Poela ekonomijeOskudnost i uinkovitostEkonomija je znanstvena disciplina koja se bavi izuavanjem kako drutva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i usluge i raspodijelila ih razliitim ljudima. Dvije su kjune zamisli u ekonomiji: 1. da su dobra oskudna, 2. da drutvo mora svoje resurse upotrebljavati djelotvorno. Oskudnost je takvo stanje u kojemu su dobra u odnosu na elje ograniena. Uinkovitost (efikasnost, djelotvornost) oznaava najuinkovitije koritenje drutvenih resursa u zadovoljavanju ljudskih elja i potreba. U ekonomiji kaemo da gospodarstvo proizvodi djelotvorno kada neiju ekonomsku situaciju ne moe uiniti boljom, a da neiju drugu uini gorom. Bit ekonomije jeste spoznati realnost oskudnosti i tada odgonetnuti kako organizirati drutvo na nain koji dovodi do najdjelotvornije upotrebe resursa.

Mikroekonomija i makroekonomijaMikroekonomija grana ekonomije koja se danas bavi ponaanjem individualnih entiteta, poput trita, poduzea i domainstava. Utemeljitelj: Adam Smith, u Bogatstvo naroda, 1776. Razmatra kako se doreuju individualne cijene, prouava odrednice cijene zemlje, rada i kapitala te ispituje snage i slabost trinog mehanizma. Identificirao je obiljeja uinkovitosti trita i uvidio da ekonomska korist dolazi od radnji pojedinaca koji koji se brinu za svoj vlastiti interes. Ova pitanja su vana i danas iako je izuavanje mikroekonomije znaajno napredovalo. Makroekonomija grana ekonomije koja se bavi ukupnim djelovanjem gospodarstva. Utemeljitelj: John Maynard Keynes, Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca, 1936. razvio je analizu to uzrokuje poslovne cikluse s naizmjeninim razdobljima visoke nezaposlenosti i visoke inflacije. Danas makroekonomija ispituje mnogo razliitih podruja: - Kako se odreuju ukupne investicije i potronja, - Kako sredinje banke upravljaju novcem i kamatnim stopama, - to uzrokuje meunarodne financijske krize, - Zato neke nacije brzo rastu dok druge zaostaju.

Ekonomska logika- Ekonomski je ivot iznimno kompliciran skup aktivnosti koje ukljuuju kupnje pojedinaca, prodaje, pregovaranja, ulaganje i uvjeravanje. - Ultimativni je cilj ekonomske znanosti razumjeti taj kompleksni sustav djelovanja. - Kako ekonomisti izvravaju svoju zadau? Koriste znanstveni pristup kako bi razumjeli ekonomski ivot. To ukljuuje promatranje ekonomskih veza i sluenje statistikom i povijesnim podacima. esto se ekonomija oslanja na analize i teorije. Osim toga ekonomisti su razvili posebnu tehniku poznatu kao ekonometrija koja primjenjuje statistiku na ekonomske probleme.

Ope pogreke u ekonomskom zakljuivanju- Naknadna pogreka javlja se kada pretpostavljamo da je, zato to se jedan dogaaj dogodio1

prije drugog, prvi dogaaj uzrokovao drugi dogaaj. - Neuspjeh dranja ostalih stvari konstantnima. Ostale se stvari dre konstantnima kada se analizira utjecaj jedne varijable na ekonomski sustav. - Pogreka poopavanja. Kada se pretpostavlja da ono to vrijedi za dio vrijedi i za cjelinu, ini se kompozicijska pogreka. Hladne glave na usluzi toplim srcima - Mogli biste se upitati koja je svrha ove vojske ekonomista koji mjere, analiziraju i raunaju? - Ultimativni je cilj ekonomske znanosti poboljati uvjete ivota ljudi u njihovim svakodnevnim ivotima. - Drutvo mora nai pravilnu ravnoteu izmeu pravila trita i dravnih socijalnih programa. - Koritenjem hladnim glavama za informiranje naih toplih srdaca, ekonomska znanost moe imati udjela u osiguravanju prosperitetnog i pravednog drutva.

Tri temeljna ekonomska pitanjaTri osnovna pitanja ekonomske organizacije su to, kako i za koga. Koja se dobra proizvode i u kojim koliinama? Odnosi se na izbor proizvoda koje e drutvo proizvoditi. Iz ovoga pitanja proizlaze i druga pitanja kao npr. vrsta i koliina proizvoda, koliko jeftinih koliko skupih proizvoda, koliko potronih dobara, a koliko kapitalnih dobara. Zato se oslukuje trite i prikupljaju informacije i ideje na samom tritu, te se donosi odluka o ovim pitanjima. Kako se dobra proizvode? Drutvo mora odrediti tko e proizvoditi, s kojim resursima i koje e tehnike proizvodnje upotrijebiti; npr. tko e se baviti poljoprivredom, a tko poduavanjem? Hoe li tvornicom upravljati ljudi ili roboti? i sl. Za koga se dobra proizvode? Odnosi se na raspodjelu proizvedenih dobara izmeu lanova drutva. Tu raspodjelu provest e cijene i dohodak, svi lanovi drutva ne mogu jednako kvalitetno podmiriti svoje potrebe, ve osobe s veim dohotkom mogu kupovati kvalitetnija dobra dok ovi s niim dohotkom svoje potrebe zadovoljavaju skromnije.

Trina komanda i mjeovita gospodarstvaDva temeljno razliita naina organiziranja nekog gospodarstav: 1. Vlada donosi veinu ekonomskih odluka pri emu oni na elu hijerarhije izdaju ekonomske naredbe onima na ljestvici ispod njih; 2. Odluke se donose na tritu na kojima pojedinci ili poduzea dobrovoljno dogovaraju razmjenu dobara i usluga, obino putem plaanja u novcu. Trino gospodarstvo je ono u kojem pojedinci i privatna poduzea donose glavne odluke o proizvodnji i potronji. Komandno (naredbodavno) gospodarstvo je ono u kojem drava donosi sve vane odluke o proizvodnji i potronji. Nijedno suvremeno drutvo ne spada u jednu od ovih kategorija. Sva su drutva Mjeovita gospodarstva - sva ona drutva koja imaju elemente i trinog i komandnog gospodarstva. Nikada nije postojalo stopostotno trino gospodarstvo. Danas se veina odluka u Hrvatskoj donosi na tritu, no drava igra vanu ulogu u nadgledanju djelovanja trita: drava donosi zakone koji ureuju ekonomski ivot, prua obrazovanje i zatitu policije te nadzire zagaenja.2

Pozitivna naspram normativne ekonomijePozitivna ekonomija opisuje injenice u nekom gospodarstvu. Daje odgovore na pitanja koja se mogu razrjeiti oslanjajui se na analizu i empirijske dokaze. Nobelova nagrada se daje za doprinos u podruju pozitivne ekonomije. Normativna ekonomija ukljuuje vrijednosne sudove. Daje odgovore na pitanja kod kojih nema pravih ili pogrenih odgovora jer ona ukljuuju etiku i vrijednosti, a ne injenice. Mogu se rijeiti samo politikom raspravom i politikim odlukama, a ne samom ekonomskom analizom.

Inputi i proizvodiInputi su robe ili usluge koje poduzea upotrebljavaju u svojim proizvodnim procesima. Gospodarstvo upotrebljava svoju postojeu tehnologiju za kombiniranje inputa da bi proizvelo proizvode. Proizvodi su razliite korisne robe ili usluge koje su rezultat proizvodnog procesa i koje se ili troe ili upotrebljavaju u daljnjoj proizvodnji. Faktori proizvodnje jo su jedan pojam za inpute. Svrstavaju se u tri iroke kategorije: Zemlja ili openitije prirodni izvori predstavljaju dar prirode naim proizvodnim procesima (zemlja koja se upotrebljava za poljoprivredu ili za gradnju kua, tvornica, cesta i sl.). Rad se sastoji od vremena koje ljudi provedu u proizvodnji (rad u tvornici, obraujui zemlju i sl.). Kapital ine trajna dobra gospodarstva, proizvedena kako bi proizvodila druga dobra (kapitalna dobra ukljuuju strojeve, ceste raunala, automobile i sl.).

Granica proizvodnih mogunostiGranica proizvodnih mogunosti (ili GPM) pokazuje maksimalne koliine proizvodnje koje neko gospodarstvo moe dosegnuti. Uz dano tehnoloko znanje i raspoloivu koliinu ulaznih veliina GPM predstavlja popis roba i usluga raspoloiv drutvu.

Oportunitetni troakU svijetu oskudnosti odabirui neto znai odrei se neeg drugog. Oportunitetni troak odluke jest vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli.

UinkovitostProizvodna uinkovitost javlja se kada gospodarstvo ne moe proizvesti vie jednog dobra bez da proizvodi manje nekog drugog dobra; to znai da je gospodarstvo na granici proizvodnih mogunosti. Supstitucija je zakon ivota gospodarstva s punom zaposlenou, a GPM prikazuje mogunosti dane na izbor drutvu.

Neiskoriteni resursi i neuinkovitostKad postoje neiskoriteni resursi, gospodarstvo se ne nalazi na GPM-i, ve negdje unutar nje. Na slici koja prikazuje granicu proizvodnih mogunosti U je toka unutar GPM-a.

3

Trite i drava u modernom gospodarstvu Mjeovito gospodarstvoNovi je sustav zvan drava blagostanja onaj u kojem trita usmjeravaju detaljne aktivnosti svakodnevnog gospodarskog ivota dok drava ureuje socijalne uvjete i osigurava mirovine, zdravstvenu skrb i ostale nunosti za siromane obitelji. U kasnom 20. st. konzervativne vlade u mnogim zemljama poele smanjivati poreze i uklanjati dravni nadzor nad gospodarstvom. Mnoge su industrije u vlasnitvu drave privatizirane, stope poreza na dohodak smanjene.

to je triteOpenito govorei trita su mjesta gdje se susreu kupci i prodavatelji, razmjenjuju robe i usluge i odreuju cijene. Trite je mehanizam putem kojeg se susreu kupci i prodavatelji kako bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge. U trinom sustavu sve ima svoju cijenu, vrijednost dobra u novcu. Cijene djeluju kao signali proizvoaima i potroaima. Cijene se usuglauju odlukama proizvoaa i potroaa na tritu. Vie cijene u pravilu smanjuju kupovine potroaa i potiu proizvodnju. Nie cijene potiu potronju i obeshrabruju proizvodnju. Cijene su ravnoteni kota trinog mehanizma.

Trina ravnoteaTrina ravnotea predstavlja uravnoteenost svih razliitih kupaca i prodavatelja. Trite pronalazi ravnotenu cijenu koja istodobno zadovoljava elje kupaca i prodavatelja, previsoka cijena znaila bi zasienost dobrima i preveliku proizvodnju, a preniska cijena bi prouzroila duge redove u trgovinama i nedostatak dobara. Cijena po kojoj kupci ele kupiti upravo onu koliinu koju prodavatelji ele prodati stvara ravnoteu ponude i potranje.

Kako trita rjeavaju tri ekonomska problema?1. Koje e se robe i usluge proizvesti odreuju dolarski glasovi potroaa svojim svakodnevnim odlukama o kupnji. Poduzea su voena eljom da maksimiziraju dobit (dobit je neto prihod ili razlika izmeu ukupne prodaje i ukupnih trokova). 2. Konkurencija izmeu razliitih proizvoaa odreuje kako se dobra proizvode. Da proizvoai budu to jai trebali bi imati minimalne trokove uvodei najefikasnije metode proizvodnje. 3. Za koga se to proizvodi tko troi i koliko u velikoj mjeri ovisi o ponudi i potranji na tritima faktora proizvodnje. Trita faktora doreuju nadnice, zemljine rente, kamate i dobiti, takve cijene se zovu cijene faktora.

Vladari tritaJedan od odluujuih faktora jesu ukusi stanovnitva. Drugi su glavni faktor resursi i tehnologija koji drutvu stoje na raspolaganju. Kao to poljoprivrednik upotrebljava mrkvu i batinu da natjera magarca da krene naprijed, trini sustav razdjeljuje dobitnike i gubitnike ne bi li potaknuo poduzea da proizvode eljena dobra uinkovito.

Nevidljiva rukaAdam Smith, Bogatstvo naroda, 1776., tvrdio je da iako svaki pojedinac: ...smjera samo na svoju vlastitu sigurnost, samo na vlastiti probitak ... voen je nevidljivom rukom da promie cilj koji nije bio dio njegove namjere. Slijedei svoj vlastiti interes esto4

uinkovitije promie javne interese nego kad bi ih stvarno namjeravao promicati....

Ogranieni doseg Smithove nevidljive rukeAdam smith prepoznao je da se odlike trinog mehanizma u potpunosti ostvaruju samo kada su prisutni nadzori i uravnoteenja savrene konkurencije. To znai da sva dobra i usluge imaju cijenu i da se razmjenjuju na tritu, da ni jedno poduzee ili potroa nisu dovoljno veliki da utjeu na trinu cijenu. Teorija nevidljive ruke odnosi se na gospodarstva u kojima su sva trita savreno konkurentna. Mnogo je naina da trita ne dostignu uinkovitost savrene konkurencije. Tri najvanija su: 1. Nesavrena konkurencija, poput monopola; javlja se kada kupac ili proizvoa mogu utjecati na cijenu dobra, a to dovodi do cijena koje podiu trokove i smanjuju kupovine potroaa ispod uinkovitih razina. 2. Ekstrenalije, poput zagaenja; eksternalije su pojave kada poduzea ili ljudi nameu trokove ili koristi izvn trita. Mogu biti pozitivne (izgradnja autocesta, meteoroloke usluge i sl.) i negativne (oneienje ili globalno zagrijavanje). 3. Javna dobra, poput nacionalne obrane i svjetionika; javna dobra su dobra koja su dostupna svima i od njih ima korist cijela zajednica. Trini neuspjesi. Trita ne dovode uvijek do najuinkovitijeg ishoda. - Monopoli i i drugi oblici nesavrene konkurencije. - Pozitivne i negativne eksternalije. - Nepravedna raspodjela dohotka i bogatstva.

ZakljuakAdam Smith je otkrio udesno svojstvo konkurentnog trinog gospodarstva. Nadasve, vizija Adama Smitha o samoregulirajuoj nevidljivoj ruci trajni je doprinos modernoj ekonomiji.

Trgovina, novac i kapitalNapredna kapitalistika gospodarstva imaju tri istaknuta svojstva: trgovinu i specijalizaciju, novac i kapital. Trgovina, specijalizacija i podjela rada Specijalizacija se ostvaruje kad ljudi usredotouju svoje napore na poseban skup zadaa omoguuje svakoj osobi i zemlji da najbolje iskoristi prednosti svojih specifinih vjetina i sredstava. Napredna gospodarstva uputaju se u specijalizaciju i podjelu rada, to poveava proizvodnost njihovih resursa. Pojedinci i zemlje tada dobrovoljno trguju dobrima za koja su se specijalizirali da bi dobili druga dobra, silno poveavaju raspon i koliinu potronje, te imaju mogunost poveati svaiji ivotni standard.

GlobalizacijaGlobalizacija je popularan izraz kako bi se oznailo poveanje ekonomske povezanosti meu narodima. Rastua povezanost danas se oituje u naglom rastu tijekova roba, usluga i kapitala preko dravnih granica. Druga odrednica globalizacije jest rastue povezivanje financijskih trita.

5

Novac: katalizator razmjeneNovac je sredstvo plaanja u obliku gotovine i ekova koji se koriste za kupovine. Novac je sredstvo razmjene. Pravilno upravljanje ponudom novca jedno je od glavnih pitanja dravne makroekonomske politike u svim zemljama.

KapitalKapital je faktor proizvodnje, trajni input koji je i sam proizvod gospodarstva. Rast iz rtvovanja tekue potronje. Ekonomska aktivnost ukljuuje odricanje od sadanje potronje kako bi se poveao na kapital. Svaki put kad ulaemo gradimo novu tvornicu ili cestu, poveavamo trajanje ili kvalitetu obrazovanja, poveavamo koliinu korisnog tehnolokog znanja osnaujemo buduu proizvodnost naeg gospodarstva i poveavamo buduu potronju. Kapital i privatno vlasnitvo Mogunost pojedinca da posjeduje i ostvari dobit od kapitala ono je to kapitalizmu daje njegovo ime. Ipak, iako je nae drutvo sagraeno na privatnom vlasnitvu, vlasnika su prava ograniena. Drava odluuje koliko svoga vlasnitva moete ostaviti nasljednicima, a koliko ide za porez dravi

Ekonomska uloga draveDrave imaju tri glavne ekonomske funkcije u trinom gospodarstvu: Poveanje uinkovitosti promiui konkurenciju, smanjujui eksternalije i osiguravajui javna dobra. Promicanje jednakosti (pravednosti) koritenjem poreza i programa rashoda kako bi preraspodijelila dohodak odreenim skupinama. Jaanje makroekonomske stabilnosti i rasta putem fiskalne politike i monetarne regulacije.

UinkovitostSavrena konkurencija znai da sva dobra i usluge imaju cijenu i da se razmjenjuju na tritu, a da pritom nijedno poduzee ili potroa nisu dovoljno veliki da utjeu na trinu cijenu. No, mnogo je naina da trita ne dostignu uinkovitost savrene konkurencije. Tri najvanija ukljuuju: nesavrenu konkurenciju, eksternalije i javna dobra.

Nesavrena konkurencijaNesavrena konkurencija javlja se kad kupac ili prodava moe utjecati na cijenu dobra, npr. monopolist (samo jedan ponuditelj koji sam odreuje cijenu odreenog dobra ili usluge). Tijekom posljednjeg stoljea veina drava poduzimala je korake za obuzdavanje krajnjih oblika nesavrene konkurencije. Katkada reguliraju cijene i dobit monopola, pored toga dravni protutrustovski zakoni zabranjuju aktivnosti kao to su fiksiranje cijena ili sklapanje ugovora za podjelu trita.

EksternalijeEksternalije (ili uinci prelijevanja) javljaju se kad poduzea ili ljudi drugima nameu trokove ili koristi izvan trita.

6

Dravne uredbe imaju za cilj nadzirati eksternalije poput oneienja zraka ili vode, dnevnog iskopa rudnog bogatstva, tetnih otpadaka, nesigurnih lijekova i prehrambenih proizvoda i radioaktivnih materijala.

Javna dobraKrajnji primjer pozitivne eksternalije su javna dobra. Javna su dobra robe u kojima mogu uivati svi i nitko ne moe biti iskljuen. Drava mora prikupiti poreze da bi plaala za svoja javna dobra i programe preraspodijele dohotka.

PravednostTrita nuno ne dovode do pravedne raspodjele dohotka. Trino gospodarstvo moe proizvesti nejednakosti u dohotku i potronji koje nisu prihvatljive birakom tijelu. Uloga drave u smanjenju dohodovne nejednakosti: Progresivno oporezivanje oporezujui velike dohotke veom stopom nego male dohotke. Transferna plaanja koja ine novana plaanja pojedincima. Ukljuuju pomo za starije, slijepe i nemone, za one s malom djecom kao i za osiguranje nezaposlenih. Subvencioniranje potronje skupina s niskim dohocima osiguravajui bonove za hranu, sufinanciranje zdravstvene zatite i stanovanje uz niske trokove.

Makroekonomski rast i stabilnostOd svojih poetaka kapitalizam su muili povremeni napadaji inflacije (rastuih cijena) i recesije (visoka nezaposlenost). Ta su kolebanja poznata pod nazivom poslovni ciklusi. Makroekonomske politike za stabilizaciju i ekonomski rast ukljuuju fiskalne politike (oporezivanje i potronja) zajedno s monetarnim politikama (koje utjeu na kamatne stope i uvjete kreditiranja). Od razvoja makroekonomije 1930-ih drave su uspijevale obuzdavati najgore razuzdanosti inflacije i nezaposlenosti.

Osnovni elementi ponude i potranje Teorija ponude i potranjePoput vremena trita su dinamina, podlona razdobljima oluja i smirivanja te se stalno razvijaju. Ekonomija ima izuzetno razraenu tehniku za objanjavanje takvih promjena u ekonomskom okruenju. Taj se alat naziva teorija ponude i potranje. Ta teorija pokazuje kako preferencije potroaa odreuju potranju potroaa za dobrima dok su trokovi poslovanja temelj ponude dobara. Ako razumijete kako djeluju ponuda i potranja, preli ste velik put do razumijevanja trine ekonomije.

Tablica potranjePostoji jasna veza izmeu trine cijene dobra i traene koliine tog dobra, ako su drugi imbenici ostali isti. Veza izmeu cijene i kupljene koliine nekog dobra naziva se krivulja potranje. to je via cijena nekog artikla, ukoliko ostali imbenici ostaju isti, manji e ga broj potroaa htjeti kupiti. to je nia trina cijena, kupovati e se vie jedinica tog dobra. Krivulja potranje jest grafiki prikaz koji opisuje koliinu dobara koju je potroa voljan kupiti pri razliitim razinama cijena i u odreenom vremenu (ceteris paribus). Krivulja potranje Traena koliina u pravilu pada kako cijena raste iz dva razloga:

7

- Prvi je uinak zamjene (supstitucije). Kada cijena dobra raste, zamijenit u druga slina dobra za to dobro. - Drugi vaan razlog jest uinak dohotka. Kada cijena dobra raste postajem donekle siromaniji. Zakon potranje nam govori da e potranja rasti kako se cijena smanjuje, tj. sa padom cijene potranja je sve vea i obrnuto, kada se cijena dobara poveava (a svi ostali imbenici ostaju isti) kupci u pravilu kupuju manje tog dobra (zakon negativno nagnute krivulje). Trina potranja Trinu potranju ini zbroj svih individualnih potranji. Krivulja trine potranje dobiva se zbrajanjem traenih koliina svih pojedinaca pri svakoj cijeni. Krivulja trine (agregatne) potranje jest grafiki prikaz odnosa koji postoji izmeu potraivane koliine realnog BDP-a i razine cijena, ceteris paribus. imbenici koji utjeu na trinu potranju 1. Prosjeni dohodak potroaa. Kako dohodak ljudi raste, pojedinci u pravilu kupuju vie gotovo svega, ak i ako se cijene ne mijenjaju. 2. Veliina trita. Mjereno primjerice brojem stanovnika, gdje je vie stanovnika tamo se vie i kupuje. 3. Cijene i raspoloivost povezanih dobara utjeu na potranju za dobrom. Osobito vana veza postoji izmeu nadomjestaka (dobra koja ispunjavaju istu funkciju). 4. Ukusi ili preferencije potroaa. 5. Posebni utjecaji. Potranja za kiobranima je visoka u kiovitom Londonu, dok je niska u sunanom Egiptu. Pomaci potranje Kako se ekonomski ivot razvija, potranja se neprekidno mijenja. Kada se mijenjaju imbenici koji utjeu na kupljenu koliinu, osim same cijene dobra, te promjene nazivamo pomacima potranje. Potranja se poveava (ili smanjuje) kada se traena koliina pri svakoj cijeni poveava (ili smanjuje).

Tablica ponudeTablica ponude (ili krivulja ponude) za neko dobro pokazuje odnos izmeu trine cijene i koliine tog dobra koje su proizvoai spremni proizvesti i prodati, ako ostali imbenici ostanu jednaki. Krivulja agregatne ponude je grafiki prikaz koji opisuje odnos izmeu ponuene koliine dobara i usluga (ponueni realni BDP) i razine cijena, ceteris paribus. Krivulja ponude - kada se cijena dobra povea (a drugi su imbenici ostali isti), prodavatelji u pravilu ele prodati to vie tog dobra (Zakon pozitivno nagnute krivulje ponude) Slino, kada se cijena spusti, ako drugi imbenici ostanu isti, ponuena koliina opada. imbenici koji utjeu na krivulju ponude: 1. Cijene inputa. Trokovi proizvodnje u prvom su redu odreeni cijenama inputa i tehnolokim napretkom. 2. Tehnoloki napredak. Sastoji se od promjena koje smanjuju koliinu inputa potrebnih za proizvodnju iste koliine dobara i usluga. 3. Cijene povezanih dobara. Ponajvie dobara koja su alternativni proizvod procesa proizvodnje. Ako cijena jednog proizvodnog nadomjeska raste, ponuda e se drugoga smanjiti.8

4. Dravne politike. Takoer imaju vaan utjecaj na krivulju ponude, npr. porezi i

zakoni o minimalnim nadnicama mogu znaajno povisiti cijenu inputa.5. Posebni utjecaji. Primjerice vremenski uvjeti imaju vaan utjecaj na poljoprivredu.

Pomaci ponude Kada promjena nekog od imbenika, osim cijene samog dobra, utjee na ponuenu koliinu, te promjene zovemo pomakom ponude. Ponuda se poveava (ili smanjuje) kada se ponueni iznos poveava (ili smanjuje) pri svakoj cijeni.

Ravnotea ponude i potranjeTrina ravnotea uspostavlja se pri onoj cijeni pri kojoj su sile ponude i potranje uravnoteene. U ravnotei ne postoji tendencija rasta ili opadanja cijene. Pri ravnotenoj cijeni koliina koju kupci ele kupiti upravo je jednaka koliini koju prodavatelji ele prodati. Razlog zato to zovemo ravnoteom je taj to su ponuda i potranja uravnoteene. Ravnotena se cijena jo naziva cijenom koja isti trite. To oznaava da su sve ponude i narudbe ispunjene, a potraivai i ponuai zadovoljni.

Ravnotea s krivuljama ponude i potranjeTrinu ravnoteu esto prikazujemo dijagramom ponude i potranje. Trinu ravnoteu nalazimo traei cijenu pri kojoj su traena koliina i ponuena koliina jednake. Na konkurentnom tritu ravnotena cijena nalazi se u sjecitu krivulja ponude i potranje. Ravnotene cijene i koliina javljaju se kada je dobrovoljno ponuena koliina jednaka dobrovoljno traenoj koliini. Pri ravnotenoj cijeni nema vikova ili manjkova.

Uinci pomaka ponude ili potranje

Uinci pomaka ponude ili potranjeKada se promijene imbenici na kojima se temelji ponuda ili potranja, to dovodi do pomaka ponude i/ili potranje i promjena ravnotenih trinih cijena ili koliina. Tumaenje promjena cijena i koliina

Racioniranje putem cijenaKoja se dobra proizvode? Signali trinih cijena daju odgovor na topitanje. Za koga se dobra proizvode? Mo novanika odreuje raspodjelu dohotka i potronje. Kako se dobra proizvode? Odgovara se putem ponude i potranje.

Nesavrena konkurencija i monopol Modeli i definicija nesavrene konkurencijeto je zapravo savrena konkurencija? Trite savrene konkurencije jest ono u kojem nijedno poduzee nije dovoljno veliko da utjee na trinu cijenu. Ako neko poduzee moe osjetno utjecati na trinu cijenu svog proizvoda, tada se to poduzee klasificira kao sudionik nesavrene konkurencije. Glavni oblici nesavrene konkurencije jesu monopol, oligopol i monopolistika konkurencija.

9

Vrste nesavrene konkurencije Monopol. Jedan jedini prodavatelj s potpunim nadzorom nad cijelim privrednim sektorom

(zove ga se monopolist, to dolazi od grkih rijei mono jedan i polist prodavatelj. Oligopol. Pojam oligopol znai nekolicina prodavatelja. Nekolicina u ovom kontekstu moe oznaavati od 2 do 10 ili 15 poduzea. Monopolistika konkurencija. Ona se javlja kad velik broj prodavatelja proizvodi razluene proizvode. Razlikuje se od savrene konkurencije po tome to proizvodi koje prodaju razliita poduzea nisu identini. Razlueni proizvodi su oni ije se vane karakteristike razlikuju.

Izvori trinih nesavrenostiTrokovi i trina nesavrenost. Tehnologija i struktura trokova nekog sektora pomae u odreivanju broja poduzea koje taj sektor moe podrati i koje e veliine ona biti. Klju je u tome postoji li ekonomija obujma u tom sektoru. Prepreke ulasku. Predstavljaju imbenike koji oteavaju ulazak novim poduzeima u neki sektor. To su: - pravna ogranienja; - visoki trokovi ulaska; - oglaavanje i razluivanje proizvoda.

Pojam graninog prihoda- Ukupni prihod (TR) jednak je umnoku cijene i koliine (P x q). - Granini prihod (MR) jest promjena prihoda do koje dolazi kad koliina prodaje poraste za

1. MR moe biti pozitivan i negativan. - Negativan MR znai da poduzee mora, eli li prodati dodatne jedinice, toliko sniziti cijenu prethodnih jedinica da mu ukupni prihod pada.

Uvjeti maksimiziranja dobitiUkupna dobit jednaka je ukupnom prihodu umanjenom za ukupne trokove. U simbolima: TP = TR TC = (P * q) TC - Pravilo za odreivanje maksimalne dobiti glasi: Cijena (P*) i koliina q*), koje monopolistu donose maksimalnu dobit, tamo su gdje je njegov granini prihod jednak njegovim graninim trokovima. - MR = MC, kod P* i y* koje donose maksimalnu dobit.

Naelo graninosti- Jedna od najvanijih pouka ekonomije jest da biste trebali promatrati granine trokove i granine koristi svojih odluka i zanemariti prole ili ve stvorene trokove. - To je naelo graninosti koje znai da e ljudi maksimizirati svoje dohotke, ili dobitke ili zadovoljstvo samo pomou graninih trokova i graninih koristi od neke odluke.

Dravno oporezivanje i rashodi Dravni nadzor nad gospodarstvomUinkovito trino gospodarstvo treba - minimalno policiju da osigurava fiziku - sigurnost, neovisan pravni sustav radi provoenja ugovora, zakonskih mehanizama za spreavanje monopolistikog izrabljivanja i smrtonosnog zagaenja, - kole radi obrazovanja mladih i - javni zdravstveni sustav radi zatite od prenosivih bolesti.10

Alati dravne politikeMoemo prepoznati tri glavna instrumenta ili alata kojima se vlada koristi radi utjecaja na privatnu gospodarsku aktivnost: Porezi na dohodak i dobra i usluge. Rashodi za odreena dobra ili usluge zajedno s transfernim plaanjima. Propisi ili kontrole koje usmjeravaju ljude da uine ili odustanu od odreene gospodarske aktivnosti.

Funkcije draveetiri glavne funkcije drave u modernom mjeovitom gospodarstvu: 1. Poboljanje ekonomske uinkovitosti. Ogranienja nevidljive ruke. Manjkavosti trita (nesavrena konkurencija, eksternaije i javna dobra, nesavreni podaci). 2. Smanjenje ekonomske nejednakosti. Preraspodjela dohotka. Transferna plaanja. 3. Stabiliziranje gospodarstva kroz makroekonomsku politiku. Ispravno koritenje monetarne i fiskalne politike, regulacija fiskalnog sustava. 4. Provoenje meunarodne gospodarske politike. Smanjenje trgovinskih prepreka. Provoenje programa pomoi. Koordinacija makroekonomske politike. Zatita globalnog okolia.

Teorija javnog izbora- Teorija je javnog izbora dio ekonomije i politikih znanosti i prouava nain na koji drava donosi odluke. - Teorija javnog izbora ispituje nain na koji razliiti sustavi glasovanja funkcioniraju i pokazuje da ne postoji idealni mehanizam za zbrajanje individualnih preferencija i pretvaranje u socijalni izbor.

Naela oporezivanja1. Naelo koristi. Po njemu pojedinci trebaju biti oporezivani razmjerno koristi koju dobivaju od dravnih programa. 2. Naelo platne sposobnosti. to je vee bogatstvo ili dohodak, vii su i porezi. 3. Naelo vodoravne pravednosti. Oni koji su u pravilu jednaki, trebaju biti jednako oporezivani. 4. Naelo okomite pravednosti. S ljudima s nejednakim okolnostima treba postupati nejednako i pravedno.

Progresivni i regresivni, izravni i neizravni porezi- Porez se naziva proporcionalnim, progresivnim ili regresivnim ovisno o tome uzima li od ljudi s visokim dohotkom isti, vei ili manji dio dohotka nego to ga uzima od ljudi s niskim dohotkom. - Neizravni su porezi oni koji se naplauju na robe i usluge, prema tome neizravno od pojedinca. Izravni su porezi nametnuti neposredno pojedincima ili poduzeima.

Porezni prihodiProgresivni: - Porezi na dohodak pojedinaca - Porezi na nasljedstva i darove - Porezi na dobit korporacija Proporcionalni: - Porezi na platnu listu Regresivni: - Troarine - Ostali porezi i prihodi11

Neizravni porezi: - Porez na dodanu vrijednost - Troarine - Porez na promet nekretnina Izravni porezi: - Porez na dobit - Porez na dohodak - Prirez porezu na dohodak

Trnovit problem porezne incidencije- Pitanje prebacivanja poreza odnosi se na poreznu incidenciju. Taj pojam ukljuuje put od nastanka poreznog tereta i ukupna djelovanja na cijene, koliine i sklad izmeu proizvodnje i potronje. - Fiskalna incidencija dravnog poreznog i transfernog sustava kao cjeline ispituje uinke poreznih i rashodnih programa na dohodak populacije.

Promicanje uinkovitijih trita Poslovna regulacija: teorija i praksa- Regulacija se sastoji od dravnih pravila ili trinih poticaja oblikovanih radi nadzora cjenovnih, prodajnih ili proizvodnih odluka poduzea.

Dvije vrste regulacije- Ekonomska regulacija ukljuuje nadzor cijena, ulaznih i izlaznih uvjeta te standarde pruanja usluga. - Drutvena se regulacija koristi radi zatite okolia te zdravlja i sigurnosti radnika i potroaa.

Zato regulirati industriju?- Postoje tri glavna opravdanja od javnog interesa za regulaciju. 1. Obuzdavanje trine moi. Regulacijske se mjere trebaju poduzimati radi smanjenja pretjerane trine moi. Konkretno, vlade bi trebale regulirati djelatnosti u kojima je premalo poduzea za osiguravanje snanog rivalstva. 2. Ispravljanje neuspjeha u informiranju. Drava pokuava ispraviti trini nedostatak osiguravanjem djelotvornog informiranja (farmaceutska industrija, oglaavanje, financijska trita). 3. Ispravljanje eksternalija. Primjer regulacije ovog tipa jesu mjere protiv zagaivanja, no postoje i drugi sluajevi.

Teorije regulacije utemeljene na interesnim skupinama- Ponekad, zbog meudjelovanja regulacije i politike, regulacija daje iskrivljen rezultat ograniavanjem ulaska u reguliranu djelatnost i zapravo die cijene i zarade za uhodana poduzea. - Stoga bi regulirana industrija mogla lobirati u korist daljnje regulacije kako bi sprijeila ulazak konkurenata i zadrala visoke dobiti.

Reguliranje prirodnog monopola javnih komunalnih usluga- Tradicionalni ekonomski argument za regulaciju je spreavanje monopolskog odreivanja cijena od strane prirodnih monopolista. - Prirodni monopol je djelatnost u kojoj je najuinkovitiji nain organizacije proizvodnje kroz jedno poduzee.12

Trokovi regulacije- Uinci regulacije ukljuuju dobitke ili gubitke uinkovitosti (kao i one koji nastaju prilikom neuinkovitog obuzdavanja visoke razine zagaivanja) i preraspodjelu dohotka (kao npr. kada visoke cijene kamionskog prijevoza preraspodjeljuju dohodak od potroaa prema vlasnicima kamiona). - Veina istraivanja ukazuje da su glavni uinci gospodarske regulacije gubici uinkovitosti i veliki iznosi preraspodijeljenog dohotka. - Uinci su drutvene regulacije raznoliki: u nekim sluajevima pokazuju znatne koriste, a u drugima donose visoke trokove i niske koristi.

Opadanje gospodarskih regulacija- Tijekom prola dva desetljea, mnogi su ekonomisti tvrdili da gospodarska regulacija zaprava stvara (a ne obuzdava) monopolsku snagu. - Ta se ideja djelomino temelji na regulaciji na temelju interesnih skupina. - tovie, gospodarska se regulacija tijekom 70-ih proirila daleko izvan lokalnih prirodnih monopola. - Od 1975. savezna je vlada djelomino ili u potpunosti deregulirala mnoge industrije, ukljuujui naftnu, zrakoplovni i kamionski prijevoz, eljeznice, burzovno meetarenje, uslugu za meunarodne telefonske pozive, bankrastvo, financijski sektor i plin.

Deregulacija: nezavrena pria- Pokret za deregulaciju u prola je tri desetljea proizveo uspjehe i pogreke (Enron). - Dravna je regulacija s jakim pravnim sustavom nuna u modernim gospodarstvima kako bi se osiguralo da zdrava konkurencija ne monopolizira, zagauje, vara, dovodi u zabludu, nagrdi ili na bilo koji drugi nain ne vara radnike i potroae.

Protutrustovska politika- Protutrustovske politike napadaju antikonkurencijske zlouporabe na dva naina: 1. Prvo, zabranjuju odreene vrste poslovnog ponaanja, kao npr. namjetanje cijena koje ograniavaju konkurencijske sile. 2. Drugo, zabranjuju odreene trine strukture, recimo monopole, za koje se smatra da obuzdavaju trgovinu i zlorabe svoju ekonomsku snagu na druge naine. - Okvir za protutrustovsku politiku odreen je s nekoliko kljunih pravnih akata ni stoljeem sudskih odluka.

Osnovna pitanja protutrustovske politike: poslovanje i struktura- Nezakonito ponaanje. Ugovori izmeu konkurentnih poduzea s ciljem namjetanja cijena, smanjenja proizvodnje ili podjele trita. Grabeljivo odreivanje cijena. Vezujui ugovori ili aranmani. Cjenovna diskriminacija. - Struktura: jeli veliko loe? Najvidljivije protutrustovske mjere tiu se strukture industrije prije nego li ponaanja tvrtki. Sastoje se od pokuaja razdvajanja velikih poduzea kao i preventivnih protuspajajuih postupaka protiv predloenih spajanja velikih poduzea.

Spajanja: zakonodavstvo i praksa1. Vodoravna spajanja. Spajanje poduzea iz iste industrije. 2. Okomita spajanja. Spajanje dvaju (ili vie) poduzea na razliitim razinama proizvodnog procesa. 3. Konglomeratsko spajanje. Spaja nepovezana poslovanja.

13

Protutrustovski zakoni i uinkovitost- Ekonomska je teorija smatrala da monopol dri cijene visokim, no povijesno iskustvo pokazuje da su visoko koncentrirane industrije katkad ostvarile izvanredne rezultate. - Kako objasniti spomenuti paradoks? Neki su ekonomisti prizvali Schumpeterovu hipotezu. - Poduzea u koncentriranoj industriji ubiru monopolske dobiti, ali veliina trita takoer znai da velika poduzea mogu mnogo zaraenog novca usmjeriti u R&D, to objanjava visoku razinu ulaganja u R&D i ubrzane tehnoloke promjene u koncentriranim industrijama. - Ukoliko, tehnoloka promjena potjee iz velikih poduzea, bilo bi glupo pogubiti te divovske guske koje lijeu takva zlatna jaja. - Drugi je udar novog pristupa regulaciji i antitrustovskoj politici iznikao iz revidiranih pogleda na prirodu natjecanja. - Mnogi su ekonomisti poeli vjerovati da e se intenzivno suparnitvo pojaviti ak i na oligopolistikim tritima tako dugo dok su tajni sporazumi zabranjeni. - Stoga bi jedna vaea svrha protutrustovskih zakona bila zamjena postojeih zakona jednostavnom zabranom protiv dogovora izriitih ili preutnih koji bezrazlono ograniavaju konkurenciju. - Tree, zagovaratelji ikake kole smatraju da veina monopolske snage potjee iz dravnih intervencija. U skladu s tim pogledom glavni bazeni monopolske snage lee u podrujima zatienima dravnim uredbama. - Zagovornici slobodnoga trita tvrde da e smanjenje dravne regulacije pobuditi konkurenciju. - Konaan razlog za smanjeni aktivizam u protutrustovskoj borbi jest poveanje uvozne konkurencije. - Mnogi ekonomisti smatraju da je prijetnja strane konkurencije mnogo snaniji alat pri uvoenju trine discipline nego protutrustovski zakoni.

Pregled makroekonomijeMakroekonomija je znanost koja prouava ponaanje gospodarstva kao cjeline. Prouava sile koje istovremeno utjeu na tvrtke, potroae i radnike za razliku od mikroekonomije koja se bavi pojedinanim cijenama, koliinama i tritima. Pregled makroekonomije provlaiti e se kroz dvije osnovne teme: (1) kratkotrajna kolebanja proizvodnje, zaposlenosti i cijena koja nazivamo poslovnim ciklusom i (2) dugoroniji trendovi u proizvodnji i ivotnom standardu poznati kao gospodarski rast.

Roenje makroekonomijeRazvoj makroekonomije jedan je od glavnih prijelomnih trenutaka u ekonomiji 20. stoljea koji vodi mnogo boljem rjeavanju pitanja kako prevladati periodine gospodarske krize te kako potaknuti dugoroni gospodarski rast. Prvi zameci makroekonomije pojavili su se 1930-ih godina kada je John Maynard Keynes (1936. Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca) pokuavao razumjeti ekonomske mehanizme Velike krize.

14

Sredinja makroekonomska pitanja1. Zato proizvodnja i zaposlenost ponekad padnu i kako se moe smanjiti nezaposlenost? Sva trina gospodarsva pokazuju znakove ekonomske ekspanzije i krize koje nazivamo poslovnim ciklusima. Kljuni je cilj makroekonomske politike iskoristii monetarnu i fiskalnu politiku za ublaavanje silaznih putanja poslovnog ciklusa i smanjivanje nezaposlenosti. 2. Koji su izvori inflacije cijena i kako ju zadrati pod nadzorom? Trino gospodarstvo koristi se cijenama kao mjerilom za mjerenje ekonomskih vrijednosti i poslovanje. Kada cijene naglo rastu (inflacija) mjerilo za mjerenje cijena gubi vrijednost. Tijekom razdoblja visoke inflacije ljudi su zbunjeni, ne znaju koje su relativne cijene i grijee u potronji i investicijskim odlukama. Makroekonomska politika kao svoj kljuni cilj sve vie naglaava stabilnost cijena. 3. Kako drava moe poveati svoju stopu gospodarskog rasta? Neki od kljunih imbenika brzog gospodarskog rasta su prevlast slobodnih trita, visoka stopa tednje i investicija, niske trgovinske prepreke i asna vlast s jakim vlasnikim pravima.

Ciljevi makroekonomske politike su:1. proizvodnja (visok i brzi rast proizvodnje), 2. zaposlenost (visoka zaposlenost, niska nezaposlenost), 3. stabilnost cijena.

1. Proizvodnja Najsveobuhvatnija je mjera ukupne proizvodnje u ekonomiji bruto domai proizvod (BDP). BDP je mjera trine vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji u godinu dana. Dva su naina mjerenja BDP-a: 1. Nominalni BDP mjeri se stvarnim trinim cijenama. 2. Realni BDP rauna se pomou konstantnih ili nepromjenjivih cijena. Realni BDP ja najpomnije praenje mjera proizvodnje, slui kao kao paljivo motreni puls nacionalnog gospodarstva. Stabilan dugoroni rast realnog BDP-a i poboljanje ivotnog standarda jest proces koji zovemo gospodarskim rastom. Potencijalni BDP - predstavlja maksimalnu odrivu razinu proizvodnje koju neko gospodarstvo moe proizvesti. Potencijalna proizvodnja odreuje se prema kapacitetu proizvodnje gospodarstva koja ovisi o raspoloivim inputima (kapitalu, radnoj snazi, zemlji itd.) i tehnikoj uinkovitosti gospodarstva. Potencijalni BDP sklon je polaganom, ali sigurnom rastu jer se ulozi poput radne snage i kapitala te razine tehnologije s vremenom prilino sporo mijenjaju. 2. Visoka zaposlenost, niska nezaposlenost Radna snaga ukljuuje sve zaposlene i one nezaposlene koji trae posao. Nezaposleni koji ne trae posao nisu dio radne snage. Stopa nezaposlenosti postotak je nezaposlene radne snage. Stopa nezaposlenosti obino je odraz poslovnog ciklusa: s padom proizvodnje pada i potranja za radnom snagom, a stopa nezaposlenosti raste.

15

3. Stabilnost cijena Stabilnost cijena podrazumijeva da se opa razina cijena ili ne mijenja ili raste vrlo sporo. Dravni su statistiari za praenje cijena izumili indekse cijena, tj. mjere ope razine cijena. Vaan je primjer indeks potroakih cijena (consumer price index CPI) koji mjeri prosjenu cijenu roba i usluga koje kupuju potroai. Opu razinu cijena uglavnom emo oznaavati velikim tiskanim slovom P.

Stopa inflacijeEkonomisti mjere stabilnost cijena stopom inflacije. Stopa inflacije je postotak promjene ope razine cijena u roku od godine dana. Primjer: CPI 2001. je iznosio 177,1 CPI 2002. je iznosio 179,9 CPI 1983. je iznosio 100 Stopu inflacije za 2002. izraunati emo ovako: Inflacija 2002 = [P(2002) P(2001)] / P(2001)] x 100% = [(179,9 177,1)] / 177,1] x 100% = 1,6% Satbilnost cijena je vana jer dobro uhodani trini sustav trai da cijene tono i lako ukazuju na odreene nestaice. Visoka inflacija gospodarstvu namee mnoge trokove.

Deflacija i hiperinflacijaDeflacija se javlja pri padu cijena (to znai da je stopa inflacije negativna). Hiperinflacija predstavlja porast razine cijena od tisuu ili milijun posto godinje (Njemaka 1929.). Visoka inflacija gospodarstvu namee mnoge vidljive i nevidljive trokove. Deflacija je takoer vrlo skupa. Stoga veina zemalja nastoji pronai zlatnu sredinu izmeu stabilnih cijena i blagog rasta cijena kao najbolji nain da cjenovni sustav funkcionira uinkovito.

Alati makroekonomske politikeZamislite da ste na mjestu glavnog vladinog savjetnika za gospodarstvo. Nezaposlenost raste ili je velika, a BDP pada, a vi elite poveati rast potencijalne proizvodnje, ili vam je zemlja zapala u krizu platne bilance s velikim vanjskotrgovinskim deficitom i napadom na valutu. Koje e politike pomoi smanjiti inflaciju ili nezaposlenost, ubrzati gospodarski rast ili uravnoteiti trgovinsku bilancu? Drave imaju na raspolaganju odreene instrumente kojima mogu utjecati na makroekonomsku aktivnost. Instrument politike je ekonomska varijabla koju nadzire vlada, a moe utjecati na jedan ili vie makroekonomskih ciljeva. Ti instrumenti su: 1. Fiskalna politika tu spadaju oporezivanje i dravni izdaci. 2. Monetarna politika koju vlada provodi upravljanjem dravnim novcem, kreditnim i bankarskim sustavom.

Fiskalna politikaU fiskalnu politiku spadaju oporezivanje i dravni izdaci. Dravni izdaci dolaze u dva razliita oblika: dravna potronja i transferna plaanja. Oporezivanje dvojako utjee na gospodarstvo: - porezi utjeu na dohotke graana; - porezi utjeu i na cijene roba i imbenika proizvodnje, a time i na poticaje i ponaanje.16

Monetarna politikaMonetarna je politika drugi glavni instrument makroekonomske politike, a provodi ju vlada upravljanjem dravnim novcem, kreditnim i bankarskim sustavom. Sredinja banka upravlja ponudom novca. Novac ine sredstva razmjene ili naini plaanja. Ljudi se danas za plaanje rauna koriste gotovinom ili raunima po vienju. Operacije koje provodi sredinja banka mogu regulirati koliinu novca dostupnu u gospodarstvu. Promjenom ponude novca sredinja banka moe utjecati na mnoge financijske i ekonomske varijable, poput kamatnih stopa, cijena dionica, stanarine i deviznih teajeva. Ograniavanjem ponude novca povisuju se kamatne stope i smanjuju investicije, to pak dovodi do pada BDP-a i nie inflacije. Nae li se sredinja banka pred recesijom moe poveati ponudu novca i smanjiti kamatne stope kako bi potaknula gospodarsku aktivnost.

Meunarodne povezanostiNi jedna drava nije otok sam za sebe. Sve sudjeluju u svjetskome gospodarstvu i povezuju ih trgovina i financije. Meunarodna je trgovina sloena mrea trgovanja i financijskih veza meu zemljama. Meunarodni ekonomski sustav koji neometano djeluje pridonosi brzom gospodarskom rastu. Zemlje stoga prate uinke trgovinskih politika i meunarodnih financijskih politika na svoje domae ciljeve proizvodnje, zaposlenosti i stabilnosti cijena.

Definicije agregatne ponude i potranjeAgregatna ponuda je ukupna koliina roba i usluga koje su poduzea u nekoj dravi spremna proizvesti i prodati u danom vremenskom razdoblju. Agregatna ponuda (AS) ovisi o razini cijena, proizvodnom kapacitetu gospodarstva i razini trokova. Agregatna potranja je ukupna koliina koju su razliiti sektori gospodarstva spremni potroiti u danom vremenskom razdoblju. Agregatna potranja (AD) zbroj je potronje potroaa, tvrtki i vlada te ovisi o razini cijena, kao i o monetarnoj i fiskalnoj politici te jo nekim imbenicima. Krivulje agregatne ponude i potranje Krivulja AD prikazuje to bi svi lanovi gospodarstva potroai, tvrtke, vlade kupili pri razliitim agregatnim razinama cijena (kad se ostali imbenici koji utjeu na AD ne mijenjaju). Krivulja AS prikazuje to e poduzea proizvoditi i prodavati pri svakoj razini cijena (kad se ostali imbenici koji utjeu na AS ne mijenjaju). Makroekonomska ravnotea jest kombinacija agregatne cijene i koliine pri kojima su svi kupci i prodavatelji zadovoljni kupnjom, prodajom i cijenama.Mjerenje gospodarske aktivnosti

BDP mjerilo rezultata gospodarstvaBDP-om nazivamo ukupnu trinu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u dravi u danoj godini. Dva naina mjerenja domaeg proizvoda: tijek roba i tijek zarada BDP moemo mjeriti na dva razliita naina: (1) kao tijek finalnih proizvoda. BDP definiramo kao ukupnu novanu vrijednost svih finalnih proizvoda koje je proizvela neka drava. (2) kao ukupne trokove ili zaradu od ulaznih imbenika koji rezultiraju finalnom proizvodnjom. Prema tome, BDP se na drugi nain moe izraunati kao ukupna zarada17

imbenika (nadnice, kamate, najamnine i dobit) koji su troak proizvodnje finalnih proizvoda drutva. (2a) BDP je zbroj dolarskih vrijednosti potronje (C), bruto ulaganja (I), dravnih izdataka za robe i usluge (G) i neto izvoza (X) ostvarenih u zemlji tijekom dane godine. Prikazano znakovima: BDP = C + I + G + X Oba e naina uroditi jednakim ukupnim BDP-om. Primjer jednostavne ekonomije frizerskih salona.

Nacionalni rauni izvedeni iz rauna poduzeaVjerojatno se pitate kako ekonomisti uope dolaze do svih podataka potrebnih za nacionalne raune. Dravni se ekonomisti oslanjaju na iroku lepezu izvora, ukljuujui ankete, povrat poreza na dohodak, maloprodajne statistike i podatke o zaposlenosti. Najvaniji su izvor podataka rauni poduzea. Raun poduzea ili drave jest brojani zapis svih tijekova (proizvoda, trokova itd.) tijekom danog razdoblja.

Realni BDP prema nominalnom BDP-u: deflacioniranje BDP-a indeksom cijenaBDP odreene godine moemo izmjeriti sluei se stvarnim cijenama u danoj godini. Tako dobivamo nominalni BDP ili BDP prema tekuim cijenama. Nas obino vie zanima odrediti to se dogodilo s realnim BDP-om, indeksom obujma ili koliine proizvedenih roba i usluga. Realni BDP raunamo praenjem obujma ili koliine proizvodnje nakon uklanjanja utjecaja promjene cijena ili inflacije. Razlika izmeu rasta nominalnog i realnog BDP-a jest rast cijene BDP-a koji ponekad nazivamo deflatorom BDP-a. Primjer. Mala zatvorena zemlja proizvodi 1000 t penice u prvoj godini, a 1010 t penice u drugoj. Cijena tone u prvoj godini jest 1 dolar, a u drugoj 2 dolara.

SaetakNominalni BDP (PQ) je ukupna novana vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u danoj godini ije su vrijednosti izraene trinim cijenama u toj godini. Realni BDP (Q) uklanja promjene cijena iz nominalnog BDP-a i rauna BDP kao koliinu roba i usluga. Indeks cijena BDP-a (P) je cijena BDP-a i priblino se odreuje na sljedei nain: Q = realni BDP = nominalni BDP / indeks cijena BDP-a = PQ / P

PotronjaPotronja ili izdaci za osobnu potronju daleko su najvea sastavnica BDP-a. Izdaci za osobnu potronju dijele se u tri kategorije: - trajne robe poput automobila, - netrajne robe poput hrane i - usluge poput zdravstva.

Ulaganja i akumulacija kapitalaDrave dio proizvodnje izdvajaju za proizvodnju kapitala trajnih roba koje poveavaju buduu proizvodnju. Poveanje kapitala zahtijeva rtvovanje sadanje potronje kako bi se poveala budua potronja.18

U raunima se ulaganja sastoje od dodataka fondu kapitala zgrada, opreme, raunalnih programa i inventara tijekom godine. Neto ulaganja prema bruto ulaganjima. Neto ulaganja jednaka su stvaranju kapitala (bruto ulaganjima) umanjenima za amortizaciju (mjeri koliinu kapitala koja se istroila tijekom godine).

DravaDrava kupuje i potroaka dobra (poput hrane za vojsku) i investicijske proizvode (poput raunala ili cesta). Meutim to ne znai da je svaki dolar dravnih izdataka ukljuen u BDP. BDP ukljuuje izdatke drave za robe i usluge, ali ne i izdatke za transferna plaanja. Transferna plaanja drave su plaanja drave pojedincima koja se ne obavljaju u zamjenu za robe i usluge. Primjeri transfernih plaanja drave ukljuuju naknade za nezaposlenost, mirovine i invalidnine.

Neto izvozPosljednja je sastavnica BDP-a sve vanija proteklih godina neto izvoz, razlika izmeu izvoza i uvoza roba i usluga. Kako povui crtu izmeu naeg BDP-a i BDP-a drugih zemalja?

Bruto domai proizvod, neto domai proizvod i bruto nacionalni proizvodNeto domai proizvod (NDP) jednak je ukupnoj finalnoj proizvodnji proizvedenoj u nekoj dravi tijekom godine gdje proizvodnja ukljuuje neto ulaganja, tj. bruto ulaganja umanjena za amortizaciju. NDP = BDP i amortizacija Bruto nacionalni proizvod (BNP) je ukupna finalna proizvodnja proizvedena imbenicima u vlasnitvu stanovnika zemlje tijekom godine dana, dok je BDP proizvodnja finalnih dobara smjetenih unutar granica neke zemlje.

Od BDP-a do raspoloivog dohotkaNacionalni dohodak (NI). NI je ukupni dohodak rada, kapitala i zemlje. Dobiva se oduzimanjem amortizacije od BDP-a. NI jednak je ukupnim naknadama za rad, dohotku od najamnina, neto kamatama, dohotku vlasnika i dobiti korporacija. Raspoloivi dohodak (DI). Za dobivanje raspoloivog dohotka potrebno je nacionalnom dohotku dodati trine i transferne dohotke kuanstava pa od njih oduzeti osobne poreze.

Proces ekonomskog rasta Dugorono znaenje rasta- Stalni brzi gospodarski rast omoguuje naprednim industrijskim zemljama da svojim stanovnicima prui vie bolju hranu i vee kue, vie sredstava za zdravstvenu skrb i nadzor zagaenosti, ope obrazovanje za djecu, dravne mirovine za umirovljenike... Gospodarski je rast ekspanzija potencijalnog BDP-a ili proizvodnje neke zemlje. Drugim rijeima, do gospodarskog rasta dolazi kad se granica proizvodnih mogunosti neke zemlje (GPM) pomie prema van. Rast proizvodnje po glavi stanovnika vaan je cilj vlade jer je povezan s poveanjem prosjenog realnog dohotka i ivotnog standarda.

19

imbenici gospodarskog rastaetiri su kotaa, ili imbenika, gospodarskog rasta: 1. Ljudski resursi (veliina radne snage, kvaliteta radnika (obrazovanje, vjetine, disciplina)). Rad se satoji od broja radnika i vjetine radne snage. Mnogi ekonomisti vjeruju da je kvaliteta inputa rada najvaniji element gospodarskog rasta. 2. Prirodna dobra (zemlja, minerali, goriva, kvaliteta okolia, klima) 3. Akumulacija kapitala (strojevi, tvornice, ceste). Zemlje koje ubrzano rastu obino puno ulau u nova kapitalna dobra, u gospodarstvi s najbrim rastom, 10 do 20% proizvodnje odlazi na akumuliranje novog kapitala. 4. Tehnologija (znanost, strojarstvo, upravljanje, poduzetnitvo). Tehnoloka promjena oznaava promjene u procesu proizvodnje ili uvoenju novih proizvoda ili usluga.

Agregatna funkcija proizvodnje- Odnose izmeu imbenika gospodarskog rasta ekonomisti esto prikazuju agregatnom funkcijom proizvodnje (aggregate production function, APF) koja povezuje ukupnu proizvodnju s inputima i tehnologijom. - Algebarski prikaz APF glasi: Q = AF (K, L, R) - Gdje je Q = proizvodnja, K = proizvodne usluge kapitala, L = rad, R = prirodna dobra koritena u proizvodnji, A predstavlja razinu tehnologije u gospodarstvu, a F je funkcija proizvodnje.

Teorije ekonomskog rasta(1) Smithova i Malthusova klasina dinamika (2) Neoklasini model gospodarskog rasta (3) Nove teorije rasta ili teorija endogene tehnoloke promjene

Nove teorije rasta ili teorija endogene tehnoloke promjene- Tehnoloka promjena koja poveava proizvodnju za dani skup ulaznih veliina kljuni je sastojak rasta neke zemlje. - Nova teorija rasta eli razotkriti procese iz kojih proistjee tehnoloka promjena. Takav pristup naglaava da je tehnoloka promjena proizvod koji je podloan tekim trinim neuspjesima jer je tehnologija javno dobro koje je skupo proizvesti, ali jeftino reproducirati. - Vlade sve vie nastoje osigurati jaka prava na intelektualno vlasnitvo (poput patenata i autorskih prava) za one koji razvijaju nove tehnologije.

Devizni teajevi i meunarodni financijski sustav Otvorena ekonomijaEkonomija koja ukljuuje meunarodnu trgovinu zove se otvorena ekonomija. Bilanca meunarodnih plaanja neke zemlje sustavno je izvjee o svim ekonomskim transakcijama te zemlje s ostatkom svijeta. Bilanca plaanja Republike Hrvatske sistematian je prikaz vrijednosti ekonomskih transakcija hrvatskih rezidenata s inozemstvom u odreenome vremenskom razdoblju. Sastavlja se u skladu s metodologijom koju je preporuio Meunarodni monetarni fond.

Odreivanje deviznih teajevaVanjska trgovina ukljuuje uporabu razliitih nacionalnih valuta. Devizni teaj jest cijena jedne valute izraena u veliinama druge ili iznos strane valute koji se moe kupiti s jednom jedinicom domae valute. (teaj kune za euro) Devizni je teaj odreen na deviznom tritu, tritu na kojem se trguje razliitim valutama.20

Stranim se valutama trguje na maloprodajnoj razini u mnogim bankama i poduzeima specijaliziranima za taj posao. Organizirana trita u New Yorku, Tokyju, Londonu i Zurichu trguju svaki dan valutama u vrijednosti u stotinama milijardi dolara. Poduzea i turisti za svoje uvozne i izvozne transakcije ne moraju znati nita vie od ovoga, ali ekonomiju deviznog teaja ne moemo razumjeti dok ne analiziramo sile koje ine pozadinu ponude i potranje za stranim valutama i funkcioniranje deviznog teaja. Kako bismo prikazali kako trita odreuju cjenu stranim valutama, moemo se posluiti krivuljama ponude i potranje. Na slici okomita os prikazuje devizni teaj (e) mjeren jedinicamastrane valute za jednu jedinicu domae valute. Vodoravna os prikazujekoliinu kuna kupljenu i prodanu na deviznom tritu. - Iza ponude i potranje za devizama stoje kupnje roba, usluga i financijske imovine. - Iza potranje za kunama nalazi se elja stranaca za hrvatskim proizvodima i ulaganjima. - Ponuda kuna dolazi od strane hrvatskih rezidenata koji ele strana dobra i imovinu. - Pozitivan nagib krivulje SS pokazujeda kako devizni teaj raste, raste koliina eura koja se moe kupiti za kunu, c.p. ... aprecijacija kune - Krivulja DD ima negativan nagib nebi li pokazala da e kako vrijednost kune pada (i euro stoga postajeskuplji), stranci htjeti kupiti vie hrvatskih proizvoda, usluga i ulaganja deprecijacija kune - Ravnotea se postie u E. Cijena deviza devizni teaj uspostavlja se pri onoj cijeni u kojoj su ponuda i potranja u ravnotei.

Nazivlje za promjene deviznog teajaDevizno trite je trite na kojem se trguje valutama razliitih zemalja i na kojima se odreuju devizni teajevi. Devizna trita imaju poseban rjenik. Prema definiciji, pad cijena jedne valute u veliinama druge zove deprecijacija. Rast cijene neke valute u veliinama druge zove se aprecijacija. Pojam devalvacija esto se mijea s pojmom deprecijacija. Devalvacija je ograniena na situacije kada je neka drava slubeno fiksirala ili vezala svoj devizni teaj u odnosu na jednu ili vie drugih valuta. U tom se sluaju devalvacija pojavljuje kada se fiksni ili vezani teaj promijeni sniavanjem cijene valute. Revalvacija se pojavljuje kada se slubena cijena povisi.

Meunarodni monetarni sustavMeunarodni monetarni sustav oznaava institucije pod kojima su plaanja obavljena za transakcije koje prelaze nacionalne granice. Meunarodni monetarni sustav prije svega odreuje kako se postavljaju devizni teajevi i kako drave mogu utjecati na devizne teajeve.21

Drave su se posljednjih godina sluile jednim od triju glavnih sustava deviznih teajeva: 1. Sustavom fiksnih deviznih teajeva 2. Sustavom fleksibilnih ili fluktuirajuih deviznih teajeva, gdje trine sile odreuju devizni teaj 3. Upravljanim deviznim teajevima kod kojih zemlje interveniraju kako bi izgladile kolebanja teaja ili kako bi pomaknule svoju valutu prema ciljanom podruju.

Fiksni devizni teajevi: klasini zlatni standard- Na jednoj krajnosti nalazi se sustav fiksnih deviznih teajeva u kojem drave specificiraju toan teaj po kojem e se dolari preraunavati u pezose, jene i druge valute. - Povijesno najvaniji sustav fiksnog deviznog teaja bio je zlatni standard, koji se s prekidima rabio 1717-1933. - U tom je sustavu svaka zemlja definirala vrijednost svoje valute u obliku fiksnog iznosa zlata uspostavljajui tako fiksne devizne teajeve meu zemljama na zlatnom standardu. - Funkcioniranje zlatnog standarda moe se lako vidjeti u pojednostavljenom primjeru. Pretpostavite da su ljudi posvuda ustrajali na tome da budu plaeni u komadiima istog zlata. Po definiciji ne bi bilo problema deviznog teaja. Zlato bi bilo zajednika svjetska valuta. - Ovaj primjer sadri bit zlatnog standarda. Jedina razlika meu dravama bila je da su one mogle birati izmeu jedinica za svoje kovanice zlata. Dakle, kraljica Viktorija je izabrala izraivati britanske kovanice od oko unce zlata (funta), a predsjednik McKinley odluio je da se izrauju amerike jedinice od 1/20 unce zlata (dolar). U tom je sluaju britanska funta, koja je bila 5 puta tea od dolara, imala teaj od 5 dolara za jednu funtu. Ovo je bila bit zlatnog standarda.

Bretonvudski sustav- Kako bi se zamijenio zlatni standard, Bretonvudski sustav (1946.) uspostavio je paritet za svaku pojedinu valutu u amerikim dolarima i zlatu. - Revolucionarna inovacija bila je to to su devizni teajevi bili fiksni, ali prilagodljivi. - Kada jedna vrijednost valute znaajno odstupa od svoje prikladne ili temeljne vrijednosti, paritet bi se mogao prilagoditi. Mogunost prilagoavanja deviznih teajeva u situaciji kada se pojavi temeljna neravnotea bilo je sredinje razlikovanje izmeu Bretonvudskog sustava i zlatnog standarda. - Bretonvudski sustav je uinkovito funkcionirao etvrt stoljea nakon rata. Sustav se na kraju sruio kada je dolar postao precijenjen, a SAD odbio poduzeti neophodne restriktivne korake kako bi ponovno zadobio meunarodnu konkurentnost. 1971 -1973. SAD je napustio Bretonvudski sustav i svijet je preao u moderno doba.

Fluktuirajui devizni teajevi- Zemlja ima fluktuirajui devizni teaj kada teaj kree pod utjecajem ponude i potranje. U takvu sustavu zemlja niti objavljuje teaj, niti poduzima korake kako bi ga nametnula. - Danas se fluktuirajui teajevi rabe u trima najvanijim gospodarskim regijama: SAD, EU i Japan. - Za ove tri regije kretanja deviznih teajeva su gotovo u potpunosti odreena privatnom ponudom i potranjom za dobrima, uslugama i ulaganjima.

Upravljani devizni teajevi- Izmeu dviju krajnosti, kruto fiksnih i potpuno fluktuirajuih teajeva, nalaze se upravljani devizni teajevi. - Ovdje su devizni teajevi u osnovi odreeni trinim silama, ali drave kupuju ili prodaju valute, ili mijenjaju svoje ponude novca kako bi utjecale na svoje devizne teajeve. - Devizna intervencija drave pojavljuje se kada drava kupuje ili prodaje devize kako bi utjecala na teaj.22

- Npr. japanska vlada bi na neki zadani dan mogla kupiti 1 milijardu dolara vrijednosti japanskih jena amerikim dolarima. To bi uzrokovalo rast vrijednosti ili aprecijaciju jena. (monetarna politika). - Ovaj sustav postaje manje vaan sa snanijim tenjama drava prema sustavima fiksnih ili fluktuirajuih deviznih teajeva.

Dananji hibridni sustav- Dananji sustav deviznog teaja ne pristaje ni u jedan ureeni kalup. Bez da je to itko planirao svijet se prebacio u sustav hibridnog deviznog teaja. Najvanije su mu znaajke: Nekoliko drava doputa da njihove valute slobodno kolebaju. U tom pristupu drava doputa tritima da odrede vrijednost svoje valute te ona rijetko kada intervenira. (SAD, EU) Neke vee zemlje imaju upravljane ali fluktuirajue devizne teajeve. U tom sustavu drava e kupovati ili prodavati svoju valutu kako bi smanjila kolebljivost valute iz dana u dan. (Kanada, Japan i mnoge zemlje u razvoju). Mnoge zemlje, posebno one male, veu svoje valute za neku glavnu valutu ili za koaricu valuta u fiksnom deviznom teaju. Ponekad se vezanom teaju dopusti da glatko klizi prema gore ili prema dolje u sustavu koji je poznat kao klizni. Nekoliko zemalja ima vrsto vezivanje. Pored toga, gotovo sve zemlje interveniraju kada trita postanu razuzdana ili kada se uini da su teajevi daleko od fundamenta, tj. kad su neprikladni za postojee razine cijena i trgovinske tijekove.

Gospodarstvo kao sloeni sustav drutvene podjele radaEkonomija vs. Gospodarstvo Ekonomija (dolazi od grke rijei Oikonomia; oikos - kua, domainstvo; nomos - zakon) je znanstvena disciplina koja prouava proizvodnju i ponudu, raspodjelu, razmjenu i potronju materijalnih dobara i usluga u odreenom vremenu, prostoru i drutvu. Ekonomika izuava kako drutvo alocira i koristi svoje ograniene (oskudne) resurse u svrhu proizvodnje dobara i usluga kojima zadovoljavaju svoje potrebe. Gospodarstvo ini ukupnost svih meusobno povezanih i uzajamno ovisnih subjekata koji se bave gospodarskim djelatnostima ija je svrha stvaranje, stjecanje, uvanje, uporaba, ali i potronja materijalnih dobara. Stariji naziv za ovaj pojam je privreda. Izuavanje gospodarskog sustava polazi od njegove trodiobe. Konzistentnost pojedinog gospodarskog sustava polazi od interaktivnih veza izmeu ekonomskog sustava, ekonomske strukture i ekonomske politike. Ekonomski sustav Ekonomska politika ekonomska struktura

23

Ekonomska politikaPojam ekonomske politike predstavlja svjesno usmjeravanje i reguliranje gospodarskih tokova od strane nositelja ekonomske politike u jednoj zemlji da bi se ostvarili ekonomski ciljevi. Struktura ekonomske politike Nosioci ciljevi

Sredina

Instrumenti

Nositelji ekonomske politikeJavljaju se kao subjekti koji neposredno ili posredno utjeu na izbor i nain ostvarivanja postavljenih ciljeva. Osnovni nositelji ekonomske politike u jednoj dravi: - Organi dravne vlasti i organi uprave (razna dravna tijela, od vlade, ministarstava i drugih organa do upanijske i ue lokalne dravne vlasti). Osim njih u nositelje ekonomske politike ubrajamo: - Hrvatsku narodnu banku - politike stranke - razne interesne skupine (Hrvatska gospodarska komora, sindikati, udruenja poslodavaca) - u otvorenim gospodarstvima u nositelje ekonomske politike ubrajamo i razliite meunarodne institucije koje imaju utjecaja pri donoenju pojedinih odluka u zemlji.

Ciljevi ekonomske politikeU ekonomskoj teoriji ne postoji potpuna suglasnost u pogledu odabira najpoeljnijih ciljeva, iako se veina slae kako su to: - puna zaposlenost - stabilnost cijena - uravnoteena vanjskotrgovinska i bilanca plaanja zemlje - stabilna stopa gospodarskog rasta (ekspanzija proizvodnje) - ujednaeni regionalni razvitak - porast ivotnog standarda i blagostanja 1. Puna zaposlenost Pod pojmom pune zaposlenosti mogli bismo smatrati ono stanje na tritu rada u kojemu svi pojedinci koji i trae odreeni posao uz odreene nadnice taj posao doista i nau. Zato nije poeljna nulta stopa nezaposlenosti? Iz razloga nunoga postojanja fleksibilnosti trita rada: uvijek e postojati odreeni broj posloprimaca i poslodavaca koji e potraivati odnosno nuditi odreeni broj radnih mjesta. Stoga se, openito, smatra 3%-tna stopa nezaposlenosti kao tolerantna stopa. 2. Stabilnost cijena Stabilnost cijena usko se vee uz razinu cijena u pojedinom gospodarstvu. Inflacija, kao opi porast prosjene razine cijena u odreenom gospodarstvu, nije poeljan imbenik razvoja.24

Nosioci ekonomske politike nastoje mjerama fiskalne, monetarne i politike plaa regulirati tzv. inflaciju potranje, inflaciju ponude (trokovna inflacija) i strukturnu inflaciju. S manje ili vie uspjeha suvremena gospodarstva u svijetu uspjeno se nose s inflacijom. Cilj cjenovne stabilnosti vee se uz stopu rasta prosjene razine cijena (inflacija) od negdje oko 3%. Zato 3% a ne 0%? Jedna briga je nezaposlenost. Da bi odrala cijene konstantnima drava mora ograniiti potronju. Takva ogranienja vode smanjenju proizvodnje i poveanju nezaposlenosti. Iz te perspektive, mala inflacija je cijena koju plaa gospodarstvo kako bi se sprijeilo poveanje nezaposlenosti. 3. Uravnoteena vanjskotrgovinska bilanca i bilanca plaanja zemlje Uravnoteenje uvoza i izvoza dobara i usluga i poboljanje bilance plaanja kao ciljevi ekonomske politike usko se veu uz probleme otvornoga gospodarstva. Gotovo da nema zemlje u svijetu koja nije na odgovarajui nain ukljuena u meunarodnu podjelu rada. Iz te injenice proizlaze mnoge prednosti ali i problemi. Najznaajniji se veu uz stalni deficit bilance plaanja te uz visoku zaduenost veine zemalja u svijetu. U tom smislu, strukturne promjene na ovome podruju se oekuju u promjenama udjela uvoza i izvoza u BDP-u. Nepovoljni pokazatelji bilance plaanja Hrvatske oekuju se u stalnom deficitu trgovinske bilance (vei uvoz od izvoza rjeenje je u poveanju izvoza, a ne smanjivanju uvoza) i rastuem trendu inozemnog zaduivanja hrvatskih poduzea, potroaa i drave. 4. Gospodarski rast Gospodarski rast predstavlja dugoroni cilj ekonomske politike i sintetizirani je izraz uspjenosti voenja ekonomske politike pojedine zemlje, iako, zapravo njegova veliina zavisi od ukupne proizvodnje dobara i usluga u poduzeima, bilo u privatnom, bilo u javnom vlasnitvu. U nominalnom ili realnom izrazu rije je o vrijednosti proizvodnje dobara i usluga koja se mjeri godinje. Gospodarski rast zavisi od uspjeha ili neuspjeha veine poduzea u jednoj privredi, ali i od uspjeha raznih mjera kojima se on stimulira. Gospodarski se rast stimulira raznim mjerama. Meu najznaajnijima nalaze se one u oblasti fiskalne i monetarne politike. Stope gospodarskog rasta posebice dinamiki promatrane, slue za komparativnu analizu uspjenosti gospodarstva pojedine ili pojedinih zemalja. 5. Ujednaeni regionalni razvitak Ujednaeni ekonomski razvoj svih dijelova zemlje dri se poeljnim ciljem dugoronog razvoja svake zemlje. Pretjerana koncentracija rada i kapitala u gradskim sreditima ne vodi optimalnom razvoju, stoga je potrebno initi napore, kroz mjere fiskalne i monetarne politike, poticanja investicijskih aktivnosti i zaposlenosti u slabije razvijenim regijama. Hrvatska se razvila u monocentrino gospodarstvo s dominantnim sudjelovanjem grada Zagreba. To je imalo daljnji pritisak na centralizaciju gospodarskih aktivnosti u jednom centru i relativni pad poslovnih aktivnosti u drugim regijama te naputanje ili smanjenje stupnja koritenja raspoloivih resursa u tim regijama. Porast oportunitetnih trokova u manje razvijenih regijama i viak potranje za razvojnim resursima u Zagrebu poskupljuje ukupne trokove takvog modela razvoja i smanjuje konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

25

6. Porast ivotnog standarda i blagostanja Stupanj zadovoljenja kolektivnih (drutvenih) potreba u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi znaajan je indikator ne samo gospodarske uspjenosti pojedine zemlje. U trinom gospodarstvu nositelji ekonomske politike nastoje ostvariti jednakost ansi stanovnitva u pristupu obrazovanju i minimum zdravstvene skrbi stanovnitva. Ovome se sve vie dodaju nastojanja da se primjereno rijei problem demografskog starenja stanovnitva, odnosno sustav mirovinskog osiguranja. U ostvarivanju ovih ciljeva u Hrvatskoj nisu postignuti zadovoljavajui rezultati. Izdvajanja za obrazovanje i znanstvena istraivanja znaajno zaostaju za izdvajanjima u razvijenim zemljama. Rashodi za zdravstvo (preko 8% BDP-a) u Hrvatskoj spadaju u red veih rashoda u europskim razmjerima, to sve vie upuuje na potrebu da se u okviru raspoloivih financijskih sredstava racionalizira sustav zdravstvene zatite. To je jedan od kljunih ciljeva aktualne reforme u sustavu zdravstva Hrvatske.

Komplementarnost i konfliktnost ciljeva ekonomske politikeOdnos izmeu ciljeva ekonomske politike moe biti: komplementarni: istim mjerama povoljno se utjee na ostvarenje vie ciljeva, odnosno ostvarenje jednog cilja povoljno utjee na ostvarenje nekog drugog cilja. konfliktni: ostvarenje jednog cilja oteava ili onemoguava ostvarenje nekog drugog cilja. - Primjer komplementarnih ciljeva su primjerice puna zaposlenost i visoka stopa gospodarskog rasta. No, puna zaposlenost moe dovesti do izbijanja visoke inflacije (veliki broj visokih dohodaka poveava potranju za dobrima i uslugama, a jedna od posljedica poveane potranje je i poveanje cijene dobrima i uslugama), a to je primjer za konfliktnost ciljeva.

Instrumenti i sredstva ekonomske politike- Instrumenti ili sredstva ekonomske politike su posrednici izmeu nositelja i ciljeva ekonomske politike. Oni su posebna vrsta alata kojim se slui svaka vlada na svijetu. - Podjela instrumenata obavlja se prema sljedeim grupama: - instrumenti fiskalne politike, - instrumenti monetarne politike, - instrumenti politike dohodaka, - instrumenti vanjskotrgovinske politike i politike trita i cijena. - Sadraj instrumenta je potrebno razlikovati od mjera ekonomske politike. - Pojasnimo ih na primjeru fiskalne politike kao jedne od najvanijih politika. Sredstvo za ostvarenje odreenog cilja je npr. fiskalna politika. Vie je instrumenata za ostvarivanje takove politike, a jedna od njih je PDV. Mjera je konkretna visina PDV-a, od npr. 22%. Mjera oznaava kvantifikaciju odreenog instrumenta.

Stanovnitvo i gospodarski razvitak Uloga stanovnitva u gospodarstvu i utjecaj na gospodarski razvoj- Stanovnitvo kao proizvoa. Analiza proizvoake funkcije nam otkriva radni potencijal svake zemlje. Ispravno je pretpostaviti da se vei opseg proizvodnje vee uz vei opseg ekonomski aktivnog stanovnitva. - Stanovnitvo kao potroa. Odreuje okvire unutarnjeg trita pojedine zemlje.

Demografske karakteristike stanovnitvaZa relevantnu ocjenu promjena u demografskom razvoju Hrvatske posebno znaenje imaju neke demografske veliine. To su ukupan broj stanovnika, komponente prirodnog kretanja stanovnitva, razliite strukture stanovnitva (po spolu, dobi).26

Ukupan broj stanovnika je veliina koja se dobiva iz popisa stanovnitva (cenzusi), te predstavlja trenutani statistiki pokazatel. Stalnim se stanovnitvom smatraju sve osobe koje su na odreenom podruju imale mjesto boravka, bez obzira jesu li u trenutku popisa prisutne ili ne. Prisutnim stanovnitvom na jednom podruju smatraju se sve one osobe koje su u kritinom trenutku bile prisutne, bez obzira na to imaju li boravak ili ne.

imbenici populacijskih gibanja-

Prirodna komponenta (Pr) ukupnih promjena stanovnitva Mehanika komponenta (Sm) ukupnih promjena stanovnitva

Prirodna komponenta ukupnih promjena stanovnitvaPrirodni prirataj stanovnitva (Pr) oznaava razliku izmeu rodnosti (N) i smrtnosti (M) stanovnitva u odreenom vremenskom razdoblju (najee godina dana); Pr=N-M Rodnost (N), (natalitet ili fertilitet) - stopa nataliteta (broj ivoroenih na 1000 stanovnika neke zemlje); n = N/P x 1000 - stopa fertiliteta (stavlja se u odnos broj ivoroenih prema enskom stanovnitvu u fertilnom razdoblju); F = N/Pf(15-49) x 1000 Smrtnost (M), (mortalitet) - stopa mortaliteta (broj umrlih u stanovitoj populaciji u odreenom vremenskom razdoblju) m=M/Px1000

Mehanika komponenta ukupnih promjena stanovnitvaMehaniko kretanje = migracije (razlika izmeu useljavanja (I) i iseljavanja (E)); Imigracija (useljavanje) (I) pojam kojim oznaujemo fiziko doseljavanje stanovnitva na odreeni (dravni) teritorij u odreenom vremenskom razdoblju. Emigracija (iseljavanje) (E) pojam je kojim oznaujemo stanovnike koji naputaju odreeni teritorij u odreenom vremenskom razdoblju.

Demografska bilancaAktiva Pasiva ______________________________________ Natalitet Mortalitet Imigracija Emigracija _______________________________________ Saldo _P = Pr + Sm = (N M) + (I E) Ukupna promjena stanovnitva (porast ili pad) = zbroj prirodnog kretanja i salda migracija

Sastav stanovnitva po dobi- Ukupno stanovnnitvo po dobi se najee iskazuje u skupinama (kontingentima) dobnog uzrasta ili po pojedinanim godinama ili petogodinjim skupinama starosti. - Kontingenti dobnog uzrasta - predkolska djeca (0-6) - djeca koloobveznog uzrasta (7-14) - maloljetno (0-18) - radno stanovnitvo (radni kontingent) (mukarci (15 do 64) i ene (15 do 59)) - postradno stanovnitvo (mukarci od 65 i vie i ene od 60 godina i vie) - fertilno stanovnitvo (ene (15-49) i mukarci (15-64))27

Demografsko starenjeOpenito demografsko starenje podrazumijeva proces poveavanja stanovnitva starog 60 i vie ili 65 i vie godina u ukupnom stanovnitvu. Pored ovog pristupa pod demografskim starenjem moe se razumijevati i proces poveavanja udjela starakog stanovnitva u odnosu na radni kontingent.

Populacijska politikaSvaka drava, odnosno vlada koja vodi rauna o cjelovitosti razvoja nuno vodi rauna o razvoju vlastitog stanovnitva. U svezi toga spominje se populacijska politika. Podrazumijeva skup mjera i akcija, najee ugraenih u pozitivna zakonska rjeenja i provedbene akte, kojima se upravlja demografskim promjenama. Populacijska politika poznaje nekoliko tipova mjera. S obzirom na brojanu preciziranost cilja/ciljeva populacijske politike razlikujemo: 1. Kvantitativnu populacijsku politiku o Ekspanzivna (stimulativna) populacijska politika o Restriktivna populacijska politika o Redistributivna populacijska politika 2. Kvalitativnu (eugenika) populacijska politika

Prirodna depopulacija- Od 1991. u RH trend prirodne depopulacije (vei broj umrlih nego roenih). - Hrvatska, naravno, nije nikakav specifian sluaj, jer je u veini europskih zemalja situacija u demografskom razvoju slina. - Kako je stopa mortaliteta zbog ostarjelog stanovnitva ve 30-ak godina u porastu, a natalitet u padu, logino je bilo da e takav trend, nastavi li se iza 1991. g. uvjetovati prirodnu depopulaciju. - Prirodna depopulacija nije prirodna ni poeljna za budunost hrvatskog puanstva. - S nepovoljnim karakteristikama demografskih procesa suverena drava bori se s odgovarajuim mjerama populacijske politike. Tako je i hrvatski dravni sabor usvojio 1996. Nacionalni program demografskog razvitka.

Demografska obnova u RH- 1996. Nacionalni program demografskog razvitka u RH - definirane mjere pomou kojih bi mogli biti ostvareni uvjeti: da bude vie ivoroenih da bude manje iseljavanja da bude vie povratnika iz iseljenitva te da hrvatsko puanstvo bude bolje rasporeeno na itavom prostoru drave - Temelj Programa (demografskog razvitka) je odgovorno roditeljstvo - Tako je po usvojenome Programu predvieno da se po pravima izjednae sva budua ivoroena djeca (neovisno o tome jesu li roena u braku ili izvan njega, jesu li roena od majki koje rade ili od nezaposlenih majki) da se u pogledu djejeg doplatka, poveavaju prava i ranije roenog djeteta, ako se u obitelji rodi drugo, a jo vie ako se rodi tree ili etvrto dijete, da sve majke imaju pravo na plaeni porodni dopust (bez obzira jesu li u radnom odnosu ili ne), a majke s troje ili vie djece i na produljeni plaeni dopust (3 godine).

Nacionalna populacijska politika- Obzirom da demografska slika Hrvatske spomenutim mjerama nije popravljena i budui da Nacionalni program demografskog razvitka nikada nije u potpunosti saivio u praksi, donesena je 2006. Nacionalna populacijska politika - Dokument koji je, prema njegovim autorima, prva cjelovita i sveobuhvatna nacionalna populacijska politika u RH.28

- Znaajna novina u sustavu obiteljskih potpora odnosi se na uvoenje pronatalitetnog dodatka za tree i etvrto dijete (500 kuna) te vezanje porodiljnih naknada, jednokratne pomoi za opremu novoroenadi (poveana je s 1 326 na 2 330 kuna) i djejeg doplatka za proraunsku osnovicu. - Meutim, nije naputen imovinski cenzus prilikom odreivanja prava na djeji doplatak, ime je produena svojevrsna diskriminacija djece, a i sama visina doplatka (od 100 do 300 kuna) ne moe se vrednovati znaajnijom pronatalitetnom, nego i dalje skromnom socijalnom mjerom. - Najnii iznos porodiljne naknade za zaposlene majke povean je s 1 600 na svega 1 663 kune, s tim da je za drugih 6 mjeseci njezin najvii iznos ostao i dalje 2 500 kuna ... - U kompleksu poreznih olakica, NPP je posebno razradio pitanje poveanja poreznih odbitaka iz plae, poveanja poreznih olakica za investicijsko odravanje postojeega stambenog prostora, poveanja poreznih olakica za plaene kamate po odobrenim stambenim kreditima, poveanja poreznih olakica za uplaene stanarine te oslobaanja poreza na dohodak za jednokratnu potporu za novoroene, kako od strane poslodavaca, tako i od strane lokalne i podrune (regionalne) samouprave

Obrazovanje i znanost kao razvojni imbenici hrvatskoga gospodarstvaNovi ekonomski zahtjevi pred obrazovanjem u RH Prema podacima Svjetske banke poboljanje kvalitete i znaaja obrazovnog sektora u zemljama istone Europe zahtijeva napore u etiri ira podruja reforme: nastavni plan i program te metodologija poduavanja trebali bi se aurirati fokusirajui se na poboljanje vjetina uenja studenata na svim razinama. Podaci OECD-a pokazuju da dok su studenti u tranzicijskim zemljama jaki u smislu akumuliranog znanja, znatno su slabiji negoli njihovi kolege u razvijenim ekonomijama u smislu vjetina miljenja vieg reda i apliciranja njihovog znanja u novim podrujima, djeca moraju biti opremljena sa irim i fleksibilnijim vjetinama, odganajui strunu specijalizaciju do razine tercijarnog obrazovanja, gdje mogu donijeti bolje odluke o karijernim mogunostima, u kontekstu opadajuih stopa nataliteta u pojedinim regijama, obrazovni rukovodioci e trebati staviti vei fokus na efikasnije koritenje oskudnih javnih resursa kroz razvoj mehanizma financiranja po studentu i oskudni javni resursi za obrazovanje bi trebali biti bolje ciljani prema studentima iz siromanih podruja koji su gotovo uvijek povezani s nedovoljnim dostignuima u obrazovanju.

Programski prioriteti Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RHSadanja je Vlada odluna u nastojanju provonenja poboljanja u sustavu odgoja i obrazovanja te je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske definiralo sljedea prioritetna pitanja: mijenjanje sadraja uenja i podupiranje prijelaza s modela faktografske nastave prema aktivnom uenju, poboljanju znanja, vjetina i radnih uvjeta nastavnog osoblja kako bi bili nositelji promjena u svojim kolama i uionicama, jaanje naina upravljanja odgojem i obrazovanjem te stvaranjem sustavnog pristupa strunom usavravanju i praenju procesa i rezultata rada od strane kolskog vodstva, usklanivanje propisa i programa sustava odgoja i obrazovanja sa zahtjevima Europske unije, isticanje naela cjeloivotnog uenja na svim razinama obrazovanja. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005-201029

Diferencijacija pojmova formalno obrazovanje, cjeloivotno uenje, cjeloivotno obrazovanje, obrazovanje odraslihDanas se sve ee susreemo s pojmovima cjeloivotnog uenja i cjeloivotnog obrazovanja. Obzirom da se ta dva pojma esto upotrebljavaju kao sinonimi, potrebno je pojasniti njihovu osnovnu razliku. Najprije je, za njihovo razumijevanje, potrebno razjasniti odnos izmeu pojmova uenje i obrazovanje/odgoj. Najiri je pojam uenje koje se odvija pomou nekoliko razliitih oblika koji se razlikuju obzirom na stupanj organiziranosti. Organizirano uenje nazivamo obrazovanje/odgoj. Prema stupnju organiziranosti obrazovanje/odgoj moe biti formalno (kolovanje) i neformalno obrazovanje. Uenje koje nije organizirano je informalno.

Formalno, neformalno i informalno obrazovanjeFormalno obrazovanje se odvija u razliitim obrazovnim institucijama te se njegovim zavretkom stjeu priznate diplome i kvalifikacije. Obuhvaa predkolski odgoj i obrazovanje, obvezno osnovnokolsko obrazovanje, srednjokolsko obrazovanje, vie i visoko obrazovanje te poslijediplomsku razinu obrazovanja. Neformalno obrazovanje obuhvaa obrazovanje za osobni razvoj, uenje stranih jezika, osposobljavanje za rad na raunalu za osobne potrebe, obrazovanje za drutvene uloge, graansko i politiko obrazovanje. Informalno uenje je prirodna pojava u svakodnevnom ivotu. Za razliku od formalnog i neformalnog obrazovanja, informalno uenje ne mora se odvijati svjesno zbog ega ga ni pojedinci sami nuno ne prepoznaju kao imbenik koji doprinosi njihovom znanju i vjetinama.

Cjeloivotno uenje i cjeloivotno obrazovanjeKoncept cjeloivotnog uenja (lifelong learning) je iri od koncepta cjeloivotnog obrazovanja (lifelong education) jer obuhvaa i obrazovanje/odgoj i informalno uenje.

Obrazovanje odraslihTermin obrazovanje odraslih oznaava korpus organiziranih edukacijskih procesa svih sadraja, razina i metoda (formalnih i drugih) bez obzira da li odrasli nastavljaju ili zamjenjuju zapoeto kolovanje ili naukovanje, bez obzira razvija li odrasla osoba svoje sposobnosti, proiruje svoje znanje, poboljava svoje tehnike ili strune kvalifikacije ili ih preusmjerava te dovodi do promjene svojih stavova ili ponaanja u perspektivi potpunog osobnog razvitka i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteenom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju. Dvije glavne funkcije obrazovanja odraslih - kompenzacijska funkcija: sastoji se u temeljnom osposobljavanju odraslih, odnosno u nadoknaivanju obrazovnih zaostataka i propusta u mladosti. - funkcija daljnjeg trajnog obrazovanja i odgoja: sastoji se u stjecanju novih znanja, vjetina te vrijednosti, stavova i navika kojima se odrasla osoba osposobljava za uspjeno suoavanje s novim zahtjevima to su rezultat znanstvenog, tehnolokog, drutvenog, politikog i kulturnog razvoja.

30

Analiza dostignute razine obrazovanja u RH Stopa nepismenosti Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema zavrenoj koli u % Predkolski odgoj i obrazovanje Osnovno i srednjokolsko obrazovanje Tercijarno obrazovanje Obrazovanje odraslih

Predkolski odgoj i obrazovanjeProjekt istraivanja od strane OECD-a (ECD) je dokazao da su djeca koja sudjeluju u dobro vonenim programima predkolskog odgoja i obrazovanja u prosjeku uspjenija poslije u koli, emocionalno i socijalno su sposobnija te pokazuju bolje verbalne i intelektualne sposobnosti kroz djetinjstvo nego li djeca koja nisu ukljuena u takve visoko kvalitetne programe.

Osnovno obrazovanjeCiljevi su osnovnog obrazovanja stjecanje onih znanja, vjetina, vrijednosti, stavova i navika to osposobljavaju za nastavak opeg i strukovnog obrazovanja te za obnaanje temeljnih ivotnih uloga. Kurikulum se u osnovnim kolama izvodi u dva osnovna dijela. Prvi se dio kurikuluma izvodi pomou tzv. razredne nastave (u kojoj jedan uitelj izvodi nastavu est nastavnih predmeta), a drugi dio pomou tzv. predmetne nastave (svaki predmet izvodi posebno za to osposobljeni uitelj). Izvoenje oba kurikuluma traje po etiri godine i u Hrvatskoj je obvezno.

Srednjokolsko obrazovanjeSrednjokolski se sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj odnosi na programe gimnazija, umjetnikih kola, etverogodinjih strukovnih kola, trogodinjih strukovnih kola, te na programe osposobljavanja i usavravanja odraslih. Ciljevi su srednjeg obrazovanja u modernoj Europi priprema mladih ljudi za nastavak visokog obrazovanja, odnosno za rad i ivot u demokratskoj, viejezinoj i multikulturnoj Europi. Obvezno obrazovanje ??? Dravna matura ???

Tercijarno obrazovanjeCiljevi su visokog obrazovanja viedimenzionalni i sastoje se u doprinosu razvoju gospodarstva, demokracije i kulture te osobnom razvoju granana, to znai da visoko obrazovanje djeluje na sve komponente nacionalnog razvoja. Iz navedenog bi se dalo zakljuiti da je visoko obrazovanje visoko isplativa investicija koja se u veini razvijenih zemalja svijeta nalazi u vrhu nacionalnih prioriteta. Uinkovito visoko obrazovanje i uinkovit nacionalni sustav inovacija preduvjet je ostvarenja drutva i gospodarstva utemeljenog na znanju. Po uzoru na razvijene zemlje zapadne Europe, Hrvatska je Zakonom o visokim uilitima (NN 54/96.?) postavila temelje dualnog sustava visokokolskog obrazovanja po kojem se visoka naobrazba u Hrvatskoj stjee na sveuilinim i strunim studijima.

Sveuilini vs. struni studijiSveuilini studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i viskom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i drutvu openito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i strunih dostignua.

31

Cilj izvoenenja strunih studija sukladno odredbi lanka 69. stavka 3. Zakona jest pruanje studentima primjerenu razinu znanja i vjetina koje omoguavaju obavljanje strunih zanimanja i osposobljava ih za neposredno ukljuivanje u radni proces. Struni studiji, s obzirom na svoj pojam i ciljeve trebaju biti fleksibilniji i pragmatiniji te se izravno usmjeravati prema tritu rada. Sveuilini studij obuhvaa tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. U RH (2007) postoji 7 sveuilita Struni studij obuhvaa dvije razine: struni studij i specijalistiki diplomski struni studij. U RH trenutno (2007) postoji 12 javnih veleuilita, 2 samostalne visoke kole, 1 privatno veleuilite te 17 privatnih visokih kola.

Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloivotnog obrazovanjaObrazovanje odraslih ima veliku ulogu u zadovoljavanju potreba na tritu rada. Obzirom da je u Hrvatskoj primjetna velika stopa nezaposlenosti te neodgovarajua obrazovna struktura radne snage, potrebno je omoguiti odraslomu stanovnitvu razvijanje znanja, strunosti i sposobnosti potrebnih za ivot i rad u suvremenom trinom gospodarstvu. U Hrvatskoj obrazovanje odraslih ini najzaputeniji dio obrazovnog sustava. Opredijeljenost je za lanstvo u EU dovelo konano do prihvaanja koncepta cjeloivotnog uenja i obrazovanja odraslih.

Zakonodavni i institucionalni okvir obrazovanja odraslih u RH

2004. Strategija obrazovanja odraslih Akcijski planovi provonenja Strategije obrazovanja odraslih 2007. Zakon o obrazovanju odraslih 2006. Agencija za obrazovanje odraslih

Drutvo znanjaDrutvo znanja je ono drutvo u kojemu je znanje najvaniji razvojni resurs. U drutvu znanja ljudsko znanje, strunosti i sposobnosti postaju najvaniji i kljuni inioci sveukupnog ivota i djelovanja te kljuni imbenici cjelokupnog ekonomskog i drutvenog razvoja.

Razvijene zemlje drutva znanjaRazvijene su zemlje ve odavna shvatile kako njihova razina konkurentnosti ovisi prvenstveno o kvaliteti njihovih ljudskih resursa te stoga svoje stanovnitvo shvaaju kao svoje najvee bogatstvo. Shvaaju kako se ulaganjem u njihovo obrazovanje poboljava i njihova kvaliteta o kojoj ovisi uspjenost koritenja raspoloivih prirodnih resursa, tehnologije i novijih znanstvenih dostignua. Poboljavanjem kvalitete njihove radne snage poboljava se i njihov uspjeh na globalnom tritu.

Diferencijacija pojmova drutvo znanja, informacijsko drutvo i gospodarstvo znanjaDrutvo je znanja najiri i ujedno i krovni pojam. Njegov preduvjet i sastavni dijelovi su informacijsko drutvo i gospodarstvo znanja

32

Informacijsko je drutvo ono drutvo u kojemu su stvaranje, distribucija, dijeljenje, uporaba i dostupnost te manipulacija informacijama vane gospodarske, kulturne i drutvene aktivnosti (razvijeni ICT sektor).

Gospodarstvo znanja se odnosi na gospodarske aktivnosti koje svoj uspjeh ne temelje na minimalizaciji trokova i iskoritavanju resursa, ve na kompetitivnim prednostima baziranim na znanju.

Struktura drutva znanja I. stup: Obrazovanje i obukaNuno je potrebno obrazovano i obueno stanovnitvo kako bi se stvorilo, dijelilo i koristilo znanje koje tei poveanju ukupne produktivnosti, a potom posljedino i ubrzanju ekonomskog rasta II. stup: Informacijska infrastruktura Informacijsko-komunikacijska infrastruktura kao dio tehnoloke infrastrukture odnosi se na dostupnost, pouzdanost i uinkovitost kompjutera, telefona (i mobitela), televizora i radio urenaja i razliitih mrea koje ih povezuju. Grupa Svjetske banke definirala je ICT sektor kao obuhvat hardvera, softvera, mree i medija za prikupljanje, skladitenje i memoriranje, obradu i prijenos podataka te prezentiranje informacije u obliku glasa, podatka, teksta i slike. Rangiraju od telefona, radija i televizije do interneta. ICT sektor je kraljenica gospodarstva znanja. III. stup: Pravni i ekonomski okvir Znaajke uspjenog pravnog okvira ukljuuju djelotvornu, odgovornu i nekorumpiranu dravu i pravni sustav koji podrava i provodi temeljne propise ekonomskog poslovanja i zatite vlasnitva. IV. stup: Inovacijski sustav etvrti i posljednji stup na kojemu poiva drutvo znanja je inovacijski sustav koji se oituje u mrei istraivakih centara, sveuilita, privatnih poduzea i drutvenih skupina koje ili stvaraju nova znanja ili prihvaaju globalna znanja i prilagonavaju ih za lokalne potrebe.

Struktura drutva znanjaOkvir drutva znanja naglaava da je ulaganje u etiri stupa drutva znanja bitno za odrivo stvaranje, usvajanje, prilagonavanje i koritenje znanja u domaoj proizvodnji koje e posljedino rezultirati viom vrijednou dobara i usluga. Navedeno bi trebalo dovesti do ekonomskog uspjeha i stoga ekonomskog razvoja u dananjoj visoko konkurentnoj i globalnoj svjetskoj ekonomiji.

Komparativni prikaz razvijenosti drutva znanja na temelju indeksa Svjetske bankeKako bi olakao proces tranzicije zemalja u gospodarstvo znanja, Institut je Svjetske banke razvio metodologiju za sustavno vrednovanje napretka prema gospodarstvu znanja pod nazivom KAM (Knowledge Assessment Methodology). KAM predstavlja on-line program koji omoguuje sustavno vrednovanje spremnosti zemlje ili regije za gospodarstvo utemeljeno na znanju. KAM jest interaktivni program koji na temelju analize i sustavnog vrednovanja etiri spomenuta stupa drutva znanja pomae zemljama da razumiju svoje snage i slabosti usporeujui se sa susjednim zemljama, konkurentima, ili drugim eljenim zemljama. Usporedba u okviru KAM-a je napravljena na temelju 80 strukturnih i kvalitativnih indikatora koji slue kao zamjena za etiri stupa gospodarstva znanja. Trenutno su na listi 132 zemlje.33

Indeks gospodarstva znanjaIndeks gospodarstva znanja (KEI) nam govori koliko je okruenje u zemlji ili regiji pogodno da efikasno koristi znanje u ekonomskom razvoju. ini zbirni indeks koji predstavlja dostignutu fazu u razvoju zemlje ili regije prema gospodarstvu znanja. Rauna se kao prosjek kljunih indikatora u sva etiri stupa gospodarstva znanja: obrazovanje, inovacijski sustav, ICT te pravni i ekonomski okvir.

Javni sektor u hrvatskom gospodarskom sustavu= definira se kao dio gospodarstva u vlasnitvu drave kojim upravljaju dravni organi i javna poduzea.

Pojam fiskalne politikeFiskalna politika predstavlja smisleno koritenje instrumenata fiskalnog sustava, odnosno instrumenata javnih prihoda i javnih rashoda radi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike. Fiskalnu politiku moemo definirati kao svjesne promjene dravnih prihoda i rashoda kojima je svrha ostvarivanje makroekonomskih ciljeva ekonomske politike: - pune zaposlenosti, - stabilnih cijena, - zadovoljavajue stope rasta i - eksterne ravnotee.

Vrste i funkcije fiskalne politikeCiljevi fiskalne politike: Kratkoroni: -Sprijeiti veliku nezap