
Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme.
Vrši jednostavnija čišćenja i održavanje.
računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje.
Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge.
Uspješno u diskusijama tumači značaj računara.
Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu sa zahtjevima.
Ukjlučuje se u demonstriranje računara, računarske opreme.
Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno.
Ukjlučuje se u aktivnosti pri uređenju kabineta.
u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave.
Prema potrebi daje dodatna objašnjenja.
Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike.
Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računalima.
Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta.
Organizacija rada računara.
Software i njegove vrste:
- operativni sistemi, vrste operativnih sistema, zadaci OS, grafički interfejs, podizanje (pokretanje) sistema, uvodni ekran, radna površina, dijelovi radne površine, pokazivač miša, prozor, startni meni,
- programski jezici,
- aplikativni software.
Vrste programske opreme, nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver).
Održavanje sistema.
Razumije i način rada računara.
Upoznao je elemente interfejsa OS.
Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer.
Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled.
Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima.
Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema, aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica.
Sposoban je objasniti rad računara.
Pokreće operativni sistem.
Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver.
Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama.
Upravlja dokumentima, datotekama, direktorijima.
Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema.
Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe.
Pravilno drugima tumači rad računara.
Stekao je naviku da koristi mjere zaštite.
Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju.
Prikuplja interesantne članke o računarima, računarskoj opremi, operativnim sistemima, aplikativnom softveru i dr. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času.
Izrađuje zidne slike i panoe
Aktivno se uključuje u nastavni proces.
Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara.
Izvršava instrukcije nastavnika.
Pomaže drugim učenicima.
Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času.
Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike.
Prezentuje gradivo na savrenmen način.
Koristi najpogodnije metode i oblike rada.
Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu.
Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima.
Organizacija podataka na računaru, zapis i pristup datotekama, stablo mapa.
Vrste datoteka: sistemske, podatkovne i izvršne
Ima znanje o načinu organizacije podataka, sistemu pomoći, prilagođavanju.
Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje, preimenovanje, premještanje), i
Uspješno koristi postojeće datoteke.
Formira prema potrebi nove
Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru.
Pravilno koristi
Praćenje izlaganja nastavnika.
Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva.
Izlaže nastavno gradivo.
Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. Daje neophodne upute.
datoteke. sa pogonskim programima.
Zna instalisati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara.
datoteke.
Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata.
Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke.
sistemske, podatkovne i izvršne datoteke.
Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku.
Poštuje uputstva.
Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije.
Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka.
Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika.
3. Primjena računara
Tekst procesori (editori). Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom.
Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste, nabrajanje, tabele, zaglavlja, kolone, slike, brojevi stranica, struktura dokumenata: paragrafi, sekcije.
Određivanje jezika, provjera pravopisa, samoispravljanje, podešavanje.
Ispis dokumenata.
Znati napisati i oblikovati razna pisma, molbe, zahtjeve, referate, seminarske radove itd.
Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor.
Znati otvari i spasiti dokument.
Izmjene i brisanje teksta u dokumentu, označavanje teksta, poništavanje izmjena, premještanje i kopiranje teksta.
Izbor vrste i veličinu pisma, odrediti boju, dodatno isticanje teksta.
Oblikovanje odlomaka, poravnanje, tabulatori. Oblikovanje stranice dokumenta, zaglavlje, podnožje, promjena izgleda stranice, pisanje u kolonama.
Koristi program za pisanje teksta pomoću računara.
Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument, mijenjati, brisati i premještati dijelove teksta, tražiti, mijenjati riječi u tekstu.
Oblikuje izgled stranice.
Radi sa tabelama, crtežima i slikama.
Ispis dokumenta.
Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta.
Korištenje znanja o obradi teksta u učenju
Rad u timu. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta, crteža, slika i izradi zidnih tabela, grafikona i šema.
Čuvanje i održavanje računarske opreme.
Afirmativno govori o mogućnostima i značaju računara.
Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu.
Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu.
Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom.
U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi.
Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu.
Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi.
Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti.
Prati individualno napredovanje učenika.
Formatiranje dokumenata, prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova.
Zna odrediti format dokumenta, podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate.
Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova.
Uspješno crta geometrijske likove.
Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova.
Kombinuje: više osnovnih u složenije likove.
Koristi boje za ispunu.
Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike, tehničke kulture, likovne kulture i kulture življenja.
Znanje koristi pri crtanju u slobodnom vremenu.
Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom.
Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora.
Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka.
Programi za crtanje. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija, boje i bojenje, geometrijski likovi, četkica, brisač.
Umetanje teksta.
Isijecanje, kopiranje i zakretanje dijelova slike.
Zna koristiti jednostavan program za crtanje.
Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija, kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati.
Zna isijecati i kopirati dijelove slike.
Zna umetati tekst u crtež.
Izrađuje jednostavne crteže.
Radi sa slikama.
Koristi mogućnosti programa za crtanje.
Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj, kultura življenja, biologija i dr..
Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa.
Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta.
Prenosi znanje na druge učenike.
Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad.
Unaprijed se priprema za nastavu.
Aktivno prati nastavu.
Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju.
Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje.
Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar preduvjet za rad s drugim programima iste namjene.
Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost.
Korištenje međuspremnika u radu s programima.
Sadržaji međuspremnika.
Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje.
Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajma smještenim u međuspremnik.
Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje.
Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa.
Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje.
U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika.
Ima ravijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima.
Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima.
Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju.
Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu.
Prenosi iskustva na druge učenike.
Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva.
Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika.
Učenike podstiče u radu, pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima.
Ocjenjuje i vrdnuje ukupna postignuća učenika.
Piksel. Mapa piksela. Bitmapirana grafika. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Promjena veličine crteža, dubina boja, kontrast i osvijetljenost.
Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici.
Zna šta je mapa bitova.
Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon.
Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost.
Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku.
Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke.
Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom.
Prenosi stečeno znanje na druge učenike.
Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike.
Ukjlučuje učenike u nastavne aktivnosti, podržava ih i stimuliše.
Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme.
Provjerava postignuća učenika, njihova znanja, sposobnosti i ponašanje.
Vrednuje postignuća učenika.
4. Programiranje
Pojam algoritma. Osnovne algoritamske strukture: slijedna, ciklička i struktura grananja (odlučivanja).
Usvojio pojmove: programiranje, algoritam, algoritamske strukture.
Zna šta su strukture: slijedna, ciklička i grananje.
Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma.
Sposobnost uočavanja razlike između slijedne,
Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka.
Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema.
Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema.
Aktivan je u toku nastavnog procesa.
Nastavnu građu iznosi na popularan način, pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika.
Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže.
cikličke i strukture grananja.
Prikaz algoritma. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova.
Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma, te zna jezički prikaz.
Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova.
Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma, opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka.
Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma.
Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati, unaprijed je potrebno predvidjeti postupke, korake.
Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema.
Rješava postavljene zadatke. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih.
Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa
Izlaže nastavno gradivo.
Prati napredovanje učenika. Bira jednostavne primjere za uzradu algoritma, a onda prelazi na složenije zadatke.
Demonstrira primjere gotovih algoritama.
5. Mreže računara
Računarske mreže, vrste, veličina, namjena, načini povezivanja.
Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena.
Vlada sa podscima o vrstama mreža, njihovoj veličini i namjeni, te o načinima povezivanja.
Sposoban je uključiti računalo na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje).
Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža.
Prati izlaganje nastavnika.
Uredno vodi zabilješke na času.
Priprema nastavni proces. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Koristi raspoloživa nastavna sredstva
Internet kao globalna mreža računara. Osnovni servisi, www, elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj, struktura elektroničkog maila).
Potpuno je razumio šta je Internet.
Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i E-mail.
Sposoban je koristiti usluge www i E-mail
Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju.
Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva.
Stečeno znanje prenosi na druge učenike.
Prati napredovanje učenika.
Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža.
Web preglednici, web pretraživači, načini pretrage. Zapisivanje stranica.
Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka.
Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju.
Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta.
Uključuje se u rad Internet sekcije.
Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima.
Demonstrira korištenje preglednika, web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage.
Vrste datoteka koje se susreću na webu. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Slika, zvuk i video. Programi za njihovu reprodukciju.
Zna šta su datoteke weba.
Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije.
Zna programe kojim se vrši reprodukcija
Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www.
Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika, zvuk i video).
Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta.
Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji.
Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima.
Ponavljanje i vježbanje.
Utvrđivanje stečenih znanja.
Rad sa slikovnim, zvučnim i video dokumentima. Kreiranje video zapisa, izdvajanje dijelova u zasebne datoteke, sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja.
Zna mogućnosti rada sa slikovnim, zvučnim i video dokumentima.
Zna proceduru kreiranja video zapisa. Zna objediniti multimedijalne zapise.
Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih, slikovnih, zvučnih i video zapisa.
Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise.
Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije.
Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja.
Ispoljava postignuto znanje.
Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa.
Uključuje se u rad školske videosekcije.
Organizuje rad školske videosekcije.
Praćenje i evidencija postignuća učenika.
Sprovodi transparentno ocjenjivanje.
6. Rješavanje problema uz pomoć računara
Tablični kalkulatori i primjer primjene. Ćelija, red i
Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije, redovi, kolone i šta je regija.
Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad.
Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama
Slijedi uputstva nastavnika.
Kreira samostalno izgled tablice.
Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica.
Demonstrira mogućnosti
kolona. Regija. Određuje broj ćelija, broj kolona, broj redova.
Pomaže drugim učenicima.
tabličnog kalkulatora.
Daje jednostavne zadatke.
Formatiranje i autoformatiranje. Linije, debljine i vrste linija boje, bojenje ćelija.
Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija, njihove boje te o bojenju ćelija, redova i kolona.
Kreira tabele sa svim potrebnim elementima.
Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja.
Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora.
Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom.
Demonstrira način formatiranja, autoformatiranja te načine rada sa linijama.
Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije.
Sortiranje u tablicama. Sabiranje u tablicama.
Poima pojmove sortiranja u tablicama.
Naučio je kako se sabira.
Obavlja sortiranje.
Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja.
Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje u pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta.
Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom.
Samostalno kreira realne zadatke.
Demonstrira sortiranje i sabiranje.
Kontroliše rad učenika. Usmjerava, pokazuje.
Motivira učenike.
Prezentacije i primjeri primjene. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije.
Zna kreirati prezentaciju, sačuvati , pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju
Uspješno kreira prezentaciju.
Prikazuje prezentaciju i objašnjava.
Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi, ali i na drugim mjestima.
Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije.
Prati uputstva nastavnika.
Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije, pohranjivanja, prikazivanja i zatvaranja.
Ističe značaj prezentacije.
Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju.
Transparentno ocjenjuje.
7. Sigurnost pri radu sa računarima
Računarska ergonomija. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme.
Zna protumačiti pojam računarske ergonomije.
Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme.
Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka, pogotovo mladih koji su u razvoju.
Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura, miš, monitor, kućište, printer, skaner, zvučnici i dr.).
Primjenjuje predviđene procedure.
Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura).
Ukazuje na pravilno postupanje i drugima.
Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima
Aktivno učestvuje u demonstracij pravilnih postupaka.
Slijedi uputstva nastavnika.
Čita i tumači proizvođačke deklaracije, uputstva i drugi štampani i grafički materijal.
Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Upozorava.
Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje.
Ističe značaj pravilnog korištenja i posledice nepravilne upotrebe opreme.
Zaštita i održavanje računarske opreme ( disc defragmenter, backup-sigurnosna kopija i sl.).
Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme.
Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu.
Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom.
Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup.
Navikao je da u računalu, na discu defragmentira – presloži podatke.
Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka.
Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim održavanjem.
Iznosi negativne, ali i pozitivne primjere.
Ističe i tumači značaj zaštite računara, njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa
(softvera).
Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje.
Virusi i zaštita od virusa. Scan disc.
Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji.
Zna vrste programa za zaštitu od virusa.
Uspješno koristi antivirusni program.
Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa.
Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa.
Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu.
Sistematizuje pređeno gradivo. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Transparentno vrednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu.
PRIMJER DETALJNIJE PRIPREME ZA ČAS INFORMATIKE Br. časa :
47.
Ovo je primjer potpuno razrađene pripreme za nastavni čas. Naravno nismo uvijek u
mogućnosti odvojiti par sati da se napiše detaljna priprema. Obično se detaljnije pripreme
rade samo za ogledno-ugledne časove. I mi ćemo dati samo jedan primjer detaljnije
razrade pripreme. Svaki nastavnik ima svoj stil pisanja i odstupanja su dozvoljena izuzev
kod glavnih dijelova pripreme koje ona mora da sadrži i koje ćemo naglasiti.
1. DEFINISANJE ČASA Nastavni predmet: Informatika Nastavna oblast: Računarske mreže
Nastavna tema/jedinica: Mreža svih mreža Internet – elektronska pošta
Uvođenje novine
Novina u ovom nastavnom času jeste način na koji se objašnjava koncepcija Interneta i elektronske pošte. Čas treba prikazati na zabavan način preko nečega što je već blisko ili potpuno poznato učenicima. Praktična primena: učenici kreiraju sebi besplatan nalog u okviru Gmail-a, koji će kasnije koristiti za svoje potrebe sa bilo koje lokacije.
Motivacija
Pošto je ovo univerzalna tema nije teško motivirati učenike i skrenuti im pažnju da je danas poznavanje osnovnih funkcija interneta osnova uspešnosti u radu bilo koje firme i organizacije.
2. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA ČASA
Tip časa Tip časa: upoznavanje sa novim gradivom
Ciljevi časa
Cilj časa:
• Usvajanje osnovnih pojmova u vezi Interneta, kao globalne mreže i elektronske pošte, kao jednog od internet servisa;
• Stvaranje osnovnovnih vještina za slanje i primanje elektronske pošte.
Metode i oblici rada
Nastavne metode: Ilustrativno-demonstrativni, metoda razgovora Oblici rada: frontalni (svi slušaju predavanje zajedno) i individualni ili grupni (određene zadatke učenici izvršavaju sjedeći za računarom – u zavisnosti od opremljenosti škole samostalno, u paru ili grupno)
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim pojmovima vezanim za Internet, njegovim najčešće korištenim servisima, mogućnostima koje nam nudi e-mail servis, kao i uslovima korištenja
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, urednosti, odgovornosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, intuicije, koncentracije, osposobljavanje za samostalan rad
Usaglašenost sa nastavnim planom i programom
Tema/nastavna jedinica se uklapa u NPiP informatike.
Uslovi za realizaciju časa
Nastavna sredstva: računari (sa operativnim sistemom Windows 98, Windows Me, Windows 2000, Windows XP ili Windows Server 2003 u koje je implementiran MS Outlook Express a također ga je moguće instalirati uz Windows 95 i Mac OS 9, a u Windows Vistu je implemetiran Windows Mail) tabla, eventualno projektor za prikaz pripremljene prezentacije i demonstraciju rada sa MS Outlook Express-om ili Windows Mail-om i kreiranja korisničkog računa na GMail. Za posljednje navedeno poželjno je imati internet konekciju da bi učenici mogli kreirati svoj korisnički account i da bi vidjeli rezultat rada. Vrijeme trajanja časa: 45 min (prvi dio је teorija – oko 15 min., dok je drugi dio časa posvećen praktičnoj primjeni – oko 30 min.).
Organizacija časa (tok časa)
Planirani sadržaj rada
Aktivnost nastavnika
Aktivnost učenika
Planirano vrijeme u minutama (okvirno)
Metode i oblik rada
Način praćenja rada
učenika
Očekivani efekti
Uvod Provjerava predznanje
učenika, psihološka
priprema za glavni dio časa
Sluša, odgovara
5 Frontalni i individua-
lni
Posmatranjem reakcije učenika
i njihovih odgovora
Pobuda
interesova-nja i
motivisanje
Gla
vni d
io č
asa
Ob
rad
a n
ovo
g
Predaje, postavlja pitanja,
usmjerava odgovore učenika
Sluša, postavlja pitanja,
odgovara
10 Razgovor, usmeno
izlaganje i diskusija
Kroz dijalog nastavnik -
učenik
Usmjereno razmišljanje
(Pravilna predstava
mogućnosti koje nudi Internet,
kao i opasnosti,
sa posebnim
osvrtom na e-mail)
Pra
ktič
na
pri
mje
na
Demonstrira Šalje mail svim
učenicima u grupi
Praktična vježba
25 Individua-lni, rad u paru ili
grupni (u
zavisnosti od
opremlje-nosti
kabineta)
Pratiti napredak svakog učenika
ponaosob
Uspješno postali i
primiti mail
Završni dio Provjerava usvojeno
znanje
Odgovara 5 Frontalni i individua-
lni
Po odgovorima učenika
Usvojeni osnovni
pojmovi i činjenice
Zadaci za učenike
Ukoliko nastavnik procjeni da ima dovoljno vremena ili ovu nastavnu jednicu planira dva časa onda se kao zadatak može postaviti i otvaranje korisničkog računa na Gmail-u (udžbenik str. 96. ili prikazati pojedinačno da učenici prate na računarau ili putem projektora video prikaz vježbe otvaranje e-mail adrese na www.yahoo.com (sa CD-a)). Uspješno sastavljanje, slanje i primanje mail-a (od nastavnika).
Nastavni materijal
Koverte, Prezentacija u MS Power Point-u, video prikaz vježbe otvaranje e-mail adrese na www.yahoo.com (sa CD-a)
Materijali za pripremu časa
Biješke nastavnika, Udžbenik INFORMATIKA 6 - S. Numić; D. Vilić Preporučeni linkovi: http://www.dobosevic.com/Internet_Prijevare.html http://bs.wikipedia.org/wiki/Internet i još dosta linkova od kojih sam izaberite koji vam najviše odgovara
3. PRAĆENJE I VREDNOVANJE
Vrednovanje postignuća učenika
Ako učenici uspješno sastave, pošalju i pročitaju e-mail praktični dio časa je uspješno obavljen. Uspješnost savladavanja teorijskog diijela spoznat će se na kraju časa u dijelu za ponavljanje. Tu se ponovo prelaze osnovni pojmovi, pa se na osnovu odgovora učenika zna u kojoj mjeri je gradivo usvojeno.
Pri predavanju ostalih internet servisa u pripremnom dijelu časa se neki osnovni pojmovi ponovo ponavljaju. Blic pitanjima mogu se povezati ostale nastavne jedinice u ovoj (nastavnoj) oblasti.
4. TOK ČASA
• Uvodni dio časa U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima: 1. Šta je računarska mreža? 2. Koje su prednosti umrežavanja računara? 3. Nabroj vrste računarskih mreža prema veličini. Najava cilja časa: Pitati učenike koliko znaju o Internet-u, internet servisima (uslugama) uopšteno.
• Glavni dio časa Teoretski dio
U dijelu obrade novog započeti pričom o načinu komuniciranja ljudi u davnim vremenima (npr. Divljem zapadu kako su to radili Indijanci, a kako kauboji). Polako preći na današnje doba. Uključiti učenike u diskusiju. Voditi računa o proteklom vremenu. Nastavnik ukratko navodi šta podrazumjevamo pod pojmom INTERNET, nastanak, uslove za njegovo korištenje i dva najpopularnija servisa. Eventualno naglasiti razliku između e-mail-a i chat-a.
� Kako su pisma slali nane/bake i dede? Detaljno analizirati (na koverti koje nastavnik podijeli učenicima ili oni na osnovu obavijesti na prethodnom času donesu) svaki postupak slanja pisma, adresiranja, naznaka na koverti, mogućnosti slanja dodatnih paketa, putanju pređenog puta pisma, moguće opasnosti na putu i vrijeme trajanja putovanja poruke, također se vodi računa o potrošenim resursima ljudske snage i materijalnih nadoknada.
� Kako pisma šalju mama ili tata (paziti da se ovo pitanje ne postavi u grupi u kojoj je možda učenik bez oba roditelja) ili možda ti?
Polako se prelazi na današnje doba i pokazuju se osnovne funkcije pisanja e-mail-a, kako je bilo nekad i kako je to danas. Pravi se analogija sa satavljanjem, adresiranjem, tadašnjih i današnjih pisama. Također se lokalna i udaljena pošta dovodi u analogiju sa mail-serverima (sl. 145. u udžbeniku). I na kraju predavanja se izvodi zaključak o mogućnostima i nedostacima koje pruža e-mail.
Praktični dio U dijelu praktične primjene prvo pitati učenike da li im je poznat neki program za slanje/primanje e-mail-a? Preći na objašnjenje MS Outlook-a ili MS Outlook Express-a (udžbenik, str.90. i 91.) Ako imaju e-mail adresu dodjeljenu od strane ISP-a ili otvorenu adresu na free web servisima dati im zadatak da pošalju mail na nastavnikovu adresu, onima koji nemaju prate upute udžbenik str. 96. Objasniti prednosti za otvaranje mail adrese kod nekog besplatnog e-mail servisa (uskladiti prezentaciju sa odabranim tokom časa). Obrazloženje za ovo je sljedeće:
• Svi učenici će sami sebi kreirati mail nalog koji će kasnije moći koristiti sa bilo koje lokacije (škole, kuće, od prijatelja, internet kluba i sl.)
• Učenici koji kod kuće imaju internet pristup moći će istražiti kako funkcioniše e-mail
• Učenici mogu odmah vidjeti rezultat svoga rada Ukoliko se nastavnik odluči za ovu varijantu onda: U praktičnom dijelu rada se prvo otvara novi nalog, pa se prelazi na kreiranje nove poruke, sa dodatkom neke slike (npr. iz ClipArt-a). Nastavnik demonstrira primanje i čitanje mail-a, a potom šalje mail učenicima (npr. Predmet: Cesetitka Sadržaj: Bravo !!! Možda bi mogao dobiti 5. Pozdrav od nastavnika/ce u. U prilogu: Ukoliko je nastavnik/ca u mogućnosti slikati grupu, pa im tu sliku dostaviti u prilogu da je preuzmu). Učenik treba da uspješno otvori primljeni mail od nastavnika. Nastavnik nadgleda rad i pomaže svakom učeniku ponaosob.
• Završni dio časa - Ponoviti (pitanja iz udžbenika): 1. Šta je Internet? 2. Čemu služi elektronska pošta (e-mail)? 3. Opiši kako šaljemo e-mail poruku? 4. Koja je razlika između Outbox i Sent Items folder-a? Zadaća: Odgovore na pitanja iz udžbenika poslati na mail nastavniku.
Skraćena varijanta pripreme: priprema Internet – e-mail.doc.
PLAN TEMATSKOG IZVOĐENJA NASTAVE (PRIJEDLOG)
Model moguće razrade po nastavnim jedinicama
VI razred devetogodišnje osnovne škole
(2 sata/časa sedmično, 70 časova godišnje)
Opći ciljevi:
• Da nauče pravilnu upotrebu računara,
• Da steknu pozitivan odnos prena računarskoj opremi,
• Da ohrabri učenice/učenike da steknu osnovne vještine rada na računaru,
• Da razvijaju sposobnost samostalnog rada,
• Da razviju potrebu rada u paru i grupi,
• Da steknu potrebu za dalje samostalno učenje i nadogradnju znanja.
Posebni zahtjevi:
• Minimalno (ali ne i neophodno) poznavanje engleskog jezika,
• Razrada po nastavnim jedinicama urađena je na principu blok sata/časa (dva nastavna sata/časa) zbog specifičnosti sadržaja koji se obrađuju, a s obzirom da se nastava informatike u svim razredima osnovne škole izvodi kao dvočas. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. Svaka grupa ima nastavu informatike svake druge sedmice.
Redni broj časa i naziv nastavne jedinice Vrsta časa Mjesec
1. Uvod u informatiku Obrada IX
2. Potreba za informatičkom tehnologijom Obrada IX
NASTAVNA TEMA
1.Predstavljanje podataka u računaru
3. Predstavljanje podataka u računaru
Dekadski brojni sistem
Binarni brojni sistem
Zapisivanje binarnog broja
Obrada IX
4. Predstavljanja teksta u računaru
Kako podaci putuju u računaru?
Obrada IX
5. Pretvaranje dekadskog broja u binarni Obrada IX
6. Binarna aritmetika Obrada IX
7. Predstavljanje podataka u računaru (1, 2, 3, 4, 5 i 6) Ponavljanje IX
NASTAVNA TEMA
2. Arhitektura računara
8. Šta je to računar?
Vrste računara
Šta čini računarski sistem?
Obrada IX
9. Historijski razvoj računara Obrada X
10. Ulazne jedinice: Tastatura; Miš; Pomična kugla; Skener; Grafička ploča; Komandna palica ; Ploča osjetljiva na dodir; Digitalni fotoaparat
Obrada X
11. Ponavljanje (8, 9 i 10) Ponavljanje X
12. Izlazne jedinice: Monitor; Multimedijalni projektor; Štampač; Ploter;
Obrada X
13. Centralna jedinica; Matična ploča; Centralni procesor; Radna memorija
Obrada X
14. Uređaji za čuvanje podataka: Vanjske memorije; Tvrdi disk; Diskete;Trake; KarticeCD mediji; USB stik ;Modem – ulazno-izlazna jedinica; Ekran osjetljiv na dodir
Obrada X
15. Ponavljanje (12, 13 i 14) Ponavljanje X
16. Pismena provjera znanja TEST X
17. Programska podrška hardveru - softver Sistemski softver; Aplikativni softver; Podjela softvera prema načinu korištenja; Nelicencirani (nelegalni, piratski) softver; Licencirani (legalni, originalni) softver; Javno dostupni softver
Obrada XI
18. Počnimo sa radom: uključite računar; Radna površina Windows-a (Desktop); Na kraju rada - isključite računara; Kad računar blokira; Problemi sa programima;
Obrada XI
19. Organizacija podataka u računaru; Diskovi; Folder (direktorij, mapa), datoteka (fajl) i dokument; Kako dajemo imena folderima i datotekama?
Obrada XI
20. Ponavljanje (16, 17, 18 i 19) Ponavljanje XI
21. Vježba 1.: Kreiranje foldera Kreirajmo nove foldere Kreiranje prečica (shortcut icon) Kreiranje podfoldera ijenjanje imena foldera Brisanje foldera Povrat izbrisanog foldera
Obrada XI
22. Vježba 2.: Kopiranje, premještanje i spašavanje foldera i datoteka Kopiranje foldera i datoteka Premještanje foldera i datoteke Kopiranje datoteke na disketu
Obrada XI
Spremanje datoteke sa hard diska na disketu ili USB stick Spremanje datoteke sa diskete ili USB stick-a na hard disk Pronađimo Word dokumenat
23. Vježba 3.: Održavanje računara Mjere sigurnosti; Softversko održavanje računara; Pospremanje datoteka Testiranje diska; Pravljenje rezervne kopije podataka; Pospremanje nereda na disku
Obrada XI
24. Ponavljanje (21, 22 i 23) Ponavljanje XI
25. Vježba 4.: Pokretanje aplikacijskih programa Pokretanje aplikacija; Kontrolni dugmići; Zatvaranje Notpad-a pomoću dugmeta za zatvaranje prozora – Close; Smanjivanje veličine prozora pomoću dugmeta za sažimanje – Restore; Zbijanje prozora sa dugmetom za minimizaciju – Minimize; Kreiranje datoteke u programu Notepad
Obrada XII
NASTAVNA TEMA
3. Obrada teksta
26. Vježba 1.: Rad sa programom za obradu teksta Pokretanje programa; Unos teksta Kako sačuvati dokument? Pronalaženje WordPad dokumenta na hard disku
Obrada XII
27. Vježba 2.: Izmjene u dokumentu Označavanje teksta Umetanje teksta; Uvlačenje odlomaka pomoću tastera Tab; Promjena fonta i stila
Obrada XII
28. Ponavljanje (25, 26 i 27) Ponavljanje XII
29. Word – program za obradu teksta; Alatne trake u Word-u Unos teksta u Word dokument
Obrada XII
30. Vježba 3.: Oblikovanje teksta – niži nivoOdređivanje margina Označavanje teksta u Word-u Stil fonta – podebljano; Stil fonta - kurziv i podvučeni tekst Kopiranje teksta unutar dokumenta; Premještanje teksta unutar dokumenta; Poništavanje izmjena
Obrada XII
31 Ponavljanje (29, 30 i 31) Ponavljanje XII
32. TEST – Pismena provjera znanja Ponavljanje XII
33. Vježba 4: Oblikovanje teksta – viši nivo; Numerisanje teksta u Wordu; Numerisanje odabranih elemenata liste; Upotreba tabulatora pri nabrajanju; Spašavanje Word dokumenata na disketu ili USB stick
Obrada II
34. Vježba 5. Kako u Word dokumentu pronaći određenu riječ i zamijeniti je drugom? Samoispravljanje – autokorekcija; Zaglavlje i podnožje dokumenta; Kako podesiti jezik na računaru? Kako provjeriti pravopis? Uređenje teksta u dvije ili
Obrada II
više kolona i numerisanje stranica
35. Vježba 6.: Alatna traka za crtanje – Drawing; Ubacivanje Word Art Teksta i Word Clip Art slike; Umetanje geometrijskih oblika - AutoShapes
Obrada II
36. Ponavljanje (33, 34 i 35) Ponavljanje II
37. Vježba 7.: Umetanje tabele u Word document; Kreiranje tabele; Označavanje teksta u tabelama; Pravila za promjenu tabele; Pregled teksta prije štampe i štampanje dokumenta
Obrada II
38. Bitmapirana grafika Rasterski formati (bitmapa); Vektorska grafika Dubina boje Kontrast Digitalna kamera
Obrada II
NASTAVNA TEMA
4. Program za crtanje
39. Paint – program za crtanje Pokretanje; Paint programa
Obrada II
40. Obojite crteže na CD-u Obrada II
41. Vježba 1.: Izrada jednostavnijih crteža u MS Paint-u; Podešavanje veličine crteža
Obrada III
42. Vježba 2.: Izrada jednostavnijih crteža u MS Paint-u; Crtanje jednostavnih geometrijskih likova; Promjena boja na crtežu; Dodavanje teksta Paint crtežu
Obrada III
43. Vježba 3.: Izrada jednostavnijih crteža u MS Paint-u; Označivanje, kopiranje i premještanje; Postavljanje crteža/slike na zaslon (Desktop)
Obrada III
44. Ponavljanje (39, 40, 41, 42 i 43) Ponavljanje III
45. Ponavljanje - Vježbe sa CD-a Ponavljanje III
NASTAVNA TEMA
5. Računarske mreže
46. Prednosti umrežavanja; Vrste računarskih mreža; Načini povezivaja računara u mrežu
Obrada III
47. Mreža svih mreža – INTERNET
Elektronska pošta
Obrada III
48. Ponavljanje (46 i 47) Ponavljanje III
49. Najpopularniji servis Interneta- World Wide Web-WWW; Pokretanje Internet Explorera; Pretraživanje Interneta Web portal
Obrada IV
50. Vježba 1.: Mali trikovi pronalaženja podataka na web-u; Vrste datoteka na web-u; Otvorite e-mail adresu na www.yahoo.com
Obrada IV
51. Ponavljanje (49 i 50) Ponavljanje IV
52. Ponavljanje (46, 47, 49 i 50) - Vježbe sa CD-a Ponavljanje IV
NASTAVNA TEMA
6. Osnovni pojmovi u programiranju
53. Koraci u programiranju; Planiranje i analiza problema; Kreiranje algoritma i crtanje dijagrama toka Pisanje programa Unos programa u računar, pokretanje i testiranje
Obrada IV
54. Osnovne algoritamske strukture Osnovne
algoritamske strukture Linijska struktura Obrada IV
55. Razgranata struktura Ciklička struktura Obrada IV
56. Ponavljanje (53, 54 i 55) Ponavljanje IV
NASTAVNA TEMA
7. Rad sa podacima
57. Excel – program za rad sa tabelarnim podacima Šta je MS Excel? Vježba 1. - Pozicioniranje na stranicu u radnoj knjizi Kretanje kroz radnu tabelu
Obrada V
58. Vježba 2. - Rad sa podacima upotreba funkcije SUM Unos podataka Kopiranje i premještanje podataka Brisanje unijetih podataka i poništavanje zadnje radnje Funkcija AutoSum
Obrada V
59. Vježba 3. Uređivanje tabele Crtanje linija tabele i bojenje ćelija Razvrstavanje podataka
Obrada V
60. Ponavljanje (57, 58 i 59) Ponavljanje V
61. Ponavljanje (57, 58 i 59) Vježbe sa CD Ponavljanje V
NASTAVNA TEMA
8. Kreiranje prezentacije
62. Prezentacija - šta je to? PowerPoint – program za kreiranje prezentacija Vježba 1. - Napravimo prezentaciju
Obrada V
63. Multimedija Obrada V
64. Ponavljanje (62 i63) Ponavljanje V
65. Ponavljanje (62 i63) Ponavljanje V
NASTAVNA TEMA
9. Sigurnost pri radu sa računarom
66. Štetni (maliciozni) softver Šta su to virusi, crvi, trojanski konji? Kako se prenose? Zaštita od virusa Antivirusni softver Zaštita i održavanje računarske opreme
Obrada VI
67. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme VI
68. Ponavljanje (66 i 67) i Vježbe sa CD-a Ponavljanje VI
69. Ponavljanje - TEST Ponavljanje VI
70. Ponavljanje - Vježbe sa CD po izboru Ponavljanje VI
1
Osnovna škola: ____________________ Nastavnik/ca: _____________________
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS Nastavni predmet: Informatika Br. časa: 46. Nastavna oblast: Računarske mreže
Nastavna tema/jedinica: Računarske mreže – prednosti, vrste, načini povezivanja Tip časa: upoznavanje sa novim gradivom Cilj časa:
•Usvajanje osnovnih pojmova u vezi načina međusobne komunikacije računara, vrstama računarskih mreža, načina povezivanja;
•Razvijenje sposobnosti raspoznavanja računarske mrežne opreme, vrsta mreža i njihovih prednosti
Nastavne metode: Ilustrativno-demonstrativni, metoda razgovora Oblici rada: frontalni (svi slušaju predavanje zajedno) i individualni ili grupni (određene zadatke učenici izvršavaju sjedeći za računarom – u zavisnosti od opremljenosti škole samostalno, u paru ili grupno) Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa konceptom računarskih mreža, prednostima umrežavnja, vrstama mreža kao i uslovima korištenja
2. odgojni: razvoj kulture rada, preciznosti, disciplinovanosti, urednosti, razviti svijest o prednostima umrežavanja računara
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, intuicije, koncentracije, osposobljavanje za samostalan rad
Nastavna sredstva: računari, tabla, eventualno projektor Artikulacija časa: 45 min.
Nastavni materijal
Knjiga, dodatni materijal: prezentacija o dodatnoj mrežnoj opremi i povezivanje dva računara na maloj udaljenosti – za one koji žele znati više (sa CD-a: Za one koji zele znati vise -> Poglavlje V) , nastavni listići.
TOK ČASA • Uvodni dio časa
U uvodnom dijelu časa psihološki pripremiti učenike za temu časa, npr. pitanjima: 1. Šta zamislite kada neko kaže „mreža“? – Dozvoliti da što veći broj učenika ponudi svoje
mišljenje. 2. Možemo li reći da igrači u fudbalskom, košarkaškom, odbojkaškom ili nekom drugom
timskom sportu na terenu čine mrežu? Na koje sve načine računari utiču na vas u jednom običnom danu? (Pobrinite se da uključite stvari kao što su računari koji sinhronizuju semafore, kompjuterizovane autobuske redove vožnje, telefonske sisteme, čak i računare koji su prisutni u digitalnoj televiziji i satelitskim sistemima, naravno, njihovo surfanje Internetom, dopisivanje, igranje igrica i sl.). 3. Kako zamišljate razgovor između dva ili više računara? Da li je moguće da se razumiju
računar iz BiH i recimo računar iz Japana? 4. Šta mislite je li moguće napraviti mrežu mreža?
2
Najava cilja časa: Ukoliko smo vas uspjeli zainteresirati, sada budite posebno pažljivi, jer ćete saznati konkretne odgovore na ova pitanja.
• Glavni dio časa
U dijelu obrade novog započeti Vježbom umrežavanja. Uradite ovu vježbu prije nego što obradite različite vrste računarskih mreža. Treba da dijelite knjigu (može biti bilo koja knjiga koju izaberete) sa drugim učenicima u razredu. 1. Smjestite učenike u otvoren prostor ili koristite učionicu, ali učenici treba da stoje udaljeni od stolova. Dva učenika treba da budu na suprotnim stranama prostorije. Prvi učenik uzima knjigu i ide do drugog učenika. Naznačite da je ovo jednostavna mreža. Učenici su koristili tradicionalnu (sneaker net) metodu da prenesu materijal od jedne do druge tačke, ali je postojao prijenos informacija. 2. Neka se sada šest - osam učenika pridruži onoj dvojici učenika. Postavite ih na različita mjesta u prostoriji. Neka prvi učenik kaže ime jednog od učenika koji je u „mreži”, i neka pošalje knjigu kroz „mrežu” od jednog učenika do drugog dok ne dođe do osobe čije je ime rečeno. Neka taj učenik uradi isto, prenoseći je do sljedećeg imenovanog učenika. Naznačite da je to takođe mreža, ali veća nego ona prva. Objasnite učenicima da prenose informacije među sebi ravnima, ili drugim učenicima. Svi su jednaki u mreži. Svi mogu da izvrše zadatak na potpuno isti način. 3. Sad treba da učestvuju svi učenici. Razmestite ih širom učionice ili nekog drugog otvorenog prostora. Nastavnik treba da stoji u sredini grupe i drži knjigu. Sada recite učenicima da moraju da podignu ruke kada žele knjigu. Nastavnik bira učenika naznačivši da knjiga može da se prenese samo jednom po jednom učeniku,
potom je prenosi kroz „mrežu” imenovanom učeniku. Sada recite učenicima da opet treba da dignu svoje ruke ukoliko žele knjigu. Ovog puta, učenik kod koga je knjiga mora da je vrati nazad nastavniku tako da bi nastavnik mogao da je pošalje sljedećem imenovanom učeniku. Vježbajte ovu vježbu nekoliko minuta, ali sada uz objasnjenje da je ovo simulacija klijentsko/serverske mreže. Nastavnik, kao server, upravlja resursima (u ovom slučaju knjigom) i određuje gde ide knjiga i kojim redom. Nastavnik (server) se nalazi na višem nivou, dok svi učenici ostaju u nižem, ali jednakom nivou kao klijenti. 4. Sada postavite učenike u grupe od po tri ili četiri. Neka prva grupa dijeli knjigu između sebe, zatim neka neko iz druge grupe zatraži „resurs”. Prva mreža potom može da imenuje nekog da bi je prenijela do druge grupe. Nastavite sa ovom vježbom nekoliko minuta i ohrabrite učenike da što više prenose knjigu između grupa. Podsjetite ih da samo jedna osoba is svake male „mreže” zapravo može da prenese informaciju imenovanoj osobi iz druge „mreže”. Naznačite da ovo simulacija mreže mreža i da na taj način, možete povezati male mreže većoj grupi i tako dijeliti informacije.
Objasnite da mrežu mogu sačinjavati dva računara koji dijele informacije ili više računara koji dijele informacije. Da li ste u ovim našim vježbama primjetili različite vrste mreža?
Koristite primjer druge vježbe koja ilustruje koncept peer-to-peer mreže (udžbenik str. 91.). Koristite treću vježbu kao primjer klijentsko/serverske mreže (udžbenik str. 91.). Naopomena: Ova vježba zahtjeva relativno dosta vremena glavnog dijela časa (15-20 min.), ali je dosta efektna, jer kroz očigledne situacije usvajaju nova saznanja i pojmove. Ovako stečeno znanje je dosta trajnije. Tradicionalnim pristupom času imamo više vrijemena da učenici možda umjesto ove vježbe prate unaprijed pripremljenu prezentaciju i vode bilješke. Ukoliko se, ipak, odlučite za prvu varijantu bilješke koje smatrate bitnim možete unaprijed pripremiti (ponudit ćemo vam jednu varijantu na kraju ove pripreme) i podijeliti pred kraj časa da zapijele u svoje bilježnice. U ovom dijelu časa navedite prednosti umrežavanja (udžbenik str. 89.)
3
Kako se računari međusobno povezuju i razgovaraju u mreži? Bilo bi korisno da su vam neke od komponenti dostupne dok razgovarate o njima, čak i u ovom početnoj fazi. Pokažite im mrežnu karticu, neke kablove i čak možda bežičnu karticu ako vam je dostupna ili neka pogledaju prezentaciju sa CD-a (Za one koji zele znati vise -> Poglavlje V -> Dodatna mrezna oprema). Podsjetite učenike da će u daljem školovanju naučiti više o svakoj od komponenti. Najčešći način prijenosa podataka preko kabla omogućuju: modemi, iznajmljene linije, hub, switch, router, crossover kablovi i sl., a bežični prijenos podataka: bluetooth (na kratki domet), satelit (nadugi domet), te prijenos podataka preko mobitela (udžbenik str. 91.). Utvrdite da su protokoli formalni skupovi pravila (udžbenik str. 89.). Da li možete da kreirate mrežu mreža?
Koristite primjer posljednje vježbe iz “Vježbe na času” kao primjer mreže mreža. Podsjetite ih da na takav isti način funkcioniše Internet o kojem će biti govora na sljedećem času. Upoznati učenike sa vrstama mreža (udžbenik str. 90.): LAN, MAN i WAN i topologijom LAN mreže.
• Završni dio časa
Test uparivanja (u prilogu pripreme) – 3 min. Podijela listića sa zabilješkama i novim pojmovima. Zadaća: pitanja iz udžbenika str. 91. Razmjena utisaka o proteklom času.
4
Test uparivanja Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija će se možda koristiti više puta, a neke se možda neće ni koristiti. Sretno! _____1. Klijent _____2. Mrežna kartica _____3. Internet _____4. Mreža _____5. Peer-to-Peer mreža _____6. Protokol _____7. Server a. Najpoznatija i najveća računarska mreža na svijetu koja povezuje milione računara u
jednu veliku mrežu mreža. b. Računar koji čuva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim računarima na mreži u
klijentsko/serverskoj mreži. c. Specifična pravila koja upravljaju premještanjem ili kopiranjem datoteka iz jednog računara
na drugi. d. Mreža u kojoj jedan računar čuva sve informacije i resurse i čini ih dostupnim drugim
računarima na mreži. e. Računari u mreži koji se obraćaju serveru da bi dobili informacije. f. Veza istih računara. g. Grupe računara koje se bave istim stvarima. h. Ureñaj koji se nalazi u svakom računaru koji vam omogućava da povežete računar sa
mrežom. i. Pravilo koje pomaže računarima da se meñusobno sporazumijevaju. j. Grupa računara koji su povezani tako da ljudi mogu da dijele informacije i opremu.
Ime učenika: ______________________________________ Odjeljenje: ________ � Test uparivanja Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija će se možda koristiti više puta, a neke se možda neće ni koristiti. Sretno! _____1. Klijent _____2. Mrežna kartica _____3. Internet _____4. Mreža _____5. Peer-to-Peer mreža _____6. Protokol _____7. Server a. Najpoznatija i najveća računarska mreža na svijetu koja povezuje milione računara u
jednu veliku mrežu mreža. b. Računar koji čuva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim računarima na mreži u
klijentsko/serverskoj mreži. c. Specifična pravila koja upravljaju premještanjem ili kopiranjem datoteka iz jednog računara
na drugi. d. Mreža u kojoj jedan računar čuva sve informacije i resurse i čini ih dostupnim drugim
računarima na mreži. e. Računari u mreži koji se obraćaju serveru da bi dobili informacije. f. Veza istih računara. g. Grupe računara koje se bave istim stvarima. h. Ureñaj koji se nalazi u svakom računaru koji vam omogućava da povežete računar sa
mrežom. i. Pravilo koje pomaže računarima da se meñusobno sporazumijevaju. j. Grupa računara koji su povezani tako da ljudi mogu da dijele informacije i opremu.
Ime učenika: ______________________________________ Odjeljenje: ________
5
Bilješke
Računarske mreže
Definicija: Računarske mreže su, kratko rečeno, sistem hardvera i softvera koji
omogućuje razmjenu podataka izmeñu računara.
Novi termini:
Klijent: računari na mreži koji se obraćaju serveru da bi dobili informacije.
Klijentska/serverska mreža: mreža u kojoj jedan računar čuva sve informacije i
resurse i čini ih dostupnim drugim računarima na mreži.
Internet: najpoznatija na svijetu i najveća računarska mreža koja povezuje milione
računara u jednu veliku mrežu svih mreža.
Mreža: grupa računara koji su povezani tako da ljudi mogu da dijele informacije i
opremu.
Mrežna interfejs kartica (NIC): hardver koji je instaliran u računaru koji povezuje
računar sa mrežom.
Peer-to-Peer mreža: veza istih računara.
Protokol: pravilo koje pomaže računarima da se razumiju jedni druge.
Server: računar koji čuva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim računarima
na mreži u klijentsko/serverskoj mreži.
Mreže prem veličini dijelimo na: LAN – lokalne, MAN – gradske i WAN – svjetske.
Peer-to-peer mreže:
• Veza istih računara
• Svaki od računara ima svoj skup datoteka
• Svaki od računara može da dijeli datoteke
sa drugim računarima u mreži
• Svaki od računara mogu da pristupe drugim
resursima, kao što su štampač ili skener na
mreži
• Sastoje se iz najviše 10 računara
• Obično ih nalazimo u kućama ili malim
preduzećima
Klijentsko/serverske mreže:
• Više od deset računara
• Skuplje su nego peer-to-peer mreže
• Ne nalaze se često u kućnom okruženju
• Jedan računar, poznatiji kao server, čuva
informacije i resurse i čini ih dostupnim
drugim računarima u mreži
6
Osnovna škola: ____________________ Nastavnik/ca: _____________________
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS Nastavni predmet: Informatika Br. časa: 47. Nastavna oblast: Računarske mreže
Nastavna tema/jedinica: Mreža svih mreža Internet – elektronska pošta Tip časa: upoznavanje sa novim gradivom Cilj časa:
• Usvajanje osnovnih pojmova u vezi Interneta, kao globalne mreže i elektronske pošte, kao jednog od internet servisa;
• Stvaranje osnovnovnih vještina za slanje i primanje elektronske pošte. Nastavne metode: Ilustrativno-demonstrativni, metoda razgovora
• Oblici rada: frontalni (svi slušaju predavanje zajedno) i individualni ili grupni (određene zadatke učenici izvršavaju sjedeći za računarom – u zavisnosti od opremljenosti škole samostalno, u paru ili grupno)
Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim pojmovima vezanim za Internet,
njegovim najčešće korištenim servisima, mogućnostima koje nam nudi e-mail servis, kao i uslovima korištenja
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, urednosti, odgovornosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, intuicije, koncentracije, osposobljavanje za samostalan rad
Nastavna sredstva: računari, tabla, eventualno projektor Artikulacija časa: 45 min (prvi dio је teorija – oko 15 min., dok je drugi dio časa posvećen praktičnoj primjeni – oko 30 min.).
Nastavni materijal
Koverte, Prezentacija u MS Power Point-u, video prikaz vježbe otvaranje e-mail adrese na www.yahoo.com (sa CD-a)
TOK ČASA • Uvodni dio časa
U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima: 1. Šta je računarska mreža? 2. Koje su prednosti umrežavanja računara? 3. Nabroj vrste računarskih mreža prema veličini. Najava cilja časa: Pitati učenike koliko znaju o Internet-u, internet servisima (uslugama) uopšteno.
• Glavni dio časa Teoretski dio
U dijelu obrade novog započeti pričom o načinu komuniciranja ljudi u davnim vremenima (npr. Divljem zapadu kako su to radili Indijanci, a kako kauboji). Polako preći na današnje doba. Uključiti učenike u diskusiju. Voditi računa o proteklom vremenu. Nastavnik ukratko
navodi šta podrazumjevamo pod pojmom INTERNET, nastanak, uslove za njegovo korištenje i dva najpopularnija servisa. Eventualno naglasiti razliku između e-mail-a i chat-a.
� Kako su pisma slali nane/bake i dede? Detaljno analizirati (na koverti koje nastavnik podijeli učenicima ili oni na osnovu obavijesti na prethodnom času donesu) svaki postupak slanja pisma, adresiranja, naznaka na koverti, mogućnosti slanja dodatnih paketa, putanju pređenog puta pisma, moguće opasnosti na putu i vrijeme trajanja putovanja poruke, također se vodi računa o potrošenim resursima ljudske snage i materijalnih nadoknada.
� Kako pisma šalju mama ili tata (paziti da se ovo pitanje ne postavi u grupi u kojoj je možda učenik bez oba roditelja) ili možda ti?
Polako se prelazi na današnje doba i pokazuju se osnovne funkcije pisanja e-mail-a, kako je bilo nekad i kako je to danas. Pravi se analogija sa sastavljanjem, adresiranjem, tadašnjih i današnjih pisama. Također se lokalna i udaljena pošta dovodi u analogiju sa mail-serverima (sl. 145. u udžbeniku). I na kraju predavanja se izvodi zaključak o mogućnostima i nedostacima koje pruža e-mail.
Praktični dio U dijelu praktične primjene prvo pitati učenike da li im je poznat neki program za slanje/primanje e-mail-a? Preći na objašnjenje MS Outlook-a ili MS Outlook Express-a (udžbenik, str.90. i 91.) Ako imaju e-mail adresu dodjeljenu od strane ISP-a ili otvorenu adresu na free web servisima dati im zadataka da pošalju mail na nastavnikovu adresu, onima koji nemaju prate upute udžbenik str. 96. Objasniti prednosti za otvaranje mail adrese kod nekog besplatnog e-mail servisa (uskladiti prezentaciju sa odabranim tokom časa). Obrazloženje za ovo je sljedeće:
• Svi učenici će sami sebi kreirati mail nalog koji će kasnije moći koristiti sa bilo koje lokacije (škole, kuće, od prijatelja, internet kluba i sl.)
• Učenici koji kod kuće imaju internet pristup moći će istražiti kako funkcioniše e-mail
• Učenici mogu odmah vidjeti rezultat svoga rada Ukoliko se nastavnik odluči za ovu varijantu onda: U praktičnom dijelu rada se prvo otvara novi nalog, pa se prelazi na kreiranje nove poruke, sa dodatkom neke slike (npr. Iz ClipArt-a). Nastavnik demonstrira primanje i čitanje mail-a, a potom šalje mail učenicima (npr. Predmet: Cesetitka Sadržaj: Bravo !!! Možda bi mogao dobiti 5. Pozdrav od nastavnika/ce u. U prilogu: Ukoliko je nastavnik/ca u mogućnosti slikati grupu, pa im tu sliku dostaviti u prilogu da je preuzmu). Učenik treba da uspješno otvori primljeni mail od nastavnika. Nastavnik nadgleda rad i pomaže svakom učeniku ponaosob.
• Završni dio časa - Ponoviti (pitanja iz udžbenika): 1. Šta je Internet? 2. Čemu služi elektronska pošta (e-mail)? 3. Opiši kako šaljemo e-mail poruku? 4. Koja je razlika između Outbox i Sent Items folder-a? Zadaća: Odgovore na pitanja iz udžbenika poslati na mail nastavniku.
Zadaci nastavnice /nastavnika
Iako je nastavnica/nastavnik na određeni način ograničena/ograničen
nastavnim planom i programom kada je riječ o tome koje sadržaje treba
realizirati i sa koliko nastavnih sati/časova, ipak se nastavnici/nastavniku
ostavlja dovoljno prostora da odluči o izboru, obimu, dubini i raspoređivanju
pojedinih nastavnih sadržaja. Didaktičko oblikovanje nastavnih sadržaja je
također zadatak koji rješavaju nastavnice/nastavnici.
Neki od zadataka nastavnice/nastavnika informatike su:
• Naglašavati da računar čovjeku služi za kvalitetnije, brže i uspješnije
rješavanje svakodnevnih problema, radnih zadataka i obaveza,
• Predložiti kako učenicu/učenika naučiti da koristi udžbenik i drugu
informatičku literaturu,
• Podsticati učenicu/učenika na samostalno razmišljanje i samostalno
zaključivanje,
• Nastojati povezati praktični rad i usvojena znanja sa primjenom u
svakodnevnom životu,
• Aktivirati učenice/učenike da se zainteresuju za informatiku i da uz
pomoć zanimljivosti prošire i osvježe svoja saznanja,
• Ne tražiti od učenica/učenika pamćenje činjenica, već istraživanje i
traganje za njima,
• Imati u vidu da su učenice/učenici u pojedinim odjeljenjima različito
zainteresovani tako da nastavnica/nastavnik treba odlučiti šta je u
pojedinom slučaju najbolje primjeniti,
• Nastavnica/nastavnik mora pomagati i podsticati učenice/učenike koji
žele znati više, animirati ih u izbornoj nastavi, u radu sekcija i
pripremama za takmičenje,
• Upoznavati učenice/učenike sa mogućnostima i prednostima
komunikacije računarom,
• Uočavati značaj i uloge rada u grupi i rada u paru (tandemu),
• Razvijati stvaralačko mišljenje,
• Pronalaziti različite putove rješenja jednog problema,
• Stalno dopunjavati i ispravljati vlastita rješenja,
• Koristiti razne izvore znanja, a ne samo udžbenik.
