Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado

7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado

1/43

Sustav sigurnosti cestovnog prometa K1

1. Osobine cestovnog prometnog sustava u odnosu na sigurnost

Otvoren i nedovoljno dobro organiziran sustav u kome vrijedi princip slobodnog

koritenja na vlastitu odgovornost. Mnogi korisnici bez ikakve prethodne formalne

obuke (biciklisti, pjeaci ...);

odinama oblikovan uglavnom od strane tehni!kih planera koji nisu imali puni uvid

svu njegovu slo"enost i strukturu, pa greke u koritenju !esto nastaju zbog greaka u

organizaciji i interakciji pojedinih elemenata;

#eliki broj nesre$a znak je njegove nerobusnosti i mnogih manjkavosti. %esre$enastaju zbog izostanka kvalitetnih barijera za za sprije!avanje njihovog nastanka i

ispravljanje greaka korisnika;

&bog slo"enosti sustava se veoma rijetko mo"e izdvojiti samo jedan stvarni razlog za

prometnu nesre$u;

'ustav koji se smatra sigurnim oblikuje se na osnovu stvarnog ponaanja njegovih

korisnika, a ne na osnovu o!ekivanja tehni!kih planera kako bi se korisnici sustavatrebali ponaati.

2. Prometna nesrea

rometna nesre$a prema &' je doga*aj na cesti, izazvan krenjem prometnih

propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna

osoba ozlije*ena ili poginula, ili u roku od + dana preminula od posljedica te prometne

nesre$e, ili je izazvana materijalna teta.

3. imbenici sigurnosti cestovnog prometa:

-ovjek

#ozilo

esta

romet na cesti

ncidentni !imbenik

/


2/43

-imbenici sigurnosti cestovnog prometa0ovjekkoji utje!e 1234na prometnu nesre$u,

voi!o524 i cesta/4.

a" # ovjeka, kao sudionika u prometu, mogu se uo!iti dvije osnovne skupine

elemenata koje su va"ne za sigurnost u prometu0

rva skupina obuhva$a elemente koji se odnose na trajne psihofizi!ke sposobnosti

odnosno na osobine li!nosti, a to susposobnost, znanje i spretnost.

6ruga skupina obuhva$a elemente koji se odnose na privremena stanja organizma to

nastaju pod utjecajem umora, alkohola, droga, lijekova, bolesti i sl 7pogrene odluke i

procjene.

b" $oi!o:

aktivni elementi sigurnosti0 ko!nice, upravlj. mehanizam, gume, svjetlosni i signalni

ure*aji, konstrukcija sjedala, retrovizori, vibracije i buka,

pasivni elementi sigurnosti0 koljka vozila, vrata, sigurn. pojasevi, nasloni za glavu,

airbag, odbojnik..

c" %esta: 8 zna!ajke ceste kao !imbenika sigurnosti ubrajaju se0 trasa ceste, tehni!ki

elementi ceste, stanje kolnika, oprema ceste, rasvjeta, raskri"ja, utjecaj bo!ne zapreke i

odr"avanje ceste. Ove zna!ajke bitno utje!u na stvaranje uvjeta za nastanak prometne nesre$e.

%ajve$i broj prometnih nesre$a u kojima su sudjelovali mladi voza!i dogodio se na ravnim

dijelovima ceste, na raskri"jima i u zavojima. #e$ina nesre$a se deava na suhim i !istim

kolnicima, a manji broj na mokrim i skliskim. %eki od razloga koji pove$avaju rizik nastanka

prometne nesre$e su0 velika ote$enja kolnika s udarnim rupama, radijusi zavoja koji ne

odgovaraju ra!unskim brzinama za prometnicu, izostanak najave opasnosti, nepravilno i

nepropisno postavljena prometna signalizacija, 9uma: nepravilno i nelogi!no postavljenih

znakova, signalizacija postavljena tijekom cijele godine (npr. znak poledica koji gubi zna!enje

u stvarnim uvjetima), oznake na kolniku neuskla*ene s signalizacijom i sli!no. akve situacije

!esto zbunjuju mlade neiskusne voza!e i pridonose stvaranju uvjeta koji za posljedicu imaju

nastanak prometne nesre$e.

d" imbenik promet na cesti


3/43

organizacija prometa 7 prometni propisi i tehni!ka sredstva za organizaciju prometa;

prometna signalizacija

upravljanje prometom 7 na!in i tehnika upravljanja; u zimskim uvjetima, u tunelima i

sl.)

kontrola prometa 7 kontrola te ispitivanje i statistike prometnih nesre$a, &O'

provodi M8 i inspekcija prometa

e" &ncidentni imbenik 7 nenadane pojave na kolniku i u prometu0 atmosferske

prilike, trag ulja, divlja!... ).

'. Kako ovjek kao imbenik sigurnosti prometa mo(e posredno i!i neposredno

utjecati na sigurnost prometa)

O$*+K , voza! 7 kao sudionik u prometu, mogu se uo!iti dvije osnovne skupine

elemenata koje su va"ne za sigurnost u prometu0

rva skupina obuhva$a elemente koji se odnose na trajne psihofizi!ke sposobnosti

odnosno na osobine li!nosti, a to susposobnost, znanje i spretnost.

6ruga skupina obuhva$a elemente koji se odnose na privremena stanja organizma to

nastaju pod utjecajem umora, alkohola, droga, lijekova, bolesti i sl 7pogrene odluke i

procjene.

O$*+K 5 znanstvenik, istra"iva!, planer, projektant, nadzorni in"enjer, tehnolog,

organizator prometnog procesa, izvo*a! radova na postavljanju prometne signalizacije i

opreme;

O$*+K , stru!njaci,administrativni slu"benici

roblem0 daju ili uskra$uju na!elne suglasnosti, suglasnosti i odobrenja na prometna

rjeenja koja unapre*uju stanje sigurnosti;

izdaju ili uskra$uju izdati lokacijske i gra*evne dozvole

naru!uju projekte ili ne "ele naru!iti izradu odgovaraju$ih istra"ivanja i projekata

piu rogramske i rojektne zadatke koji !esto ne poga*aju bit rjeavanja problema

realiziraju ili odga*aju i odbijaju realizaciju mjera za unapre*enje stanja sigurnosti

+


4/43

naj!e$e se slijepo dr"e slova pisanih zakona i propisa, a zatvaraju o!i pred svim

novim istra"ivanjima znanstvenika i stru!njaka

oni su =postavljeni> na ta mjesta na najrazli!itije na!ine, a najmanje na temelju svojeg

znanja, iskustva i stru!nosti

roblem kadrovskog potencijala =prometnih stru!njaka>. Osobe koje su u hijerarhiji

administracije trebali bi biti vrhunski stru!njaci sa puno prethodnog iskustva.

-. Sigurnost cestovnog prometa prema osta!im vidovima omjeri

8potreba automobila kao transportnog sredstva ima niz prednosti u odnosu na druge

grane transportnih sredstava 7 mobilnost, dostupnost, od vrata do vrata, laka obuka,

mogu$nost privatnog posjedovanja. %egativne posljedice 7 nedovoljan stupanj sigurnosti

prometa i visok stupanj u!e$a u zaga*ivanu okolia, neobnovljivi izvori, zakr!enja gradova i

dionica prometne mre"e. ?izik stradanja u cestovnom prometu najve$i je u odnosu na druge

prometne sustave0

1 : /' : 1-2 : 02 :P::%"

0. Koe4icijent sigurnosti

rema statisti!kim podacima ustanovljeno je da na opasnim mjestima dolazi, do

naglog smanjenja brzine vo"nje te se na temelju toga mo"e odrediti koeficijent sigurnosti0

Ks5$s6$

gdje je0

#5brzina kojom se mogu kretati vozila na dijelu ceste ispred opasanog mjesta;

#s5brzina kojom se zbog sigurnosti vo"nje mogu kretati vozila na ulazu u opasnu

dionicu ceste

%a osnovi odre*enog koef. sigurnosti @s se mogu razvrstati opasna mjesta prema

stupnju opasanosti na cestovnoj mre"i0

Koe4. sigurnosti Ks Stupanj opasanosti

A,B #rlo opasno

,B5,C Opasano

,C5,1 Malo opasano

B


5/43

,15/, %ema opasnosti

7. Prob!em sigurnosti

roblem sigurnosti u naoj zakonskoj regulativi, postavkama komore i projektnojpreksi.

problem sigurnosti prometne gra*evine se u zakonskoj regulativi tretira samo iz

aspekta stati!kog stabiliteta konstrukcije;

ovlateni imenovani recenzenti nisu stru!njaci koji se bave prometom;

prometni projekti ne idu na kakvu stru!nu recenziju;

ne zahtjeva se izrada studije sigurnosti prometa, kod projektiranja ne vodi se dovoljno

ra!una o sigurnosti;

prometni projekti trebali bi prethoditi gra*evinskom, ne izra*uju se, itd.

8. 9rendovi kretanja broja poginu!i na cestama ;


6/43

=. >to su du(na napraviti tije!a jedinica !oka!ne i regiona!ne samouprave prema

OS%P?a direktno je veano i bitno a sigurnost prometa)

ijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva

nadle"nog za unutarnje poslove, ure*uju promet na svom podru!ju i trebaju donijeti Odluku o

ureenju prometa na svom podru!ju, kojom se ure*uju uvjeti i pravila odvijanja prometa na

javno5proetnim povrinama u raduHOp$ini, te mjere za njihovo provo*enje. znimno, kada

se promet ure*uje na dijelu dr"avne ili "upanijske ceste, potrebna je i suglasnost ministarstva

prometa, a na temelju prometnog projekta i i provedenog postupka izmjene postoje$eg

stanja ...

Odluka o ure*enju prometa mo"e biti izra*ena kao zaseban projektni zadatak, najbolje

da se radi paralelno sa izradomPrometne studije ili Projekta regulacije za odre*enu IJ', tako

da se usvojena rjeenja mogu implementirati u praksi kroz Odluku.

1/. Strate@ke i dopunske aktivnosti Aaciona!nog programa sigurnosti na cestama

%ovi %acionalni program sigurnosti na cestama donesen je za razdoblje od deset

godina i uskla*en je sa B. Kkcijskim programom za sigurnost cestovnog prometa zemalja

!lanica G8 i 6esetlje$em akcije 8%5a, te su u njega implementirana svjetska i europska

kretanja u podru!ju sigusnosti cestovnog prometa.

#izija programa je0 drasti!no smanjenje svih oblika stradavanja.

iljevi0 glavni cilj uskla*en je sa europskim, odnosno smanjiti broj poginulih u

prometnim nesre$ama za 24 u odnosu na stanje u


7/43

bili predstavnici ministarstva promet, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, pravosu*a, DK@,

#D, D i D8O.

Strate@ke aktivnosti Aaciona!nog programa su: smanjenje brzina vozila i potivanje

najviih doputenih brzina,zatita djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu,suzbijanjevo"nje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu,saniranje opasnih mjesta

Bopunske aktivnosti su: pove$anje razine tehni!ke ispravnosti vozila,unaprje*enje

prometne statistike i analize uporaba sigurnosnog pojasa i dnevnih svjetala na

vozilima,potivanje semaforskog svjetla

11. P!an i okvir programa osposob!javanja voaa

Osposobljavanje kandidata za voza!e je djelatnost koja se obavlja u op$em interesu, a

pretpostavlja jedinstveni nastavni proces koji se provodi prema propisanom programu i

obuhva$a slijede$e nastavne predmete0

rometni propisi i sigurnosna pravila ',

8pravljanje vozilom 8#, i

ru"anje prve pomo$i ozlije*enim u prometnoj nesre$i.

zvo*enje sadr"aja okvirnog programa treba kandidatu omogu$iti0

upoznavanje temeljnih propisa koji ure*uju odvijanje cestovnog prometa,

razvijanje svijesti o ponaanju u cestovnom prometu u skladu s prometnim propisima,

stjecanje navika primjene tehnika sigurne vo"nje i ve$e razine kulture ponaanja,

upoznavanje s prometnim pravilima i na!inom djelovanja sila tijekom vo"nje i

ko!enja,

upozanavnje s karakteristikama vozila na kojem se osposobljava,

nau!iti postupak dnevnog preventivnog pregleda i zna!enje tehni!ke ispravnosti voz.,

razvijanje vjetina i navika za sigurno upravljanje, potivanje prometnih propisa isigurnosnih pravila,

usvajanje na!ela defanzivne vo"nje, u!enje predvi*anja, prepoznavanje opasnosti,

racionalna i ekonomi!na vo"nja, svijest o o!uvanju okolia,

usvajanje temeljnih znanja i na!ela za pru"anje prve pomo$i i samopomo$i itd.

F


8/43

12. Citne mjere poduete a pobo!j@anje obuke i sigurnosti m!adi voaa i koje

mjere bi vi pred!o(i!i)

&a poboljanje sustava osposobljavanja mladih voza!a potrebno je stalno pronalaziti

nove i efikasne na!ine obuke u autokolama, uvoditi nove iHili provjerene modeleosposobljavanja.

1. Simu!atori vo(nje

'imulator vo"nje je skupo nastavno5tehni!ko sredstvo koje omogu$uje stjecanje

vjetina i navika upravljanja vozilom; omogu$uje vrlo realno do!aravanje prometnih situacija

i smatraju se vrlo efikasnim. stra"ivanja pokazuju da su oni koji su proli trening na

simulatorima u periodu prve dvije godine nakon dobivanja voza!ke dozvole, do"ivljavaju u

pola manje nesre$a od onih koji nisu. %eke od prednosti simulatora vo"nje va"ne u obuci

mladih voza!a su0

realni scenariji deavanja u prometu,

zahtjevne situacije koje uklju!uju upotrebu refleksa,

visok nivo slobode pri pronala"enju rjeenja i donoenja odluka,

mogu$nost ponavljanja situacija.

2. Prometni propisi i sigurnosna pravi!a kao iborni predmet u srednjim @ko!ama

Iedna od predlo"enih mjera za poboljanje stanja sigurnosti mladih voza!a u prometuje

uvo*enje nastavnog predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila kao izborni predmet u

srednjim kolama. &a o!ekivati je da bi se na taj na!in omogu$ilo mladim voza!ima stjecanje

trajnih i kvalitetnih znanja iz podru!ja cestovnog prometa, formiranje pozitivnih stavova o

prometu, omogu$ilo bi se postizanje vieg nivoa prometne kulture, upoznali bi rizi!na

ponaanja u prometu i opasnosti koje proizlaze iz takvih ponaanja.

3. Optima!ni proces obuke m!adi voaa

Knaliziraju$i probleme koji se javljaju u toku osposobljavanja mladih voza!a i

naj!e$e uzroke nastanka prometnih nesre$a predlo"en je optimalni proces obuke mladih

voza!a koji se temelji na postoje$em modelu, a uklju!uje sljede$e izmjene0

/. stro"a selekcija kandidata za voza!e koja bi uklju!ivala zahtjevnije lije!ni!kepreglede,

1


9/43


10/43

E. zanoenje

/. vo"nja u suprotnom smjeru

//. udar u razdjelni otok na ulazu i izlazu

1'. Koja su tri naje@a naina kori@tenja topogra4ske ana!ie prometni nesrea sakratkim opisom)

1. Kartaprometnih nesre$a predstavlja kartu terena sa prometnicama odnosno ulicama

(grada, op$ine, naseljenog mjesta) na koju se nanose to$ke svake snimljene prometne nesre$e.

@arta se javlja kao bitan izvor o!igledne informacije ali kod analize na iroj teritoriji i kod

velike koncentracije nesre$a ona ne daje precizno odre*ivanje mjesta prometne nesre$e. &ato

se danas umjesto klasi!ne zidne karte koriste kompjuterski softveri za evidentiranje,analizu i

prikazivanje prometnih nesre$a.

2. Einijski gra4ikon , daljnjim razvitkom karte prometnih nesre$a javlja se linijski

grafikon; sastavlja se za odre*ene prometnice ili njene dionice odnosno u gradskom prometu

za odre*ene linije po kojima se obavlja I (autobusne, tramvajske ili linije metroa).

Mjerilo mo"e biti ve$e, a prikazuje prometne nesre$e preciznije po lokaciji, vrsti

posljedicama, smjeru kretanja vozila. @arte i linearni grafikoni omogu$uju identifikaciju

vrne koncentracije prometnih nesre$a pa samim tim i mjesta koja treba podvrgnuti daljnjem

istra"ivanju od strane odgovaraju$ih slu"bi.

3. Situacijski p!an7 @ao specifi!na mjesta koncentracije prometnih nesre$a, javljaju

se ukrtanje prometnica, gradski trgovi. opografsku analizu mjesta sa velikom

koncentracijom prometnih nesre$a najbolje je izvriti u obliku situacijskog p!ana koji zna!i

razvitak sheme pojedine prometne nesre$e. 'vaka prometna nesre$a nanosi se simbolom koji

pokazuje na!in kretanja sudionika, te"inu njenih posljedica, datum i vrijeme nastanka itd.

1-. Pokaate!j s!o(enosti prometnog vora ? iraunati stupanj s!o(enosti raskri(ja

m5niF3nuF-np

gdje je:

ni - broj toaka iskljuivanja iz prometnog toka;

nu - broj toaka ukljuivanja u prometni tok;

np - broj toaka presijecanja prometnog toka.

m G '/ jednostavno

'/ G m G 8/ srednje s!o(eno

/


11/43

8/ G m G 1-/ s!o(eno

m H 1-/ vr!o s!o(eno

@lasi!no !etverokrako raskri"je0 i1, u1, p/C

-etverokrako kru"no raskri"je0 iB, u B

@lasi!nom trokrako0 i+, u+, p+

@ru"no trokrako0 i+, u+

@lasi!nom !etverokrakom raskri"ju 6vije dvotra!ne ulice 7 jednosmjerne ulice0 i


12/43

ostoji /C konfliktnih to!aka.

18. >to je opasno mjesto na cesti kako se identi4icira i bog ega je bitno a sigurnost

prometa. Kako je de4inirano OI u ;< a kako u nekim drugim europskim em!jama

Opasno mjesto je objektivno utvr*ena incidentna cestovna lokacija na kojoj

doga*anje prometnih nesre$a nije posljedica slu!aja, ve$ sustavnog nedostaka u prometnom

okru"enju. Opasan cestovna lokacija ili crna to!ka je ono mjesto na cesti na kojem je rizik od

prometne nesre$e (i statisti!ki) zna!ajno ve$i nego na drugim sli!nim cestovnim lokacijama.

a identi4ikacijumetodologije se kre$u od od jednostavnog obilje"avanja mjesta sa

velikim brojem prometnih nesre$a do sofisticiranih tehnika u kojim se ocjenjuje o!ekivani

broj prometnih nesre$a i odre*uje potencijal za poboljanje sigurnosti.

8 ?D je postoje tri kriterija po kojima odre*ena mjesta ulazu u kategoriju opasnih

mjesta0

pod opasnim mjestom podrazumijeva se ono mjesto na kojem se u roku od tri godine

dogodilo /< proetnih nesre$a sa poginulim ili ozlije*enima,

na kojem se dogodilo /2 prometnih nesre$a bez obzira na posljedice, i

tri ili vie istovrsnih prometnih nesre$a se ozlije*enim ili poginulim osobama.

Justrija: Opasnim mjestom na cestama u Kustriji smatra se svako mjesto koje

ispunjava jedan od sljede$ih kriterija0

/


13/43

+ ili vie sli!nih prometnih nezgoda sa povrije*enima u roku od + godine i

koeficijent rizika ?k od najmanje ,1

2 ili vie prometnih nezgoda (uklju!uju$i i one samo sa materijalnom tetom)

sli!nog tipa tokom / godine

Banska 5 Minimalan broj prometnih nezgoda da bi se neko mjesto smatralo opasnim

je B nezgode u periodu od 2 godina.

Ajemaka 5 8 identifikaciji se koristi period od / ili + godine. Kko se koristi / godina,

mjesto se klasificira kao opasno ako je na njemu registrirano 2 prometnih nezgoda sli!nog

tipa, bez obzira na te"inu (uklju!uju$i nezgoda samo sa materijalnom tetom), pri !emu

du"ina mjesta nije ve$a od / m. Kko se koristi period od + godine, opasnim mjestom smatrase svako mjesto na kome je registrirano 2 ili vie nezgoda sa povrije*enima ili + ili vie

nezgoda sa teko povrije*enima....itd.

1=. >to treba ueti u obir pri poku@aju identi4iciranja opasni mjesta na cestama

ri bilo kom pokuaju identificiranja opasnih mjesta, trebalo bi uzeti u obzir sljede$e0

N period analize bi trebao biti dovoljno dug, da bi se utvrdili faktori nezgoda. 8tvr*eno

je da u ve$ini slu!ajeva period od +52 godina garantira pouzdanost analize;

N na mjestima, gdje su se desile iznenadne promjene u stopama nezgoda, korisno je

analizirati kratak vremenski period u trajanju od jedne godine ili manje, da bi se utvrdili

specifi!ni razlozi i mehanizmi koji prouzrokuju nezgode;

N da bi se izbjegla neravnomjernost izazvana sezonskim promjenama, va"no je da se

promatranja izvode nekoliko godina;

N nakon !etiri ili pet godina kanjenja, podaci o nezgodama iHili odr"avanju mo"da nebi prikazali stvarno stanje ceste i prometa ili razvoja bliskih aktivnosti i ponaanja korisnika,

itd. &bog toga, ukoliko je mogu$e, va"no je koristiti dva perioda analize. rvi period u

trajanju od tri do pet godina, kojim se osigurava pouzdanost uzorka, i drugi period u trajanju

od jedne godine, koji $e omogu$iti otkrivanje promjena u broju nezgoda izazvanih zbog novih

faktora.

/+


14/43

SAOS9 K2

2/. OSAO$A+ KOA%+P%&*+

Osnovni kriteriji koji se uimaju u obir pri igradnji prometnog vori@ta:

sigurnost vo(nje ? mo"e se pove$ati pravilnim izborom oblikovanja kri"anja i

standarda gradnje u ovisnosti o prometnom optere$enju, rangu ceste, ra!unskoj brzini,

kapacitetu, ekonomi!nosti i sigurnosti vo"nje.

kapacitet ? se odre*uje prema broju vozila to u stanovitom vremenskom intervalu

prolaze prometnim !voritem. rora!un kapaciteta treba obaviti za prometna !vorita u istoj

razini. &a !vorita u vie razina mjerodavan je kapacitet u podru!ju izmjene trakova.

ekonominost ? odre*uje se trokovima gradnje, potrebnim prostorom, vrijedno$u

zemljita, duljinom odsjeka vo"nje, utrokom goriva, vremenom putovanja, trokovima

odr"avanja itd.

estetski ig!ed ? pri vo*enju trase treba uzeti u obzir topografske i gra*evinske

okolnosti, oblik krajolika i uklapanje trase u okolicu.

uk!apanje u ukupnu cestovnu mre(u ?prometno !vorite mora se uklopiti u ukupnu

prometnu mre"u s time da se zadr"e osnovne zna!ajke prometnica.

21. Ba bi prometno vori@te ima!o odreDenu sigurnost pri protjecanju prometnitokova pri projektiranju treba ueti u obir etiri osnovna nae!a:

vid!jivost ? kad se pribli"uje nekom !voritu, svaki ga voza! mora pravodobno uo!iti i

prilagoditi na!in i brzinu vo"nje. Osiguravanjem dobre vidljivosti se posti"e pomo$u

odgovaraju$e signalizacije i rasvjete.

preg!ednost ?!vorite mora biti pregledno da bi voza! mogao pravodobno procijeniti

prometnu situaciju. osti"e se pravokutnim ulijevanjem prometnih tokova,

izbjegavanjem smetnji koje spre!avaju vidljivost, dobrom rasvjetom i sl.

pri!agod!jivost ? !vorite treba biti rijeeno to jednostavnije. o se posti"e

izbjegavanjem vijugavih vo"nji, pregledno$u, ispravnim i pregledno obilje"enim

prometnim trakovima, dobrom rasvjetom i sl.

protonost ? posti"e se prilago*ivanjem !vorita uvjetima vo"nje. %a !voritu ne

smije biti vie izmjena smjera nego to to zahtijeva njegov oblik. 'mjer vo"nje mora

se nastaviti, pomogu$nosti, iza !vorita. -vorite mora biti dobro obilje"eno radi

boljegopti!kog vo*enja prometnih tokova.

/B


15/43

22. Aa vori@tima cesta i u!ica bivaju se brojne radnje koje urokuju sukobe

prometni tokova to su:

isplitanje (izlijevanje),

uplitanje (ulijevanje), preplitanje i

kri"anje.

23. #SPO;+BCJ K;#A&< & KEJS&A&< ;JSK;&*J

Prednost jednotrani kru(ni raskri(ja je (u usporedbi s klasi!nim trokrakim i

!etverokrakim raskri"jima) u eliminaciji konfliktne povrine i konfliktnih to!aka presijecanja

i preplitanja kao i smanjenje broja konfliktnih to!aka ulijevanja i izlijevanja.

@od kru"nog raskri"ja isklju!ena je potpuno konfliktna to!ka kri"anja prometnih

tokova; to je i najopasnija konfliktna situacija na raskri"ju radi koje nastaju nesre$e sa

najte"im posljedicama (frontalni i bo!ni sudari). %pr. kod klasi!nog trokrakog raskri"ja

imamo ukupno E konfliktnih to!aka, a kod isto takvog raskri"ja rijeenog kru"nim tokom,

ukupan broj konfliktnih to!aka iznosi C.

2'. P;O*+K9&;JA*+ ;JSK;&*J # ;J&A&

;amak raskri(ja

8!estalo postavljanje raskri"ja umanjuje kvalitetu odvijanja prometnih tokova u

glavnom pravcu kretanja. ' druge strane, preveliki razmak dovodi do neravnomjernog

optere$enja cestovne mre"e.

inimalne udaljenosti raskri!ja

# (kmHh) 2 C F 1 E /

8daljenost /B /F


16/43

ostavljanje raskri"ja na nedovoljno preglednim odsje!cima glavnog pravca kao to su

horizontalne krivine radijusa ?A


17/43

Preg!ednost u raskri(ju

%ajpovoljniji uvjeti za izvedbu raskri"ja su plitki nasipi. &bog sigurnosti uvjetovanoj

preglednosti raskri"ja se ne bi smjela postavljati u usjecima ilineposrednoj blizini mostova i

tunela, ili se mora osigurati povrinska preglednost koja je oslobo*ena svih vizualnih zapreka.

reglednost se odre*uje s obzirom na dva tipa raskri"ja, odnosno dva na!ina ulaska

sporednog toka u zonu raskri"ja0

J. ?askri"ja s znakom sporedne ceste 5 vozilo mo"e u$i u raskri"je bez zaustavljanja

C. ?askri"ja kontrolirana stop znakom 7 vozilo se obavezno mora zaustaviti.

9ipovi raskri(ja

' obzirom na va"nost cesta koje se kri"aju i pripadaju$a prometna optere$enja

razlikuju se tri osnovna tipa raskri"ja u razini.

5 9&P 1 predstavlja najjednostavniji oblik raskri"ja bez posebno ure*enih pristupa.

6ovoljno je osigurati preglednost i postaviti osnovnu signalizaciju. @oristi se kod spoja

lokalnih cesta s malim prometnim optere$enjem.

5 9&P 2 odgovara malom do srednjem prometnom optere$enju kog kojih u!e$e lijevih

kretanja ne prelazi /4. zvodi se s kapljastim otokom za kanaliziranje prometnih tokova.

5 9&P 3predstavlja najslo"eniji tip i primjenjuje se kod spoja va"nijih cesta s velikim

prometnim optere$enjem. Obavezno je izvo*enje dodatnih trakova za lijevo i desno skretanje

na glavnom pravcu te fizi!ko kanaliziranje tokova na privozima sporednog pravca.

2-. AJP#9%& J P;O*+K9&;JA*+ P;OI+9AO SAO S#$;+I+AO

K;#AO ;JSK;&*J

$oDenje pri!ani cesta u raskri(je mora biti to bli"e pravom kutu. ravilno

priklju!ivanje vozila u kru"ni tok posti"e se izborom ulazne krivulje primjerene veli!ine.

angencijalno vo*enje ulaza uzrokuje nerazumljivost pravila o prvenstvu prolaza u kru"nom

raskri"ju, velike vrijednosti brzina na ulazima, nepregledno ula"enje vozila u kru"no raskri"je

/F


18/43

i nalete vozila. angencijalno vo*enje izlaza iz kru"nog raskri"ja ujedno zahtijeva viestruko

okretanje upravlja!kog kola motornih vozila i uzrokuje veliku pokrivenu povrinu.

9ok ceste na du!joj dionici; postupnim smanjenjem polumjera kru"nih lukova u

slijedu posti"e se postupno smanjenje brzine pred kru"nim raskri"jem, a time i otklanjanje

mogu$nosti voza!eva prekasnog uo!avanja kru"nog raskri"ja i mogu$ih naleta vozila. ravac

kao element trasiranja na duljoj dionici pred kru"nim raskri"jem nije zabranjen, ali se ne

preporu!uje.

>irina u!aa u raskri(je i du!jina pro@irenjaL oblik je tog prostora od iznimnog

zna!enja, kako zbog prometne sigurnosti (vo"nja najmanjom mogu$om brzinom i !ekanje na

prazan prostor za uklju!ivanje u kru"ni tok) tako i zbog propusne mo$i (vremenske praznine).

akriv!jenost krivu!je vo(nje kro kru(no raskri"je mora imati oblik dvostruke '

krivulje koju !ine tri polumjera uskla*enih vrijednosti. #e$a zakrivljenost krivulje zna!i

manju brzinu vo"nje na ulazu i ve$i stupanj prometne sigurnosti kru"nog raskri"ja.

>irina i!aa i kru(nog raskri(ja 5 jedna od glavnih pretpostavki prilikom prora!una

propusnosti ulaza je da se promet neometano izlijeva iz raskri"ja. 6a bi se to postiglo mora

biti izlaz dovoljne irine.

#!ana i i!ana krivu!ja; #eli!ine izlaznih krivulja ovise o veli!ini kru"nog raskri"ja,

broju prometnih trakova u kru"nom toku i obliku razdjelnog otoka. #eli!ine izlaznih krivulja

moraju uvijek biti ve$e od veli!ina ulaznih krivulja, a samo u iznimnih slu!ajevima mogu biti

jednake.

Preg!ednost u kru(nom raskri(ju ? glavna pravila koja treba zadovoljit sa stajalita

zaustavne preglednosti su0

a) u kru"nim raskri"jima u urbanoj okolini voza!u mo"e biti omogu$ena preglednost

do suprotnog izlaza, ali to nije obvezno;

b) u kru"nim raskri"jima izvan urbane okoline voza!u mora biti onemogu$ena

preglednost do suprotnog izlaza iz kru"nog raskri"ja, to se posti"e izdizanjem sredinjegotoka.

ored zaustavne preglednosti potrebno je ostvariti preglednost i u sljede$im

slu!ajevima0

reglednost ulijevo

-elna preglednost na ulazu

reglednost na kru"nom kolni!kom traku

reglednost do pjea!kih prijelaza

/1


19/43

Pje@aki prije!ai i prije!ai a bicik!iste trebaju biti smjeteni izvan kru"nog

raskri"ja za duljinu jednog do dva vozila 5nia za !ekanje. 6uljina ovisi o veli!ini kru"nog

raskri"ja odnosno o duljini razdjelnih otoka. Minimalna duljina mora biti B.2 m, a najve$a oko

/ m. zvedbom nie poboljava se sigurnost nemotoriziranih sudionika u prometu, a ujedno

se pove$ava i propusnost kru"nog raskri"ja, jer biciklisti i pjeaci u manjoj mjeri ometaju

uklju!ivanje vozila u kru"ni tok. Kko je u kru"nom raskri"ju jedan od dvaju ili vie prometnih

trakova namijenjen isklju!ivo za izlaz iz kru"nog raskri"ja, nia za !ekanje nije nu"na. 8

kru"nim raskri"jima u kojima nije mogu$e omogu$iti dostatnu preglednost ili je broj pjeaka

velik, pjea!ke prijelaze nije po"eljno izvoditi, problem prelaska pjeaka rjeava se

pothodnicima ili nathodnicima.

;adje!ni pje@aki" otoci moraju biti prilago*eni veli!ini kru"nog raskri"ja i "eljenoj

brzini u kru"nom raskri"ju. reporu!ljivo je da se na velikim kru"nim raskri"jima koriste

otoci oblika lijevka , a na malim kru"nim raskri"jima trokutastog oblika. Minimalna irina

razdjelnog otoka trokutastog oblika, na mjestu gdje ga presijeca prijelaz za bicikliste ili

pjea!ki prijelaz, je barem < m.

Povoni dio sredi@njeg otoka mora biti izveden tako, da vozila odvra$a od vo"nje po

njemu. otrebno je upotrijebiti grubozrnati materijali, granitne kocke , a ujedno takav da

omogu$uje prijelaz kota!ima autobusa i teretnih vozila. rijelaz s provoznog dijela sredinjeg

otoka na kru"ni trak potrebno je visinski odmaknuti (


20/43

@od horizontalne signalizacije potrebno je postaviti kru"ne strelice unutar kru"nog

kolni!kog traka, iako one nisu predvi*ene dananjim pravilnikom. ako*er bi bilo dobro

postaviti vertikalnie znakove i najavne strelica ispred ulaska u vietra!no kru"no raskri"je,

kojima se ozna!ava namjena trakova.

20. SAOSA& +E+I+A9& AJ +E*+A&KO , %+S9O$A&I

P;&*+EJ&IJ

%P;7 nazivamo mjesto prijelaza cestovne prometnice preko "eljezni!ke pruge. ?adi

velikih razlika u brzinama kretanja cestovnih i pru"nih vozila, njihovim masama, te naro!ito

zaustavnim putovima, to su mjesta vrlo opasna zbog mogu$nosti sudara. ' motrita

cestovnoga prometa osiguranje P?5a mo"emo podijeliti u < skupine 0

PJS&$AO (prometnim znakovima 5 KBF i KB1 5 Kndrijin kri"i i KBE 5 pribli"avanje

prijelazu ceste preko "eljeznicke pruge s branicima ili polubranicima)

JK9&$AO(ure*ajima za osiguranje cestovnih prijelaza 5 mehani!kim ure*ajima i

elektroni!kim ure*ajima).

%ajsigurniji na!in razdvajanja razina je gradnja nadvo"njaka ili podvo"njaka. 6ovoljna

razina sigurnosti posti"e se ugradnjom signalnih ure*aja koji obavjetavaju sudionike u

cestovnome prometu o pribli"avanju "eljezni!kog vozila.

27. $;S9+ AJP;J$J & I*+;+ J SI&;&$JA*+ P;OI+9J

Sustavne mjere su odre*ene prometnim ure*enjem to ga za cestu ili njen dio odredi

upravitelj ceste. rometno ure*enje sadr"i0

odre*ivanje smjera koji ima prednost te na!ina vo*enja prometa

ograni!enja uporabe cesta s obzirom na vrstu prometa

ograni!enje brzine

ure*enje prometa u mirovanju

odre*ivanje podru!ja smirenog prometa, podru!ja ograni!ene brzine i zone za pjeake

odre*ivanje drugih obaveza sudionika u cestovnom prometu

;egu!ativne mjerepredstavljau niz prometnih pravila koje definira &akon o sigurnosti

prometa. 8 praksi se odr"avaju u obliku primjerene prometne signalizacije.

#pooravajue naprave predstavljaju opti!ke i zvu!ne naprave za upozoravanje

voza!a da se pribli"ava podru!ju ograni!ene brzina.


21/43

&boine i p!at4orme su namjenjene prisilnom smanjenju brzine motoriziranih

sudionika. 8brajaju se me*u otrije mjere i postavljaju se na mjestima gdje se "eli voza!a

fizi!ki prisiliti na smanjenje brzine. 8!inak izbo!ina ovisi o obliku i u slu!aju uzastopnih

izbo!enja te me*usobnoj udaljenosti.

Su(enja i ragranienja smjerni voni trakova pripada u linijske mjere za

smirivanje prometa i veoma su uporabljivi u slu!aju kada dionicom ceste prolazi linija

gradskog autobusa ili je na dionici ve$i postotak teretnih vozila.

Smicanje osi ceste je linijska mjera za smirivaje prometa, upotrebljiva je kad na

dionici ceste te!e linija gradskog autobusa ili ve!i postotak teretnih vozila. #eoma je

u!inkovita upotreba u stambenim !etvrtima jer omogu$ava pove$anje broja parkirnih mjesta

uzdu" ceste.

28. P;OI+9AJ S&AJE&J%&*J & OP;+IJ %+S9+ # M#AK%&*&

SAOS9& P;OI+9J

rometni znakovi, signalizacija i oprema te turisti!ka i ostala signalizacija postavljaju

se na javnoj cesti na temelju prometnog projekta.

rometne znakove, signalizaciju i opremu cesta !ine0

prometni znakovi

prometna svjetla i svjetlosne oznake;

oznake na kolniku i drugim povrinama;

prometna oprema cesta,

signalizacija i oprema za smirivanje prometa;

uristi!ka i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima.

$+;9&KJEAJ S&AJE&J%&*J

rometne znakove !ine0 znakovi opasnosti; znakovi izri!itih naredbi; znakovi

obavijesti; znakovi obavijesti za vo*enje prometa; dopunske plo!e; promjenjivi prometni

znakovi;

B#E*&AJ S9;JA&%+ &S9OS9;JA&AO 9;OK#9J AJKJ OPJSAOS9&

Kutoceste, ceste za promet motornih vozila i ceste koje nisu ulice, irine kolnika F m i

vie 5 /


22/43

este irine kolnika 2 7 F m, uglavno gradske prometnice 5 E cm

Ostale ceste i gradske ulice 5 C cm

rometnice u tunelima i galerijama 5 C cm

rometnice sa umetnutim znakovima B cm


23/43

a@titne ograde

&atitna ograda je tehni!ka sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprije!iti

klizanje vozila s ceste, odnosno zadr"ati vozila skrenuta s kolnika. &atitna ograda se izra*uju

od !elika, betona (tip %eQ IerseR), ili kombinirano.a@tita ograda mora se postaviti0

7 u razdjelnom pojasu, ovisno o veli!ini prometa,

7 na cestovnom objektu,

7 kad je cesta na nasipu viem od +. m,

7 ispred opasnog mjesta (bo!ne opasnosti).

od !eli!nom zatitnom odbojnom ogradom podrazumijeva se tehni!ko sigurnosna

naprava !ija je svrha sprije!iti iskliznu$e vozila s kolnika ceste, odnosno prihvatiti i zadr"ati skolnika skrenuta vozila.

'uvremene cestovne prometnice pored svih karakteristika modernih prometnica koje

omogu$avaju postizanje ve$ih brzina kretanja vozila, mirnu i udobnu vo"nju, istovremeno

moraju pru"iti i maksimalnu sigurnost u prometu. Iedna od va"nih !imbenika je zatitna

!eli!na odbojna ograda na cestovnim prometnicama.

@KGO?IK G'G?8S

@OJ%@K

?K&6IG

J% OIK' OSIG@

Kutocesta i brza cesta D< 7 D/ D< D+ 7 D

Documents

Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado