Click here to load reader

Skripta za nastavu

  • View
    1.294

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Skripta za nastavu

1.

POJAM, PREDMET I ZADACI DIDAKTIKE

DIDAKTIKA - jedna od pedagogijskih znanstvenih disciplina. U uskoj je vezi s drugim pedagogijskim disciplinama. rije didaktika dolazi od grke rijei: didasco, didaskein = uiti, pouavati pouavajui didaske = znanost, nastava, naukovanje didaskalos = uitelj, pouavatelj pedagogijska disciplina koja se bavi pitanjima uenja, pouavanja, obrazovanja, stjecanja znanja u razliitim situacijama edukacijskih procesa. u antici je imala i druga znaenja - odnosila se i na vrstu poezije koja ima pouni karakter (didaskalije), na posebnu vrstu grkog epa. u francuskom govornom podruju odnosi se i na vrstu knjievnog djela. didaktika je kao posebno pedagogijsko podruje koje se bavi problemima obrazovanja stara onoliko koliko i postojanje tih procesa, kako u neformalnim tako i u formalnim oblicima. Didaktika je u posebitosti prouavala zakonitosti uenja i pouavanja u kolama, institucionalnim oblicima obrazovanja. didaktika se kao posebna pedagogijska disciplina javlja u 16. i 17. stoljeu. Spominje se da je prvi put rije didaktika, u njenom dananjem znaenju, upotrijebio veliki eki pedagog i reformator Jan Amos Komensky koji pie svoje djelo Velika didaktika (Didacta Magna) u kojem je obrazloio sva znaajna pitanja didaktike. Ovo je djelo prevedeno na gotovo sve jezike svijeta. Za Komenskog didaktika je umjetnost da se svakoga sve naui (omnes omnia omnio). Njegova ostala djela su Svijet slika (Orbis sensualis pictus) te Materinska kola. Komensky pripada pravcu pedagokog naturalizma, tj. uzima prirodu djeteta kao polazite odgoja (suprotno: teorija oblikovanja (tabula rasa)), a predstavnik je i pedagokog senzualizma (nita nije u razumu to prije nije bilo u osjetilima). Komensky je i tvorac osnovne kole ili, kako je on naziva, materinske kole. Osnovna je kola namijenjena svoj djeci, a obrazovati i odgajati se trebaju svi, da bi dobili sve ljudske humane karakteristike i pribliili se bogu. To je kola za koju nije potrebno nikakvo prethodno obrazovanje (elementarna kola), kola koja je na materinskom jeziku i opeobrazovna kola. U didaktici Komensky je tvorac predmetno-razredno-satnog sustava nastave. W. Ratke - njemaki pedagog koji u prijedlogu pedagokoj reformi u Njemakoj spominje i rije didaktika. postoji proces diferencijacije pojedinih znanosti i znanstvenih disciplina (npr. sustav informatikih znanosti, ekologija...). Ta diferencijacija ima odraza na nastavu. Ona je istovremeno praena procesom integracije znanstvenih disciplina1. didaktiki su problemi po svojoj prirodi interdisciplinarni (multidisciplinarni).1

znanstvene se discipline povezuju u predmetu pouavanja (interdisciplinarnost, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost) 1

OSNOVNA SVOJSTVA ZNANOSTI:

relativno samostalan (autonoman) predmet prouavanja (koji je relativno neovisan o predmetu drugih znanosti) izgraena metodologija istraivanja (metodoloki pristupi istraivanju: sustav provjerenih metoda, postupaka, instrumenata, procedura...) odreeni rezultati istraivanja (koji unaprijeuju znanost i praksu na koju se rezultati odnose). Kroz rezultate se ostvaruju ciljevi, a rezultati se manifestiraju kao znanstvene spoznaje o predmetu prouavanja.

prava bit znanosti i znanstvene spoznaje nije samo da dokazuje, ve i da opovrgava (dolazi do novih spoznaja). ZNANSTVENA SPOZNAJA je stupanj spoznatosti predmeta spoznaje.

REZULTATI ZNANSTVENE SPOZNAJE:

znanstveni zakoni - najvii stupanj spoznatosti zakonitosti, zakonomjernosti - poznata je neka zakonita tendencija pravila, principi, aksiomi, teoremi sustavi znanstvenih spoznaja, znanstvene teorije znanstvene spoznaje koje su empirijski provjerene znanstvene spoznaje na razini teorije SVOJSTVA ZNANSTVENE SPOZNAJE:

ISTINITOST - mora biti dokazana i utemeljena na odreenim znanstvenim teorijama

(dosegnutim rezultatom znanstvenih spoznaja) ili mora biti dokaziva u praksi. PROVJERLJIVOST - kriterij za provjeru je znanstvena teorija i praksa. Praksa je ljudska djelatnost, odnosno sveobuhvatno ljudsko stvaralatvo. Ona ukljuuje i ljudske spoznaje. Praksa je cilj spoznavanja u smislu usavravanja prakse, izvor novih spoznaja te kriterij istinitosti spoznaje. ovisi o spoznajnim polazitima, no ona je uvijek ASIMPTOTINA (istinitost spoznaje se uvijek pribliava istini, ali nikad nije konana istina).

znanstvene spoznaje su dio sustava spoznaje i upravo sustav spoznaja ini sustav neke znanosti. SUSTAV mora biti stabilan, adaptibilan i fleksibilan. pedagogija i didaktika mnoge svoje spoznaje dosiu na razini zakonitosti i zakonomjernosti spoznaja, tj. na razini spoznavanja pravila, jer nikada ne moemo rei da e jedna metoda, postupak, primjenjeno sredstvo u praksi pouzdano proizvesti onaj odgojno-obrazovni uinak koji oekujemo.2

u svakoj se odgojno-obrazovnoj situaciji susreemo s mnotvom varijabli od kojih su neke mjerljive, a neke nisu podlone mjerenju. Uvijek se radi o neponovljivim, sloenim situacijama. DIDAKTIKA ulazi u sustav pedagokih disciplina, a bavi se prouavanjem obrazovanja i nastave u razliitim sredinama i u razliitim situacijama odgojno-obrazovnog procesa. u razliitim didaktikim teorijama i shvaanjima postoje razliita odreenja predmeta didaktike (ne postoji suglasnost u shvaanju predmeta didaktike) (1) predmet didaktike usmjeren je na obrazovanje - teorija obrazovanja u svim situacijama edukativnih procesa. Ovdje didaktika pokriva proces obrazovanja u svim fazama razvitka ovjeka, od predkolskog do andragokog i gerontolokog doba. predmet didaktike je teorija uenja i pouavanja - teorija uenja kao mijenjanje pojedinca, njegovog razvoja na kognitivnom2, konativnom3 i psihomotornom4 poduju i pouavanja kao pomoi u uenju. Konativno podruje je najbitnije da bi dolo do uenja. Uenje je uvijek individualan in, ali se moe organizirati proces pouavanja. didaktika je teorija nastave, ona prouava zakonitosti i zakonomjernosti jednog specifinog vida odgojno-obrazovnog procesa kojeg nazivamo nastava. NASTAVA je odgojno-obrazovni proces koji je intencionalan (namjeran). didaktika je u osnovi teorija curriculuma, odnosno teorija planiranja i programiranja pripreme odgojno-obrazovnih procesa, njihova izvoenja i evaluacije (vrednovanja). Unutar toga nalazi se planiranje i programiranje sadraja.POLIFAKTORSKO SHVAANJE DIDAKTIKE:

(2)

(3)

(4)

1. polje didaktiko-metodikih i pedagokih odluka: ciljevi zato? sadraji to? metode kako? mediji ime? (nastavna sredstva, pomagala, izvori znanja) u svakoj se situaciji moramo odluivati za ove kategorije 2. polje uvjeta: sredstva odluivanja ovise o dvije kategorije: psihostrukturi i sociostrukturi nastavnika i uenika. (5) didaktika je pedagoka disciplina koja se bavi problemima upravljanja procesima nastave, uenja i obrazovanja uz pomo tehnologije i medija, a posebice uz pomo kompjutorske tehnologije. Ovo predstavlja tzv. kibernetiko-informacijski smjer u didaktici, odnosno kibernetiko-informacijsko utemeljenje procesa obrazovanja i nastave. U tom se pogledu nastava i obrazovanje mogu shvatiti kao upravljani sustav pri emu nastava, uenje i obrazovanje podlijeu svim zakonomjernostima sustava. Proces obrazovanja je u osnovi proces voenja uenika te postizanje odreenog cilja uenja. Zagovornici tog utemeljenja su Felix van Cube, Herman Frank, Ernest Mayer i dr. U okviru tog2 3 4

nova znanja stavovi, motivi, interesi vjetine, sposobnosti 3

shvaanja postoje razliiti modeli algoritmizacije uenja i nastave (uenje kratkim koracima). Taj pravac je mnogo obeavao jer se smatralo da se procesi uenja mogu svesti pod forme ulaza, prerade i kontrole prerade informacija, odnosno da se mogu svesti pod zakone funkcioniranja binarne logike. Ostaje nerazjanjeno pitanje prerade informacija, tj. kognitivnih procesa koji se dogaaju pri uenju. (6) didaktika kao teorija (disciplina) koja prouava uspjenu komunikaciju, tj. pravac kritiko-komunikacijske didaktike - predmet didaktike usmjeren je na uspjenu komunikaciju, odnosno prenoenje, obradu i preradu informacija uz to manje komunikacijskih smetnji (umova). Postavlja se pitanje jasnoe ciljeva, principa uspjene komunikacije, zadovoljavanje potreba uenika i nastavnika (sudionika komunikacije), pitanje smetnji u komunikacijskom procesu koje proizlaze iz naina prenoenja informacija, iz osobina nastavnika i uenika, sadraja uenja itd.

didaktika prouava razliite probleme nastave i uenja, ali i probleme odgoja i obrazovanja u drugim situacijama edukacijskih procesa. OSNOVNI SADRAJI DIDAKTIKE: predmetno-metodoloka utemeljenost didaktike temeljni pojmovi i didaktike kategorije - temeljni kategorijalni aparat s kojim se operira, opisuje predmet (obrazovanje, nastava, socijalizacija, resocijalizacija, inkulturacija, uenje, pouavanje...) ciljevi i zadaci nastave, uenja, obrazovanja (izbor ciljeva, njihova operacionalizacija kao sustav zadataka, razliiti pristupi u odabiranju ciljeva (na razini idealiteta ili realiteta), oficijelni ciljevi, ciljevi kole, ciljevi konkretne situacije, skriveni ciljevi, motivi, interesi, potrebe u ostvarenju ciljeva...) razliiti pristupi (teorije) u izboru i strukturiranju sadraja nastave, uenja... planiranje i programiranje nastave i uenja kao: proces osmiljavanja predmeta uenja i nastave, izrada dokumenata ili instrumenata za rad, izrada plana i programa uenja, proces ostvarivanja nastavnog plana i programa, proces evaluacije postignutih rezultata, odnosno evaluacija kao proces poboljanja procesa uenja i nastave, podloga za reprogramiranje. Kljunu ulogu ima nastavnik koji planira i programira konkretne situacije. mediji u nastavi, uenju, obrazovanju (nastavna, obrazovna tehnologija) - mediji kao posrednici u prenoenju, obradi i preradi informacija, nastavna sredstva, nastavna pomagala, razliiti pristupi izboru medija, aspekti medija u procesu uenja (psiholokospoznajni i sadrajni aspekti), personalni5 i nepersonalni6 mediji, primjena medija, didaktiki transfer informacija

Search related