CEMT propisi

  • View
    100

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zastita Tutorija

Text of CEMT propisi

  • BILATERALNE I CEMT/ECMT DOZVOLE

    Lekcije:-Bilateralne dozvole -CEMT/ECMT dozvole

    Ciljevi: Objasniti ulogu i znaaj bilateralnih dozvola za nesmetano odvijanje meunarodnog drumskog prevoza robe Objasniti ulogu i znaaj CEMT/ECMT dozvola za nesmetano odvijanje meunarodnog drumskog prevoza robe

  • Opti aspekti

    Drumski transport je izrazito meunarodnog karaktera i uglavnom je ukljuen u meunarodnu podjelu rada. Znaajne su njegove funkcije u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U pogledu raspodjele prevoza izrazita je tendencija porasta njegovog udjela na meunarodnom transportnom tritu.Meutim, sve je otrija konkurencija na meunarodnom transportnom tritu.

    Veina zemalja kontingentira obim meunarodnih prevoza, odnosno uvoenje obaveze posjedovanje dozvola za prevoz. Ve sama injenica da postoje dozvole djeluje kao ograniavajui faktor, ak i kada ne bi bilo smetnji u pogledu broja i urednog pribavljanja dozvola.

  • BILATERALNE DOZVOLE

    Bilateralni (dvostrani) ugovori

    Pored niza opteevropskih normativnih akata o regulisanju meunarodnog drumskog transporta zbog potekoa, a u praksi, prisutna je tendencija dvostranog sporazumijevanja pojedinih drava o ureenju meusobnih odnosa u ovom djelokrugu.Uzroke ovakve orijentacije treba prevashodno traiti u nesreenim politiko ekonomskim odnosima evropskih zemalja. I pored nastojanja da se obim meunarodne razmjene povea, a time i obim meunarodnog transporta, poznata je praksa raznih diskriminatorskih mjera i ogranienja razmjene.

  • Zbog nejednake privredne razvijenosti, pa samim tim i nejednakog udjela drumskog transporta pojedinih zemalja u njihovoj robnoj razmjeni i turistikom prometu, prisutne su pojave da se drumski prevoz, posebno robe, obavlja na temelju reciprociteta odnosno jednakog udijela i u onim sluajevima, kad robni tokovi ne odgovaraju ovakvim nastojanjima.

    Najzad, pojedine zemlje koriste svoj povoljan geografski poloaj i pozivaju se i na princip reciprociteta, ograniavaju stranim vozilima broj ulazaka, odnosno prolaza. Ovom treba dodati i pokuaje zatite interesa eljeznica, koji su, po pravilu u reiji dravnih tijela. To je faktiki prisilno upuivanje robe na one vidove saobraaja koji privredi ne odgovaraju.

  • Zbog naglog porasta drumskog transporta u Evropi, a posebno u domenu turizma i zaostajanja izgradnje drumske mree, na pojedinim pravcima dolazi do zaguivanja saobraaja, pa se i ovo uzima kao razlog za ogranienje broja ulazaka inostranih komercijalnih vozila.Svi ovi razlozi su uticali da se meunarodni multilateralni sporazumi u najveem broju sluajeva primjenjuju parcijalno i sve vie se orijentira na zakljuivanje dvostranih ugovora.U svakom sluaju bilateralnim regulisanjem se postiu izvjesni uspjesi, odnosno omoguuje minimalno obavljanje meunarodnog drumskog transporta. Ipak ovakvu orijentaciju treba shvatiti samo kao izlaz iz veih potekoa. Ovakav nain regulisanja ima i ozbiljnih nedostataka. Prije svega, ovim se i dalje zadravaju, esto i nepotrebno nacionalne osobenosti u pogledu administrativnog postupka kontrole unutranjih propisa o saobraaju.

  • Za prevoznike ovo predstavlja smetnju, jer usporava obavljanje pripremnih radnjih u vezi s transportom, to jest pribavljanje i ispunjavanje razliitih isprava (dozvole za transport, posebna odobrenja prilikom prekoraenja nacionalnih propisa o teinama i dimenzijama itd.)

    Sporazumi koje je zakljuila BiH takoe sadre neke od spomenutih osobenosti, iako se nastojalo da unificiraju bar isprave vezane za transport. Tako, na primjer, u naoj praksi po bilateralnim sporazumima postoji vie tipova obrazaca za transportne dozvole (poev od trajne dozvole za jedno vozilo pa do pojedinanih dozvola za prelazak granice i odreivanje ukupnog broja prelazaka u odreenom razdoblju.) Sve ovo ini da preduzee drumskog transporta praktino mora imati radnika posebno zaduenog za pribavljanje i ispunjavanje transportnih isprava.

  • Ako se ovom doda jo uvijek rasprostranjen formalizam upravnih organa u pogledu propusta i ispunjavanju ovih isprava, moe se pretpostaviti kolika je potreba za unifikacijom propisa i pojednostavljenjem administrativnog postupka u vezi sa transportom.

    Najzad, jedna od osobenosti bilateralnih sporazuma je, da pored usvajanja kontigenata odnosno broja dozvola za ulazak u BiH postoji praksa slobodnih ulazaka vozila. Ovo praktiki znai da je u BiH otvorena mogunost, s jedne strane, neogranienog ulaska inovozila, dok se, s druge strane za BiH vozila uvode ogranienja kroz diskiminatorske kontigente dozvola i striktan obraun takse za koritenje puteva.

  • Bosna i Hercegovina - sudionik bilateralnog ureivanja odnosa u meunarodnom drumskom transportu

    Raspadom SFRJ, Bosna i Hercegovina postaje autonoman sudionik i ravnopravan partner bilateralnog ureivanja odnosa u meunarodnom drumskom transportu.

    Bosna i Hercegovina je zakljuila ugovore, odnosno sporazume o regulisanju drumskog transporta roba i putnika sa nizom evropskih zemalja.

  • Legislativa

    Zakon o meunarodnom i meuentitetskom drumskom prevozu ("SI. glasnik BiH" broj: 1/02 od 30.01.2002 godine) je osnovni zakon koji regulie problematiku meunarodnog drumskog prevoza putnika i tereta.

    Definicije imaju sljedee znaenje:

    DOZVOLA ZA MEUNARODNI PREVOZ TERETA je isprava koju Bosna i Hercegovina dobije od strane drave, na osnovu koje domai prevoznik ima pravo obavljati poslove meunarodnog prevoza tereta.

  • BILATERALNA DOZVOLA je isprava na osnovu koje prevoznik ima pravo obavljati jednu vonju u odlasku i jednu vonju u povratku, izmeu dvije drave i ija se kvota odreuje bilateralnim sporazumom.DOZVOLA ZA TREE ZEMLJE je isprava za prevoz tereta utovarenog u dravi ija je oznaka na dozvoli, a koji se istovara van teritorije BiH ili prevoz tereta koji je utovaren van teritorije BiH, a istovara se na teritoriji drave ija je oznaka na dozvoli.UNIVERZALNA DOZVOLA je isprava za tranzit preko teritorije odreene drave ili kao bilateralna dozvola za tu dravu.

  • KRITINA DOZVOLA je isprava za koju se, na osnovu praenja koritenja u odreenom razdoblju, utvrdi da je broj razmijenjenih dozvola manji od potreba za tom vrstom dozvole.RASPODJELA DOZVOLA predstavlja stup aktivnosti na utvrivanju plana radnji na odreivanju broja dozvola koji na osnovu definisanih kriterija za raspodjelu, pripada pojedinim prevoznicima.DISTRIBUCIJA DOZVOLA predstavlja stvarnu raspodjelu unaprijed odreenog broja dozvola prevoznicima koja se obavlja na nain koji utvruje Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

  • NEPODIJELJENE DOZVOLE su dozvole koje ostanu neraspodjeljene prevoznicima u toku godine, odnosno do 31.januara sljedee godine.

    ISKORITENOST DOZVOLA je procenat iskoritenja svake dozvole i smatra se da je potpuna iskoritenost ako prevoznik sa jednom dozvolom obavi prevoz u oba smjera.

  • Kriterijumi za raspodjelu dozvolaBilateralne dozvole registrovanim drumskim prevoznicima rasporeuje nadleno dravno tijelo, prvenstveno na temelju sljedeih kriterijuma: da je dio prevoza koji obavlja prevoznik od interesa za BiH (Zakljueni ugovori, proizvodnja za izvoz, vrsta i koliina robe, hitnost dostave itd.) da je prevozniku osnovna djelatnost obavljenje meunarodnog prevoza i da raspolae sa veim brojem vozila (zelenija i sigurnija), da je minimalan broj vonji bez tereta, prevoz kvalitetne robe, vea iskoritenost i nosivost i si., da se zadovolje potrebe za transportnim uslugama na odreenom podruju, da je prevoznik izmirio poreske obaveze i da protiv njega nisu preduzete mjere zabrane utvrene Zakonom, Pravilnikom i drugim propisima.

  • Postupak i nain raspodjele dozvola

    Sistem raspodjele jednokratnih ino-dozvola prikazan je sljedeom shemom:

    I faza ( odvija se na osnovu bilateralnih ugovora ):

    Razmjena kontingenta dozvola obavlja se izmeu dvije zemlje, nakon ega sve dozvole dospijevaju u Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine.

    II faza (odvija se na osnovu Dejtonskog sporazuma):

  • II faza (odvija se na osnovu Dejtonskog sporazuma): Dio dozvola koje se dodjeljujuFederaciji BiHDio dozvola koje se dodjeljujuRepublici SrpskojRezerva od 10% koja ostaje uMinistarstvu komunikacija i transporta BiH

    Od kvote koja se dodjeljuje Federaciji BiH i Republici Srpskoj jedan dio ide za prevoznike iz Brko Distrikta BiH.Kontingent dozvola dobijen u razmjeni sa nekom drugom zemljom

  • III faza ( odvija se unutar entiteta na razliite naine)

    1. U Republici Srpskoj raspodjelu dozvola prevoznicima direktno obavlja Ministarstvo saobraaja i veza Republike Srpske uz zadravanje rezerve od 10% dozvola.

    2. U Federaciji BiH raspodjela dozvola na 10 kantonalnih Ministarstava se odvija na osnovu dogovorenih koeficijenata raspodjele.

  • Dozvole koje Federalno ministarstvo transporta i komunikacija dobije u raspodjeli od Ministarstva transporta i komunikacija BiHKantonalna ministarstva transporta i komunikacija x 10Rezerva od 5% koju zadrava Ministarstvo transporta i komunikacija FBiHRezerva kantonalnog ministarstvaDozvole koje se dodjeljuju prevoznicima

  • Raspodjela dozvola se obavlja svakih est mjeseci od strane Ministarstva i iste se dostavljaju entitetatima u kojima distribuciju vre nadlena ministarstva svaka tri mjeseca i o tome podnese izvjetaj Ministarstvu.Zainteresirani prevoznik dostavlja zahtjev za dodijelu dozvola nadlenom Ministarstvu ili organu kojeg ono odredi.Prednost u dobijanju dozvole ima prevoznik koji prevoz obavlja u oba smjera pod teretom.Kod raspodjele kritinih dozvola prednost imaju prevozi koji se obavljaju vozilima preko 12 tona nosivosti, a iskoritenost dodijeljenih kritinih dozvola u oba smjera mora iznositi 70% u djelidbenom razdoblju.

  • Nain koritenja i razduivanja dozvolaPrevoznik je obavezan dozvolu koristiti samo za prev

Search related