M. Rajsman, A. Roak* ZNAENJE TAHOGRAFA U RADU INSPEKCIJE CESTOVNOG PROMETA I PREVENCIJI PROMETNIH NESREA UDK 629.3.054.22:656.61.08 PRIMLJENO: 31.3.2014. PRIHVAENO: 2.1.2015.

Izv. prof. dr. sc. Marijan Rajsman (mrajsman@fpz.hr), Fakultet prometnih znanosti, Sveuilite u Zagrebu, Vukelieva 4, 10000 Zagreb, Antun Roak, dipl. ing. (antun.rodak@mppi.hr), Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Republika Hrvatska, Prisavlje 14, 10000 Zagreb.

SAETAK: Svrha ovog rada je istaknuti znaenje tahografa kao nezamjenjivog ureaja za praenje rada vozaa u cestovnom komercijalnom, teretnom i putnikom prijevozu. Radom se ukazuje na znaenje tahografa kao ureaja kojim se prati radno vrijeme, odmori i druge povezane aktivnosti profesionalnih vozaa, a ujedno olakava praenje tehnike vonje profesionalnih vozaa. Tahografski ureaj, takoer, prua temeljne informacije potrebne inspekciji cestovnog prometa u pogledu primjene zakonskih propisa od transportnih tvrtki, posebice praenja radnog vremena i eventualne prekomjerne optereenosti vozaa u cestovnom transportu, kao bitnog imbenika sigurnosti prometa i prevencije cestovnih nesrea. Kljune rijei: tahografski ureaj, sigurnost cestovnog transporta, vrijeme upravljanja vozilom, inspekcija cestovnog prometa UVOD Primjena tahografa u cestovnim motornim vozilima ima viestruko

pozitivno znaenje i pozitivne posljedice. Tahografski ureaj omoguuje

praenje rada vozaa s obzirom na vie znaajnih kriterija: trajanje

upravljanja vozilom, prijeeni put, brzina kretanja, vrijednosti i

uestalosti usporenja i ubrzanja vozilom, kao i vrijeme odmora tijekom

izvravanja radnih zadataka. Sasvim je sigurno da se tijekom neprekidnog

upravljanja motornim vozilom kod vozaa pojavljuje umor i

dekoncentracija koja moe imati teke posljedice za sigurnost svih

2

sudionika u prometnom sustavu. Ovu vrlo znaajnu temu vremena

upravljanja vozilom do pojave prometnog konflikta istraio je Rajsman na

primjeru vozaa autobusa, a prema kojemu se pokazalo kako je esti sat

predstavljao kritian sat u kojemu se dogaa vei broj prometnih nesrea

u kojima je krivnja za njihov nastanak bila upravo na samim vozaima

(Rajsman, 1989.). O povezanosti umora i njegovom utjecaju na smanjenje

vozake sposobnosti znaajan doprinos dali su u svojim radovima Jeli

(1985.), Miloevi (1981.), Raffle (1975.), eparovi (1978.) i drugi

eminentni domai i inozemni strunjaci i znanstvenici. Autori Kroemer i

Grandjean (1997.) tako navode sljedee znanstveno utvrene injenice:

vozaima teretnih i cestovnih motornih vozila nakon 4 sata neprekidne

vonje znaajno pada razina budnosti i pozornosti, pa raste rizik od

nesrea, a kod vozaa autobusa prvi znakovi smanjene efikasnosti se,

takoer, pojavljuju nakon 4 sata neprekidnog rada, to postaje vrlo

izraeno nakon 7 ili 8 sati neprekidnog rada.

TAHOGRAF Tahograf je ureaj koji se ugrauje u vozila u svrhu automatskog i

poluautomatskog zapisivanja podataka o kretanju vozila u cestovnom

prometu kao i odreenih razdoblja rada vozaa (Uredba Vijea (EEZ) br.

3821/85). Tahograf mora zapisivati duljinu prijeenog puta vozila, brzinu

vozila, trajanje upravljanja vozilom, trajanje drugih vrsta rada i

pripravnosti, trajanje stanki i dnevnog odmora, informaciju o otvaranju

kuita u koje je umetnut tahografski listi i za elektronske ureaje za

biljeenje, svaki prekid napajanja ureaja od 100 milisekundi (osim

rasvjete), te napajanja senzora udaljenosti i brzine te svaki prekid signalne

veze sa senzorom udaljenosti i brzine.

3

Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i

ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu (N.N., br. 75/13.) u lanku

3. propisuje tip cestovnih motornih vozila koja moraju imati ugraeni

tahograf. Vozila koja moraju imati ugraen digitalni tahograf su ona ija

je najvea doputena masa vea od 3,5 t, vozila ija je najvea doputena

masa s prikljunim vozilom vea od 3,5 t te autobusi konstruirani ili

trajno prilagoeni za prijevoz vie od 9 putnika, ukljuujui i vozaa.

Prema izvedbi postoje dvije vrste tahografa:

1) analogni tahograf,

2) digitalni tahograf.

Analogni tahograf

Analogni tahograf (slika 1) je ureaj koji zapisuje podatke na tahografski

listi (slika 2) i ukljuuje sljedee instrumente: pokazne dijelove ureaja,

zapisne dijelove ureaja i naprave koje na tahografskim listiima zapisuju

svako otvaranje kuita u koje je umetnut listi. Analogni tahograf vie se

ne ugrauje u nova vozila.

Slika 1. Analogni tahograf VDO 1324

Figure 1. Analogue tachograph VDO 1342

4

Slika 2. Tahografski listi

Figure 2. Tachograph chart

Digitalni tahograf

Digitalni tahograf (slika 3) je digitalni ureaj koji oznaava cjelokupnu

opremu namijenjenu ugradnji u cestovna vozila za prikaz, biljeenje i

automatsko ili poluautomatsko pohranjivanje pojedinosti o kretanju

takvih vozila i pojedinom trajanju rada njihovih vozaa. Ova oprema

obuhvaa kabele, senzore, elektronski ureaj za informacije o vozau,

jedan (dva) ita(a) kartice za umetanje jedne ili dvije vozake(ih)

memorijske(ih) kartice(a), ugraen ili odvojen pisa, instrumente prikaza,

ureaje za skidanje podatkovne memorije, ureaje za prikazivanje ili ispis

podataka na zahtjev i ureaje za upisivanje mjesta u kojima dnevno radno

vrijeme zapoinje i zavrava.

5

Slika 3. Digitalni tahograf VDO 1381

Figure 3. Digital tachograph VDO 1381

Digitalni tahograf sve podatke zapisuje u memoriju ureaja i na karticu

vozaa. Sam tahograf ima mogunost spremanja podataka za 365 dana. Iz

ureaja je mogue ispisati podatke o vonji, radnom vremenu, odmorima,

dogaajima i grekama na tahografu (slika 4).

Digitalni tahograf konstruiran je na nain da vozau prikazuje i upozorava

ga kada mora napraviti prekid vonje kao i kada mu zavrava dnevna

vonja. Budui da zapisuje sve dogaaje i greke na tahografu,

mogunost manipulacije je uvelike smanjena u odnosu na analogni

tahograf.

Uredbom (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijea od 4. veljae

2014. godine propisan je pametni tahograf koji uz ostalo treba biljeiti

poloaj vozila na odreenim mjestima tijekom dnevnog radnog vremena

pomou GPS signala kao i daljinsko rano otkrivanje mogue manipulacije

ili zloupotrebe. Pri tome su i propisane mjere zatite podataka kako bi se

sprijeila njihova zloupotreba. Uredba br. 165/2014 primjenjivat e se od

2. oujka 2016. godine.

6

Slika 4. Ispis iz digitalnog tahografa za 24 sata (dnevni ispis) Figure 4. 24-hour digital tachograph record

Datum i sat ispisa Vrsta ispisa Blok podataka o vozau vlasniku kartice vozaa Blok podataka koji sadre podatke o vozilu Blok podataka koji sadre podatke ureaja za biljeenje

Blok podataka koji sadre podatke o radionici

Informacije o posljednjoj kontroli

Pregled aktivnosti vozaa

Saetak dana

Dogaaji/kvarovi s kartice vozaa

Dogaaji/kvarovi s ureaja

Mjesto kontrole

Potpis kontrolora Potpis vozaa

7

Kartica vozaa (slika 5) identificira vozaa i omoguava zapisivanje

podataka iz vozila, registriranih u modulu tahografa, odgovarajuoj osobi

(vozau). Slui za zapisivanje radnog vremena, vonje, raspoloivosti i

odmora, isto tako i za prijeeni put, pogreke i dogaaje. Kartica vozaa

konstruirana je na nain da mora pohraniti podatke za najmanje 28 radnih

dana vozaa, a izdaje se na rok od 5 godina.

Slika 5. Kartica vozaa

Figure 5. Driver card

Osim kartice vozaa postoje i kartica tvrtke (identificira poduzee i

omoguava pristup svim podacima u tahografu vezanih uz to poduzee, u

svrhu njihovog prikazivanja, preuzimanja i ispisa i blokiranje pristupa

drugoj tvrtki do podataka vlastitog poduzea), kartica radionice

(identificira tehniara radionice i omoguava aktivaciju, kalibraciju,

testiranje i preuzimanje podataka iz tahografa) i nadzorna kartica (slika

6); (identificira osobu ovlatenu za provoenje nadzora i omoguuje

pristup podacima koji se uvaju u tahografima ili vozaevim karticama, a

u svrhu oitavanja, ispisivanja i preuzimanja).

Kako bi se sprijeila neovlatena uporaba i manipulacije karticom

radionice, ona je jedina od kartica zatiena PIN-om koji je poznat samo

tehniaru na kojeg glasi kartica.

8

U Republici Hrvatskoj javnu ovlast za izdavanje navedenih kartica ima

tvrtka AKD d.o.o. iz Zagreba.

Slika 6. Nadzorna kartica

Figure 6. Control card

Prema Zakonu o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika

i ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu, sva nova vozila koja se

prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj (u primjeni od 1. sijenja 2009.

godine) ija je najvea doputena masa s prikljunim vozilom vea od 3,5

tone te autobusi konstruirani ili trajno prilagoeni za prijevoz vie od 9

putnika, ukljuujui i vozaa, moraju imati ugraen digitalni tahograf.

RADNO VRIJEME I ODMORI PROFESIONALNIH VOZAA

Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i

ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu propisuje osnovna pravila

uporabe tahografskih ureaja. Zakon doputa uporabu analognih i

digitalnih tahografa. Vremena upravljanja i odmora vozaa propisana su

Uredbom 561/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 15. oujka 2006.

godine za sve lanice Europske unije, a koju je preuzela i Republika

Hrvatska kao pristupnica Europskoj uniji. Navedeni Zakon ubraja se u

kategoriju socijalnog zakonodavstva te kao takav predstavlja polaznu

toku vezano za sigurnost prometa na cesti kod prijevoza ljudi i robe.

Najvee izmjene kod uporabe tahografa unijela je Uredba Vijea (EZ) br.

9

2125/98 od 24. rujna 1998. godine kada je propisana uporaba digitalnog

tahografa s pripadajuim digitalnim karticama.

Propisana ogranienja u trajanju upravljanja vozilom i najkrae trajanje

odmora vozaa kategorije teretnih vozila preko 3,5 tone najvee

doputene mase i autobusa dana su u Tablici 1. Osim toga, usporedno su

prikazana ogranienja koja vrijede prema AETR konvenciji i propisima

Europske unije koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj. Tablica 1. Propisana ogranienja u trajanju upravljanja vozilom i najkrae trajanje odmora vozaa Table 1. Maximum driving time and minimum rest period

EU propisi AETR konvencija Vrijeme vonje dnevno tjedno dvostruki tjedan

9 h 10 h dva puta tjedno 56 h 90 h

9 h 10 h dva puta tjedno 56 h 90 h

Prekid vonje nakon vonje trajanje min. trajanje raspodjela prekida

4,5 h 45 min. 15 min. maks. 2 puta u 4,5 h vonje (15+30 min.)

4,5 h 45 min. 15 min. maks. 2 puta u 4,5 h vonje (15+30 min.)

Dnevni odmor 1 voza 2 i vie vozaa

Redovni: 11 h neprekidno u 24 h 12 h unutar 24 h u dva dijela, prvi 3 h neprekidno, a drugi 9 h neprekidno 9 h neprekidno svakih 30 h

Redovni: 11 h neprekidno u 24 h 12 h unutar 24 h u dva dijela, prvi 3 h neprekidno, a drugi 9 h neprekidno 9 h neprekidno svakih 30 h

Tjedni odmor Redovni - min. 45 h nakon est 24-satna razdoblja od zadnjeg tjednog odmora Skraeni - od 24 h do 45 h nakon est 24-satna razdoblja od zadnjeg tjednog odmora

Redovni - min. 45 h nakon est 24-satna razdoblja od zadnjeg tjednog odmora Skraeni - od 24 h do 45 h nakon est 24-satna razdoblja od zadnjeg tjednog odmora

10

Slika 7. Grafiki prikaz vremena upravljanja i odmora vozaa Figure 7. Diagram showing driving time and rest

AETR konvencija i propisi iz Uredbe 561/2006 izjednaeni su 2010.

godine. Vano je napomenuti da su Uredbom EZ br. 1073/2009

Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. godine utvreni

izuzeci od koritenja tjednog odmora nakon est 24-satna razdoblja od

posljednjeg tjednog odmora. Naime, za vozae autobusa koji obavljaju

povremeni prijevoz putnika, a autobus je opremljen digitalnim

tahografom vrijedi da mogu odgoditi tjedno razdoblje odmora do 12

uzastopnih 24-satnih razdoblja nakon prethodnog redovitog tjednog

odmora.

INSPEKCIJA CESTOVNOG PROMETA

Uloga inspekcije cestovnog prometa glede Zakona o radnom vremenu,

obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u

cestovnom prijevozu je provjera radnog vremena vozaa na cesti i u

prostorima tvrtke, za sve kategorije prijevoza.

11

Obveza vozaa je da tijekom kontrole ovlatenoj osobi predoi

tahografski listi za tekui dan i tahografske listie, potvrde o

aktivnostima i karticu vozaa za proteklih 28 dana. U kontroli na cesti

obveza inspektora je kontrola dnevnog i tjednog vremena vonje, prekida

vonje, dnevnog i tjednog odmora, podataka za prethodne dane koji se

moraju nalaziti u vozilu (na tahografskim listiima ili kartici vozaa), svih

sluajeva prekoraenja doputene brzine vozila, ako je mogue,

trenutane brzine vozila koje zabiljei tahograf tijekom najvie 24

prethodna sata uporabe vozila i provjeru tahografa zbog otkrivanja

instalacija i/ili uporabe bilo kakvih sredstava namijenjenih unitenju,

prikrivanju, manipulaciji ili izmjeni podataka.

Kontrole u tvrtki obuhvaaju, osim navedenih provjera, i provjere tjednih

razdoblja odmora i vremena vonje izmeu razdoblja odmora, potovanje

dvotjednog ogranienja vremena vonje i tahografskih listia, jedinica u

vozilima i ispisa podataka s kartica vozaa. Obveza inspekcije je

provjeriti 3 % radnih dana vozaa vozila, od toga minimalno 50 % dana u

tvrtkama.

Tijekom kontrole inspektori su opremljeni raunalima s programom za

obradu tahografskih listia, itaima digitalnih kartica i podataka s

tahografa (slika 8).

12

Slika 8. ita digitalnih kartica

Figure 8. Digital card reader

Svi podaci o izvrenim kontrolama unose se u informatiki sustav CRIS

(Croatian road inspection system) tako da je inspektoru vidljivo je li

kontrolirani prijevoznik kanjavan ranije zbog prekraja iz podruja

Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i

ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu. Takoer, prema tim

prekrajima mogue je napraviti i ocjenu rizika pojedinog prijevoznika.

Ocjena rizika temelji se na broju i teini prekraja koje je pojedina tvrtka

poinila kao i na razmjeni podataka s drugim dravama.

Sustav CRIS povezan je i s TACHOnet-om (zajednika mrea nadlenih

tijela drava lanica Europske unije) preko kojeg je mogue utvrditi

ispravnost digitalnih kartica vozaa i kartica radionica kako bi se

mogunost manipulacije pomou kartica svela na najmanju moguu

mjeru.

Kada se zna da je 2013. godine u Republici Hrvatskoj bilo registrirano

40.541 teretno vozilo i 4.804 autobusa (Statistiki bilten, 2013.) vidljivo

je da je pravilnom kontrolom radnog vremena mogue preventivno

djelovati na sigurnost prometa.

ZAKLJUAK

Vrlo je znaajno praenje rada profesionalnih vozaa tijekom upravljanja

motornim vozilima u cestovnom putnikom i teretnom transportu prije

svega zbog sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometnom sustavu.

Primjena tahografa obvezna je prema zakonskim propisima ime se

omoguuje praenje rada posada komercijalnih motornih vozila, analiza

13

radnog optereenja svakog pojedinog vozaa, te primjenu racionalne

tehnike upravljanja motornim vozilima. Doprinos tahografskih zapisa o

radu vozaa ne ogleda se samo u praenju njegova rada, potovanju

zakonskih propisa u pogledu radnoga vremena, obveznim odmorima

tijekom radnog dana, ve i u znaajnim mogunostima prevencije

prometnih nesrea u cestovnom prometu.

Velika odgovornost je i na organizatorima prijevoza u samim

prijevoznikim tvrtkama koji kontrolom tahografskih zapisa i redovitim

praenjem rada vozaa mogu organizirati rad vozaa na nain da se

potuju zakonske odredbe te tako pridonijeti daljnjoj sigurnosti prometa. LITERATURA AKD, Agencija za komercijalnu djelatnost, d.o.o., dostupno na: http://digitalni-tahograf.akd.hr/index-en.htm, pristupljeno: 8.3.2013. Jeli, I.: Medicina prometa, Zavod za zatitu zdravlja Grada Zagreba, Zagreb, 1985. Kroemer, K.H.E., Grandjean, E.: Fitting the Task to the Human, A Textbook of Occupational Ergonomics, Fifth Edition, Taylor & Francis, London, 1997. Miloevi, S., Banievi, R., Poti-Grujin, A.: Istraivanje umora vozaa, ovjek i promet, 7, 1975., 3-4. Miloevi, S.: Saobraajna psihologija, Nauna knjiga, Beograd, 1981. Raffle, P.A.B.: Vozaka sposobnost, ovjek i promet, 2, 1975., 1, pp 12-26. Rajsman, M.: Vrijeme upravljanja vozilom do prometnog konflikta, Promet, 1, 1989., 1, pp 31-34. Rajsman, M., Mati, I.: Application of tachographs in road transport // ERGONOMICS 2013 5th International Ergonomics Conference / Mijovi, B. et al. (ur.), Zadar : Hrvatsko ergonomijsko drutvo - Croatian Ergonomic Society, 229-232, 2013. Statistiki bilten, Statistika MUP-a, Zagreb, 2013.

14

eparovi, Z.: Metodologijski pristup izuavanju sigurnosti prometa, ovjek i promet, 4., 1978., 3, pp 151-171. Uredba Vijea (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu od 20. prosinca 1985. THE IMPORTANCE OF TACHOGRAPH FOR ROAD TRAFFIC INSPECTION AND ACCIDENT PREVENTION SUMMARY: The importance of the tachograph is examined, as this device is crucial in monitoring the work of drivers in commercial and passenger road traffic, in particular drivers' working hours, length of rest periods, manner of driving and other activities professional drivers engage in during work. A tachograph, moreover, provides vital information to the road traffic inspection regarding the transport companies' compliance with the regulations, mainly their observance of the working hours and possible overwork in road transport. Strict adherence to these regulations is stressed as a crucial factor in road safety and accident prevention. Key words: tachograph, road transport safety, driving time, road traffic inspection Professional paper Received: 2014-03-31 Accepted: 2015-01-02