ekonomska politika

5/13/2018 ekonomska politika - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/ekonomska-politika-55a74f249da16 1/12

1

EKONOMSKA POLITIKA

UVOD U EKONOMIKU HRVATSKE

Ekonomika – studij o interakci j i l judi međusobno i s nj ihovomprirodnom okolinom radi postizanja sredstava za život.

Ekonomijske znanosti – č ine zaseban sustav društvenihznanosti, tijekom povijesti oblikovale su se u znanstveno područjekoje se sastoji od više osnovnih grana i struka.

Sustav znanstvenih grana – naziva se ekonomska znanost,aunutar te znanosti postoje : osnovne ekonomske teorije ekonomika oblasti monetarna politika fiskalna politika

Područje znanstvenog interesa ekonomika je ekonomskateorija i praksa, odnosno konkretna ekonomija.

Ekonomika proučava gospodarstvenu s tvarnost , nač infunkcioniranja ekonomijskog ustroja i ekonomičnost funkcija ( da lise može ostvariti isti rezultat s nižim troškovima, manjim naporomi manjim ulaganjima)

Minimum egzistencije – namjerna potreba materijalnih dobarakoja su potrebna da se čovjek može uzdržavati ( preživljavati /

egzistirati)

Standard of life- normalna i opravdana namjera potreba i to nesamo egzistencijskih već i luksuznih tj. kulturnih i socijalnih.

Gospodarstvena dobra – dobra koja ne stoje baš svakomeneposredno na slobodnu uporabu, te koj ih nema neograničenomnogo, ova dobra čovjek postiže naprezanjem duševne ili tjelesnesnage tj. gospodarskom djelatnošću.

Gosp. djelatnost – svrsishodna djelatnost, očuvanje i uporabagosp. dobra odnosno to je djelatnost čovjeka koja ide zaodržavanjem egzistencije.

Gospodarska dobra - su stvarna materi jalna dobra al i ima inekih nematerijalnih dobara- talent, inteligencija...Pojedinačna i zajednička gospodarstva vremenski i prostorno uskopovezana s izv jesnim socijalnim poretkom u tzv. nacionalnogospodarstvo.



2

EKONOMSKA POLITIKA

Cilj nacionalnog gospodarstva- je podmirenje potreba čitavoggrađanstva neke države.

Svjetsko gospodarstvo – skup i veza svih nacionalnihgospodarstava ovog svijeta sa svrhom podmirenja potreba čitavog

čovječanstva.

Nacionalno gospodarstvo – predstavlja cjelokupnu aktivnostl judi na području određene države usmjerenu na proizvodnju,raspodjelu, razmjenu i potrošnju il i preds tavl ja zbroj svihsudionika koji privređuju i troše.

Obilježja nacionalnog gospodarstva se dijele na: opća – karakteriziraju gospodarstva svih država bez obzira na

druš tveno ekonomsk i ustroj : a ) zbroj svih jed inica koji

privređuju i troše, b) održavanje egzistencije i koegzistiranjesvih teorijskih i pol itičkih odnosa koji se uspostavljaju međugospodarstvenim sudion ic ima c ) ukupnos t proizvodn je,raspodjele, razmjene i potrošnje d) mater ijalna, tehnička iekonomijska potreba života države i društva.

posebna – karakteriziraju gospodarstvo neke države ili skupinesrodnih država, to su oznake sa kojima se gospodarstvo jednedržave razl ikuje od gospdoarstva druge države i l i od drugihdržava:

I. jedinstven teritorijI. jedinstvena ekonomijska politika

II. jedinstven gospodarski sustavIII. jedinstven novacIV. jedinstven pravni sustav

Poljodjelstvo – gosp. oblaast primarnog sektora u kojoj jeaktivnost vezana za uzgoj korisnog bil ja i životinja, te prerada,prijevoz i promet vlastitim sredstvima.

Šumarstvo – gosp. oblast I. sektora koja obuhvaća diogospodarstva u svezi sa šumom i proizvodima, planinama i lovomali i ostalim šumskim efektima.

Industrija – gosp. oblaast I I . sektora za koju je karakterističnavisoka proizvodnja roba za t rž iš te u tvornicama s vi sokimorganskim sastavom kapitala u okviru industr i je proizvodi se :pogonska energija , prerada sirovina

Graditeljstvo – pro izvodni d io sekundarnog sektora kojaobuhvaća projektiranje, izgradnju, rekonstrukci ju i proširenjegospodarstvenih objekata. Dijele se na: - niskogradnju- visokogradnju

- hidrogradnju



3

EKONOMSKA POLITIKA

Trgovina – gospodarstvena oblast tercijalnog sektora koja obnašarazmjenu robe između pojedinih gospodarstvenih sudionika ukonačnici između proizvođača i potrošaća.Obrtništvo – kao ekonomijska i društvena znanost nužno ima isvoje metode is traž ivanja - ana li za , sinteza, apstrakc ija ,

deskripcija, dedukcija, metoda radne umjetnosti.

Nacionalno gospodarstvo

primarni sektor I. sekundarni tercijalnisektor sektor

industrija prometrudarstvo trgovina

poljodjelstvo graditeljstvougostitelj.šumarstvo obrtništvo turizam

proizvodni obrtništvoprimarna dio obradaoblast u kojima kojase ljudi bave pruža uslug

dobivanjemdobaraprethodi imljudski rad

Demografski č initel ji – znanstveno izučavanje ponašanja

stanovnika u gospodarstvu, ovisi kakvo je stanovništvo s obziromna kvantitativni i kvalitativni sadržaj obilježja.

Kvantitativna obilježja(a) br. stanovnika(b) kretanje bro ja stanovnika(c ) gustoća s tanovništvaBr. stanovnika koj i ž iv i u nekoj državi možemo ustanovit i izredovnih statističkih popisa st. svakih 10 god.Kretanje br. stanovnika – pridonose dva bitna čimbenika:1) prirodno kretanje stanovništva – natalitet, mortalite

2) mehaničko kretanje stanovništva- iseljavanja, useljavanjaU kretanju stanovništva putem stope prirodnog priraštaja postoje



4

EKONOMSKA POLITIKA

4 zakonitosti :I. visoka stopa nataliteta i visoka stopa mortaliteta-

nerazvijene državeII. visoka stopa nataliteta i nagli pad stope mortaliteta- zemlje

u razvoju

III. nagli pad stope nataliteta i stope mortaliteta- srednjerazvijene zemlje

IV. dal jna tedencija porasta stope natal iteta i dal jna tedencijapada stope mortaliteta – razvijene i visoko razvijene zemlje

Prirodni priraštaj stanovništva RH može se ocijeniti kao veomanepovoljan jer iznosi 0,7 ‰ , Europa 8,1 ‰ Zadnji popisstanovništva u RH je bio 2001.god.

PREDMET EKONOMIKEkonkretna ekonomijska stvarnost i l i gospodarstvena stvarnost udržavi. Ekonomijsku stvarnost čine 3 bitna uvjeta i to:1. ekonomijska struktura2. ekonomijska polit ika3. gospodarstveni sustav

Ekonomijska strukturaukupnost materijalnih i društvenih činitelja privređivanja kao štosu:= prirodno – zemljovidni činitel j i : veličina države, zemljovidnipoložaj države, reljef, vode, klima. Veličina drž; RH 56 538 km 2

4760 344 stanovnika. Zemlj. položaj; povoljna klima, položaj namoru prometna povezanost, geopol it ičk i položa j. Poljodj .zemljište- obradivo 2 034 00 ha. Reljef- negativan za izgradnjuprometnica.Četiri čimbenika koji čine osnovu za volarizaciju:I. obujam mineralanog bogatstvaII. kvalitetna svojstvaIII. cijena koštanjaIV. ci jena fina lnog proizvoda

Kvalitativna obilježja♦ dobna struktura♦ struktura stanovništva prema aktivnosti♦ socijalno – ekonomska struktura♦ obrazovna strukturaDobna struktura st. kao osnova za ocjenu radnog kontigentaukupnog stanovništva države se dijeli na tri dobne skupine:1. od 0-14 god = uzdržavano stanovništvo; preradni kontigent2. od 15-64 god = radno sposobnos st; radni kontigent3. od 65 i više = osobe s osobnim primanjima ; postradni

kontigent



5

EKONOMSKA POLITIKA

Spolan struktura st proizlazi iz ut jecaja sustava st po spolu naobujam radne snage spolna struktura uvjetovana je natalitetom imortalitetom.Struktura stanovništva prema aktivnosti:aktivni stavnovnici – osobe koje obavljaju radne funkcije

osobe s osobnih prihodima- umirovljenici, soc. pomoćuzdržavani stanovnici – djeca, učenici, studenti...

Ekonomska struktura stanovništva- izražava razdiobu ukupnogstanovništva po djelatnostima iz kojih st. neposrednim radom il ineposredno kao uzdržavano namiče sredstva potrebna za život.Stupanj razvoja gospodarstva uvjetuje ekonomijski sustav ak.stanovništva , soc- ekonomska struktura st. može bitistvarna = poljodjelstvo i nepoljodjelstvogruba = razdioba st. po sektorimadetaljna = po samim granama i strukturamaObrazovnost utječe na organizaciju proizvodnje , na istraživačkirad, na kor iš tenje suvremene tehnike i primjenu najnovi jetehnologije, na sposobnost korištenja živog rada.

Proizvedeno društveno bogatstvo ( pdb ) – svekolikostvaranje materijalnih dobara u kojima je akumuliran neposrednirad djelatnika u proizvodnji i o kojim država / društvo raaspolaže udatom trenutku. Dobra stvarana radom čovjeka, a ostaje naraspolaganju državi i pojedincu za daljnju uporabu i potrošnju.

Strukturu PDB možemo promatrati:- sa stajališta karaktera = pdb sadrži proizvodne fondove ( fiksni ) opticajni

fondovi; potro š ni fondovi – dobra neposredne i trajne potrošnje- sa stajališta namjene = pdb sadrži: fiksni fondovi a) u proizvodnim

djelatnostima- sačinjavaju vrijednost osnovnih sredstava u gospodarstvu,vrijednost cesta, obala, utvrda... b) u neproizvodnim djelatnostima-vrijednost objekta, škole, bolnice...Zalihe : a ) zalihe u gospodarstvu-sirovine,gorivo b) zalihe u domaćinstvu – kratkotrajne ( dnevne ) i trajnepotrošnje.

Nabavna vrijednost dobiva se iz zbroja cijena po fakturi dobavljačauključujući i troškove dostave i prve montaže.

Stvarna vrijednost – ako od nabavne vrijednosti odbijemo vrijednostamortizacije

Nova vrijednost - predstavlja iznos koji bismo mogli platiti kada bismo uodređenom trenutku htjeli nabaviti određena sredstva; to je vrijednost kojabi se morala platiti u sadašnjem trenutku za nabavljeno sredstvo koje senalazi u pdb.



6

EKONOMSKA POLITIKA

Tržišna vrijednost – iznos koji bismo postigli kada bismo datom trenutkuodređeno sredstvo prodali.

Revolarizirana vrijednost - predstavlja novoutvrđenu vrijednost većdjelomično iskorištenog sredstva / dobiva se ponovnom procjenom

vrijednosti sredstava i utvrđuje se za već korištena sredstva.U svezi s promjenama PDB a uz ovisnost od investicija i amortizacije mogu se javiti tri različite mogučnosti:1) In > Am – proširena reprodukcija 3) In < Am – proces

denzinvestiranja2) In = Am – stagnatno gospodarstvo

EKONOMIJSKI ODNOSI ZEMLJE S INOZEMSTVOM¬ predstavl ja ju b itan č imbenik unapređenja gospodarstva,povećanja proizvodnje i njezine efikasnosti , proširenje tržišta,transfera tehnologija...

⇒ nužnost ekonomijskih odnosa zemlje s inoz. uvjetovana jeneravnomjernošću rasporeda prirodnih bogatstvaa i činitel ja,različitošću kvantitativnih i kvalitativnih osnova za volarizacijustanovništva i nejednakošću u gosp. razvoju i gosp. razvijenosti.

DRUŠTVENO – EKONOMSKI POREDAK ukupnost odnosa koji odgovaraju određenom stupnju razvitkaproizvodnih snaga i c je lokupna pravna, pol it ička i ideološka

nadgradnja koja je nastala na takvom total itetu proizvodnihodnosa.∑ svaka država koja želi održati svoj društveno – ekonomijskiporedak treba se držati sigurnosti tri principa :

1. e fikasnost = data kol ičina proizvodnih inputa p roizvodimaksimalnu količinu korisnih dobara i usluga

2. pravednost = ljudi u nekom ekonomijskom sustavu ravnopravnosnose terete i uživaju koristi

3. demokratičnost = funkcionira ekonomijski sustav kao skupodnosa među l judima koji organiziraju radne procese koj i supotrebni u društvima u cilju održavanja života .

DRUŠTVENO – EKONOMIJSKI POREDAK ⌠ kao poseban čimbenik gospodarstvene aktivnosti dolazi do

izražaja prek četiri zasebna sustava tj. područja :1. koncepcija gospodarstvenog razvoja2. ekonomijski zakoni3. ekonomijska politika4. gospodarstveni sustav*ekonomijska politika i gosp. sustav- ekonomijska stvarnost

EKONOMIJSKI ZAKONI



7

EKONOMSKA POLITIKA

► predstavljaju objektivne ekonomijske nužnosti koje se javljaju iponavljaju u gosp. životu i posljedično u svim drugim segmentimadruštva mimo volje i svijesti ljudi.▲ poznata su dva stajal išta s koj ih se može promatrati podjelaekonomijskih zakona:a) stajalište političke ekonomijeb) stajalište gospodarstvenog života s aspekta političke ekonomije, ekonomijski se zakoni dijele na:(a) opći –

javljaju se u svim ranijim društveno – ekonomijskimformacijama, javljaju se i danas

(b) posebn i – jav ljaju se samo u nek im društveno – ekono.formacijama ( zakoni proizvodnje, zakon vri jednosti , zakonponude i potražnje )

(c) specifični – specifični za bivše socijalističke zemlje.

EKONOMIJSKA POLITIKA predstavlja konkretnu aktivnost na usmjeravanje gospodarskogživota u državi. elementi koji sačinjavaju ekonomijsku politiku :• ciljevi• nositelji• sredstva neposredni nositelji ekon. polit ike = predstavljeno organimadržavne v last i u sk ladu s Ustavom RH i pravn im propisimaostvaruje utjecaj na djelovanje i razvoj gosp. oblasti

posredni nositelji ekon. politike = pol. stranke u demokratskimust rojenoj državi , al i i svi drugi organ izac ij sk i čimbenicidruštvene, stručne i političke scene. sredstva ekon. polit ike = predstavl jaju mjere, instrumente idjelovanja pomoću kojih nositelj i ekon. pol.utječu na ostvarenjepostavljenih ciljeva. Ta sredstva su:a) osnovna- ustav i pravni propisi ;b) opća- koriste se neovisno o društveno – ekonomijskom poretku. elementi koji čine ekon. polit iku – cil jevi, nositelj i i sredstva uvlasničkoj pretvorbi postaju četiri principa: očuvanje domaćeg bogatstva poticanje priliva dodatnog kapitala poštivanje pravne sigurnosti poticanje poduzetništva

EKONOMIJSKE KATEGORIJE čine :♦ društveni bruto proizvod ( dbp )

♦ društveni proizvod ( dp )♦ nacionalni prihod ( np )



8

EKONOMSKA POLITIKA

TRANZICIJATRANZICIJA proces koj i podrazumijeva čitav niz postupaka u razl ičitimsferama života kroz duže vremensko razdovlje.prvenstveno treba imati u vidu privatizaciju koja podrazumijeva

pretodno provedenu pretvobu zatečene strukture vlasništva iraspodjele ekonomijske moći. cilj tranzicije – prijelaz iz nestabilnog u stalni sustav prijelaza izekonomijski manje propulz ivnog u ekonomijski propulizivnij isustav.modeli tranzicije:a) model “ revolucionarnog entuzijazma “- cilj opravdava sredstvab) “ minimaliziranje “ troškova tranzicije- produljenje traz. roka.Metodologija UN-a za utvrđivanje koncepcije razvoja:

dugoročna osiguranja sirovina, energije i drugih resursa povećanje broja poslovnih jedinica, uvođenje informatizacije međusobno djelovanje i ovisnost gospodarstva , infrastrukture stvaranje demokratskog društva dugoročni međunarodni ekonomijski i politički odnosi

uključivanje u međunarodnu podjelu rada i specijaliz iranju uokvirima komplementarnih odnosa s drugim zemljama.

Polit ika tranzicije - bavi se teorijskim i praktičkim aspektimapromjene jednog kompletnog društvenog oblika t j . pri jelaza iz jednog sustava u novi.

Osnovna načela tranzicije su:• općeprihvaćena i nesporna privatizacija• izgradnja tržišnih investicija• razvoj tržišne demokracijePrivatizacija podrazumijeva prethodno provedenu pretvorbuzatečene strukture vlasništva i raspodjele ekonomijske moći. Tri temeljna vida ideje prava:

i. pravednost – poštivanje pravde kao apsolutne vri jednostidovelo bi do apsolutne jednakosti ljudi, što je teško ostvarivo;zakonodavnopravni postupak koji je nametnut dokazuje da tunema vrijednosnog sadržaja, koncepcije i orjentacije.

ii. princip svrsihodnosti – treba procijeniti princip vrijednosti jernas on uvodi u bit prava vlasnika; taj princip treba promatratis tri aspekta: vlasnik / kapitalist, radnik / najamnik i država.

iii. princip socijalne sigurnosti- svaki socijalni proces ima smislaako proizvodi bolji život i stvara bolje socijalno stanje.

Socijalnu s igurnost t reba promatrat i kao pavnu i mater ijalnusigurnost.

Pravna s igurnost je č in itel j s tabi lnosti svakog poretka asoc ijalna t j. mater ijalna s igurnost tež i i pravu na rad i napravednu plaću.

Posto janje Građanskog zakonika preduvjet je za uspješnuprivatizaci ju . Proces privatizaci je u RH započeo je 1991.



9

EKONOMSKA POLITIKA

stvaranjem legalnih i insti tuci jskih pretpostavki za dal jn jigospodarski razvoj RH.

NACIONALNO GOSPODARSTVONACIONALNO GOSPODARSTVO

→ podsustav općeg društvenog sustava u konkretnoj državi aujedno je i protusustav regionalnog, kontinentalnog i globalnogsustava ekonomije.→ samo gospodarstveni sustav koj i b i s i osiguravao razvojdefiniraju: ciljevi koji se žele postići u određenom vremenskom periodu sredstva koja se mogu uporabiti za ostvarivanje tih ciljeva struktura sredstava i njezine promjene funkcije sustava i njihovo djelovanje granice mogućeg rasta sustava

djelovanje okruženja na sustav

zakonitosti u djelovanju sustava i normativna funkcija u okvirusustava

p lani rani rezultat i u os tvarivan ju c il jeva zbog koj ih seuspostavlja sustav

↔ kakvoća života se mjeri statističkim pokazateljima:- visinom novoostvarene potrošnje- domicilnom potrošnjom- izvozom i uvozom- industrijskom proizvodnjom- poljoprivrednom proizvodnjom• sredstva koja se mogu i moraju upotrijebiti u razvoju:- postojeća oprema i objekti- prirodna bogatstva- djelatnosti- kapitalcarinska pol itika – p reds tavl ja sv jesno koriš ten je carina snamjerom da se ostvare određeni ekonomijski ili fiskalni učinci. Sastajališta obrtništva treba biti korištena isključivo kao sredstvoekonomijske politike, to prije svega kao sredstvo potivanja razvojanjegove tehnološke osnove, a zatim i osiguranju povoljnih uvjeta

rada.pol it ika c ijena – predstavl ja sv jesno kor iš tenje mogućnost iutjecaja nos itel ja ekonomske pol it ike na kretanje c ijena snamjerom da se ostvare određeni učinci. Oblici društvenog utjecaja na kretanje cijena javljaju se kao:Oblici društvenog

utjecaja na kretanje cijena javljaju se kao:- kontrola cijena- neposredno određivanje cijena- kalkulativno formiranje cijena- dogovaranje cijena- ograničeno kretanje cijena



10

EKONOMSKA POLITIKA

Subjekti koji trebaju ostvariti strategiju razvoja su:Subj

ekti koji trebaju ostvariti strategiju razvoja su:- poduzeća – svoj im razvojn im i proizvodnim programom,

menadžment, radnicima, proizvodima i uslugama- okruženje – koja d je lu ju na poduzeće( banke, društvene

djelatnosti ..)- država i jedinice lokalne samouprave- svojim sustavom- građani – koji prihvaćaju koncepciju u strategiju razvojaU okviru zakonodavne funkcije, Hr. sabor treba:U okviru zakonodavne funkcij

e, Hr. sabor treba:- utvrditi koncepciju razvoja Hrvatske, u obliku dokumenta- utvrditi dinamiku rezolucije strategije te subjekte- donijeti zakone kojima se omogućava ubrzanje razvoja Jedinice lokalne samouprave – nakon rekonstrukcije i smanjenjabroja gradova i općina trebaju:• preuzeti dio državne imovine• stvarati motivaciju građana za aktivnost

• prihvatiti svoj dio obveze zapošljavanja građana• stvarati programe za volontere te potpora volonterskim

udrugama.Sudstvo i sudbena vlast – treba ju ubrzati svoj rad, b ržeprocesuirati zahtjeve vjerovnika za naplatu i ispunjenje ugovora,Banke i financijske institucije trebaju –• stvarati novu ponudu građanima i pravn im subjekt ima za

prikupljanje sredstava• slobodnijim pristupom kreditirati poduzeća• sredstva štednje plasirati u jedinice lok. samouprave u kojima

su prikupljena.Poduzeća su stvarni provoditelj i strategije i logistike , a osnovniproblemi poduzeća su: slabi menadžment, zaostajanje poduzeća urazvoju i stvaranju novih poduzeća, gubitak tržišta,

ZNAčAJNE METODE INDUSTRIJALIZACIJE

1. socijalna metoda industr ijal izacije –socijalna metoda industr ijal izacije – metoda koja razvi jaindustr iju u jednoj zaostaloj zeml ji , daje prior itet teško jindustrij i u uvjetima početnog gospodarstvenog razvoja učinitće velikim dijelom dotadašnje funkcije obrtništva nezamjenjivim

, sredstva za proizvodnju prešla su iz ruku kapitalista u rukeradničke klase



11

EKONOMSKA POLITIKA

2. kapitalistička metoda industrijalizacije –kapitalistička metoda industrijalizacije – metoda u kojoj seprioriteti daju lakoj ind. . industrija koja proizvodi sredstva zapotrošnju zamjenjuje izvjestan broj obrtničkih djelatnosti

Ostale metode industrijalizacije :Ostale metode industrij

alizacije :A. polukolonalna metoda – primjenjuju je pol itički samostalne

zemlje, ekonomski ovisne o inozemstvu; plaasiran je stvrnikapital , zemlje su opterećene dugovima i zajmovima, pretežitose razvija laka industrija

B. kolonijalna metoda – primjenjuje se u kolonijalnim zemljama ,industrija se razvija za račun i u interesu kolonizatora

C. engleska metoda – razvoj ind. u Engleskoj; razvoj je počeo spodizanjem lake industrije ( tekstilne ) a industrija se razvijalabez ikakvih zaštitnih carina, zabranjeno je bilo izvoziti izvjesnesirovine.

D. kontinentalna metoda – ind. se razvija zahvaljujući uvođenju ista lnom državnom zašti tom car ina; primjenjuje se uvi jek ukombinaciji s ostalim metodama.

B I L A N C A

Platna bilanca –Platna bilanca – zbroj svih novčanih prihoda i rashoda jednezemlje prema inozemstvu u toku jedne godine, značajan sintetičkipokazatelj učešća jedne zemlje u međunarodnom životu i njezinomudjelu u svjetskom gospodarstvu.Struktura platne bilance svodi se na:Struktura p

latne bilance svodi se na:

- robni promet uvoz- izvoz robe ( vanjska trgovina )- nerobni promet usluge prometa, osiguranja, turizma- ostalo- zajmovi, pomoći..Dvije vrste platne bilance

a) aktivna platna bilanca- potraživanja prema inozemstvu buduveća od dugovanja zemlje prema inozemstvu

b) pasivna bilanca- ostavlja č itav niz negat ivnih pos ljedica udomaćem gospodarstvu; zaduživanja u inozemstvu, slabljenjedomaće valute ..

Promet – gospodarstvena oblast č ij i je zadatak da prenosimateri ja lna dobra, l jude i v ijes ti s jednog mjesta na drugo;žel jezn ički promet, pomorsk i, cestovn i, z račn i, poštansko-telegrafski, telefonski promet. “ PROBLEMI RAZVOJA GOSPODARSTVA U PRIJELAZU“ PROBLEMI RAZVOJ

A GOSPODARSTVA U PRIJELAZU STOLJECA ”STOLJ

ECA ”Sindikati- organizacije čij i je glavni cil j poboljšanje uvjeta rada ipovećanje nadnice njihovim članovima.Kolektivno pregovaranje – proces pregovora između sindikata ipos lodavaca koj im se dolaz i do nesporazuma o nadnicama i

uvjetima rada sindikati naastoje opvećati nadnice:



12

EKONOMSKA POLITIKA

A. ograničavajući ponudu rada – može se provoditi raz liči timpreprekama, zakonskim propisivanjem, maksimalnog broja satizakonskim zabranama zapošl javanja radnika koji ni su usindikatu

B. povečavajuć i pot ražn ju za radom – ako s indikati ogran iče

prodaju dobara koja su pro izve li radnici koj i n isu č lanovisindikata, ukolikopovečaju graničnu proizvodnost rada vodećiračuna o pravi lnoj ishrani i ž ivotu svojih radnika, ukoliko seizbore da poslodavci zapošljavaju više radnika nego je potrebno

Pozitivan utjecaj s indikata – povećanje nadnica pod prit iskomsindikata ubrzava supstituciju rada kapitalom i potiče potražnju zanovim tehnologijama, pozitivan utjecaj na promjene zaposlenjaNegativan utjecaj sindikata – nametanje različitih pravila rada kojismanjuju efikaasnostUgovori o radu - reguliraju pitanja kao što su plaća, dužinaradnog vremena, praznike, umirovljenja, uvjete rada...Četiri tigra Istočne Azije:Hong – Kong ; Republika Koreja , Singapore ; Taiwan

Documents

ekonomska politika