Pripreme Za Nastavu 1 Razred Gimnazije

8/16/2019 Pripreme Za Nastavu 1 Razred Gimnazije

1/29

Dobriša Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika

Polazišna interpretacija u udžbeniku• komunikacijski lanac:

pisac ----------- djelo ------------- čitatelj

↓ - posrednik u komunikaciji između

pisca i čitatelja - prenosi piščeve misli i osjećaje

Interpretacija pjesme u cijelosti

• »Moj prijatelju« riječi su kojima se pjesnik obraća čitatelju do!ivljava "a kao prijatelja jer će mu u svom djelu izraziti# odnosno prenijeti svoje najintimnije misli i osjećajezato je knji"a koju čitatelj dr!i u ruci samo dio pjesnika koji spava$ %poznavši piščevemisli i osjećaje# čitatelj će "a o!ivjeti# odnosno pjesnik postaje čitateljeva java$

Problemsko pitanje: Je li umjetničko djelo doista način da se prevlada ljudskasmrtnost?

• &ru"a stro'a problematizira odnos pjesnikove sadašnjosti i pjesnikove prošlosti$(adašnjost je smrt# a prošlost je svijetli !ivot pretočen u rime$

Problemsko pitanje: Kako je moguće pretočiti! život u sti"ove ili u rečenice?

• % trećoj stro'i autor izričito spominje da je umjetničko djelo način da se pobje"ne odsmrti$ % toj se stro'i od"ovara i na problemsko pitanje otvoreno nakon dru"e stro'e: pisac je u !aru kovao sti)ove# znači bila mu je potrebna inspiracija# nada)nuće# !ar da bi mo"aonapisati pjesmu$ *ar se mo!e povezati i s boli i sa srećom# ali činjenica je da umjetničkodjelo ne mo!e nastati u svojevrsnoj ravnodušnosti$%koliko čitatelj zatvorena srca čita pjesništvo# sve je samo »sjen i mrtvo slovo«# tek kadon otvori srce# mo!e osjetiti cijelu lepezu osjećaja koju mu je prenosio pjesnik$

Problemsko pitanje: #itate li vi otvorena ili zatvorena srca? $ašto?

• +judska !elja za !ivotom# izra!ena preko piščeve !elje za posrednim !ivotom ,!ivotom preko čitatelja$

.etvrta stro'a nudi od"ovor na problemsko pitanje postavljeno u pret)odnoj stro'i: pisacće čitatelju ,koji čita otvorena srca prenijeti: »(ve svoje ljepote/0 (ve misli# sve snove#/sve što mi vrijeme nemilosno ote#/ (ve zanose# sve ljubavi# sve nade#/ (ve uspomene0«

Problemsko pitanje: % čemu najradije čitate i zašto?

• 1isac se poistovjećuje s čitateljem# osjeća nje"ovu toplinu# nje"ov zanos# preuzimanje"ov svjetonazor ,obzor i nje"ove ideale ,zvijezde$


2/29

Problemsko pitanje: Koju korist čitatelj ima od čitanja?

• 2orist koju ima pisac od čitatelja koji čita otvorena srca je mo"ućnost da !ivi prekosamo" čitatelja# da je mlad# da ljubi i da bude ljubljen$

3pet obraćanje čitatelju:»moj neznani dru!e«$Problemsko pitanje: & kojem su smislu danas moguća prijateljstva s 'neznanimdrugovima(?

• 1osljednji vapaj pjesnikov za !ivotom# molba čitatelju da "a probudi i ponovo o!ivi$

Problemsko pitanje: %staju li ovakvi vapaji pisaca uzaludni? Je li u današnjemdobu interneta potisnuto čitanje i zanimanje čitatelja za knjigu?

• (estine# u"lavnom jedanaesterac# rima ,isprekidana stilska izra!ajna sredstva:

meta'ora , I tko je čita – u život me budi Probudi me i bit ću tvoja java…)$ 4a osnovi1jesme mrtvo" pjesnika učenici upoznaju: litotu# eu'emizam i oksimoron$

)ovi pojmovi%čenici preko Pjesme mrtvog pjesnika upoznaju:*rste stro+a(tro'a je skup sti)ova or"aniziran da čini neku "ra'ički odvojenu cjelinu$5a stro'u rabimo i )rvatski naziv kitica$ (tro'e se najčešće nazivaju prema broju sti)ova:disti) ,stro'a od dva sti)atercet , stro'a od tri sti)akatren ,stro'a od četiri sti)asestina ,stro'a od šest sti)ovaoktava ,stro'a od osam sti)ova$ 4eke su stro'e zbo" u"leda i utjecaja "lasoviti) pjesnički) djela postale i bitnimosobinama stalni) oblika# kao tercina ,stalni oblik pjesme koja se sastoji od više terceta povezani) tako da se rimuju prvi i treći sti) u svakoj stro'i# dru"i sti) s prvim u sljedećojstro'i# a na kraju pjesme ili pojedino" pjevanja posljednji je sti) samostalan$ ()ema jetako aba bcb0mnm n$# stanca ,ottava rima 6 stro'a od osam jedanaesteraca s ustaljenimrasporedom rima ababbcc$

*rste sti"ova(ti) je jedinica pjesničko"a "ovora određena posebnom ritmičkom# zvučnom i "ra'ičkomor"anizacijom$ 7rsta sti)a određuje se prema broju slo"ova u sti)u pa razlikujemo npr$

osmerce ,sti) od osam slo"ova# deveterce# jedanaesterce# dvanaesterce koji su česti ulirskoj poeziji# a u epskoj deseterci$

,tilska izražajna sredstva(tilska izra!ajna sredstva koja ćemo upoznati su: oksimoron# eu'emizam i litota$

)aziv Primjer %bjašnjenje -e+inicijaoksimoron »0 o mrtvi živote« 1jesnik spaja Oksimoron je


3/29

potpuno protuslovne pojmove$

spajanje protuslovni) pojmova ,npr$ ru!naljepotica$

eu'emizam »(amo je dio mene

koji spava$«

%poraba riječi

spavati umjestoumrijeti$

%poraba bla!e riječi

zove se eufemizam$

litota »0mene višenema«

1jesnik ka!e meneviše nema# umjestomrtav sam$

Litota je upotreba bla!e" izraza$

.itat koji se može iskoristiti u nastavi:» 1jesnik-pjesma-čitalac tvore jedinstvo# zatvoreni strujni kru"$ 1jesnik u pjesmu unosisebe# dio sebe# onu ener"iju koja je oteta smrti$ 8a je ener"ija sabita u sti)ovima$ 1jesnik je mrtav# nema "a# postao je zemlja# postao je trava# ali ne sav i ne samo zemlja i trava# jer dio nje"ova !ivota traje u sti)ovima$ ,0

1jesma# prema tome# nije samo jezična struktura# sistem znakova# ne"o !ivi or"anizam#dio pjesnikova bića$ 9sta !ivotna ener"ija prešla je u dru"i oblik# u pjesmu$1jesma je kao i pjesnik: smrtna i !ivotna$ *ivotna ener"ija sadr!ana u pjesmi postajeaktivna ako prostruji kroz !ivot# ako se probudi;$ (poj pjesme i !ivota čini čitalac$.italac nije samo posrednik# provodnik ener"ije# ne"o dio !ivotno" kru"a pjesnik- pjesma$ 2ru" pjesnik-pjesma-čitalac postao je zatvoren# jedinstven# a time otvoren!ivotu$ %spostavljen je kru" neprekidni) mijena# nerazorivi ciklus !ivota$« 7latko1avletić

pjesnik 6 u pjesmu unosi ener"iju koja je oteta smrti

pjesma 6 sadr!i pjesnikovu !ivotnu ener"iju

čitatelj 6 dio kru"a pjesnik-pjesma# čitatelj je spoj pjesme i !ivota

$animljivosti'


4/29

Fran Mažuranić, Svemir

Polazišna interpretacija u udžbeniku• odnos: čovjek ------- priroda

- osobiti !ivotni trenuci kad - pitanja o !ivotu# smrti#čovjek osjeća prirodu čovjeku# svijetu# prirodi

Interpretacija pjesme u cijelosti

• % prvoj rečenici imamo dva osnovna motiva: motiv ljeta i motiv morske pučine$ 1rekoti) motiva uspostavljamo vezu s temom pjesme: svemir$ (vemir kao "olemo tajanstveno»područje« pred kojim čovjek osjeća nemoć# pred kojim se osjeća sićušan$ 9sto je smorem i nje"ovom tajanstvenošću i beskrajem$ Mo"uće i) je povezati i preko ljepote$

Problemsko pitanje: & kojim ste se trenucima i sami osjećali beskrajno malenim inemoćnim?

• +irski subjekt osjeća disanje prirode$ 3sluškuje i "ovor prirode$ 1riroda mu ukazuje nanje"ovu beznačajnost u svemiru: čovjek u trenutku nestaje# a priroda i dalje ostaje usvojoj beskrajnoj ljepoti$

Problemsko pitanje: Jeste li proživjeli taj osobit trenutak kad ste čuli prirodu i kadste se osjetili sjedinjeni s njom?

• 1itanja koja postavlja lirski subjekt su: »=ta sam ja> =to je čovjek samo prema ovomusvijetu> 6 ? što je naša zemlja prema svemiru>---«

Problemsko pitanje: Kako biste odgovorili na ta pitanja? Ima li pitanja koja biste vi još postavili?

• (lijedi ukazivanje na beskraj svemira: Mjesec se vrti oko 5emlje# 5emlja s Mjesecomoko (unca# (unce se kreće oko još veće" sunca0 1otom: milijuni planeta0»8u prestaje zvjezdoznanstvo# tu počinje vjera$«

Problemsko pitanje: /dje je granica izme0u zvjezdoznanstva1 odnosno znanosti ivjere?

• 5avršna pjesnikova spoznaja da u toj neizmjernosti čovjek iščezava aktualizira pitanjašto je čovjek i što je ovaj svijet$ @adi se o pitanjima koja nemaju jednoznačno" i točno"od"ovora$

Problemsko pitanje: & kojem se smislu moto može povezati sa samom pjesmom?

• 1reko pjesme objašnjavamo odnos pjesme u prozi i crtice$


5/29

pjesma uprozi crtica

- na"lašene su osobine - nema na"lašene osobinelirsko"a izraza: meta'oričnost# lirsko"a izrazaslikovitost# ritmičnost# osjećajnost# - ne opisuje# ne"o samo

ritam naznačuje neki do"ađaj

- kratki prozni tekstovi

)ovi pojmovi%čenici preko pjesme vemir upoznaju sljedeće pojmove:1jesma u prozi je na "ranici između poezije i proze$ 8o znači da ima i osobine poezije iosobine proze$1oetske osobine pjesme u prozi su: sa!et izraz# na"lašena osjećajnost# pjesničke slike#nerijetko i ritam$1rozne osobine: pisana je u prozi# a ne u sti)ovima$.rtica


6/29

izra!aja osobne preokupacije# snatrenja# !udnje i če!nje# strast lutanja# razmišljanja o!ivotu i svijetu# sna!no rodoljublje# stanovita mjera sumornosti# ironije# sarkazma$Majstorstvo izvedbe to"a oblika čini "a prvim imenom )rvatske knji!evnosti u 'ormicrtice$« (tipe Aotica

Bran Ma!uranić 6 Lišće - kratka 'abula# du)ovito i poentirano !ovo "išće zaokru!ena s mnoštvom razmišljanja oOd zore do mraka !ivotu i svijetu te sa sna!nim domoljubljem

4 jedan od najznačajniji) )rvatski) pisaca crtica

$animljivost5animljivo je Ma!uranićevo razmišljanje o sreći koje je moto ud!beničke jedinice$»(reća je ljepotica koja se u zlatnoj kočiji svijetom vozi$ Mno"i uzdišu za njom# ali seona malo kome smiješi$ 5adovoljstvo pješice ide# teret nosi i pjesmicu pjevaK(reća je svoje"lava i prevrtljiva: kroz prozor ti doleti i odleti$ 5adovoljstvo la"ano ide#

kao kum Loso kad se u đačku tvoju sobicu penje# pa će ,lijepo i pristojno pokucati# te ćes tobom ručati i večerati$ 5adovoljstvo je vrednije od sreće$«

- odnos: zadovoljstvo --- sreća F 1itanje: Le li zadovoljstvo vrjednije od sreće i zašto>


7/29

Ivo Andrić, Poimam i shvaćam

Polazišna interpretacija u udžbeniku• spoznaja o: nevidljivoj lo"ici do"ađaja ravnote!i u odnosima

'ormuli o odnosu između radosti i bolistradanju i "rije)u!ivotu općenito

Interpretacija pjesme u cijelosti• 8rodijelna struktura pjesme:9$ nevidljiva lo"ika do"ađaja u čovjekovom !ivotu divna# neumoljiva ravnote!a kojavlada ljudskim odnosima

Problemsko pitanje: Ima li neki doga0aj u vašem životu koji vam se činio potpunonegativan1 ali nakon izvjesnog vremena s"vatili ste da vam se trebao dogoditi i da jepozitivan?

99$ neznana 'ormula o odnosu radosti i boli u ljudskom !ivotu$

Problemsko pitanje: pokušajte izraziti +ormulom odnos radosti i boli u ljudskomživotu5

999$ (poznaja da nam !ivot vraća samo ono što mi dru"ima dajemo$

Problemsko pitanje: )avedite primjer kad vam se dogodilo da vam se vratilo onošto ste dali drugima 6ne mora biti materijalno75

% kratkoj 'ormi pisac izra!ava iznimno va!ne spoznaje o ljudskom !ivotu sa završnomspoznajom o potrebi činjenja dobra jer se dobro vraća onome tko "a i daje$ 9sto je sazlom$ 3staje otvoreno pitanje: je li doista tako# ako jest# zašto čovjek čini zlo$

)ovi pojmoviPoenta5avršnu rečenicu #ivot nam vraća samo ono što mi drugima dajemo$ mo!emo s)vatitikao poentu ,prema 'ranc$ pointe# šiljak# oštrica# !alac u širem je smislu "lavna misaoizrazito istaknuta na kraju neko" izla"anja$ @abi se u značenju na"lašeno" završetkacijelo"a djela# ili neko"a nje"ova dijela koji redovito izaziva dojam ili konačno"

sa!imanja smisla ili pak neočekivano" obrata u značenju$Pleonazam(tilsko izra!ajno sredstvo "omilanja riječi koje su u običnom "ovoru istoznačne,prepoznajemo "a u naslovu ?ndrićeve pjesme prema %ječniku &rvatskoga jezika#urednika Lure =onje# poimati znači s)vaćati# umom razlikovati pojmove# a s)vaćati značirazumijevati# poimati$ % pjesništvu ta 'i"ura izaziva poseban dojam zato što riječidobivaju dodatna značenja i ne doimaju se suvišno$


8/29

.itat koji se može iskoristiti u nastavi»4a )iljadu razni) jezika# u najrazličitijim uvetima !ivota# iz veka u vek# od drevni) patrijar)alni) pričanja u kolibama# pored vatre# pa sve do dela moderni) pripovedača kojaizlaze u ovom trenutku iz izdavački) kuća u velikim svetskim centrima# ispreda se priča osudbini čovekovoj# koju bez kraja i prekida pričaju ljudi ljudima$

4ačin i oblici to"a pričanja menjaju se s vremenom i prilikama# ali potreba za pričom i pričanjem ostaje# a priča teče dalje i pričanju nema kraja$8ako nam ponekad iz"leda da čovečanstvo od prvo" bleska svesti kroz vekove# pričasamo sebi# u milijun varijanata# usporedo s da)om svoji) pluća i ritmom svo"a bila#stalno istu priču$ 9 ta priča kao da !eli# poput pričanja le"endarne =e)erezade# da zavarakrvnika# da od"odi neminovnost tra"ično" udesa koji nam preti i produ!i iluziju !ivota itrajanja$ 9li mo!da pripovedač svojim delom treba da pomo"ne čoveku da se nađe isnađe> Mo!da je nje"ov poziv da "ovori u ime svi) oni) koji nisu umeli# ili oboreni prevremena od !ivota 6 krvnika# nisu sti"li da se izraze>« 9z "ovora 9ve ?ndrića u povodu primanja

4obelove na"rade za knji!evnost CIGC$ "$

• knji!evnost 6 priča 6 bez kraja- koju pričaju ljudi ljudima

- mijenjaju se način i oblici pričanja - ostaje potreba za pričanjem

- zavarava krvnika ,vrijeme# produ!uje iluziju !ivota i trajanja

$animljivosti?ndrić je CIGC$ "$ dobio 4obelovu na"radu za knji!evnost$1oimam i s)vaćam je priča iz zbirke '( Ponto nazvanoj prema 3vidijevoj zbirci 'pisto"ae e( Ponto$


9/29

Antun ustav Matoš, !otturno

Polazišna interpretacija u udžbeniku• slika pejsa!a: auditivni# ol'aktivni# vizualni motivi• isprepletane motiva iz prirode s motivima koji ukazuju na čovjeka i nje"ovo unutarnje

pro!ivljavanje• dvije razine značenja:

- doslovno ,slika pejsa!a- preneseno ,slika čovjekova du)ovno" stanja

Interpretacija pjesme u cijelosti• % !otturnu Matoš povezuje noćni pejsa! ,do!ivljen kroz osjetila: vida# slu)a# nju)a sljudskim raspolo!enjem ,utonuće u san# smirivanje# usamljenost$ % prenesenom sesmislu u pjesmi isprepleću !ivot i smrt# noćni je pejsa! meta'ora za prerastanje !ivota usmrt$ 9sto kao što na kraju pjesme daljina "uta !eljeznicu# isto tako neizvjesnost itajanjstvenost smrti »"uta« ljudski !ivot$

Problemsko pitanje: Je li Notturno pejsažna ili misaona pjesma? 6&čenike možezbuniti činjenica da je u udžbeniku Notturno svrstan u misaonu lirsku pjesmu8razlog tome jest činjenica da se interpretiraju tri Notturna i da je naglasak uinterpretaciji na stanjima du"a1 a ne na izgledu pejsaža75

• % prve dvije stro'e opisuje se noćni pejsa!# zvukovi# mirisi# boje povezujući se sljudskim utonućem u san i smirenjem$1osljednje dvije stro'e ukazuju na odbrojavanje# u noćni pejsa! prodire svjetlost s visinada bi u posljednjoj stro'i !eljeznicu pro"utala daljina$1osljednji je sti): »*eljeznicu "uta već daljina« - !eljeznica je čovjekova tvorevina#odnosno ljudska intervencija u prirodi$ 3na nestaje# "uta je daljina# nestaje i čovjek»pro"utan« od neče" neizrecivo"# nespoznatljivo" ,kao i daljine$ 8ako je prekote)ničko" motiva ,!eljeznica iskazano ljudsko umiranje ,da se ova tercina mo!e povezatis čovjekom# ukazuje personi'ikacija 6 daljina "uta !eljeznicu te riječ iz prvo" sti)a kojaukazuje na ljudski osjećaj 6 samoća$&akle# u posljednje dvije stro'e# po"led odlazi ka visinama# stišavaju se zvukovi da bi nakraju četvrte stro'e smrt počela smjenjivati !ivot ,"la"ol guta je u prezentu# dakle»pojavnost« zvana !ivot biva zamijenjena »pojavnošću« zvanom smrt$(tilska izra!ajna sredstva: epiteti: mlačna# kasan# jak# strasan# tajni ,epitetom mlačanzapočinje pjesma čime se ukazuje na va!nost u"ođaja# a ne do"ađanja# zato se "la"olslavi i javlja tek u četvrtom sti)u$

% dru"oj stro'i imamo onomatopeju ,cvrčak cvrči# poredbu ,kao srebren vir# epitet,teške# meta'oru ,s neba rosi mir$ 9 kroz prvu i dru"u stro'u provlače se personi'ikacije ,u prvoj ljubav cvijeća slavi0# u dru"oj cvrčak sjetno cvrči$$$ 8o povezivanje !ivo" ine!ivo" kulminirat će u posljednjoj stro'i u kojoj !ivot prelazi u smrt$% trećoj stro'i imamo personi'ikaciju ,pospan sat# aliteraciju ,ponavljanje su"lasnika s u posljednjoj stro'i# u trećoj stro'i imamo meta'oru *eljeznicu "uta već daljina !ivot se"ubi# nestaje u smrti$


10/29

Problemsko pitanje: Koja je +unkcija svjetlosti u trećoj stro+i? 6%kretanje pogleda k nebu1 uspostavljanje vertikale $emlja 9 nebo1 odnosno život 9 smrt57

• 1jesma ima dva katrena i dvije tercine 6 raspored stro'a ukazuje nam da se radi osonetu$ % katrenima se izmjenjuju deseterci i peterci# u tercinama imamo prva dva sti)a s

po pet slo"ova# posljednji sti) u tercini je deseterac$9zmjena deseteraca i peteraca netipična je za sonet ,sti)ovi u sonetu u"lavnom su jedanaesterci$@azličitost sti)ova povezana je oblikom pjesme u jedinstvenu cjelinu - tako se i na planusadr!aja i na planu izraza povezuju dva različita 'enomena: !ivot i smrt$@azličit broj slo"ova u sti)u ukazuje i na tematsku povezanost prvi) i posljednji) dvijustro'a$8oj tvrdnji ide u prilo" i raspored interpunkcija: prve dvije stro'e su završene rečenice#dru"e dvije stro'e su jedna rečenica$ 5nači da posljednje dvije stro'e čine smislenucjelinu$

Problemsko pitanje: Koji bi dojam ostavljala pjesma da završava trotočjem1 a kojidojam ostavlja točka5 6očka kao konačnost i izvjesnost1 trotočje kao neštonedovršeno1 kao znak procesa1 a ne stanja57

)ovi pojmovi,onet ili zvonjalica1jesma od četrnaest sti)ova s posebnim rasporedom rima# najčešće u stro'ama od dvakatrena i dva terceta# ili od tri katrena i jedno" dvosti)a%blici soneta 4ajpoznatiji je oblik soneta tzv$ talijanski ili Petrarkin sonet# sastavljen od dva katrenai dva terceta# ili od jedne stro'e od osam i dru"e od šest sti)ova$@aspored rima je abba abba u katrenima# dok za tercete postoji više uobičajeni)

kombinacija# pri čemu je jedino va!no da se u nji) ne prenose rime iz katrena# a da oni budu nekako međusobno povezani rimama ,npr$ d d ili de de$ (matra se da u pravom sonetu katreni za sebe i terceti za sebe moraju činiti neke cjeline relativnoodvojene po smislu# a da nji)ov odnos mora biti neki obrat u obradi teme$ % tercetimase najčešće javlja poenta$% en"leskoj knji!evnosti razvio se poseban oblik soneta od tri katrena i jedno" disti)a#s najčešćim rasporedom rima abab dd efef gg $ 8aj se oblik naziva elizabetanski ili,"akespeareov sonet5 rvatski naziv za sonet je zvonjalica$)okturno i notturno1rema lat$ noturnus 6 noćni umjetničko djelo ,"lazbeno# likovno# knji!evno kojeizra!ava noćne motive i u"ođaje$

,inestezija% teoriji knji!evnosti sinestezija se često smatra posebnom 'i"urom u smislu spajanjariječi koje pripadaju različitim osjetilnim poljima ,npr$»bijela "lazba«$% psi)olo"iji je sinestezija naziv za spontane asocijacije raznorodni) osjeta#izazvane izravnim do!ivljavanjem samo jedno"a od nji) ,npr$ slušanje "lazbe izazivado!ivljaje boja i likova$%nomatopeja


11/29

3nomatopeja je oponašanje zvukova iz prirode ,npr$ vrči vrčak 6 oponaša se zvukcvrčka$

.itat koji se može iskoristiti u nastavi» 3komito čitanje kraja sti)ova

kasan &akle# šišmiš ili netopir je kasan$ 7rijeme u kojem se pojavljuje jenetopir kasna noć$ 1ir koji će se slaviti je strasan ,strastven$ 1jesnički mo-strasan !emo s)vatiti kako će se do"oditi neko tajanstveno slavlja# ali s pir$ puno emocija$

7ir ili vrutak je jasan ,bistar dok imamo san ,zaborav i mir ,smi- jasan renje$ 7ir povlači predmete ili bića koja u nje"a upadnu premavir dnu$ (imbolično mo!emo to s)vatiti kao primjer kretanja pri kojemsan će se odi"rati tajni pir$mir$

bat Aat je riječ koja ima značenje te!ine i uz nju je sat koji označavasat# protok vremena$ (at je mjera naše" bivanja za !ivota$ 4ešto sipi sasipi sa visina visina ,bla"oslov>$

muk# 1rvo zavlada muk# potpun prekid "lasova$ 1otom je )uk$ 4aposlje-)uk: tku daljina guta neko"# a vremenski prilo" već mo!e označavati"uta već daljina$ 9znenađenje zbo" brzine takvo" raspleta do"ađanja i nestajanja u

daljinu$

.itanje odozdo prema "ore?ko pret)odne posljednje riječi pročitamo odozdo prema "ore# imamo daljinu koja nešto"uta uz )uk i naposljetku muk ,potpunu tišinu$(a visina sipi nešto dok uz to imamo pojmove sat i bat$ &akle# bat lupa teško i označava protok vremena$ Mir rosi na san dok je srebren vir jasan$3pet tajni pir strasan# a netopir koji naznačuje tajanstvenost# dolazi u kasno doba noći# pred jutro$&akle# završni sti) #e"jezniu guta već da"jina je nositelj ideje# on je poenta soneta$ « &ubravka Aouša.itanje:- vodoravno ,četiri stro'e su tri rečenična niza- okomito , čitanje završni) riječi- čitanje odozdo prema "ore NNNNNNNNNNNNN - završni sti) #e"jezniu guta već da"jina je poenta soneta

$animljivost !otturno je posljednja Matoševa pjesma napisana nekoliko dana prije smrti$Matoš je napisao stotinu pjesama# od to"a je EG soneta$(onet se piše tako da autori u pravilu zadaju rimu# a potom pišu sadr!aj$


12/29

"in #jević, !otturno

Polazišna interpretacija u udžbeniku• lirski subjekt 6 do!ivljaj ljepote /

- intenzitet do!ivljaja "raniči s onostranim ,sa smrću - vezan uz stanje du)a - o"raničenost ljudske spoznaje

Interpretacija pjesme u cijelosti• 1jesma počinje prilo"om noćas koji se ponavlja na početku dru"e stro'e# dakle ana'ora$?na'ora ukazuje na va!nost vremena kad lirski subjekt do!ivljava ljepotu$% prvoj stro'i imamo četiri "la"ola: žari se# pote se# ozari# umrijet ću0 Ola"oli ukazujuna stanje lirsko"a subjekta# oni su povezani s do!ivljajem ljepote# odnosno ukazuju naunutarnje ,i vanjske promjene u lirskom subjektu$ 1osljednji "la"ol s)vaćamo prenesenoi zaključujemo da se lirski subjekt nalazi na "ranici ovostrano" i onostrano" ,!ivota ismrti$

Problemsko pitanje: Kako vi s"vaćate doživljaj ljepote?

• &ru"a stro'a počinje riječju duša *uša je strasna u dubini/ Ona je zub"ja u dnu noćidakle do!ivljaj ljepote vezan je uz duševnoFdu)ovno stanje# ali završna spoznaja dalirskom subjektu preostaje plakanje u tišini i smrt u samoći ukazuje na o"raničenostljudske spoznaje i kratkotrajnost ovakvi) do!ivljaja$% posljednja dva sti)a pjesnik prelazi s lirsko" ja ,iz prve stro'e na lirsko mi# on uopćavasvoj do!ivljaj i iznosi poruku ljudima: trajna je nemoć# samoća i 'izička smrt$

Problemsko pitanje: Ima li situacija u kojima ste osjetili ograničenost ljudskespoznaje?

• 1jesmu čine dva katrena$ 9 oblik pjesme je kratak# kao i sadr!ajno isticanje do!ivljajaljepote$% pjesmi se ponavljaju riječi: noćas 6 PQ# u noći 6 CQ# moje – PQ# p"ačimo 6 JQ# umrijeti 6 umrijet ću 6 CQ# umrimo 6 JQ# one ukazuju na va!nost noći kad se do"ađa intenzivanunutarnji do!ivljaj# do!ivljaj na "ranici 'izičkoFmeta'izičko# ljudska nemoć predneizrecivim te stanje blizu onostranom$1jesma je pisana devetercem# rima je abab cdcd ,unakrsna# dakle sti) je pravilan#odnosno i u 'ormi pjesme nadziremo ljepotu o kojoj se "ovori i u njezinom sadr!aju$

Problemsko pitanje: 3ožemo li taj intenzivan1 kratkotrajan osjećaj i doživljajljepote povezati i sa stanjem svijesti izme0u sna i jave?


13/29

.itat koji se može iskoristiti u nastavi» +irski subjekt "ovori u prezentu$ %ostalom# lirika je prete!no u prezentu# u onoj !elji ,imuci sadašnjosti koja izmiče# koje zapravo 6 nema$,1rezent iz ove pjesme# op$a$ dru"ačiji je: to kao da je bljesak ,sadašnjosti u nekojstravičnoj bezvremenosti# vanvremenosti# jauk ,sadašnje patnje u "lu)om prostoru-

vremenu - pomrčini$ % isti ma) 6 kao vremensko određenje u svakoj velikoj umjetnostikao i uopće u ovoj zbirci 6 to noćas pripada pjesniku# nama# svakome tko je kadar osjetiti"roznicu# o"njicu# !ar# zanos ljubavi# čuvstva# ljepote$ ,0&ok se u prvoj kitici# upravo zbo" navedene osobine# stječe dojam da se sve to dešavasad-na# u ovom trenutku# u dru"oj nam se teško odlučiti za smisao: je li duša uvijekstrasna u dubini;> Le li ona uvijek zublja u dnu noći;> ili je to samo ovdje> i kao posljedica ove bunovne# u!arene ljubavi> i ove stra)otne# čudesne ljubavne noći> 1aonda: &uša je strasna u dubini;$ Le li duša strasna u svojoj dubini> ili zato što je uronjenau ovu dubinu: noći-bola-ljubavi-patnje-ljepote>3na je zublja u dnu noći$; 2oje noći>5nači li taj sti): ona je zublja u dnu ove noći> 9li: ona je poput # kao zublja u dnu noći>« 9vo Bran"eš

- pjesma je ispjevana u prezentu: bezvremenost# vanvremenost patnje u "lu)om vremenu# prostoru 6 pomrčini dru"a stro'a: otvorena pitanja: je li duša ,uvijek strasna u

dubini ili samo u datom trenutku do!ivljaja ljepote je li duša strasna u svojoj dubini ili u ovoj dubini ,noći- bola

-ljubavi-patnje-ljepote> Le li ona zublja u dnu ove noći ili kao zublja u dnu svake noći0

$animljivosti»0pjesma se pod brojem RR9$ nalazi u zbirci +o"ajna objavljenoj CIJG$ u kojoj nijedanod četrdeset i osam stavaka nije naslovljen$(ve su to pjesme stro"o zatvorene 'orme# klasične 'akturom i ,ako je dopušteno rećiiz"ledom: posvuda rime# kitice# simetrija# red ukratko# ono što običan čitatelj# na prvi po"led;# identi'icira i smireno priznaje kao poeziju$« 9vo Bran"eš% antolo"ijskom izboru vlastite poezije %jević je CIPP$ pjesmu objavio pod naslovom !otturno$


14/29

Miros$av %r$eža, !okturno

Polazna interpretacija u udžbeniku; noćno stanje svijesti 9 strše stvari

uspomene unutarnja previranja i lomovi predmeti• pojedinačno 9 univerzalno < < pojedinac zemlja i njezina kletva

Interpretacija pjesme u cijelosti• 1jesma počinje oznakom vremena kad se »nešto« do"ađa ,o noću biva0(lijedi opis noćno"a do"ađanja: očajna mrena svijesti ,dakle opet poniranje uunutrašnjost ko vre"a prše ,očaj i raspršenost vlastiti) misli i svjesni) stanjai stvari sve rne kao poijepane strše ,do!ivljaj objektivne stvarnosti kao neče" strašno"#

ne"ativno"# što strši u ljudskoj svijesti# i kad se spomeni krše ,uspomene# sjećanjaskršena su# sve je nekako u kr)otinama koje kao da ozljeđuju unutrašnjost lirsko"asubjekta# kad predmeti "ijeću ko fantomi ,stra) od nepoznato"# nespoznato" inevjerojatno"#o onda se sve "omi ,lomi se cijela unutrašnjost lirsko"a subjekta# lomi se i vanjska iunutarnja stvarnost$8o bi bio prvi dio pjesme: stanje lirsko"a subjekta# nje"ov način promatranja ido!ivljavanja stvarnost# očaj i stra) kao dominanti osjećaji# osjećaj loma unutar sebe isloma vanjsko"a svijeta$

Problemsko pitanje: 3ožete li opisati stanje vlastite svijesti kad ste osjećali da predmeti lijeću ko fantomi ?

• &ru"i dio na"lašava osjećaje: sve "ine# sve trune# čuje se kletva zemlje koja trujeljudsku dušu$ 5ašto kletva zemlje> 5bo" čovjeka i nje"ovo" ne"ativno" odnosa premazemlji i prema dru"om čovjeku> 1rokletost čovjeka na zemlji na kojoj !ivi> 3suđenostčovjeka na nemir i na patnju> &akle# u dru"om dijelu imamo spoznaju o zemljinoj kletvi# povezivanje pojedinačno" i univerzalno"# iako ostaje otvoreno pitanje o razlozimazemljine kletve$

8reći dio zaokru!uje opisano stanje ponavljanjem: noći# zemlja kune# sve "ine i sve trune$3sluškivanje zemljine kletve# pojedinačan do!ivljaj i osjećaj prokletstva$

Problemsko pitanje: Kako vi doživljavate motiv zemljine kletve iz Krležine pjesme?


15/29

.itat koji se može iskoristiti u nastavi 4a nastavi mo!e se iskoristiti stro'a iz 2rle!ine Pjesme toreadora koja ukazuje da jestvarnost puna krvi i ljudsko"a stradanja i da je jedini način da se skrene po"led s krvavesadašnjosti u ljepotu prirode# djetinjstva preko pjesništva# odnosno umjetničko" stvaranja$

? duša moja da se od krvi okreneu brda# samoću# sa 'rulom o pasu#"dje klepke brenče# ti)a stada pasui mlijeko miriše u rosnatom vrču$

- lirsko ja 6 krvava stvarnost- umjetnost omo"ućuje po"led u ljepotu i sreću , Pjesma toreadora

- lirsko ja 6 osjećaj loma vlastite slike stvarnosti# osjećaj očaja i kr)kosti sve"a

što čovjeka okru!uje čovjekova prokletost na zemlji na kojoj !ivi , !okturno

$animljivosti5animljivo je prokomentirati 2rle!inu misao o čovjekovoj usamljenosti:»4ad ljudskom sudbinom postoji jedna opasna# po opstanak čovjeka sudbonosna sna"a#koja djeluje po razorno slijepom zakonu (vemirske 4oći# a upravo ona je trajnimizvorom pjesnički) nada)nuća: zove se (amoća$ Aeznadna tu"a osamljenosti$5aveden varljivim svjetlom naše svjetiljke# kako mo!e da podnese ubitačno jeziv teretzvijezda na svojim krilima jedan noćni leptir# kada nervozno tra!i spas iz stra)otneosamljenosti# usred svemirsko" nocturna>% du"otrajnom zulumu# klonuće u samoći$ Aerliozova vizija muzike$ (c)open)auer$1ascal# 9bsen: čovjek je najjači kad je sam$ 2ontrapunkt tome: "raja stada# a to znamo šta je$ @ika "oveđa$« M$ 2rle!a


16/29

Dobriša Cesarić, &agonaši

Polazišna interpretacija u udžbeniku; slika vanjski" obilježja siromaštva : unutarnja stanja koja prate siromaštvo

nemoć1 tuga1 očaj; rezignacija 6mirenje s postojećim7

Interpretacija pjesme u cijelosti• 1jesma započinje zamjenicom mi# dakle pjesnik se identi'icira s va"onašima i nji)ovom!ivotnom situacijom$ &ru"i je sti) ironičan komentar na situaciju va"onaša: nji)oviva"oni nisu nikada na putu# u smislu da ne smetaju dru"ima# ali i u smislu da su stalno naistom mjestu$(kučenost !ivotno" prostora ,u jednom je kutu krevet# ku)inja u dru"om kutu ukazuje nasiromaštvo# odnosno skučenost !ivotni) prilika u kojima se va"onaši nalaze$

Problemsko pitanje: Kako se u današnje vrijeme mani+estira siromaštvo?

• % dru"oj se stro'i apostro'ira dimnjak , že"jezni# na&ereni# ružni koji ukazuje nava"onaše i nji)ov iz"led u društvu u kojem se nalaze$9stiču se stare! i dim zbo" če"a i najljepši dani poru!ne$ &akle# dok u prvoj stro'i ulazimou va"one i !ivotni prostor va"onaša# u dru"oj se stro'i ukazuje na u"ođaj u kojem oni!ive$

Problemsko pitanje: =to utječe na to da i vama najljepši dan poružni?

• % trećoj stro'i opet ironija: du"a ulica s imenom 4apuštena pru"a$ ?nadiploza ukazujena va!nost činjenice da je ulica jako du"a$

Problemsko pitanje: Kako biste opisali današnje kvartove siromašni"?

• .etvrta stro'a ukazuje na kućne brojeve te na veličinu !eljezničko" kućno" broja$ 8imese ukazuje na obilje!enost siromašni) u društvu u kojem !ive ,to je veliki bijeli!eljeznički broj$

Problemsko pitanje: & kojem su smislu siromašni i danas obilježeni u društvu?

• 1eta stro'a "ovori o vrtu pokraj kuće# opet je uočljiva ironija: ukraj pru"e drač naziva sevrtom u kojem se i"raju djeca$3 teškom !ivotu i polo!aju djece "ovore sti)ove da djeca trebaju u i"ri zaboraviti "lad i plač$

• =esta stro'a 6 nedjelja kao dan za opijanje# pjesmu i nasilje u obitelji$


17/29

Problemsko pitanje: Je li nasilje u obitelji svojstveno samo siromašnim obiteljima?Koje je vaše mišljenje o tom problemu?

• (vijest o činjenici da alko)ol razara čovjeka# no alko)ol kao jedini način da se dođe doutje)e$

Problemsko pitanje: $ašto toliko alko"oličara u suvremenom društvu? $bogsiromaštva?

• 2ontrast između bo"ati) i siromašni): bo"ati koji ljetuju i siromašni koji ostaju raditi$

Problemsko pitanje: Kako se danas mani+estira razlika izme0u bogati" isiromašni"?

• 9ronija vidljiva u sti)ovima da umjesto va"onaša svijetom putova)u nji)ovi stanovi$

• 1onavljanje sti)ova o alko)olizmu i utjesi zatvaraju kru": ništa se ne mijenja# stanjesiromašni) va"onaša ostaje isto$

Problemsko pitanje: Je li društvo danas dovoljno senzibilizirano za siromaštvo?

1jesma je stro'ična# stro'e su katreni# postoji rima ,abcb# isprekidana$

)ovi pojmovi,tilska izražajna sredstva

)aziv Primjer %bjašnjenje -e+inicija>piteti že"jezni# na&ereni#

tužni ,dimnjak@iječi koje se dodaju imenicikako bi seomo"ućilo stvaranje !ivlje# potpunije# jasnije ili u nečemuosobito karakteristične predod!be neke stvari# pojave#!ivo" bića ili osobe$

'pitet je ukrasni pridjev$

Poredba +o naš bije"i že"jeznički broj

(am prilo" kao ukazuje da senešto s nečim uspoređuje$

Poredba je pjesnička'i"ura koja nastajekada se nešto s nečimuspoređuje$

Ironija ,Mi stanujemo uva"onu-to nije nikada na putu

% primjeru uočavamo vanjsko,naoko pozitivno "ledište:va"on nikad nije na putu# aiznutra se naslućuje potpunone"ativno "ledište ,siromašninisu nikome na putu# oni su nasamim mar"inama društva$

Ironija je 'i"uraodređenaizra!avanjem prekosuprotnosti: misli sezapravo obrnuto odono"a što se izravnoka!e$


18/29

Poli4sindeton

, I vrt imade našakuća0

7eznik i se ponavlja radina"lašavanja# a ne zbo""ramatičke potrebe$

Po"isindeton je"omilanje veznika bez "ramatičke potrebe$

e+ren

@e'ren sti)# dio sti)a ili pak stro'a koja se ponavlja$%"lavnom slu!i da se čestim ponavljanjem utvrdi određeni ritam i na"lasi va!nost neki)riječi ili sinta"me# ali i tome da se ponavljanjem nakon novi) motiva upozori na mo"ućanova# proširena značenja ponovljeni) riječi ili nji)ovi) sklopova$

.itat koji se može iskoristiti u nastaviS


19/29

Si$vije Strahimir %ranj'ević, Moj dom

Polazišna interpretacija u udžbeniku• lirski subjekt 4444444444444 domovina

4 dio bića lirskoga subjekta

4 bol1 tuga1 suosjećanje1 briga ponos ljubav

Interpretacija pjesme u cijelosti• 7eć se u prvoj stro'i najavljuje odnos lirsko" subjekta prema domovini 6 srce kaomjesto "dje se domovina nalazi# do!ivljaj domovine kao raja i »"utanje« vlastite boliukazuje na to da je domovina u"ro!ena od oni) koji je !ele uništiti i poraziti$% dru"oj stro'i lirski subjekt do!ivljava poni!avanje domovine kao vlastito poni!enje ivlastito nestajanje# domovina je dio nje"ovo" vlastito" bića$

7eć je u prvim dvjema stro'ama uočljiva neizmjerna ljubav prema domovini koja prelaziu bol zbo" stanja u kojem se domovina nalazi$% trećoj stro'i pjesnik naziva domovinu bo!anstvom# smrt domovine je i nje"ova smrt$&omovina mu je jedina preostala# s domovinom lirski subjekt povezuje mladenačkesnove i djetinjstvo$

Problemsko pitanje: ko ili što danas ugrožava vašu domovinu?

• Meta'orom po!ara koji suklja da opr!i krila lirskom subjektu i domovini ponovo seukazuje na opasnost koja prijeti domovini# ali i na stanje u njoj ,ona je "otovo pora!ena 6 !a svojem sru grijem već k"onu"a joj bi"a# ali ljubav je i dalje neuništiva , I "jubim njenu

sjen$ 8ime završava prva kompozicijska cjelina u kojoj se izra!ava odnos lirsko" subjektaspram domovine$% dru"om dijelu izra!ava se odnos lirsko" subjekta prema slobodi$ 4ajprije se ističeva!nost povijesti domovine# njezine prirodne ljepote te činjenica da lirski subjekt kao pojedinac treba napustiti te ljepote jer "a u"ro!ava netko neimenovani# ali mno"o jači#onaj koji "azi sve pred sobom$5ato je lirski subjekt preplašen i stalno provjerava je li domovina na svojemu mjestu$8o mo!emo s)vatiti dvostruko: pitanje je li domovina još na svojemu mjestu u nje"ovomsrcu i je li ona još na svojem mjestu u stvarnom svijetu# odnosno e"zistira li ona jošuvijek kao zemlja u "ranicama u kojima je bila$(lijedi a'orističan sti) o slobodi te o pojedincu koji je postaje svjestan i koji je počinje

cijeniti tek kad je ona u"ro!ena$

Problemsko pitanje: =to je za vas sloboda?

% trećem dijelu ukazuje se da se ipak čuje truba ,znači da se u domovini opiruneprijatelju i pokušavaju očuvati njezinu samostalnost# pjesnik vidi bojna jedra koja sesuprotstavljaju neprijatelju$


20/29

3n samo izvana promatra stanje u domovini# zato se osjeća kao zvijezda koja je osuđenana lutanje$% posljednjoj stro'i izra!ena je misao da će tek smrt donijeti oslobođenje i pjesnika inje"ove ljubavi prema domovini$

Problemsko pitanje: Kako doživljavate sti" Tek kad mi jednom s dušom po svemiruse krene?

% pjesmi se izmjenjuju četrnaesterci i šesterci čime se usporava ritam$ Mnoštvo je stilski)izra!ajni) sredstava: metonimija , .oj dom# meta'ore ,0 tek u sru je nosim gdje raj daovaj prostrem I sve što po njoj gazi/ po mojem sru p"eše .om otkinuše biću sve/ njojzi što uzeše0# polisidetoni ,ponavljanje veznika i bez "ramatičke potrebe# inverzije , tek u grud sam je skrio0# poredbe , +o žića zadnji da&0

)ovi pojmoviInverzija

- stilsko izra!ajno sredstvo: obrnut poredak riječi ,npr$ 0 tek u sru je nosim 6 "la"ol u pravilu ne dolazi na kraju rečenice@r"aizam- riječ# izraz ili oblik koji pripada nekom starijem stupnju u razvitku jezika ,npr$ !iće# boštvo# utoma0ima- parna aa bb cc @ima je "lasovno podudaranje na kraju sti)ova ili- ukrštena abab na kraju neki) stalni) dijelova sti)ova$ .esto se- ob"rljene abba rabe i )rvatski nazivi srok i s"ik $- na"omilane aaaa bbbb @ime dolaze u stro'ama u različitim rasporedima$- isprekidane abcdabcc0 %običajeno je nji)ovo ponavljanje označiti malim

slovima abecede: tako su parne rime one koje vezujudva uzastopna sti)a# a označavaju se aa bb cc# ukrštene dolaze naizmjenice u sti)ovima,abab# ob"rljene prema s)emi abba# na"omilane kada se jedna rima ponavlja u višesti)ova ,aaaa# bbbbbb te isprekidane kada nema čvrste s)eme# npr$ abcdabcc0

.itat koji se može iskoristiti u nastaviS1o"led# zalet u zvijezde samo je izraz pjesnikove te!nje da se iz blata i skučenosti)rvatski) prilika vine u prostore koji i emotivno i racionalno potpunije "ovore o smislučovjekova postojanja na ovoj mrvici svemira$T 9vo Bran"eš

emotivno 6 osjećajno racionalno 6 razumno

$animljivosti1rema pisanju 2ranjčevićeve supru"e Ule u članku .oj i"vije# 2ranjčević je duboko pro!ivljavao svaku svoju pjesmu$»Mo!e se reći da je svaka nje"ova pjesma komadić nje"ova !ivota# nje"ove duše$ 4ajprije niknu u njemu zamisao# ideja pjesme$ 8u ideju on du"o nosi u "lavi$ 5nade proći po nekoliko mjesece# 3nda istom sjedne da napiše pjesmu$ ? i to dođe iznenada0 ?likad je pjesma dovršena# onda je sasvim izmoren# izmučen# zaista kao da mu se otkinulonešto od !ivota$ 7idi se# da ta to i 'izički troši0 (vaka nje"ova pjesma# kad iziđe ispod


21/29

nje"ova pera# "otova je umjetnina# no on nije još zadovoljan$ .etiri-pet puta znade on preraditi# prepisivati svoju pjesmu# zapinjući kadikad samo kod jedne riječi# koja mu sene čini skladnom0«


22/29

!iko$a (op, %uda bih vodio Isusa

Polazišna interpretacija u udžbeniku4 stvarni1 +izički prostor 4444444444444 du"ovni1 meta+izički prostor u =opovoj pjesmi

9sus ulazi u ljudsku stvarnostsupatnik i suputnik1 Isus 6sin Aožji1 moralna vertikala1prijatelj1 oličenje simbol najviši" vrijednosti7blagosti1 topline1 suosjećanja

Interpretacija pjesme u cijelosti• % pjesmi mo!emo pratiti odnos lirsko" subjekta prema 9susu# odnosno odnos dvaju prostora: stvarno"# 'izičko" prostora kojem pripada lirski subjekt i du)ovno"#meta'izičko" prostora kojem pripada 9sus$% prvoj stro'i lirski subjekt kradom nosi večeru ,kru) 9susu koji je na"nut nad novine i

tu!an$9sus je ušao u stvarnost lirsko"a subjekta# lirski subjekt "a krišom posjećuje# a 9sus baščita novine 6 upoznaje svijet preko novina$

+irski subjekt promatra 9susa sa strane# promatra mračenje nje"ova lica zbo" vijesti koječita$

Problemsko pitanje: Isus se žrtvovao za ljude1 je li njegova žrtva bila uzaludna?

+irski subjekt preispituje sebe i svoj odnos prema svijetu: osjeća stid zbo" čovjeka inje"ovi) radnji i pita se ima li sna"e braniti svijet pred moralnim autoritetom kakav je

9sus$% posljednjoj stro'i 9sus pada pod teretom kri!a# odnosno svijeta i nje"ove bijede# a u okulirsko"a subjekta sjaji radost čovjeka$5ašto>@adost čovjeka koji u 9susu prepoznaje čovjeka i koji od 9susa ne očekuje intervenciju usvijet koji je pun nepravde i zla# koji u 9susu vidu supatnika i uzor s kojim svakodnevno!ivi# bla"uje# raz"ovara$ 9sus tako postaje oličenje bla"osti# suosjećanja i topline$

Problemsko pitanje: Kamo biste odveli Isusa i zašto?

=op dakle do!ivljava 9susa kao čovjeka# kao du)ovnu vertikalu i oslonac od koje"

očekuje suosjećanje i suputništvo u !ivotu$ 3d koje" očekuje du)ovne# unutarnjeraz"ovore i susrete kojima on mo!e objasniti sebe kao čovjeka$(tro'e su katreni# postoji rima$

)ovi pojmovi,imbol(imbol je u najširem smislu znak koji označuje neki pojam ili na nje"a podsjeća#


23/29

najčešće kao lik koji upućuje na prikriveni smisao smatra se stilskim izra!ajnimsredstvom koji nastaje prenošenjem značenja# npr$ kri! je simbol kršćanstva$@na+ora?na'ora je ponavljanje riječi na početku sti)a ,npr$ *ok 0 *ok 0$etoričko pitanje

@etoričko pitanje je pitanje na koje se ne očekuje od"ovor,npr$ 0ime ću moći da te utješim u tom času#

stojeći pred tobom sav stidom obuzet1)$

.itat koji se može iskoristiti u nastavi

»% zbirci Isus i moja sjena ,CIPV$ =op a'irmira čedni katolicizam; ,Bran"eš# očovječuje9susa# dovodi "a među ljude i !ivotinje# uvodi u krčmu# promatra kako večera ili kako čitanovine$ % de)umaniziranu svijetu bo!anski "ost# pjesnikov sudru"# prolazi kri!ni putljudske svakodnevice i postaje svjedokom patnje i otuđenosti$ 1jesme su najčešćerealizirane u katrenima s ukrštenom rimom sti)ovi su djelomice pravilni# izraz

jednostavan# bez ukrasa i retorički) bravura$« 2rešimir 4emec

- zbirka pjesama Isus i moja sjena ,CIPV$ 6 a'irmacija tzv$ čedno" katolicizma↓

- očovječenje 9susa de)umanizirani svijetkao kri!ni put# 9sus kao svjedok patnje iotuđenosti

$animljivosti1rve pjesme =op je objavio kao četrnaesto"odišnjak$


24/29

Ivo Andrić, )og i*bija kao svjet$o+

Polazišna interpretacija u udžbenikuB sveprisutnost Aoga <

»On je mirno srce svih atoma.«

Interpretacija pjesme u cijelosti• 1jesnik izra!ava vlastito viđenje i do!ivljaj Ao"a$Ao" je svjetlo da) u aureoli osamljeno" kamena toplina u da)u sve"a što !ivi ne"acija vremena i nje"ovi) mijena miran sjaj

velika tišina šutnja mirno srce svi) atoma$Ao" se određuje imenicama: svjetlo# sjaj# tišina# šutnja$ &o!ivljava se osjetilom vida islu)a$ 8o znači da se Ao" određuje umom ,Mirno srce svi) atoma# a do!ivljava seosjetilima preko sjaja i tišine# samo što se oni moraju identi'icirati kao Ao"$1jesma je u prozi# re'leksija o Ao"u i Ao!joj sveprisutnosti u ljudskom !ivotu$

Problemsko pitanje: Kako vi doživljavate Aoga?

)ovi pojmovi,inegdo"a

(tilsko izra!ajno sredstvo u kojem se dio uzima umjesto cjeline# jednina umjesto mno!ine,npr$ On je g"u& za sate 0# sati ne u doslovnom smislu# ne"o u smislu ,cjeline vremena$itam@itam je pravilno izmjenjivanje ili ponavljanje neki) jedinica ,"lasova# riječi# rečenica#na"lasaka0$

.itat koji se može iskoristiti u nastaviS0 mno"i su u 9susovo doba iščekivali Mesiju koji će uz viku i "alamu ,čitaj: kopljem imačem uspostaviti kraljevstvo Ao!je;$ (am izraz kraljevstvo Ao!je; provlači se također kao crvena nit kroz 9susovo naviještenje# ali s vrlo proširenim značenjem$9sus je rekao da je Skraljevstvo Ao!jeT ljubav prema bli!njemu# bri"a o slabijima i

siromašnima te opraštanje onima koji su krenuli po"rešnim putem$T Lostein Oaarder# ofijin svijet

- Ao" i kraljevstvo Ao!je 6 ljubav prema bli!njemu# bri"a o slabijima i siromašnima teopraštanje onima koji su krenuli po"rešnim putem


25/29

$animljivosti Poimam i s&vaćam je pjesma iz ?ndrićeve zbirke !emiri$


26/29

&$adimir &idrić, ,utro

Polazišna interpretacija u udžbenikuB svitanje: prijelaz tame u svjetlost <

4 ugo0aj na granici sna i stvarnosti

Interpretacija pjesme u cijelosti• 1jesma započinje imper'ektom vitaše$ (lijedi aorist bi , 2oš bi tama u "ugu$ &akle# prela!enje tame u svjetlost# noći u dan# sna u javu$ Ola"olski oblici koji su danas rijetki još više doprinose u"ođaju pjesme i daju joj neku patinu starine$1otom 6 1an# mitološko biće i nje"ov smije)$ 1ojava mitološko" bića svjedoči da je cijeli pejsa! na "ranici sna i jave# odnosno da se radi o opisu du)ovno"# a ne stvarno" pejsa!a$1an i nje"ov smije) u pejsa!u ukazuju na radost i ljepotu buđenja te na činjenicu da seljepota vanjsko"a pejsa!a mo!e obo"atiti i du)ovnim tvorevinama kako bi se iskazaovlastiti do!ivljaj prirode$

Problemsko pitanje: Koja biste nestvarna bića vi umetnuli u pejsaž i zašto?

• % dru"oj se stro'i javljaju boje: zelena ,trava# plavojke ,4im'e# bijeli ,vijenci na"lavi$ +jepota 4im'i i prirode pojačana je ljepotom plesa# "ibanjem i vizualnim skladom$(ve je razi"rano# sneno i lijepo u svom buđenju i i"ri$

Problemsko pitanje: =to vama predstavlja ljepotu u prirodi?

• % trećoj stro'i mitološka bića zamjenjuje rosa koja je pala i koja se blista u krupnimkapima$ Ledina dinamika je treptanje i dr)tanje jasike široko" lista$ 2ao da po"led skrećeiz unutra prema van# zamjećuju se detalji ljepote u prirodi i sklad koji u prirodi postoji$

• .etvrta stro'a ponovo donosi motiv 1ana te ljepotu prirode upotpunjene zvukom "ajdi išumom vjetra$ 8rotočje ukazuje da je slika nedovršena# odnosno da ljepota nije dokrajaizrečena$(ti) je u"lavnom jedanaesterac# stro'a je katren# rima je abcb$3d stilski) izra!ajni) sredstava uočljivi su epiteti i polisindeton ,ponavljanje veznika bez"ramatičke potrebe$

)ovi pojmovi3itološka bića

Mitološka bića su ona koja pripadaju jednoj od mitolo"ija$ % 7idrićevoj pjesmi 2utrospominju se "rčka mitološka bića# nim'e i 1an# što pokazuje da pjesnik u svoj do!ivljaj prirode mo!e uključiti i ono što ne pripada vanjskoj# ne"o nje"ovoj unutarnjoj stvarnosti@literacija?literacija je stilsko izra!ajno sredstvo - ponavljanje su"lasnika radi postizanja neko" e'ekta# npr$ » 0 *r šć e i trepti 2asika š irokog "ista$«,ponavljaju se su"lasnici koji ukazuju na dr)tanje i treptanje u prirodi


27/29

.itat koji se može iskoristiti u nastavi»7idrićevi pejsa!i svjedoče o bitnoj povezanosti 7idrićeve lirike i slikarstva$ 4aime#upravo vizualna i likovna lo"ika bitno određuje cjelokupnu autorovu poetiku$7izualno načelo očituje se ponajprije kao kolorističko kontrastiranje svjetlosti i tame$Mno"e su pjesme komponirane tako da svijetli; sti)ovi ili stro'e smjenjuju tamne;$

4ačelo "ledanja podrazumijeva distancu između lirsko"a subjekta i prikazivano"asvijeta$ 3datle# po svemu sudeći# pjesnikova te!nja da lirsku temu odmakne 6 bilo umitolo"ijsko-povijesnome# bilo u prostornome# bilo u emocionalnome smislu$ ,09pak# treba upozoriti i na osebujnu te)niku zumiranja; kojom se 7idrić slu!i da bineočekivano i trenutačno prešao s makroplana na mikroplan$ 8ime se posti!u izuzetnislikarski i kompozicijsko-ritmički učinci$« Losip %!arević

- povezanost 7idrićevi) pejsa!a i slikarstva/

vizualna i likovna lo"ika ,kontrastiranje svjetlosti i tame# distanca između lirsko"a subjekta i prikazivano"

svijeta# te)nika zumiranja0

$animljivosti7ladimir 7idrić je jedan od sudionika spaljivanja mađarske zastave u 5a"rebu povodomdolaska 2)uena edervarija ,CDIE$ "$


28/29

Antun ustav Matoš, ,esenje ve'e

Polazišna interpretacija u udžbenikuB tmuran jesenji pejsaž 4444444444 ljudski nemiri

< usprkos sveopćem umiranju1 jablan šapće o životu

Interpretacija pjesme u cijelosti• C$ stro'a: pjesma počinje epitetima: olovne teške inverzija ,snove snivaju# ali ietimološka 'i"ura: ponavljanje isto" korijena u dvjema riječima epitet monotone# !utom i"olim$1jesma počinje epitetima čime se na"lašava tmurnost i te!ina samo"a pejsa!a$ ?li personi'ikacija ,oblaci snivaju# ukazuje da je ne"dje u pozadini cijelo"a pejsa!a čovjekkoji mu je i pridodao ljudske osobine$

Problemsko pitanje: Imenujte +unkciju stilski" izražajni" sredstava u navedenojpjesmi5

• J$ stro'a: aliteracija ,ponavljanje su"lasnika r# pleonazam ,rne vrane# meta'ora, sune u ranama$1ersoni'ikacija , sune u ranama mre i motri ukazuje da je čovjek i dalje skriven#odnosno da povezuje pejsa! s ljudskim stanjima i raspolo!enjima$% dru"oj stro'i nadziru se kuće# toranj# vrbe i crne vrane koje su# prema predaji#na"ovještaj smrti i stradanja$

• % trećoj stro'i imamo motiv ljudski) nemira čime se )umanizira pejsa!# odnosno pejsa!se izrijekom povezuje s ljudskim raspolo!enjem ,to se na"ovještavalo personi'ikacijamaiz pret)odni) stro'a$

• % četvrtoj stro'i imamo motiv "ordo" jablana koji u sveopćem umiranju šapuće o!ivotu mo!emo "a s)vatiti kao izdvojeno" pojedinca ,umjetnika# pjesnika koji "ovori o!ivotu ono o čemu dru"i šute$% ovoj stro'i opet imamo personi'ikaciju , gordi jab"an/ "ordost kao ljudska osobina pridodana ja jablanu i poredbu , +ao da je sama usred svemira$

Problemsko pitanje: Je li završetak pjesme optimističan ili pesimističan? $ašto?

1jesma je sonet$

)ovi pojmoviCumanizirani pejsažumanizirani pejsa! je povezivanje pejsa!a s ljudskim raspolo!enjem$


29/29

@sonanca i personi+ikacija

(tilsko izra!ajnosredstvo

1rimjer &e'inicija

@sonanca Lesenje veče 3sonana je ponavljanjesamo"lasnika radi postizanja

neko" e'ekta$Personi+ikacija O"ovne i teške snove snivajuOb"ai0

1ersoni'ikacija 6 ne!ivom se dajuosobine !ivo"$

.itat koji se može iskoristiti u nastavi» (ve je mračno# )ladnoT 6 sve$ 1jesnikov se do!ivljaj prenosi na svu okolnu prirodu i nesamo na nju$ 1renosi se na !ivot# na vlastiti i na !ivot uopće: sve je mračno# )ladno0suton se spušta# ceste se u tome mokrom krajoliku tek naslućuju# ali nestaju odma)#utapaju se u puste# bešćutne daljine# iz koji) izviru svi naši nemiri$ 8ime je ujedno# timljudskim nemirima# i pejsa! de'initivno )umaniziran0 (ad je odjednom taj ljudski nemir pokazao da je čovjek tu# da je zapravo čitav taj pejsa! pjesnika uznemirio# odnosno dao

mu priliku da konkretizira do!ivljaj svoji) nemira$« 9vo Bran"eš)umaniziran 6 SočovječenT#poput ljudsko"a

- do!ivljaj pejsa!a W do!ivljaj prirode# do!ivljaj !ivota- ukazivanje na izvore ljudski) nemira

/ )umanizirani pejsa!

$animljivostiMatoš je stro"o određenu pjesničku 'ormu# sonet# doveo do savršenstva$

Documents

Pripreme Za Nastavu 1 Razred Gimnazije