Proljetni salon (1916. – 1918.) -izložbena manifestacija -jedini oblik organiziranog i kontinuiranog kolektivnog djelovanja na području plastičkih umjetnosti u svome vremenu-sva važna stilska kretanja u hrvatskoj umjetnosti 1916. -1918.-26 održanih izložbi-do 1928. godine Proljetni salon-mjesto sabiranja i razrađivanja različitih utjecaja europsjih umjetnika

-Prva izložba Hrvatskog proljetnog salona- 1916. god u salonu Ulrich kao izložba mladih umjetnika, produkcija mladih skladatelja i javna predavanja-Proljetni salon je nastao kao sukob mlađe i starije generacije Mladi: Tomislav Krizman i Ljubo Babić

-Secesijski umjetnici predratnog razdoblja: Ljubo Babić, Jerolim Mišea i Zlatko Šulentić ekspresionistička htjenja sa secesijskim produženjima -Secesija je bila inačica ekspresionizma

-7. Proljetni salon- zakoračila mlađa generacija umjetnika: Uzelac, Gecanom, Trepeša, Varlaj

-Naša druga moderna se oblikovala/ tražila u Proljetnome salonu na njih su utjecali; Cezanne, ekspresionisti, realisti i kubisti-Proljetni salon je bio svojevrsni nastavak organiziranog djelovanja Društva Medulić-Miroslav Kraljević i Münchenska umjetnička baština- dolazi do izražaja nakon 1. svijetskog rata

-Nakon Proljetnog salona: Udruženje umjetnika: Zemlja i Grupa trojice

Milan Steiner-umro je mlad-ostavio je znatan trag-autoritet suvremene umjetnosti-Djela: kiše (antologijska vrijednost)- poveznica 2 generacije

Zlatko Šulentić-sezanistički ekspresionizam-''Čovjek s crvenom bradom'' -1916.-prikaz Stanoje Jovanovića-irazit kolorizam- ekspresionizam-posljeratno razdoblje Proljetnog salona -na 7 izložbi izloženo-''Portret dr. Pelca''- 1917. -bečki/ Schieleovih utjecaja -lik je smješten u nedefinirani prostoruporaa intenzivnih modrih boja –ekspresionizam-utjecaj Cezannea

Ljubo Babić-izlagao i djela predratnog razdoblja -1916.g nastaju njegova ključna djela (Crna zastava, Golgota)- vidjljiva secesija, ekspresionizam

Jerolim Miše-djela HPS – secesijski linearilizam

-1920. god- izložba u Genevi- Međunarodna izložba moderne umjetnosti na nju su išli radovi s 9. Proljetnog salona djela od Miroslava Kraljevića te djela s 7. Proljetnog salona (neka djela su bila izgubljena, no Jelena Uskokorić ih je 1976.g pronašla te otkupila)

-Ekspresionistički potencijal: deformativne tendencije i psihološko uživljavanje

-Praški đaci: Milivoj Uzelac, Vilko Gecan, Marijan Trpeša, Vladimir Varlaj

-HPS u razdoblju 1919. – 1921.: paralizam sezanizma, ekspresionizam- prepoznatljiva stilska odrednica-Cezanizam- živo, dolazi do nas različitim putevima

-Prag: Uzelac, Gecan, Trpeša i Varlaj- prihvaćaju sezanistički poticaj ali i odjeke ekspresionizma-Cezanov način: vidljiv u krajolicima Milivoja Uzelca i Vilka Gecana

-Šulentić, Tartaglie i Becić asmilacija Cezannovog iskustva, vitalna sastavnica slikarskog moderniteta, važan čimbenik, razvijanje raznolikih stilskih kretanja, magičan realizam- postkubističke tendencije-Ekspresionizam- osobni izrazi- razliciti utjecaji

Marin Tartaglie-Autoportret-prvi puta izlaže u Italiji u Rimu- 1918.-1919. g na 6. PS u Zagrebu-secesija, ekspresionizam, futurizam međašem; stvaranje ekspresionističkog raspoloženja

Milivoj Uzelac-''Most''-ekspresionizam te primjenjuje sezanizam-razrađuje ambivalentni poticajurbane sredine -deformativne tendencije- nestabilna kompozicija + eskpresionistička atmosfera

Vilko Gecana-Cinik 1921 (zaljučak eksprresionističke faze u hrvatskome slikarstvu)-eskpresionističko usmjerenjedvije razine; sadržajna i oblikovna (deformacija ruke i lica- raspoloženje lika)-plohe su izlomljene , očišta su višestruka-psihološka nesigurnost-crteži- slobodan potez-snažni svjetlosni kontrast

-izlagao u Proljetnome salonu-na 7. i 9. izložbi najveći broj izložaka-u Umjetničkome paviljonu je imao samostalnu izložbu-Dvojnost: Cezannova pouka i ekspresionizam (Ciklus; Klinika 1920.)

-7. i 9. izložba su najbitnije i najvažnije-12. izložba snažnjiji razvitak slojevitog kompleksa slikarskih realizma

Utjecaji u Hrvatskoj:-Andrea Deraina: neoklasicizam-Lhoteov Manira: postkubizam-talijanski neoklasicizam-2 linije njem. neorezalizma- tako nastaje udruženja umjetnika Zemlja

Proljetni salon-izložbena manifestacija -okupila je najvažnije umjetnike u prvoj polovici 20.st-modernističke težnje-izloženi su radovi antologijske vrijednosti- vrhunci hrvatske umjetnosti

Umjetnički krug oko časopisa ZENIT-bio je za novu umjetnost-dadaistički časopis Dragana Aleksića

-Zenit; LjubomirMicić u Zg u 1921.g radi promoviranja balkanskog avangardnog pokreta 1921.- 1923. g izlazio je u ZG a od 1926. g u Beogradu

-Europski avangardni autori koji su sudjelovali: Alexander Archipenko, Robert Delauny, Vasilj Kandinsky, El Lissitzky, Theo van Doesberg, Laszlo Moholy- Nagy

-Časopis pridonosi: intenzivnijem umjetničkom dijalogu, okvir otvorenog i međunarodno kretanje

-Zenit ima relativn ograničen utjecaj- primjenjuje utjecaje i promociju različitih europskih kretanja-umjetnici oko njega su jako bitni – konstruktivno razdoblje

-Djela u Zenitu: Vjere Billera i Vinka Foretića-s Josipom Seisselom je bila najbolja suradnja

-crteži, kolaži, akvareli, scenografija

-Ljubomir Micić-dekonstrukciju tradicionalnih vrijednosti u likovnoj umjetnosti elementi za novu kulturu -konstruktivitet i ideje estetike – suradnja s ruskim k. -regionalno a ne balkansko

Josip Seissel (Jo Klel)-izvodi dadaističku predstavu s tekstovima iz Zenita-PAFAMA 1922. (papir, farben und malerei)-kolaž-1. apstraktna slika u HR

-kvadratna slika malih dimenzija-u središtu su višebojni geometrijski elementi na crnoj podlozi (po uzoru na ruske konstruktiviste i suprematiste -ukošeno križanje dvaju suprotnih optičkih smjerova-nagalšen međusobni odnos obojenih ploha-avangardna likovna kultura toga vremena -studija arhitekture; arhitektonski i urbanistički projekti-slikarstvo; nadrealizam- druga linija hrbatske umjetnosti-*Micić- ARBOS-slikarstvo

Realizam 20-tih godina-neoklasicizam-umjetnici daju ideje-nova ikonografija- novi način oslikavanja realitete vremena i prostora, čovjekovo otuđenje, urbanistički krajolik, dehumanizirano životno okruženje-paralelni prostor sila; idelizirani i nadrealni svijet povratak figuraciji-staro se ponovno rađa i ostvaruje u novome-stilistika neoklasičnog i magičnorealistično (u EU pa i u HR)-komunikacija slikara naših i Eu slikara -modernije i utegralnije sagledavanje realnosti-STIL: bit stvari i sposobnosti

1921.godina-Salon Ulrich -Umjetnički paviljon; samostalne izložbe ( Vidović, Beolea, Gecana, Šulentić)

Šumonović (postkubizam)- A.B. Šimić- konstruktivno slikarstvo, estetika suviše stvarnog u novoj umjetnostiDobrović –M. Krleža- u Savremeniku tekst Margiualije za Dobrovića tvrdi konstruktivni stil hrvatskog magičnog relizma- EUKLIDOVSKIM

-12 IZLOŽBA Proljetnog salona- prijelomna, novo likovno htjenjekonstruktivni ili euklidovski stil- čvrsto kontrukoriran, izrazita figuracija, plastično oblikovanje, boja gubi interpretacijsko značenje (prigušene se, zemljani tonovi, tamno zeleni i modri), volumen se nagalašava slikarskom modelacijom , masa predmeta i tijela se ukrućuje i zatvara unutar čvrstog obrisa

1923.- 1929- neoklasicistički izraz, magični realizam-Utjecaja Picassa- I. Režeka, O. Postružnika-A. Lhotea (tvrdi konstrukciju stila); Šimunović, Kovačić- Tajčević

-Magični relaizam- Pariška škola, metalna stilistika (Lempicke)

-Poslijeratna generacija u Prizu; Uzelac, Trpeša, Juneka, Hegedušić, Postružnik, Režeka, Parać, Kovačević

-Talijanski slikari; Valori plastici- neoklasicizam- Marin Trataglie prvotni ekspresionizam Ignjata Jeba

-Njamčka- Franz Roh 1925. g- magični relizam – najprisutnije u hrvatskome slikarstvu-Hrvatski umjetnici: Varlaj, Mišea, Becić, Mijć Aleksander Kanoldt im je bio uzor

Kritički relizam i grupa Zemlja (1929. – 1935.)-Grupa Zemlja 1929. osnovano udruženje-Nacionalni izraz u Hrvatskoj- relizam klasičnog i magičnog-Zemlja- visoka estetika i imporativna umjetnost- imala 38 članova-Zemlja-politika- društvena zbivanja-Zemlja; ZG – Pariz-Hegedušić i Junek- u domovini; autentičan likovni izarz -Groteske o Postružnik i Tabaković u Zg i Grafička izložba šestorice umjetnika 1926. g – ironično kritički odnos-Udruga je nastupala organizirano- imalo je definiran program-Ideje; borba protv importivne umjetnosti, okretanje suvremenome životu, socijalnim idejama i problemima novog života- Radni program: organiziranje izložbi (u HR i vani), umjetnička poplularizacija, predavnja, kurseve i povezanost s ideološkim povezanim grupama -1. izložba u salonu Ulrich 1929. god