Zin - zeleni magazin 006

zelenimagazin

broj 6· travanj 2012.·godina II.

inODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

AKTUALNO

Što donosi novi Zakon o otpadu

ODRŽIVI RAZVOJ

Baranja kao turistički brend

ŠTEDNJA ENERGIJE

Cementare zamjenjuju fosilna goriva

UPRAVLJANJE VODAMAUPRAVLJANJE VODAMA

SAVASAVA

MOJ STAVBiolog Goran Šafarek:

Očuvane rijeke Očuvane rijeke omogućuju razvoj omogućuju razvoj gospodarstvagospodarstva

HRVATSKO TRŽIŠTE ZELENE ENERGIJE

Mala snaga za velika Mala snaga za velika očekivanjaočekivanja

novi život za regionalnu žilu kucavicu

Aktualno. Točno. privredni vjesnikprivredni vjesnik

Tjedni gospodarski TV magazin

Gospodarski razgovori tjedno na vašoj televiziji

sptvutorak 21:45ponedjeljak 17:30 (REPRIZA)

VOX zadarsrijeda 20:45četvrtak 16:45 (REPRIZA)

Tv šibeniksrijeda 21:00nedjelja 22:30 (REPRIZA)

T V Š I B E N I K

Z1četvrtak 20:25

SBTVpetak 21:15

TV ISTRAutorak 22:30

VKTVsrijeda 22:00četvrtak 19:15 (REPRIZA)

TV JADRANčetvrtak 22:30

SRCE TVsrijeda 22:15

sptvčetvrtak 22:10 utorak 14:30 (REPRIZA)

VOX zadarsubota 22:10ponedjeljak 13:15 (REPRIZA)

Tv šibenikpetak 21:40subota 16:50 (REPRIZA)

T V Š I B E N I K

Z1četvrtak 19:55subota 7:30 (REPRIZA)

TV Novačetvrtak 22:10petak 15:00 (REPRIZA)

VTVutorak 22:45srijeda 13:30 (REPRIZA)

TV JADRANsubota 18:50

Cjelovito.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević

POMOĆNIK IZVRŠNE UREDNICE: Boris Odorčić

NOVINARI: Ratko Bošković, dr. Uroš Dujšin, Ray Fletcher, Jasminka Filipas, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Goran Šikić, Andrea Šalinović, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Ljiljana Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000, Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected]

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Shutterstock, Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak

Tel: +385 1 5600 001

Faks: +385 1 4846 656

E-mail: [email protected]

TISAK: SLOBODNA DALMACIJA d.o.o.

IMPRESUM

zelenimagazinin

E-mail: [email protected]

Fotografija na naslovnici:Ivica Brlić

ZELENO JE IN

06 • Slavimo Dan planeta Zemlje,

pamtimo Černobil

• Niži računi u 120 objekata

• Potpore za otpadne vode

• Zbrinut otpad s Belskog dola

• EKO sajam u Celju

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

08 Sava: novi život za regionalnu žilu

kucavicu

10 Hidroelektrane i ribe mogu zajedno

12 Vratit će se savske lađe – obnova plovnog

puta

14 Drava: sport i rekreacija na hrvatskoj

Amazoni

MOJ STAV

16 Biolog Goran Šafarek: Očuvane rijeke

omogućuju razvoj gospodarstva

OTPAD NIJE SMEĆE

22 Građani mijenjaju navike, komunalci

praksu

24 Bruxelles reciklira u bojama

26 Odbačeni tetrapak – tri korisne sirovine

33

08

38

4 | travanj 2012. | zeleni magazin

TRAVANJ 2012.SADRŽAJ

28 Zelena čistka tisuću divljih odlagališta

ZELENO PODUZETNIŠTVO

29 Zdravi plodovi zdrave zemlje

32 Korisna ljepota iz prirode

33 Pripravnost na sušu ublažava štete

34 Inovator Ivan Šimić: Zrno soli, more

mogućnosti

36 Zelena ili zlatna groznica u Fojnici

37 Sarajevski sajam dobrih šansi

ODRŽIVI RAZVOJ

38 Taksi za Better Place

40 Na dva kotača gradovi lakše dišu

42 Baranja postaje turistički brend

OBNOVLJIVI IZVORI

44 Mala snaga za velika očekivanja

47 Adria sol hvata sunce

48 Administracija nije uvijek “u hladu”

50 Krhki, a bez ugljika

ŠTEDIMO ENERGIJU

51 Čahure energetske učinkovitosti

52 Štedljivi čuvari tamnog neba

54 Energetski učinkoviti postaju

konkurentni

55 Neutralnim otpadom po fosilnim

gorivima

58 Natječaj za uređenje zagrebačkih pročelja

40

06

44

29

16

zeleni magazin | travanj 2012. | 5

6 | travanj 2012. | zelenimagazin

ZELENO JE IN

Od svih mjeseci u godini travanj je, može se reći, najzeleniji. Jer, osim što proljeće nakon

nekoliko mjeseci prirodi vraća zelenu boju, 22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje, a

26. travnja i Dan obnovljivih izvora energije.

Dan planeta Zemlje službeno je proglašen na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu

i razvoju u Rio de Janeiru koja je održana 22. travnja 1992. godine. Od tada se svake godine

nizom prigodnih manifestacija i akcija nastoji potaknuti svijest o tome da opstanak na

planetu ovisi o našem odgovornom ponašanju prema okolišu.

Istu ulogu ima i Svjetski dan obnovljivih izvora energije. On se obilježava u spomen

na veliku nuklearnu katastrofu koja se dogodila 26. travnja 1986. godine u ukrajinskom

Černobilu.

Voća na čelu AZO-a

Neven Voća novi je ravnatelj Agencije

za zaštitu okoliša (AZO). Do dolaska

u AZO radio je u Zavodu za poljo-

privrednu tehnologiju, skladištenje

i transport Agronomskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i danas

izvanredni profesor i nositelj dvaju

kolegija koji se bave proizvodnjom

biomase i biogoriva u poljoprivredi.

Po završetku osnovne i srednje škole

upisao je zagrebački Agronomski

fakultet. Nakon završetka poslijedi-

plomskog studija, na istome fakultetu

obranio je magistarski rad o proble-

matici proizvodnje biodizelskog goriva

u Hrvatskoj. Doktorski rad s temom

poboljšanja procesa proizvodnje

etanola kao biogoriva obranio je 2007.

godine.

IPARD potpore

Agencija za plaćanja u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju objavila

je 3. javni natječaj IPARD programa

za Mjeru 301 – Poboljšanje i razvoj

ruralne infrastrukture, koji je otvoren

do 30.travnja. Pravo sudjelovanja na

natječaju imaju općine i gradovi do

10.000 stanovnika, a prihvatljiva ula-

ganja odnose se na ona za lokalne i ne-

razvrstane ceste, toplane, kanalizaciju

i pročišćavanje otpadnih voda te protu-

požarne presjeke s elementima šumske

ceste. Najviša vrijednost prihvatljivih

izdataka za koje se može ostvariti

potpora po projektu je 405.000 eura

za ulaganja u nerazvrstane ceste i

protupožarne presjeke, 958.000 eura za

ulaganje u sustav kanalizacije i pogone

za pročišćavanje otpadnih voda te

toplane.

TRAVANJ - NAJZELENIJI MJESEC

Slavimo Dan planeta Zemlje, pamtimo ČernobilDok 22. travnja potiče na odgovoran odnos prema planetu, 26. dan istoga mjeseca podsjeća na černobilsku katastrofu

Pametan domITh ome rješenje Pametan dom - koncept modernog doma i ureda koji zbog svoje energetske učinkovitosti donosi znatne fi nancijske uštede, čak i do 30 posto, te omogućava povećanje sigurnosti i kvalitete borav-ka u prostoru, predstavljen je sredinom travnja u Zagrebu.

ITh ome rješenje u stambenom prostoru povezuje i

kontrolira gotovo sve tehničke sustave stanovanja, što

znači da je u domu ili uredu moguće putem mobitela

upravljati rasvjetom, utičnicama, grijanjem, klimom,

roletama, tendama, ali i nadgledati sigurnosni sustav.

i

zelenimagazin | travanj 2012. | 7

LENOVO SAVJETUJE

Kad računalo radi učinkovito...U skladu s predanosti prema zaštiti

okoliša, jedan od vodećih proizvođača

računala u svijetu Lenovo je ovoga

mjeseca predstavio 10 savjeta koji će

pomoći korisnicima uštedjeti energiju

prilikom korištenja računala. Među

ostalim ističe se kako korisnici mogu

podesiti osvjetljenje monitora. Jer, što

je osvjetljenje jače to računalo koristi

više energije. Zatim, mogu isključiti

screensaver. Na taj način, prema po-

dacima Agencije za očuvanje energije

(EPA), moguće je na godinu uštedjeti

između 25 i 75 američkih dolara. Ako

se pak računalo ne koristiti više od

dva sata, preporučuje se isključivanje

monitora. Alternativa isključenju raču-

nala je prebacivanja u stand-by način

rada. Također, savjetuje se punjače za

prijenosna računala, tablete ili mobi-

tele isključiti iz struje kada je uređaj

napunjen.

Očišćen Belski dolVaraždinski su učenici prikupili, a prva hrvatska MBO tvornica zbrinula otpad s izvorišta

NAJAVLJUJEMO

EKO sajam u Celju U slovenskom gradu Celju se od

15. do 18. svibnja održava 9. sajam

ekologije i zaštite okoliša EKO. Sajam

je namijenjen izlagačima čiji proizvo-

di pridonose održivom poslovanju i

gospodarstvu, koji promiču obnovljive

izvore energije te potiču bioraznolikost

i zaštitu prirode.

Na tom sajmu, koji

se održava svake

druge godine i

koji se prostire

na otprilike 1500

četvornih metara,

izravno i neizravno

izlagat će više od

70 tvrtki. Očekuje

se kako će sajam

imati oko 21.000

posjetitelja.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) potpisali su Pismo namjere ko-jim se HZZ i službeno uključio u proved-bu programa Vlade pod nazivom Dovesti svoju kuću u red (HIO program).

Ankica Paun Jarallah, v. d. ravnateljica

HZZ-a, tom je prigodom naglasila kako

se HZZ priključio HIO programu zbog

racionalizacije troškova i boljeg gospodare-

nja objektima koje koristi. „Od suradnje s

UNDP-om u provedbi navedenog progra-

ma očekujemo da će nam prenijeti osnovne

informacije i potrebna znanja kako bismo

u svojim objektima naučili što učinkovitije

koristiti energente te snizili troškove poslo-

vanja. S obzirom na to da HZZ svoju dje-

latnost obavlja u 120 objekata u vlasništvu

i u zakupu, ukupne površine od oko 31.000

četvornih metara, a koje koriste Središnja

služba, 22 područne službe i 96 ispostava,

nadamo se kako će provedba HIO progra-

ma omogućiti znatne uštede energije te us-

postaviti sustavno gospodarenje energijom

u svim tim objektima“, napomenula je.

HIO program je 2008. pokrenulo

Ministarstvo gospodarstva, rada i podu-

zetništva u suradnji s UNDP-om, u sklopu

projekta Poticanje energetske efi kasnosti

u Hrvatskoj. U gotovo četiri godine u

aktivnosti su se uključila sva ministarstva,

Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatska

banka za obnovu i razvitak, Sabor te Ured

predsjednika, a u 2012. godini započeta je

suradnja sa HZZ-om, Državnom geodet-

skom upravom, Državnim uredom za re-

viziju, Državnim zavodom za mjeriteljstvo,

Državnom upravom za zaštitu i spašavanje,

Ustavnim sudom i ostalim tijelima državne

uprave.

NASTAVLJA SE HIO PROGRAM

Niži računi u 120 objekata

akcije

Oko 1500 kilograma otpada s izvorišta

Belski dol skupili su u sklopu zelene akcije

u povodu Svjetskog dana voda učenici ne-

koliko varaždinskih škola. Otpad je prema

najstrožim europskim standardima zbrinut

u prvoj hrvatskoj tvornici za mehaničko-bi-

ološku obradu otpada Ekotime MBO R+ u

Brezju, koja djeluje u sastavu tvrtke T7 VIS.

S izvoršta Belski dol poboljšava se

kvaliteta vode u varaždinskom vodovodu,

a otpad je očišćen s područja dužine oko četiri kilometara. Okoliš će ostati u potpu-

nosti očuvan, jer otpad neće biti zakopan

u zemlju, već recikliran. T7 VIS će se i u

budućnosti uključivati u takve zelene akcije,

rekla je članica Uprave te tvrtke Jasmina

Prokop Tomić, jer primjerom žele pokazati

kako Varaždinci i stanovnici u okolici toga

grada žele živjeti u čistom okolišu ne ugro-

žavajući svoje zdravlje, ali i poručiti onima

koji bacaju otpad u prirodu da dvaput

razmisle prije nego što to učine. (S. P.)

CELJSKISEJEM

PIŠE Drago Živković[email protected]

Rijeka Sava najduža je desna pri-

toka Dunava i druga po dužini

od svih dunavskih pritoka, iza

Tise, ali daleko najbogatija po

količini vode u svom slivu. For-

mira se od dva planinska vodotoka - Save

Dolinke (lijevi vodotok) i Save Bohinjke

(desni vodotok). Od spoja tih dvaju vodoto-

ka, između slovenskih mjesta Lešća i Ra-

dovljice, do ušća u Dunav u Beogradu, Sava

teče 947 kilometara. Uračuna li se i dužina

njezine pritoke Save Dolinke, teče čitavih

990 kilometara, što je čini dužom i od Tise.

Na mjestu gdje se kod Beograda ulijeva u

Dunav, prosječni je protjecaj približno 1700

prostornih metara po sekundi, što znači

da Sava unosi u Dunav četvrtinu ukupnog

protjecaja vode na ušću.

Sava je stoljećima spajala narode, njome

se plovilo i trgovalo, na njezinim obalama

iznikli su veliki gradovi. U bivšoj Jugoslaviji

Sava je bila uvjerljivo najduža rijeka koja je

cijelim svojim tokom prolazila kroz tadaš-

nju državu, a od njezina raspada trećinom

toka čini granicu između Hrvatske i BiH.

Tijekom rata i u poraću kao granična je

rijeka u velikoj mjeri zanemarena, plovni

MEĐUDRŽAVNA SURADNJA KLJUČ JE GOSPODARSKOG RAZVOJA I ZAŠTITE NAŠEG NAJVEĆEG RIJEČNOG SLIVA

SAVA: novi život za regionalnu žilu kucavicu

NA SAVSKI SLIV OTPADA GOTOVO 80 POSTO UKUPNIH RESURSA SLATKE VODE NA PODRUČJU PET SAVSKIH ZEMALJA S OTPRILIKE 18 MILIJUNA STANOVNIKA

Projekt Ekonomska regija u slivu Save otvara nove poslovne prilike za poduzetnike iz 140.000 poduzeća, okupljenih u 17 regionalnih gospodarskih komora


EKOPOLITIKA I GOSPODARSVO

put je zapušten, a projekti iz područja ener-

getike i zaštite okoliša ostali su u zapećku.

Godine 2001. četiri pribrežne zemlje sa sliva

rijeke Save - Slovenija, Hrvatska, Bosna i

Hercegovina i SR Jugoslavija, čiji su sljednici

danas Srbija i Crna Gora - ušle su u proces

pregovora o upravljanju vodama u savskom

slivu, koji je doveo do zaključivanja okvir-

nog sporazuma 2002. godine. Nakon ratifi -

kacije, sporazum je stupio na snagu krajem

2004., čime je osnovana Međunarodna

komisija za sliv rijeke Save, skraćeno Savska

komisija. Čine je po dva predstavnika svake

potpisnice okvirnog sporazuma, pri čemu

svaka strana ima jedan glas. Sjedište Savske

komisije je u Zagrebu.

INTEGRACIJA PLOVIDBE I ZAŠTITEDva su osnovna cilja Savske komisije.

Prvi je uspostavljanje međunarodnog

režima plovidbe na Savi i njezinim plovnim

pritokama, što podrazumijeva uspostav-

ljanje uvjeta za sigurnu plovidbu. Drugi je

uspostava održivog upravljanja vodama, što

podrazumijeva suradnju u upravljanju

vodnim resursima, uključujući integralno

upravljanje površinskim i podzemnim izvo-

rima voda. Zadaća je komisije i poduzima-

nje mjera za sprječavanje ili ograničavanje

opasnosti, smanjivanje i uklanjanje štetnih

posljedica, uključujući posljedice od popla-

va, opasnosti od leda, suša i incidenata koji

obuhvaćaju tvari štetne po vodu.

Iako slične međunarodne organizacije

postoje i za druge velike rijeke (poput

Dunava i Rajne), specifi čnost Savske

komisije je u integraciji plovidbe i zaštite

okoliša unutar jedne institucije, što joj daje

najširi opseg odgovornosti među riječnim

komisijama. Savska komisija ima i kapacitet

za donošenje odluka u sektoru plovidbe

i za davanje preporuka u svim ostalim

pitanjima. Osim okvirnog sporazuma, u

slivu rijeke Save zaključeno je više multila-

teralnih i bilateralnih sporazuma između

savskih zemalja.

TRI CIKLUSA UPRAVLJANJAPrvi ciklus upravljanja riječnim slivom

trajat će do 2015. godine, drugi do 2021.

godine, a treći do 2027. godine. Sliv rijeke

Save glavni je sliv jugoistočne Europe s uku-

pnom površinom od 97.713 četvornih ki-

lometara, što je osmina sliva rijeke Dunav.

Uz iznimku Srbije, sliv Save obuhvaća od 45

posto do 70 posto površine ostalih četiriju

zemalja, a savski vodni resursi čine gotovo

80 posto ukupnih resursa slatke vode u

tim zemljama. Broj stanovnika pet zemalja

u slivu Save iznosi približno 18 milijuna,

od čega polovina živi na području samog

sliva. Riječ je o području na kojem posluje

oko 140.000 poduzeća okupljenih u 17

gospodarskih komora. Sve te komore su

2007. u Šapcu potpisale protokol o regio-

nalnoj suradnji, kojim je utemeljen projekt

Ekonomska regija u slivu Save. Poduzetnici

su se tako okupili oko zajedničkih ciljeva

razvoja ekonomskih odnosa, infrastrukture,

zaštite okoliša, razvoja turizma i poveziva-

nja znanosti i gospodarstva. Jedan od prvih

projekata koji je Ekonomska regija razvila

sa Savskom komisijom je razvoj nautičkog

turizma. Objavljen je i vodič koji uz obilje

informacija o turizmu na Savi sadrži i

nautičke karte cijelog savskog toka s infor-

macijama o plovnom putu, smještajnim i

ugostiteljskim kapacitetima, kapetanijama,

lukama i privezištima.

PODUZETNICI SU SE OKUPILI OKO ZAJEDNIČKIH CILJEVA RAZVOJA EKONOMSKIH ODNOSA, INFRASTRUKTURE, ZAŠTITE OKOLIŠA, RAZVOJA TURIZMA I POVEZIVANJA ZNANOSTI I GOSPODARSTVA

Sliv rijeke Save poseban je i po iznimnoj pejzažnoj raznolikosti. Duž Save ima područja gdje su plav-

ne ravnice i dalje netaknute, naročito u središnjem dijelu sliva, koji karakterizira mozaik prirodnih

plavnih ravnica i kulturnih pejzaža, formiranih obrascima tradicionalnih metoda iskorištavanja ze-

mljišta. Savu se može smatrati jednim od „krunskih dragulja” europske prirode, zbog čega je i oda-

brana kao jedno od glavnih područja u Paneuropskoj Strategiji biološke i pejzažne raznolikosti Vi-

jeća Europe.

Središnji dio sliva Save uključuje najveći kompleks aluvijalnih bjelogoričnih šuma hrasta i jasena ne

samo u Europi već i u zapadnoј palearktičkoj ekozoni. Aluvijalne šume jedan su od najdragocjeni-

jih, ali i jedan od najugroženijih tipova staništa u Europi. One igraju vitalnu ulogu u filtraciji i čišće-

nju vode, ponovno pune podzemne vode i sprječavaju eroziju. Sliv rijeke Save, također, obuhvaća

165 područja važnih za očuvanje bioraznolikosti, osam nacionalnih parkova, tri parka prirode

i sedam vlažnih staništa od međunarodnog značenja.

TIJEKOM RATA I U PORAĆU KAO GRANIČNA RIJEKA SAVA JE UVELIKE ZANEMARENA, PLOVNI PUT JE ZAPUŠTEN, A PROJEKTI IZ PODRUČJA ENERGETIKE I ZAŠTITE OKOLIŠA OSTALI SU U ZAPEĆKU

Krunski dragulj europske prirodeVITALAN SREDIŠNJI DIO SLIVA

Foto

: Ivica

Brlić

upravljanje vodama

dossier:


Ključni je strateški dokument u

međunarodnoj suradnji na ri-

jeci Savi, na području održivog

upravljanja vodnim resursima,

Plan upravljanja slivom rijeke

Save. U savskom slivu postoji 556 naselja

većih od 2000 stanovnika. Otpadne vode se

ne prikupljaju i ne tretiraju u 227 naselja,

od čega je osam većih od 10.000 stanovni-

ka, dok 255 naselja ima nedovoljne kapa-

citete prikupljanja i obrade otpadnih voda.

Prema najskromnijem scenariju Plana, do

2015. bit će izgrađeno ili nadograđeno 65

pročistača otpadnih gradskih voda, od čega

14 u Hrvatskoj. Prema najambicioznijem

scenariju, bilo bi izgrađeno 408 pročistača

u slivu Save, od čega 74 u Hrvatskoj, čime

bi se osiguralo prikupljanje i obrada svih

gradskih otpadnih voda u naseljima većima

od 2000 stanovnika.

NAJVEĆI ZAGAĐIVAČI Preliminarni popis proveden tijekom

izrade Plana identifi cirao je 1096 industrij-

skih poduzeća u slivu Save. Velike količine

industrijskih otpadnih voda iz 266 indu-

strijskih pogona ispuštaju se u javnu kana-

lizaciju ili u okoliš bez ikakve ili s nedovolj-

nom predobradom. Od 139 identifi ciranih

značajnih izvora onečišćenja, najmanje ih je

39 koji ispuštaju vodu bez ikakve obrade, ali

zbog nekompletnosti podataka, vjeruje se

da je broj mogućih onečiščivaća i veći.

Savu zagađuju i poljoprivrednici,

posebno nutrijentima iz gnojiva poput

dušika i fosfora. Devet podslivova (Bosut,

Glogovnica, Kolubara, Lonja, Sutla, Tinja,

Ukrina, Česma i područje direktnog sliva

JAVNA RASPRAVA O ODRŽIVOM UPRAVLJANJU SAVSKIM RESURSIMA

Hidroelektrane i ribe mogu zajedno

Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija trebale bi do kraja 2012. prihvatiti strateški plan upravljanja savskim slivom

UZORKOVANJE VODE PROVEDENO 2001. I 2007. POKAZALO JE DA JE AKUMULIRANJE TEŠKIH METALA U SAVI ZABRINJAVAJUĆE



Save) u visokom su riziku od onečišćenja

površinske vode primjenom gnojiva. Stoga

se predlažu mjere poput restrikcija primje-

ne gnojiva i herbicida te sadnje brzorastu-

ćih usjeva, ali i ekonomske mjere kao što su

trgovanje nutrijentima i porezi na neorgan-

ska gnojiva.

Uzorkovanje vode provedeno 2001.

i 2007. godine jasno je pokazalo da je

akumuliranje teških metala u Savi zabrinja-

vajuća pojava, koju treba dalje proučavati.

Posebno su visoke koncentracije kadmija

i olova. Kad je riječ o organskim tvarima,

najviše zabrinjava visoka razina dietilheksil

ft alata (DEHP), spoja koji se naširoko kori-

sti u deterdžentima i omekšivačima rublja.

Stoga se u Planu predlaže ograničavanje

sadržaja ukupnog fosfora u deterdžentima

za rublje, te poticanje prodaje deterdženata

za posuđe bez polifosfata.

USTAVE I RIBLJE STAZE

U slivu Save postoji 31 barijera (sedam

u Hrvatskoj), od kojih se osam nalazi na

samoj Savi, a 23 na pritokama. Od toga je

28 brana, ostalo su pregrade. Četiri brane

opremljene su ribljim stazama, dok dvije

brane hidroelektrana na Savi u Sloveniji

nisu prolazne za ribe. Ustava Trebež na

Lonji ima ustavu s ograničenom poveza-

nošću, dok će hidroelektrana Krško, koja je

trenutačno u izgradnji, imati i riblju stazu.

Ključna ruta za migratorne riblje vrste u

gornjem toku Save je prekinuta, što utječe

na razvoj samoodrživih populacija. Riblje

migratorne rute također su prekinute i na

mnogim pritokama. Planom se predviđa

izgradnja pomagala za migraciju riba i

obnovu njihovih staništa.

SPRJEČAVANJE POPLAVAZaštita od poplava većinom je bazirana

na obrambenim nasipima i retencijama.

Kako su nasipi jedan od glavnih uzro-

ka prekida kontinuiteta rijeke i staništa,

predlaže se kombiniranje izgradnje novih

nasipa s mjerama otklanjanja prekida kon-

tinuiteta. Konkretne aktivnosti su retencije

jugozapadno od Ljubljane, kao i očuvanje

postojećih retencijskih prostora Mokro

polje, Zelenik, Kupčina i Jantak te posebno

Parka prirode Lonjsko polje, koji je dobar

primjer povezivanja mjera kontrole poplava

s očuvanjem pejzaža. Hidrološke mjere koje

Plan predlaže uključuju ponovno povezi-

vanje rukavaca i plavnih područja, a jedini

aktualni projekt te vrste je Obedska bara u

Srbiji. Procjenjuje se da još 28 plavnih po-

dručja ima potencijal za ponovno poveziva-

nje sa Savom i njenim pritokama.

POTROŠNJA VODE Ukupna količina vode koja se koristi u

slivu rijeke Save je 4,1 milijarde prostor-

nih metara, od čega dvije trećine koriste

termoelektrane i nuklearne elektrane. Javna

vodoopskrba koristi 760 milijuna, poljopri-

vreda 600 milijuna, a industrija manje od

300 milijuna prostornih metara. Prosječno

korištenje vode po glavi stanovnika iznosi

238 litara po osobi u danu. Do 2015.

predviđa se porast korištenja vode 12 posto,

ponajviše zbog hidroelektrana.

ENERGETSKI KAPACITETI

Osim izgradnje protočnih hidroelektrana

u Sloveniji, koja je u tijeku, postoje planovi

za izgradnju četiri hidroelektrane od slo-

vensko-hrvatske granice do Zagreba (HE

Podsused – 41 MW; HE Prečko – 23.1 MW;

HE Zagreb – 19 MW; i HE Drenje – 37

MW), kao i planovi za 16 malih hidroe-

lektrana u Crnoj Gori. Ukupan kapacitet

18 postojećih hidroelektrana u slivu Save s

kapacitetom iznad 10 MW je približno 2400

MW. One u prosjeku proizvode 6400 GWh

električne energije godišnje.

Do 2015. planirano je povećanje insta-

liranog kapaciteta na 2800 MW, a godiš-

nje proizvodnje na 7700 GWh. Najveće

povećanje po instaliranom kapacitetu

planira Bosna i Hercegovina, gotovo 300

MW. U nacrtu Plana preporuča se da se

planiranje novih hidroelektrana ipak svede

na minimum, a hidroenergetski kapaciteti

razvijaju više kroz modernizaciju i nado-

gradnju postojeće infrastrukture. Sve nove

hidroelektrane bi trebale imati pomagala

za migraciju riba i poštovati minimalni

ekološki protjecaj.

Plan upravljanja slivom rijeke Save tre-

nutačno se nalazi u fazi javne rasprave, koja

završava u drugoj polovini travnja 2012.

Predviđeno je da će ga članice Okvirnog

sporazuma (Bosna i Hercegovina, Hrvatska,

Srbija i Slovenija) usvojiti krajem 2012.

Time će se uspostaviti uvjeti za provedbu

mjera s ciljem poboljšanja stanja voda i

vodnog ekosustava u slivu rijeke Save.

NAJAMBICIOZNIJI SCENARIJ PREDVIĐA DO 2015. GRADNJU 408 PROČISTAČA OTPADNIH VODA, OD KOJIH 74 U HRVATSKOJ ZA SVA NASELJA VEĆA OD 2000 STANOVNIKA

NOVE HIDROELEKTRANE TREBALE BI IMATI POMAGALA ZA MIGRACIJU RIBA I POŠTOVATI MINIMALAN EKOLOŠKI PROTJECAJ

OD SLOVENSKO-HRVATSKE GRANICE DO ZAGREBA PLANIRANA JE GRADNJA: HE PODSUSED – 41 MW; HE PREČKO – 23.1 MW; HE ZAGREB – 19 MW; I HE DRENJE – 37 MW


Unutarnje vode imaju višestru-

ke funkcije koje uključuju

prijevoz, vodno gospo-

darstvo, okoliš i turizam.

Najpoznatiji vid korištenja

unutarnjih vodnih putova je prijevoz tereta

i s tim u vezi manipulacije teretom u riječ-

nim lukama. Prijevoz unutarnjim vodnim

putovima je najsigurniji oblik prijevoza, a

pokazao se i ekološki prihvatljiviji i jeft iniji

od drugih. Ukupni vanjski troškovi prijevo-

za unutarnjim vodnim putovima trenutač-

no su 10 eura na 1000 tona po kilometru, u

usporedbi sa 35 eura za cestovni i 15 eura

za željeznički promet.

Uzimajući sve to u obzir, kao i vrlo

povoljan geopolitički položaj rijeke

Save, zemlje u njezinu slivu obve-

zale su se na održivi razvoj unu-

tarnje plovidbe. Rijeka Sava ima

sve preduvjete da uputpuni

cestovne i željezničke koridore,

kao i europsku mrežu vodnih

putova s fokusom na rijeku

Dunav.

INFRASTRUKTURA U LOŠEM INFRASTRUKTURA U LOŠEM STANJU STANJU

U doba bivše SFRJ, Sava nije bila otvo-

rena za međunarodni promet, ali ipak je

bila važan putni pravac. Prijevoz rijekom

Savom, uključujući Hrvatsku, Bosnu i

Hercegovinu i Srbiju, kretao se oko 9,5 mili-

juna tona 1982. godine. Nakon stupanja na

snagu Okvirnog sporazuma između država

ZAPOČELA OBNOVA PLOVNOG PUTA

Vratit će sesavske lađe



članica Savske komisije, Sava je otvorena

za međunarodnu plovidbu, ali raspad

Jugoslavije i gospodarski pad tijekom 80-ih

i 90-ih uzrokovali su veliko opadanje pri-

jevoza i plovidbe. Sava se tako trenutačno

gotovo i ne koristi za riječni promet.

Glavni razlozi takvog stanja su nedosta-

tak odgovarajućeg održavanja, što rezultira

lošim stanjem infrastrukture, potom loša

intermodalna cestovna i željeznička poveza-

nost, te uništena lučka i riječna infrastruk-

tura. Iako je plovni dio puta na Savi između

Siska i Beograda i na pet kilometara rijeke

Kupe umjerene kvalitete, ukupni uvjeti

plovidbe su slabi i nepovoljni, najviše zbog

ograničenoga gaza i širine plovnog puta

te oštrih riječnih zavoja koji ograničavaju

dužinu i širinu plovila i konvoja. Plovidbu

otežavaju i ograničena visina prolaza

ispod mostova, nedovoljno obilježavanje,

potopljena plovila ili objekti te prisutnost

neeksplodiranih sredstava.

OPTIMISTIČNE PROCJENEImajući u vidu loše stanje plovnog puta,

Savska komisija i zemlje u slivu rijeke Save

započele su intenzivne aktivnosti na obnovi

i razvoju vodnog puta između Beograda

i Siska. Proširenje plovnosti uzvodno od

Siska planira se za kasniju fazu u skladu

s razvitkom gospodarskih aktivnosti i

prometa.

U okviru obnove i razvoja plovidbe

dovršeno je nekoliko aktivnosti. Izrađen

je idejni projekt plovnog puta, dovršene

su predstudija i studija izvedivosti, kao i

studija zaštite okoliša za dio plovnog puta

od Brčkog do Siska. Osigurana su sredstva

za izradu glavnog projekta plovnog puta od

Siska do Beograda i izradu studije utjecaja

na okoliš za dio od Brčkog do Beograda.

Ponovno je uspostavljen sustav obilježa-

vanja plovnog puta na čitavoj dužini od

Beograda do Siska.

Tijekom izrade studije izvedivosti

potvrđene su potrebe i interes za kori-

štenje plovnog puta rijeke Save. Procjene

prometa nakon unaprjeđenja na klasu Va

nagovještavaju da bi u 2027. godini prijevoz

tereta mogao iznositi 20 milijuna tona duž

prometno najaktivnije dionice između

rijeke Dunava i luke Šabac, uzimajući u

obzir scenarij visokog rasta. Analiza isplati-

vosti pokazala je da je potpuno ekonomski

opravdano žurno obaviti radove na obnovi

radi unaprjeđenja infrastrukture plovnog

puta između Beograda i Siska. Studija izve-

divosti utvrdila je 21 dionicu plovnog puta

na kojima je potrebno izvesti hidrotehničke

radove, 20 dionica na kojima je potrebno

poboljšati uvjete plovidbe u zavojima, te

potrebu poboljšanja plovidbenih gabarita

na tri mosta. Ukupna vrijednost radova

procjenjuje se na oko 85 milijuna eura.

PRVO KOMERCIJALNI PRIJEVOZRijeka Sava nudi vrijedne razvojne i ko-

mercijalne mogućnosti, i može se, u skladu

s tim mogućnostima, podijeliti na dvije

glavne dionice. Prva dionica je Beograd-

Sisak, koja je ponajprije namijenjena

komercijalnom prijevozu. Druga dionica

je Sisak-Brežice, koja se može podijeliti

na dva dijela, dionicu Sisak-Rugvica, gdje

bi se mogao razviti komercijalni prijevoz,

i dionicu Rugvica-Brežice, gdje se fokus

neosporno treba staviti na razvitak vodnog

turizma.

Glavni je prioritet što prije osigurati ob-

novu komercijalnog prijevoza na rijeci Savi.

Države članice Savske komisije započele

su proces izrade glavnog projekta plovnog

puta, čiji se završetak očekuje 2013. ili 2014.

godine. To bi omogućilo početak radova na

obnovi plovnog puta u razdoblju između

2014. i 2015., a intenzivno se provode i

aktivnosti koje bi trebale osigurati fi nanci-

ranje tih radova.

S obzirom na složenu teritorijalnu

situaciju (plovni put je velikim dijelom u

graničnom području) i više izvora fi nanci-

ranja (EU, Svjetska banka), Savska komisija

osnovala je Odbor za monitoring i koor-

dinaciju implementacije projekta. Daljnje

aktivnosti bit će usmjerene na učinkovit

završetak nedostajućih studija i glavnog

projekta, te obavljanje radova na obnovi

vodnog puta.

Analiza isplativosti pokazala je ekonomski potpuno opravdanim žurno obaviti radove na obnovi i unaprjeđenju infrastrukture plovnog puta između Siska i Beograda

TROŠKOVI PRIJEVOZA UNUTARNJIM VODNIM PUTOVIMA TRENUTAČNO SU 10 EURA NA 1000 TONA PO KILOMETRU, U USPOREDBI SA 35 EURA ZA CESTOVNI I 15 EURA ZA ŽELJEZNIČKI PROMET

Integralna i multimodalna mreža prometnog sustava vodnog puta rijeke Save (vizija koncepcije) [2]

SAVA RIVER

DANUBE RIVER

Rhine – Main – Donau

Constanta(Port)

DANUBE RIVER

Corridor X (Road)Zagreb

Corridor Xb (Road)

Sarajevo

Corridor Vc (Road)

Ploce (Port)

Rijeka (Port)

Corridor Vb (Road)

Ljubljana

Corridor Vb (Rail)

Corridor Vc (Rail)

Brezice

Corridor X (Rail)

Corridor Vb (Rail)

Banja Luka

Sisak Belgrade

SlovanskiBrod

BosanskiBrod

Samac

Brcko

Sr. Mitrovica

Sabac

Mari me corridor

Mari me corridor

Mari me corridor

Split

Mari me corridor


PIŠE Goran [email protected]

Informiranje javnosti o područjima

Natura 2000., s primjerima dobre

prakse iz Europske unije, edukacija

djece i mladeži o posebnostima Drave

i prostora uz rijeku ciljevi su projekta

Drava-Natura 2000., a koji u Varaždinskoj,

Međimurskoj i Virovitičko-podravskoj

županiji provodi Savez udruga Dravska liga.

Natura 2000. najveća je koordinirana

mreža područja očuvanja prirode u svijetu.

U zadnjih 25 godina u Europi je uspostav-

ljeno oko 26.000 Natura 2000 područja

koja prekrivaju više od 850.000 četvornih

kilometara površine EU-a. Cilj mreže je

očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno

stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih

vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih

stanišnih tipova. „Kada Hrvatska postane

članicom Europske unije, svoju će bogatu

biološku i krajobraznu raznolikost uključiti

u tu nevjerojatnu mrežu i postati ključna

kockica u europskoj slagalici. Europska

unija se obvezala štititi biološku raznolikost

i do 2020. godine zaustaviti njezin gubitak.

Temelj te politike čine dva snažna propisa –

Direktiva o pticama i Direktiva o stani-

štima koje predstavljaju najambiciozniju

inicijativu ikada pokrenutu u cilju očuvanja

vrijednih staništa i vrsta u svim zemljama

članicama Europske unije“, objašnjava

voditeljica projekta Drava-Natura 2000 mr.

sc. Jasna Razlog Grlica.

Direktiva o zaštiti ptica obuhvaća oču-

vanje svih vrsta ptica koje se pojavljuju na

teritoriju država članica, te njihovih jaja,

gnijezda i staništa. Zaštitu, upravljanje i

kontrolu nad vrstama određuju pravila o

njihovom iskorištavanju, a ona obuhva-

ćaju sve ptice koje prirodno obitavaju na

PROJEKT DRAVA-NATURA 2000.

Sport i rekreacija na hrvatskoj

Amazoni

Cilj je projekta koji provodi Dravska liga spriječiti negativne posljedice promjena vodnog režima te istodobno omogućiti održiv razvoj turizma

NATURA 2000. NAJVEĆA JE KOORDINIRANA MREŽA PODRUČJA OČUVANJA PRIRODE U SVIJETU, A OKO 26.000 IH JE USPOSTAVLJENO NA VIŠE OD 850.000 ČETVORNIH KILOMETARA POVRŠINE EUROPSKE UNIJE



području EU-a. Cilj je Direktive o zaštiti

prirodnih staništa i divlje faune očuvati

biljne i životinjske vrste te stanišne tipove

od interesa za EU u povoljnom stanju.

Nacionalna ekološka mreža je novi meha-

nizam zaštite prirode propisan Zakonom o

zaštiti prirode. To je skup područja važnih

za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih

tipova na nacionalnoj i međunarodnoj

razini i uključuje područja Natura 2000.

Nacionalnu ekološku mrežu sačinjavaju

ekološki važna područja međusobno pove-

zana ekološkim koridorima.

NAJUGROŽENIJA VLAŽNA STANIŠTAProjekt Drava-Natura 2000 odobren je

Savezu udruga Dravska liga na natječaju

Ministarstva kulture iz područja zaštite

prirode, namijenjenom nevladinim udru-

gama. U provedbi projekta sudjeluju dipl.

ing. Dora Radosavljević (Udruga Franjo

Koščec iz Varaždina), dipl.ing. Ana Bajsić

(ZEO Nobilis iz Čakovca), Ivan Grlica

(Prirodoslovno društvo Drava iz Virovitice),

dipl. ing. Alenka Car (Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim prirodnim vrijedno-

stima na području Varaždinske županije)

i dipl.uč. Siniša Golub, (Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim prirodnim vrijedno-

stima Međimurske županije). Organizirana

su dva okrugla stola, u Varaždinu i Središču

ob Dravi, šest edukativnih radionica za

mlade i tri igraonice za djecu. Skupovima

su, osim aktivista iz nevladinih ekoloških

udruga, bili nazočni predstavnici jedinica

lokalnih uprava i samouprava, javnih usta-

nova, članovi lovačkih i ribičkih udruga,

studenti, učenici osnovnih i srednjih škola,

polaznici dječjih vrtića i ostali zainteresi-

rani građani. „Dugoročni ciljevi projekta

su razvoj sportsko-rekreativnih sadržaja i

održivog turizma te povezivanje prirodne

baštine s kulturnom ponudom naselja uz

Dravu“, kaže predsjednik Dravske lige Ivan

Darko Grlica.

Velika biološka i krajobrazna raznoli-

kost Mure i Drave te njihovog poplavnog

područja uspjela se razviti zahvaljujući

raznolikosti i velikom stanišnom bogatstvu.

Na području Regionalnog parka Mura-

Drava, prema Nacionalnoj klasifi kaciji

staništa, utvrđeno je 60 tipova od kojih

je 37 ugroženo i zaštićeno na europskoj

razini. Posebno su značajna vlažna staništa,

poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi

rukavci, napuštena korita i meandri strme

obale i sprudovi, koja su među najugroženi-

jima u Europi, a zaštićena su i u Hrvatskoj:

„Ugrožena su promjenom vodnog režima

koji je posljedica regulacije vodotoka,

onečišćenja vode, unošenja alohtonih vrsta

i drugim aktivnostima. U zadnjih 50 godina

usporedbom aerosnimaka iz pedesetih i

najnovijih satelitskih snimaka Drave od

slovenske granice do ušća Mure u Dravu

uočavamo značajne promjene“, kaže Ivan

Darko Grlica, koji s Prirodoslovnim druš-

tvom Drava iz Virovitice provodi monito-

ring ptica na Dravi od 2005. godine.

NEODRŽIVO UPRAVLJANJE VODAMARezultati šestogodišnjeg promatranja po-

kazuju vidljiv pad brojnosti ptica, posebno

bregunica, pčelarica, vodomara, štekavaca,

kulika, i čigri, koje gnijezde u okomitim

obalama, što ukazuje na neodrživi način

upravljanja vodama koji se danas provodi.

Iz povijesnih aerosnimki dobro su vidljivi

veliki šljunčani sprudovi na čitavom po-

dručju Drave od Slovenije do ušća Mure

koji su predstavljali tipičan riječni krajo-

braz, a danas su vrlo rijetki i znatno manjih

dimenzija. Daljnje provođenje regulacije ri-

jeka neminovno će dovesti do potpunog ne-

stanka najvrjednijih tipova staništa i vrsta

koje su uz njih vezane. Projektom Drava-

Natura 2000. to se želi spriječiti uzimajući

u obzir lokalne društveno-gospodarske,

kulturne i druge značajke i posebnosti.

NA PODRUČJU REGIONALNOG PARKA MURA-DRAVA, PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI STANIŠTA, UTVRĐENO JE 60 TIPOVA OD KOJIH JE 37 UGROŽENO I ZAŠTIĆENO NA EUROPSKOJ RAZINI

Direktiva nas obvezuje na mjere zaštite Dio područja rijeke Drave postat će dio EU

Natura 2000. Članak 6. Direktive o staništima

obvezuje zemlje članice da na svojim područ-

jima uspostave mjere zaštite. „To se najbolje

može postići izradom planova upravljanja za

svako područje zasebno ili u okviru drugih ra-

zvojnih planova. Svaka zemlja članica slobod-

na je sama izabrati metode i tip mjera koje će

poduzeti. No, kako god one bile određene,

zakonski, administrativno ili ugovorno, mora-

ju spriječiti bilo kakvo oštećivanje područja te

ga, ako se to pokaže nužnim, i obnoviti“,

kaže mr. sc. Jasna Grlica.


GORAN ŠAFAREK, BIOLOG, SAMOSTALNI ZNANSTVENI ISTRAŽIVAČ

RAZGOVARAO Goran [email protected]

O štetnosti regulacija rijeka,

potrebi očuvanja njihovih

prirodnih tokova, gradnji

hidroelektrana i održivom

razvoju uz riječne obale

razgovarali smo s biologom, samostalnim

znanstvenim istraživačem i publicistom

Goranom Šafarekom, velikim zago-

vornikom ekološkog turizma, turizma

promatranja ptica i održive poljoprivre-

de. Diplomirao je na Biološkom odsjeku

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u

Zagrebu, gdje se zaposlio kao znanstveni

novak. Radio je na znanstvenom istraži-

vanju fi toplanktona Jadranskog mora, kao

stručni suradnik za zaštitu okoliša Dravske

lige i na znanstvenom prstenovanju ptica

močvarica na Dravi kod Donjeg Miholj-

ca, Neretvi i Crnoj Mlaki. Sudjelovao je u

zaštiti vodozemaca na cestama Podravine,

projektu Hrvatski nacionalni monitoring

Jadranskog mora, restauraciji močvarnih

staništa uz Dravu, na predloženom projektu

UNESCO-vog Biosfernog rezervata Drava-

Mura i biološkoj inventarizaciji uz Dravu

pod vodstvom Svjetskog fonda za

zaštitu prirode (WWF). Sudjelovao

je u ekspedicijama Ande-Ama-

zona, Madagaskar, Kostarika, Venezuela,

Južna Afrika, Ekvador, Andamansko otočje

u Indijskom oceanu i Šri Lanka. Posljednjih

godina intenzivno istražuje rijeke Hrvatske.

Zašto se energetska strategija i dalje oslanja na gradnju hidroelektrana dok kli-matski modeli predviđaju sve manje kiše i snijega, a napredne tehnologija omogu-ćuje proizvodnju iz obnovljivih izvora? Često čujemo ‘neka struka to riješi’, ali to je

zamka. Povjeriti odluku struci, ide na mlin

energetskom lobiju, jer javnost očekuje da

struka bude energetska. Međutim,

hidroelektrane se grade na

rijeci, a popis struka

je ovdje poduži.

HEP odbija

moguć-

nost da u projektu sudjeluju i druge struke,

poput prostornih planera, agronoma,

biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih i

turističkih radnika... Regionalna energet-

ska autonomija, energetska učinkovitost i

istinski obnovljivi izvori energije - vjetra,

sunca, geotermalna, bioplin - dugoroč-

no nemaju alternativu ako Hrvatska želi

postati napredna zemlja, sačuvati okoliš,

razvijati visoke tehnologije, turizam i odr-

živu, ekološku poljoprivredu. Dok zemlje

u okružju ulažu u nju, solarna energija se u

Hrvatskoj doživljava kao skupa tehnologija,

neekološka te neisplativa za ulaganja. To je

naivno gledanje, jer se promatra trenut-

no stanje, a ne dugoročno. Treba se

ugledati na gradišćan- ski

okrug Güssing,

koji pokriva 71

posto svoje

SLOVENCI SU DIJELOM PRIZNALI PRETPROŠLE JESENI DA JE REGULACIJA SAVE ODGOVORNA ZA VELIKE ŠTETE OD POPLAVA KOD ZAGREBA

Poplave i erozija obala samo su izgovori za masovnu regulaciju, čime se zapravo gubi pitka voda, I to nisu priče nekakvih ekologa, to govori znanost predočena i u EU-ovim direktivama

Očuvane rijeke omogućuju razvoj gospodarstva


MOJ STAV

energije iz obnovljivih izvora, a prije samo

15 godina bio je najsiromašniji dio Austrije.

Sada aktivno privlači investitore, a sve bez

velikih energetskih postrojenja.

Iako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode radi na reviziji projekta Hidro-elektrane Ombla, stručnjaci, nevladine udruge i građanska inicijativa i dalje se snažno protive gradnji. Mogu li se ti argumenti uvažiti u trenutku kad se od države očekuju ulaganja i pokretanje proizvodnje?Priča se ovdje ponavlja kao u slučaju HE

Lešće, koja je možda najbolji primjer kako

javnost nema pravu sliku o hidroelektrana-

ma. HEP je tu govorio o razvoju turizma,

o radnim mjestima i o tome kako neće biti

utjecaja na okoliš. Projekt brane i studija

utjecaja na okoliš bili su još iz socijalizma,

iz doba daleko od današnjih standarda. Ta

studija nije bila predočena javnosti dok sve

nije bilo gotovo. A istina nije mogla biti

dramatičnija - najbolja rijeka za raft ing je

uništena, a novih turista, dakako, nema.

Čak je i Institut za turizam reagirao u

vrijeme gradnje upozoravajući kako nijedna

akumulacija u svijetu nije turistički resurs.

Sa HE Lešće se automatski upravlja iz HE

Gojak bez ijednog novog radnog

mjesta.

A utjecaj na okoliš je prestrašan. Ni rijeke

ni kanjona više nema, samo mrtva aku-

mulacija. Riblji fond je uništen, ‘kraljica

voda’, riba mladica, na pragu je nestajanja.

I nizvodno vodeni valovi prijete kupačima,

izravno i turizmu. Voda je vrlo hladna jer

se u turbinu pušta iz dubine, a vjerojatno

hladi i obližnju Mrežnicu koja je značajan

turistički resurs. Prvotna cijena gradnje bila

je oko 65 milijuna eura, na kraju se popela

i do 100 milijuna eura! Postavlja se i pitanje

učinkovitosti - voda iz akumulacije mogla

bi otjecati u krško podzemlje i smanjiti

proizvodnju, a zatvaranjem rupa odnosno

stvaranjem betonskih zavjesa povećali bi

se troškovi. Općina Netretić tuži HEP za

odrone zemlje i opasne vodene valove.

Osnovan je i tim kojem je cilj uklanjanje

štetnih posljedica rada hidrocentrale.

Što sad? Umanjiti vodene valove,

znači smanjiti ionako relativno malu

proizvodnju struje od 42 MW. Kao

vrhunac paradoksa, HEP predlaže

gradnju nove brane nizvodno! Sve

to samo je dio ledene sante. Vrlo

je malo istraživan utjecaj brana,

tek su šumari zbog novaca i

logistike otkrili dio poreme-

ćaja i šteta, a koliko toga još

ima? Rijeke su dio vrlo slo-

ženog hidrološkog ciklusa

i poremećaji su dugotrajni,

utjecaji su mogući čak i

desecima

kilometara od lokacije brane, i to deset-

ljećima. Izgradnja hidroelektrana pokreće

investicijske cikluse, ali isto bi se dogodilo i

razvojem energije sunca, vjetra, a s mnogo

manjim štetama i utjecajem na okoliš.

Često naglašavate štetnost regulacija rijeka. Što se takvim uplitanjem u prirodu gubi? Rijeci treba ostaviti prostora, ona nije samo

voda između lijeve i desne obale. Rijeke

su dio vrlo složenog hidrološkog, hidro-

geološkog i biogeokemijskog sustava. Zato

je loše svako gospodarenje vodama koje

rijeke gleda kao kanal, a ne kao vrlo složen i

dinamički sustav. Osim što potpuno nestaje

ogromna prirodna vrijednost, regulacija

rijeka donosi velike gospodarske štete.

Izravnata rijeka bez meandara, rukavaca i

prirodnih retencija samo je uzak kanal u

kojem se skuplja voda u proljeće ili jesen.

Slovenci su dijelom priznali pretprošle jese-

ni da je regulacija Save odgovorna za velike

štete od poplava oko Zagreba. Rijeka kojoj

su obale učvršćene ne može prenositi ener-

giju na njih već se ukopava. Ukopavanjem

padaju podzemne vode, a svi znamo što to

znači u poljoprivrednom kraju – ovisni smo

o milosti kiše. Suše se polja i šume. Voda se

ne pročišćuje jer nema kontakta s vegetaci-

jom. Gubimo ribolov, rekreaciju, turizam, a

ekoturizam je ove godine jedan od top

kriterija za dodjelu sredstava

iz pretpristupnih fondova

EU-a.

No, vodoprivredni stručnjaci tvrde da

je riječ o neophodnim i neodgodivim radovima, zaštiti

od poplava i erozija?Regulacija rijeka se često zamagljuje

pojmom uređenja. To bi trebalo znači-

ti da su prirodne rijeke neuređene i da

ih treba urediti. Pravdanje strukom je u

stvari izgovor za vrlo unosne poslove koje

plaćamo mi građani. Ali ima još jedna

HRVATSKE VODE SU PLANIRALE KOMPLETNU REGULACIJU DONJEG TOKA DRAVE, ALI JE PROJEKT, ŠTO ZBOG PRITISKA EU-A, ŠTO ZBOG PRITISKA JAVNOSTI, BIO SPRIJEČEN

VODA SE NE PROČIŠĆUJE KAD NEMA KONTAKTA S VEGETACIJOM. GUBIMO RIBOLOV, REKREACIJU, EKOTURIZAM, KOJI JE JE OVE GODINE JEDAN OD TOP KRITERIJA ZA PRETPRISTUPNE FONDOVE EU-A


stvar - vodama gospodari hidrograđevin-

ska struka. Kod izgradnje naselja imamo

urbane planere, arhitekte i ostale koji pro-

jektiraju, a građevinci izvode radove. Ovdje

su hidrograđevinci oni koji planiraju i oni

koji izvode radove. To je neka vrsta sukoba

interesa jer njima je, naravno, stalo da se što

više kopa po rijekama.

Gdje su regulacije opravdane i potrebne? Naravno, negdje su regulacije potrebne – u

gradovima, selima, industriji, intenzivnoj

poljoprivredi, da se zaštite mostovi, ali

većina je potpuno neopravdana. Primjeri-

ce, masovno se reguliraju potoci i rijeke u

šumama. To nisu priče nekakvih ekologa,

već to govori znanost predočena i u EU

direktivama. Europska unija Okvirnom

direktivom o vodama kaže da sve europske

rijeke do 2015. godine moraju imati dobar

ekološki status.

Čime objašnjavate tvrdnju da na Dravi nema potrebe za regulacijama?Moderno shvaćanje rijekama daje prostora,

zato se one u Europi obnavljaju. Nedavno je

Mađarska uklonila nekoliko obalnih utvrda

i zaustavila šljunčarenje iz korita Drave.

Poplave i erozija obala izgovor su za ma-

sovnu regulaciju, ali ako već postoji pojas

poplavne šume, nema potrebe za regulaci-

jom. Ta šuma topola i vrba je prilagođena

na eroziju, šuma se regenerira i za dese-

tak godina. Rijeka meandriranjem sama

premješta šumu s jedne na drugu stranu.

Također je ukorijenjeno mišljenje da rijeka

stalno uništava obalu. Da, ali koliko s jedne

strane erodira, toliko s druge istaloži. Inače

bi Drava bila već kilometrima široka. Zato

treba sačuvati zaštitni erozivno-poplavni

pojas da ga rijeka erodira i plavi do mile

volje. Šumi ne smeta, to je prirodna reten-

cija za visoke vode, a voda donosi plodni

mulj. To ne trebaju biti hektari i hektari

kao u Kopačkom ritu, dovoljno je nekoliko

stotina metara s obje strane. Na Dravi je

to većinom i slučaj, zato nema potrebe za

regulacijom!

Iako ondje postoji vrlo širok poplavno-

erozivni zaštitni pojas, a naselja su prilično

udaljena, Hrvatske vode su planirale

kompletnu regulaciju donjeg toka Drave,

ali je projekt, što zbog pritiska EU-a, što

zbog pritiska javnosti na vrijeme spriječen. Europska komisija je unajmila neovisan tim

znanstvenika koji su rekli da je projekt be-

smislen. I onda na zadnjoj sjednici prošlog

saziva Sabora misteriozno mijenja Zakon

o vodama koji omogućuje vodopravnom

inspektoru da samo svojim mišljenjem

hitno naredi regulacijske radove? Dopušta

se na preporuku Vlade i kopanje šljunka

iako je ta ista Vlada samo par mjeseci prije

preporučila suprotno jer više nema donosa

šljunka zbog uzvodnih brana. Zar to nije

čudno?

Kakvo je stanje na ostalim rijekama u Hrvatskoj?I dobro i loše! Dobro je da su veće rijeke

ipak zaštićene, a opet se mnogi dijelovi ne-

milice uništavaju, posebno potoci. Dnevno

primam poruke ljudi kako su baš ti mali

potoci i rječice devastirani bez potrebe! Je-

dan od najgorih slučajeva je Kravarščica. Ta

rječica nikad nije prijetila kućama koje su

na brdu, a malo se izlijevala u dolini. Sada

je to kanal bez vegetacije, bujica vrlo brzo

dođe u Kupu i prijeti selima u nizini umje-

sto da se pomalo cijedi ili isparava uz vrbe i

trsku. Uništen je prirodni ambijent etnosela

Kravarščica, ujedno i potencijalni turistički

resurs! A to nije izuzetak, već pravilo!

Europsku narodi su, često se čuje, uve-like uništili svoje nizinske rijeke. Možemo li njihove savjete prihvatiti kao dobrona-mjerne ili licemjerne? To vodeni lobi stalno ponavlja, nastojeći

pokazati njihovu licemjernost, kako su oni,

eto, iskoristili rijeke, a nama sad govore da

ih štitimo kako se mi ne bismo razvijali. To

je zlonamjerno! Danci, Nizozemci, Nijemci

i ostali mnogo razvijeniji narodi shvatili da

im je rijeka gospodarski mnogo važnija u

očuvanom obliku nego kao mrtav kanal. Ne

samo akademski, zbog održavanja biološke

raznolikosti, nego radi gospodarske koristi.

Primjerice, Austrijanci su obnovili jedan

meandar, a projekt se nije zvao ‘Povratak

bioraznolikosti’ već ‘Održiva obrana od

poplava’!

Kako ocjenjujete rad nove Vlade i Mini-starstva zaštite okoliša i prirode? Ima dosta dobrih koraka! Na žalost,

u suštinskom poimanju gospodarenja

resursima sve je kao prije pedeset godina.

Ministrica Mirela Holy radi izvrstan posao.

No, dok se ne riješi katastrofalno gospoda-

renje vodama kojim se stvaraju štete

I DALJE SE VUKU STARI PROJEKTI POPUT MEGALOMANSKOG „UREĐENJA“ SAVE KOD ZAGREBA, KANALA DUNAV-SAVA... UMJESTO DA SE RADI NA MODERNIM TEHNOLOGIJAMA I ZNANSTVENOM KORIŠTENJU PROSTORA


MOJ STAV

i nepotrebno baca novac, neće biti izlaska.

Vlada podliježe velikim igračima, a vidjeli

smo kako gospodare resursima. Štoviše,

na njima temelji investicijski ciklus. Vrlo

je naivno razmišljanje da će nas samo

investicije spasiti, bez radikalne promjene

skoro u svim poljima gospodarstva, od po-

ljoprivrede, korištenja prostora, resursa…

Zašto se masovno ne solarizira Dalmacija, s

toliko sunca? Hrvatska propušta šansu da se

priključi modernom svijetu, investirajući u

projekte iz prošlog stoljeća, a ne budućnosti

kao cijela Europa. Time će zamašnjak otići

u štetne, skupe i upitno isplative projekte.

Čini se da će od svega profi tirati samo

hidrograđevinski i hidroenergetski lobi

koji su do sada pojeli milijarde naših kuna

i napravili nepopravljivu štetu. I to se čini

kao neka ucjena: loše nam je, propast ćemo,

i zato moramo izgraditi hidroelektrane.

Nema veze što je HE Ombla neisplativa,

potencijalno štetna i što će nastati šteta od

nekoliko stotina milijuna dolara samo od

sušenja poznate šume Repaš. Sve se čini

da HEP uz izgovor krize progura elektrane

koje u normalno vrijeme zbog štetnosti

nikad ne bi prošle!

Zašto se razvoj ne temelji na lokalnim projektima, prilagođavajući se lokalnim prilikama? Umjesto da se kapira, kopira se! Država

jednostavno nema znanja i volje za takav

razvoj jer pogoduje monopolističkim

lobijima. Ne shvaća da je očuvana voda

naš strateški globalni resurs! Da ilustriram

sadašnje gledanje na resurse, napravimo

misaoni eksperiment: uzmimo da nije pre-

vladao razum i da su Plitvička jezera iskori-

štena na ovaj način - sagrađeno je nekoliko

hidroelektrana, pilana, zaposlilo se možda i

stotinjak ljudi… ali mi znamo da Plitvička

jezera nisu samo ponos svjetskih razmjera,

već i ogroman gospodarski resurs! Misaoni

eksperiment je dakako ograničen, ali je

indikativan: mi danas gospodarimo na

ovom prvom, lošem scenariju - krećemo

u kratkoročno iskorištavanje, a dugoročno

uništenje ključnih resursa! Umjesto da

gradimo svoju, originalnu priču... Uzmimo

kao primjer turizam promatranja ptica,

birdwatching ili birding - u svijetu ptice

promatra više od sto milijuna ljudi, samo u

SAD-u ta grana donosi 37 milijardi dolara,

stvorila je više od 670.000 radnih mjesta

i ima veći ekonomski učinak nego sektor

lova i sportskog ribolova zajedno! Unatoč

tome, taj vid turizma gotovo ne postoji u

Hrvatskoj! Izgradnja hidroelektrana te štet-

na iskapanja šljunka i regulacije na rijekama

potpuno bi poništili taj veliki potencijal,

zajedno s ostalim koristima žive i očuvane

rijeke Drave! Taj se potencijal, kao i mnogi

slični, ne uzima u obzir pri odlukama o ko-

rištenju prostora i resursa, samo se javnosti

predstavljaju konvencionalni, zastarjeli

projekti. Dokle god će se vući stari projekti,

sve hidroelektrane, megalomansko „uređe-

nje“ Save kod Zagreba, kanal Dunav-Sava i

drugi, a ne raditi na modernim tehnologija-

ma, znanstvenom korištenju prostora, neće

biti pomaka. Treba se oduprijeti zamkama

kratkoročnog rasta, a i to kada se gleda vrlo

pojednostavljeno, odnosno samo dio vari-

jabli. Kod nas se očuvanje prirode smatra

zaprekom razvoju, a moji njemački kolege

znanstvenici ne mogu se načuditi kako

loše gospodarimo resursima. Bez zdravog

okoliša nema zdravog gospodarstva! Naše

raznolike i očuvane rijeke zbog toga ne

smijemo izgubiti.

Zavirili ste u svaki kutak Hrvatske, bili na mnogim svjetskim rijekama, ali uvijek ističite da najviše volite raditi na Dravi. Što je za vas Drava? Drava je prije svega moje otkriće pravog,

prirodnog svijeta u Hrvatskoj, divljine koju

nisam mislio da postoji u nizini. Završavam

inventarizaciju biljaka i ptica, kartiranje

staništa, a sve me više zanima i ekohistorija.

Zanimljivo je saznati da su značajne štete

od poplava u Podravini nastale tek nakon

prvih regulacija i neprirodnog naseljavanja

na same obale. Poplava je uvije bilo i ljudi

su živjeli s njima, a lažna sigurnost i velike

štete u imovini su novija pojava.

Putujete po svijetu, član ste različitih ekspedicija. Što pamtite s tih istraživanja, što biste posebno izdvojili?Osim fenomenalne biološke raznolikosti,

pamtim i strahovitu bijedu ljudi koji

su izgubili identitet gubitkom okoliša.

Bez obzira na to radi li se o gubitku

šume, izgradnji hidroelektrana ili kojem

drugom poremećaju, posljedice su uvijek

dalekosežne.

PTICE U SVIJETU PROMATRA STO MILIJUNA LJUDI, BIRDWATCHING SAMO U SAD-U DONOSI 37 MILIJARDI DOLARA... A TAJ VID TURIZMA U HRVATSKOJ GOTOVO NE POSTOJI!


MOJ STAV

Neregulirana rijeka iznimno je bogatstvo

VAŽNOST REGIONALNOG PARKA MURA DRAVA

Staništa uz očuvane rijeke prirodna su

obrana od poplava, ona pročišćuju vodu, koja

se potom cijedi u podzemlje i postaje pitka

Nakon desetljeća borbe za zaštitu Mure i Drave, prošle godine proglašen je Regionalni park Mura Drava, prvi takav u Hrvat-

skoj. Što smo time dobili? Očuvana je posljednja nizinska rijeka u

Europi, time i ogromna biološka raznoli-

kost, ali je mnogo toga još prilično nepo-

znato. Drava je kao i većina rijeka trebala

doživjeti sudbinu izravnatih kanala.

Neregulirana rijeka ima sprudove,

rukavce, mrtvice, pojas poplavne šume,

a sve to je golemo biološko bogatstvo

i prirodna obrana od poplava jer se u

njima pohranjuje suvišna voda i ublažuje

vodeni val. Prošlo proljeće sam radio u

Kopačkom ritu, kada je bujao ogromni

Dunav i kada se sva suvišna voda beza-

zleno prelila u Kopački rit. Ta poplava

ne samo što ne smeta ritu već ga održava

na životu, a Kopački rit danas nije samo

ponos Hrvatske, već i turistički resurs.

S druge strane, u vrtove i podrume se

prelila mala Karašica. Dovoljno je reći

ovo: Dunav je nereguliran, s rukavcima i

poplavnom šumom, a Karašica je jedno-

ličan kanal.

Sva ta staništa uz očuvane rijeke

iznimno pročišćuju vodu, koja se potom

cijedi u podzemlje gdje nastaje pitka

voda. Može zvučati banalno, ali primjer

iz SAD-a to najbolje potvrđuje: umjesto

da gradi industrijski pročistač voda za

nekoliko milijardi dolara, metropolis New

York je kupio brda, šume i rijeke u zaleđu

za pedesetak milijuna dolara. Učinak je

isti – očuvana priroda mnogo jeft inije

čisti vodu! Svi znamo što će u skoroj

budućnosti biti pitka voda – ono što je

danas Arapima naft a. Nijedna zemlja

nema tako raznolike, a očuvane rijeke, ali

smo na putu da ih izgubimo.

UMJESTO DA GRADI INDUSTRIJSKI PROČISTAČ ZA VIŠE MILIJARDI DOLARA, NEW YORK JE KUPIO BRDA, ŠUME I RIJEKE U ZALEĐU ZA PEDESETAK MILIJUNA DOLARA, A UČINAK JE ISTI – OČUVANA PRIRODA ČISTI VODU JEFTINIJE!


ŠTO O NACRTU PRIJEDLOGA NOVOG ZAKONA O OTPADU KAŽU SUDIONICI JAVNE RASPRAVE

Građani će mijenjati navike, komunalci praksu Gospodarstvenici pozdravljaju liberalizaciju gospodarenja otpadom, a Ministarstvo očekuje otvaranje novih radnih mjesta u sortirnicama i kompostanama


OTPAD NIJE SMEĆE

PIŠE Goran Šikić[email protected]

Nacrt prijedloga novog Zakona

o otpadu ušao je početkom

travnja u javnu raspravu, a u

lipnju bi se zakonski prijedlog

trebao pojaviti u Saboru,

zajedno sa Strategijom gospodarenja otpa-

dom, koja bi sadržavala i kartu gospodare-

nja. Ključna je novost koju donosi Zakon

uvođenje primarne selekcije otpada na mje-

stu nastanka, tj. u kućanstvima. Ta obveza

zacijelo će biti izazov lokalnim komunal-

nim poduzećima da reorganiziraju svoje

poslovanje i omoguće odlaganje i odvoz

razvrstanog otpada. U tome će im pomo-

ći i Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, koji će fi nancijski sudjelovati

u nabavi sortirnica otpada i kompostana te

odlagališta za građevinski otpad.

RAZLIČITE POTREBE SJEVERA I JUGA „Neki ljudi ne vjeruju kako su naši građa-

ni sposobni odvojiti papir od stakla, metala

i biootpada i tvrde kako su prelijeni za to,

no ja ne mogu prihvatiti ideju da je država

u kojoj živim prepuna idiota. Moje je

iskustvo suprotno“, komentira Vjeran Piršić,

ekološki aktivist, član Foruma za zaštitu

okoliša i prirode, ali i općinski vijećnik u

Omišlju na Krku, gdje lokalno komunalno

poduzeće već pet godina otpad zbrinjava na

ekološki način.

Otpad se zbrinjava ekološki na dva

mjesta u Hrvatskoj – u Čakovcu i na otoku

Krku. „Ta su iskustva različita jer Čakovec

ima stalan broj stanovnika, a na Krku je ljeti

šest puta više ljudi nego zimi“, kaže Piršić te

ističe da njihov sustav počiva na primarnoj

selekciji u domaćinstvima, gdje se odvajaju

biomasa, papir, plastika i metal, a imaju

i spremnike za posebni otpad kao što su

neonske svjetiljke, baterije i slično.

Hrvatska je i do sada imala za to odre-

đena zakonska rješenja, ali sve se lomilo

na nepostojanju političke volje i na puno

inertnih pojedinaca u sustavu zbrinjavanja

na nivou komunalnih poduzeća, smatra

Piršić. „Uspjesi u Čakovcu i na Krku ovisili

su doslovce o direktorima komunalnih

poduzeća, koji su svojim entuzijazmom rje-

šavali operativne probleme. S druge strane,

bio sam svjedokom kad u nekim gradovi-

ma na jugu Jadrana direktori komunalnih

poduzeća iz čiste lijenosti nisu htjeli o tome

ni razmišljati, već pričaju o uskim uličicama

i slično, što su tehnički rješivi problemi“,

kaže Piršić. Stoga smatra da pri donošenju

novog zakonskog rješenja treba prepoznati

i razlike između kontinentalne i jadranske

Hrvatske, gdje je ljeti višestruko povećan

broj stanovnika.

MINISTRICA UPOZORAVA NA PENALE Prema obvezama koje je preuzela u

pregovorima s EU-om, Hrvatska mora do

2013. osigurati barem 25 posto izdvajanja

biootpada, te smanjiti deponiranje, naročito

u velikim gradovima poput Splita, Zagreba

i Osijeka. Trenutačno u Hrvatskoj postoji

90 odlagališta koja su u sanaciji ili pred

sanacijom.

„Danas još nemamo sustav gospodarenja

otpadom, a to nas stavlja u lošu poziciju

zbog ciljeva koje smo ispregovarali s EU-

om. Ako ne ispunimo te ciljeve, fi nancijski

ćemo to teško podnijeti“, istaknula je mini-

strica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.

Primjerice, Italija je, zbog jednog odlagali-

šta za koje nije ispunila dogovoreno plaćala

penale milijun eura na dan!

Odvoz otpada naplaćivat će se građani-

ma prema volumenu, a ne prema kvadra-

turi stambene površine kao do sada. U

Ministarstvu očekuju da će se zbog razvr-

stavanja povećati troškovi gospodarenja

otpadom, stoga građani mogu očekivati i

više cijene odvoza. S druge strane, razvrsta-

vanjem se proizvodi manji volumen otpada,

pa je na taj način moguće ostvariti uštede i

dobiti sirovinu kojom se može gospodariti.

To otvara mogućnost za stvaranje nove

industrije otpada, time i za otvaranje novih

radnih mjesta u pogonima kao što su sortir-

nice i kompostane.

Kako je istaknula ministrica Holy,

smanjit će se broj centara za gospodarenje

otpadom, kojih će biti 11, uz spalionicu ko-

munalnog otpada u Zagrebu te spalionicu

opasnog otpada. Također, zone predviđene

za gospodarenje otpadom bit će isključivo

gospodarske i komunalne.

ŠTO JE NAJISPLATIVIJEU radnoj skupini za izradu Zakona

sudjelovala je i Dijana Varlec iz HGK-a,

koja ističe kako gospodarstvenici pozdrav-

ljaju liberalizaciju gospodarenja otpadom

i mogućnost da se subjekti koji postavlja-

ju određene kategorije otpada na tržište

udruže u pojedine recovery organizacije,

što je omogućeno pod pojmom posrednika

(osoba registrirana za obavljanje poslovnog

posredništva u ime drugih i koja organizira

oporabu i zbrinjavanje otpada koji ne preu-

zima u fi zički posjed). No, napominje kako

treba vidjeti hoće li se to provoditi na način

na koji je Ministarstvo zamislilo.

Komentirajući nacrt zakona, Dijana

Varlec naglasak stavlja na primarnu selekci-

ju koja je fi nancijski najisplativija. „Velik se

novac uloži u skupljanje pojedinih katego-

rija otpada, a efekt zapravo ne bude vidljiv.

Primjerice, kod nas se primarno prikuplja

ambalaža od napitaka i pića, no što je, pri-

mjerice, sa zubnim pastama, deterdžentima

ili destiliranom vodom, čija je ambalaža

potpuno čista?“, pita se Dijana Varlec.

Novi Zakon o otpadu otvara mogućnost

da se neke vrste otpada proglase nu-

sproizvodom, odnosno da nešto što je

do sada bilo otpadom postane ulazna

sirovina za neku drugu industriju. Za Ta-

maru Tarnik iz HEP-a to je jedna od zani-

mljivih zakonskih novina koje bi se mo-

gle ticati HEP-a. Konkretno, pepeo i šljaka

iz Plomina mogli bi biti ulazna sirovina za

cementare.

Od podzakonskih akata očekuje se de-

finiranje izgleda prateće dokumentaci-

je, izmjena pravilnika o gospodarenju

otpadom, pratećih listova te obrazaca

očevidnika koji do sada nisu davali mo-

gućnost upisa svih potrebnih podataka,

primjerice kad se radi o opasnom otpa-

du. „Nije bila korektna ni odredba da sam

proizvođač otpada određuje metode

obrade, jer to bi trebao raditi obrađivač

odnosno zbrinjavatelj.

Imali smo i primjedbu za kolanje papi-

rologije, zato što zadnja kopija pratećeg

lista dolazi sa zakašnjenjem proizvođaču

otpada, a on sve te podatke treba da bi

izvijestio Ageniju za zaštitu okoliša i Mini-

starstvo zaštite okoliša“, komentirala

je Tamara Tarnik iz HEP-a.

MIŠLJENJA

Nusproizvodi zanimljivi kao ulazna sirovina


PIŠE Lada Stipić – [email protected]

Svaki stanovnik Bruxellesa na

dan proizvede oko kilogram

otpada, tvrdi statistika glavnoga

grada Belgije. Bruxelles proprete / Brussel netheid komunalna je

služba zadužena za sve vrste otpada. Sustav

je nadograđivan godinama i još se mijenja,

a procedure su jednake za sve općine –

osim kad je riječ o načinu naplate troškova.

U nekim se općinama usluga odvoza napla-

ćuje višom cijenom vreća za odlaganje, u

drugima se troškovi pokrivaju iz općinskih

poreza.

Zato se od općine do općine i vreće

razlikuju. Paket od 10 komada za općinu

Kraainem stoji 45 eura, za općinu Uccle

ima ih već za dva eura, no s posebnim

porezom po domaćinstvu.

KAZNE I DO 200 EURAOpći je princip, na snazi desetak godina,

da se otpad razvrstava. Selektivno priku-

pljanje obilježeno je bojama. Prijelazom

na novi sustav stavljene su izvan zakona

tamnosive vreće za sve, i odlaganje u njih

kažnjava se do 200 eura. Bijele su vreće za

opći otpad – ostatke hrane i slično, a na

njima je detaljno opisano što ide unutra.

Dvaput tjedno ostavljaju se pred ulaznim

vratima zgrade/kuće od 17 sati, a smetlari

ih pokupe u ranim jutarnjim satima. Vreće

su ograničene težine, do 16 kilograma, jer -

čuva se zdravlje radnika komunalne službe.

U žute se vreće slažu sve vrste papira: no-

vine, bilježnice, knjige, magazini, telefonski

imenici (svake godine na kućnim vratima

osvanu dvije nove debele knjižurine, uz njih

i žuta vreća za one stare). Magazine koje

nitko ne čita prije bacanja treba izvadi-

ti iz omota, jer on ide u bijelu vreću za

opći otpad. Plave su vreće rezervirane za

ambalažu – kartonsku plastifi ciranu, kutije

jaja, sokova, vina, plastične boce deterdže-

nata i mineralne vode, kantice piva... za sve

osim stakla. Ako smetlari procijene da je

sadržaj vreća neodgovarajući, ostavit će ih

na pločniku s velikom naljepnicom «stop» i

obrazloženjem.

RAZVRSTAVANJE OTPADA: PRIMJER IZ EUROPSKE PRAKSE

Bruxelles reciklira u bojama


OTPAD NIJE SMEĆE

SNALAŽLJIVI VRTLARIZa otpad iz vrtova vreće su zelene.

Bruxelleskih 15 općina prikuplja ih svakog

ponedjeljka u proljeće, ljeto i jesen, ostale

općine nemaju taj servis, ali nude deponije

za odlaganje vrtnog lišća, trave, granja,

suhih biljaka... na određenim mjestima,

nedjeljom, na sat vremena.

U općini gdje živim, u Ixellesu, takvog

servisa za odvoz nema, ali ga ponedjeljkom

ujutro ima susjedna općina Uccle. Zato

Ikselci noću nose svoje vreće s lišćem sto-

tinu metara dalje, preko općinske granice.

Što je tema stalnih zafrkancija s jedne, i

razlog frktanja s one druge strane.

Moja općina ima dva mjesta za ostav-

ljanje zelenog otpada, a opća je akcija

prikupljanja ove godine bila 1. travnja,

kad završavaju vikend poslići po malim

gradskim vrtovima. Iduća će biti kad padne

lišće, u kasnu jesen. Akcija prikupljanja

božićnih drvaca davno se uvriježila, i uvijek

je u subotu nakon 18 sati određenog dana

početkom siječnja. Rekordnu berbu borova

u Bruxellesu smo imali 2004., kada je pri-

kupljeno 240 tona, dok je lani na kompo-

stiranje poslano 210 tona. Kompostiranje

borova – objasnili su građanima iz Bruxelles proprete – traje deset do 11 tjedana, a kom-

post se vraća na gradske nasade.

POSEBAN OTPAD, POSEBNA TARIFAZa ulje iz friteza postoje općinski Coin

verts (Zeleni kutci) ili Proxy chimik, pun-

ktovi za prikupljanje kemijskog otpada,

do kojih nema pristupa bez dogovora o

točnom datumu, i to putem elektronske po-

šte. Postoji i detaljna tarifa za prikupljanje

i odvoz tog otpada. Posebne tvrtke dolaze

po dogovoru po deterdžente, motorno ulje,

razrjeđivače, boje, lakove, akumulatore,

kemikalije iz fotolaboratorija i kopirnica,

kiseline, neonske svjetiljke... Stanovnici

jednom godišnje mogu od komunalaca

zatražiti besplatan odvoz krupnog otpada,

volumena do tri kubika, uz pregovore o

datumu i satu.

Tvrtke moraju s Bruxelles proprete sklapa-

ti posebne ugovore o odvozu, a za svaku

uslugu i količinu postoje precizni cjenici.

Mogu birati i kontejnere za reciklažu

od 660 do 1100 litara. U sive se ostavlja

nereciklirani otpad, u žute papir, u plave

ambalaža, a u zelene staklene boce...

Kartonske se kutije odnose posebno, jed-

nom tjedno, i to besplatno. To je za komu-

nalce veliki biznis jer iz kartonskih kutija

izvlače solidnu zaradu koja fi nancira ostale

aktivnosti i modernizaciju. Uobičajeno je

da se večer uoči dana prikupljanja karto-

naže ispred restorana, trgovina, ali i kuća

slažu velike količine takve ambalaže, kutije

kućanskih aparata, namještaja...

Svaka četvrt ili općina, ovisno o veličini

i naseljenosti, ali i količini prikupljenog

poreza, ima svoj Zeleni kutak za otpad.

Tu se donose stari televizori, kompjutori,

hladnjaci, drvena ambalaža, razbijeno

staklo, fotelje... Promet je velik, osoblje

spremno pomoći ubaciti kabasti teret u

goleme kontejnere ili dati savjet kamo što

ide, ali u rubnim slučajevima i pregovarati

ako zaposlenik ima loš dan, a stranki se ne

vozi još desetak kilometara do glavnog od-

lagališta u predgrađu. Glavni argument za

pregovore je desetak eura, a svi smo samo

ljudi, zar ne?

RAZLIČITO OD KVARTA DO KVARTAU samoposlugama su već godinama

postavljene kutije za stare baterije (uz pri-

mjerenu kampanju), a u novije vrijeme i za

istrošena punjenja štampača.

U mojoj općini su na mnogim mjesti-

ma, većinom uz samoposluge, postavljeni

kontejneri za staklo. Staklo mora biti čisto,

ubacuje se samo ambalaža – odvojeno

bijelo od obojenog stakla. Ima primjera da

se u istoj općini, ali u drugoj četvrti, staklo

ostavlja u plavim vrećama, a kilometar

dalje, u kontejnerima. Tu se ne bacaju čaše,

slomljena ogledala ili porculan, to se odlaže

u kvartovski Zeleni kutak.

Kad za neki otpad ne ide drukčije, ili

kad za njegovo odlaganje niste uspješno

“pregovarali”, postoje i veliki deponiji. Tu

ćete bez problema - samo prvo morate na

internetu ili telefonski provjeriti radno vri-

jeme - odložiti i staklo, i vrtni otpad, stare

vodovodne cijevi, odbačenu fotelju... Svi su

podaci iscrpni i dostupni putem interneta,

a aranžmani se dogovaraju telefonski ili

e-mailom. Telefon je korisniji jer ide brže.

U slučaju građevinskih radova u kući,

servis odvoza stoji 75 eura po tzv. big

bag, velikoj plavoj vreći od stakloplasti-

ke volumena jednog prostornog metra.

Komunalna služba organizira i odvoz mate-

rijala nakon rušenja ili popravaka zgrada.

Smatra se kako se u Bruxellesu trenu-

tačno obrađuje i reciklira oko 80 posto

prikupljenog otpada.

Sustav odvajanja i selektivnog zbrinjavanja u glavnom gradu Belgije uveden je prije desetak godina, i stalno se nadograđuje. Na reciklaži, kao korisna sirovina, već završi oko 80 posto otpada


PIŠE Ljiljana Lukić[email protected]

Otvaranjem postrojenja za

kompletnu reciklažu tetrapaka

u Brzanu kod Batočine, i to na

Svjetski dan šuma 21. ožujka,

Srbija je postala prva zemlja

na Balkanu koja je dobila tvornicu za

reciklažu višeslojne ambalaže za napit-

ke. Izgradnja tog postrojenja partnerski je

projekt i investicija velike kompanije Tetra

Pak i lokalnog privatnog preduzeća srednje

veličine Brzan Plast, čija je ukupna vrijed-

nost 2,5 milijuna eura. Кrajnji cilj projekta

je stvaranje centra za reciklažu kapaciteta

koji bi zadovoljio potrebe zemalja iz regije u

kojima trenutačno nema uvjeta za reciklira-

nje te vrste ambalaže.

Početni je kapacitet novog postrojenja

7500 tona, s mogućnošću jednostavnog

proširenja do 15.000 tona godišnje, odno-

sno udvostručenja, a rad nove tvornice

omogućuje razvoj prikupljačke mreže i sor-

tirnih stanica, čime se otvara

i mogućnost zapošljavanja

stotina radnika.

POBJEDA EKOLOŠKE POLITIKESrpski ministar zaštite životne sredine

Oliver Dulić, koji je svečanom otvaranju

prvog pogona za reciklažu višeslojne

ambalaže prisustvovao zajedno s predsjed-

nikom Srbije Borisom Tadićem i švedskim

ambasadorom, najavio je da će se u novoj

tvornici u Brzanu reciklirati tetrapak i

ambalaža iz svih zemalja u okruženju. “To

je velika pobjeda ekološke politike koju

smo uspostavili 2008. donošenjem novih

zakona, a država će fi nancijski pomoći

svima koji namjeravaju otvarati slične

tvornice”, istaknuo je Dulić i dodao kako

otvaranje prve tvornice koja će višeslojnu

ambalažu vratiti u industrijsku proizvod-

nju kao sirovinu zapravo znači pokretanje

reciklažne industrije u Srbiji.

“Od materijala koji se dosad bacao dobit

ćemo sirovinu, što za tvornicu znači

ekonomsku dobit, uz istodobno smanje-

nje zagađivanja okoliša”, ocijenio je srpski

ministar ekologije.

Tvornica Brzan Plast osnovana je prije

22. godine, bavi se reciklažom polietilena

U SRBIJI OTVORENA PRVA TVORNICA ZA RECIKLAŽU VIŠESLOJNE AMBALAŽE U REGIJI

Odbačeni Odbačeni tetrapak - tetrapak - tri korisne tri korisne sirovine

OTVARANJE NOVE TVORNICE OMOGUĆUJE RAZVOJ PRIKUPLJAČKE MREŽE I SORTIRNIH STANICA TE OTVARA MOGUĆNOST ZAPOŠLJAVANJA STOTINA RADNIKA

ime se otvara

pošljavanja

OLOŠKE

ar zaštite životne sredine tvornici u Brzanu reciklirati tetrapak i


OTPAD NIJE SMEĆE

i PET ambalaže, do sada je zapošljavala

stotinjak radnika, a novim postrojenjem

otvoreno je još 30 novih radnih mjesta.

NOVA KVALITETA U GOSPODARENJUBrzan Plast reciklirao je na godinu

20.000 tona raznog otpada, a novo će po-

strojenje reciklirati u prvom razdoblju još

7500 tona. Predsjednik Srbije Boris Tadić

na otvorenju je pozvao građane da traže

od države poticaje i da počnu obiteljski

posao na sličnim projektima, kao i da se

ponašaju društveno odgovorno i gdje god

je to moguće otpad razvrstavaju i time

pridonose zaštiti životne sredine. Za novi

pogon u Batočini Tadić je istaknuo da je

to očigledan primjer kako se može doći

do izuzetno snažne i međunarodno bitne

proizvodnje.

“Danas otvaramo novi pogon u zelenoj

ekonomiji kojim dobivamo samo dobro”,

rekao je Tadić i poručio da je zelena eko-

nomija značajna kao visokotehnološki dio

privrede koji zahtijeva više razina edukacije

radnika i donosi novu kvalitetu u privređi-

vanju. “Posljednjih godina imali smo važne

rezultate na tom području zahvaljujući

resornom ministarstvu i privrednicima koji

su našli svoju perspektivu u području zele-

ne privrede”, naveo je on. Tadić je ponosan

na suradnju malih i srednjih poduzeća koja

uspostavljaju partnerstva s velikim kom-

panijama kao u slučaju Brzan Plasta i Tetra

Paka, jer se time potiče i razvoj gradova

i sela. Tvrtka koja prerađuje otpad potiče

novu kulturu u društvu i podiže stupanj

odgovornosti građana prema životnoj

sredini.

Generalni direktor kompanije Tetra

Pak za Balkan Brian McGuinness naglasio

je kako je taj pilot-projekt u tehničkom

smislu jedinstven u svijetu, te Srbiju upisuje

među lidere u reciklažnim inovacijama. On

očekuje da će otvaranje tvornice pokre-

nuti razvoj reciklažne industrije i stvoriti

šansu za nova radna mjesta u toj zemlji.

Prerađivanjem i ponovnim korištenjem

materijala bitno se smanjuje potrošnja

proizvodnih resursa i reducira količina

otpada koji se svakodnevno odlaže. Krajnji

rezultat procesa recikliranja je zdravija

životna sredina.

PRIMJENA EUROPSKIH STANDARDAMcGuinnes smatra da će partnerstvo

Tetra Paka s Brzan Plastom utjecati na po-

većanje korištenja recikliranog materijala

u Srbiji, unaprijediti ekološku svijest među

građanima i omogućiti primjenu europskih

standarda u ekologiji. Naveo je da se godiš-

nji kapacitet pogona od 250 milijuna

paketa ambalaže može lako povećati, a

osnovni je cilj projekta sačuvati tri vrijedne

komponente višeslojne kartonske ambalaže

za napitke - papir, aluminij i polimer – i

vratiti ih u industrijsku proizvodnju kao

osnovne materijale.

Tetra Pak je vodeća svjetska kompani-

ja koja se 60 godina bavi proizvodnjom

ambalaže za pakiranje hrane, a posluje u

više od 150 zemalja svijeta. U Hrvatskoj i

Srbiji prisutna je više od 50 godina. Tvrtka

partner Brzan Plast u Batočini uspješno se

bavi reciklažom plastike od 1993. godine,

a za svoje je rezultate višestruko nagrađi-

vana.

Odvajanje i čišćenjeTetra Pak ambalaža sastoji se od tri kompo-

nente - u prosjeku 75 posto čini papir proi-

zveden od drvnih vlakana, 20 posto je poli-

etilen i pet posto aluminij. Ovi su materijali

vrhunske kvalitete jer su namijenjeni pakira-

nju hrane te nakon korištenja ambalaže i da-

lje zadržavaju visokokvalitetna svojstva. Od

općeg je interesa da se ne bacaju, već da se

vrate u industrijsku proizvodnju.

Reciklirana drvna vlakna koriste se za proi-

zvodnju papirnih proizvoda, a polietilen i alu-

minij u formi polyAl za proizvodnju folija, izo-

lacijskih materijala, itd. Tetra Pak je investirao

u liniju za razvlaknjivanje, koja vlakna odvaja

od polyAl materijala, zatim ih čisti do stupnja

kada su spremna za korištenje u proizvodnji

papira, a pročišćava i polyAL kako bi se dalje

mogao obrađivati.

Brzan Plast je uložio u novu

halu i liniju za obradu papir-

nih vlakana i polyAla, čime

će biti osigurana finalna

obrada. U ovoj fazi projek-

ta potpuno će se reciklirati

drvna vlakna i polyAl, te na-

kon obrade koristiti za proi-

zvodnju različitih proizvoda

široke potrošnje. U drugoj

fazi projekta polimer i aluminij

će biti posebno reciklirani. Za to će biti

potreban ipak veći stupanj prikupljanja

iskorištene ambalaže od postojećeg.

U planu je stvaranje centra za reciklažu, koji bi

kapacitetom zadovoljio potrebe zemalja regije u kojima

zasad nema uvjeta za tu vrstu recikliranja

PARTNERSTVO SVJETSKE KOMPANIJE TETRA PAK S BRZAN PLASTOM UNAPRIJEDIT ĆE EKOLOŠKU SVIJEST MEĐU GRAĐANIMA I OMOGUĆITI PRIMJENU EUROPSKIH STANDARDA

potiče

upanj

standarda u ekologiji. Naveo je da se godiš

nji kapacitet pogona od 250 milijunapapira, a pročišćava

mogao obrađi

Brz

hal

nih

će

ob

ta

drv

kon

zvo

širo

fazi p

ććeće biti posebn

potreban ipak veći s

iskorištene ambalaže

7575%%PAPIR PROIZVEDEN OD DRVNIH VLAKANA

2020%%POLIETILEN

55%%ALUMINIJ



Akcija Zelena čistka dio je

međunarodne kampanje

Let’s do it – World cleanup 2012., organizirane prvi put u

Hrvatskoj i, kako napominju

organizatori, najveća je kod nas ikad pro-

vedena akcija čišćenja divljih odlagališta.

Svi zainteresirani pozvani su da kartiraju,

označe kritična mjesta na kojima primijete

da se nekontrolirano odlaže otpad. U mapu

na internetu (http://www.letsdoitworld.

org/wastemap) ucrtano je već gotovo tisuću

divljih odlagališta.

Voditeljica kampanje Helena Traub iz

opatijske udruge Žmergo napomenula je

kako je više od 50 gradova i općina načelno

zainteresirano, a u Zelenoj čistki već

sudjeluju Opatija, Rijeka, Zagreb, Osijek,

Karlovac, Pula, Vukovar, Rovinj, Požega,

Trogir, ali i manje sredine, poput Šolte, koja

se uključila svim svojim kapacitetima.

DOPRINOS ŠUMARA I LOVACAU izradu interaktivne karte uključila se i

Služba za uređivanje te Služba za ekologiju

pri Hrvatskim šumama, uz potporu radnika

s terena. Hrvatske šume sudjeluju u akciji

na 20 divljih odlagališta svojom mehani-

zacijom, opremom i ljudstvom. Dubravko

Janeš, rukovoditelj Službe za uređivanje

šuma, istaknuo je kako se šumari nepresta-

no bore s tim problemom: „Nažalost, često

je to borba bez kraja, jednom očišćeno od-

lagalište vrlo brzo se ponovi, no nadamo se

da će kampanja probuditi svijest o važnosti

očuvanja okoliša.“

I Hrvatski lovački savez, koji okuplja

55.000 lovaca, angažira svoje članove u pro-

cesu kartiranja i čišćenja. „Nekontrolirano

bacanje otpada utječe na fl oru i faunu, pa

je osvješćivanje stanovništva o važnosti

promjene odnosa prema otpadu izuzetno

važno. Lovci će još jednom biti primjer i

dati svoj doprinos čistijoj Hrvatskoj“, ističe

Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog

saveza.

POMOĆ VOLONTERA I PRIVREDEHrvatska gorska služba spašavanja među

prvima se prijavila za volontiranje, Hrvatski

kajakaški savez već će unaprijed provesti

akciju čišćenja voda, a Udruga e-student

animirati studente da primjerom pokažu

kako svaka promjena počinje od nas samih.

“Rezultati ovise o zainteresiranosti gra-

đana da učine nešto za sebe. Ne zaboravi-

mo da se čišćenje divljih odlagališta plaća

iz naših prireza i poreza, a volonterskim

doprinosom ta se sredstva mogu preu-

smjeriti na zapošljavanje ili za potrebite.

Važan je doprinos privrede, koja može, i

treba, podržati lokalnu zajednicu u ovim

nastojanjima. Bitno je i uključivanje javnih

ustanova jer one imaju snage odraditi

logistički dio”, istaknula je Helena Traub.

Odaziv građana pokazat će koliko brinemo

o okolišu, a dobar primjer dala je nedavna

akcija u Sloveniji, gdje se odazvalo čak 15

posto građana.

NASTAVLJA SE MEĐUNARODNA KAMPANJA ZA UKLANJANJE OTPADA IZ PRIRODE

Zelena čistka tisuću divljih odlagališta

U akciji sudjeluje sve više institucija, tvrtki, gradova... a zainteresirani se mogu uključiti i u kartiranje

DOBAR PRIMJER DALA JE SLOVENIJA, GDJE JE NA ČIŠĆENJU DIVLJEG OTPADA VOLONTIRALO 15 POSTO GRAĐANA


OTPAD NIJE SMEĆE

U POSJETU JEDINOM BIODINAMIČKOM IMANJU U HRVATSKOJ

Na hektaru zemljišta Bernarda Orehovec u Čakovcu proizvodi voće i povrće po metodi koja je u svijetu priznata kao vrhunac u ekološkoj proizvodnji

Zdravi plodovi zdrave zemlje

PIŠE Andrea Šalinović[email protected]

Vrt u kojem je korov koristan i

poželjan, bolesti i nametnici

nepoznat pojam, a ptice, zmi-

je, žabe i ježevi dobrodošli,

teško je zamisliti onima koji

prakticiraju konvencionalnu poljoprivre-

du. Dodamo li tome činjenicu da takav

vrt ima do 30 posto veće prinose, i sve

to bez preparata za zaštitu ili gnojidbu

iz poljoprivrednih ljekarni, mnogi će

ostati u čudu. Ipak, sve je to moguće u

vrtu Bernarde Orehovec, vlasnice jedinog

biološko-dinamičkog imanja u Hrvatskoj

s Demeter certifi katom. Imanje je veličine

jednog hektara, nalazi se u Čakovcu, a

njegova vlasnica sa svojim suprugom tu

uzgaja voće i povrće, većinom starih sorti,

čije sjeme skuplja jer se do njega danas

vrlo teško dolazi.

Na imanju Bernarda Orehovec

uzgajaju se, na uravnotežen i potpuno

prirodan način, najrazličitije vrste voća i

povrća. Tu je, primjerice, uz 120 sta-

bala jabuka, i to čak 40 različitih sorata,

zasijano i posađeno sezonsko povrće

poput krastavaca, rajčica, raznih mahu-

narki, potom jagode, maline, ribiz,

MMMMMMMMMMMMMMMMMMIIIIIIIIIIIIČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČKOOOOOOOOMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAANNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ



HOMEOPATSKI PROTIV BOLESTIKod pripravaka koji se koriste u biodi-

namičkoj proizvodnji razlikuju se oni za

prskanje, kao što su kremen ili gnoj iz roga,

te kompostni, koji se rade od stolisnika,

kamilice, maslačka, hrastove kore, odoljena

i njivske preslice, objašnjava B. Orehovec.

Upravo je vrijeme oko Uskrsa idealno za

prikupljanje cvjetova maslačka, koji se suše

i na jesen zakapaju u zemlju. Na proljeće

se vade i stavljaju u kompost, gdje moraju

mirovati dvije godine. Važno je također

koristiti gnoj životinja koje su hranjene

biodinamičkom hranom.

„Za takve je pripravke potrebno puno

vremena, na što ljudi često nisu spremni

iako im se dugoročno više isplati. Kad

izliječite zemlju, na njoj više nema štetnika,

nema uši, nema nikakvih bolesti. Kad mene

pitaju čime, odnosno kojim zaštitnim sred-

stvima prskam bilje, šokiraju se kad kažem

- ni sa čim. U ovoj metodi naprosto biljni

aktivatori jačaju kompost 10 puta: za če-

tvorni metar zemlje inače je potrebno deset

kilograma organskog komposta, a našeg je

dovoljna litra“, objašnjava vlasnica imanja.

Da bi se to postiglo, sve se s biljkama radi u

određene dane i u određeno doba dana. U

biodinamičkom se uzgoju razlikuju

dani biljaka cvijeta, biljaka

ploda, korijena i lista, a oni

se određuju ovisno

o položaju Mjeseca. Za to se svake godine

izdaje mjesečev sjetveni kalendar, čiji jedini

službeni prijevod na hrvatski radi upravo

Bernarda Orehovec.

ZAGUBLJENA ZNANJAMjesečev sjetveni kalendar po

Steinerovoj ostavštini osmislila je Maria

Th un, koja je gotovo pedeset godina radila

pokuse na biljkama u poljoprivrednoj

proizvodnji. Ustanovila je kako je različit

položaj Mjeseca pogodan za različite po-

slove kao što su sijanje, presadnja, sjetva ili

berba i spremanje plodova.

„Mene je biodinamici privukla unuko-

va bolest, odnosno traženje najzdravijih

namirnica za njega. Kad sam prvi put

došla na predavanje o toj metodi, bila sam

iznenađena - došla sam slušati o hrani, a

oni su govorili o utjecaju planeta... Kasnije

sam istraživala i saznala da različite metode

biodinamike ljudi koriste već stoljećima, to

su sve metode koje su poznavali i naši stari,

ali smo ih zaboravili. Dolaskom mineralnih

gnojiva staro se znanje zagubilo“, objašnjava

Orehovec. Svi biodinamički pripravci imaju

različitu primjenu jer biljke koje se koriste

za njihovo pripremanje posreduju energije

različitih planeta. Maslačak tako privlači

snagu Jupitera i bitan je za odnos kiseline

Malo je poznato da je dr. Rudolf Steiner, koji je ostavio značajan trag u povijesti europske misli s početka 21. stoljeća, rođen u našoj zemlji, u međimurskoj općini Donjem Kraljevcu. Osim kao osnivača Goethe instituta, dr. Steinera povijest pamti kao utemeljitelja antropo-fozofije, na čijim načelima počivaju, uz ostalo, waldorfska pedagogija i biodinamička me-toda uzgoja bilja. Osim u proizvodnji hrane, ta se metoda primjenjuje i u drugim granama, primjerice u proizvodnji prirodne kozmetike Weleda. Dr. Steiner je autor stotina eseja i oko 40 knjiga, a osnovna preokupacija bila mu je opažanje djelovanja nematerijalnih sila na fizički svijet, kao i uspostavljanje zakonitosti koje se mogu i praktično primijeniti.

UTEMELJITELJ METODE

Dr. Rudolf Steiner - Međimurac

goju razlikuj

biljaka

a oni

razno ljekovito bilje ili žitarice za preh-

ranu životinja. Da bi se na nekom imanju

postigla ravnoteža kakva vlada na imanju

Bernarde Orehovec, potrebno je oko pet

godina. Zemlju treba izliječiti, što ide puno

brže uz biodinamičke pripravke koji se

smatraju najvrjednijom ostavštinom dr.

Rudolfa Steinera, utemeljitelja metode koja

se, uz ostalo, temelji na radu s energijama,

odnosno pripravcima u kojima su koncen-

trirane energije za vitalnost i reprodukciju.

„Imanje je kao organizam u kojem su

organi oranice, livade, voćnjaci, biljke,

životinje, čovjek. U tom organizmu su bio-

loško-dinamički pripravci, kao cjelina, novi

organ imanja ili vrta koji svojom cjelovito-

šću preobrazbe energije, njegovim redom

i povezivanjem daleko prestiže uobičajeni

pojam gnojenja. Organizam na određenim

geološkim podlogama je dio krajolika i

njegova eterskog potencijala, dio je planeta

Zemlje s njenim zemaljskim energijama.

Te energije suvremena znanost još ne zna

mjeriti, kao što ne zna mjeriti bol ili ljubav.

Te energije postoje i djeluju...“, zapisao je

još 1924. godine dr. Steiner i time postavio

temelje biodinamike, metode koja se danas

u svijetu svijetu smatra vrhuncem u ekološ-

kom načinu proizvodnje hrane.

FOTOGRAFIJE Christian David [email protected]



i kalija, odoljen sadrži energiju Saturna i

određuje procese fosfora, njivska preslica

pripada Mjesecu i upotrebljava se kao sred-

stvo za zaštitu... Svi ti preparati pogodni

su za korištenje cijele godine, u malim,

homeopatskim dozama.

ZALIJEVANJE NIJE POTREBNOJedno od pravila u toj metodi je i savjet

Marie Th un da se biljke zalijevaju samo

dok se presađuju. Kako bi to bilo moguće,

potrebno je pratiti takozvani ritam dana.

Prije podne tlo izdiše, poslije podne udiše.

Želi li se voda spremiti u zemlju, okopava

se navečer tako da tlo udiše vodu iz okoliša;

ako je zemlja prevlažna, okopava se ujutro,

jer tada tlo vlagu izdiše. Ako se biljka

navikne na zalijevanje, ne pušta korijenje

duboko u zemlju, a zalijevanjem se uništava

i struktura tla, tvrde biodinamičari.

„Ljudi obično kalkuliraju što im se isplati

ili ne isplati, jer žele sa što manje truda

dobiti što više. U biodinamici to ne ide. Ta

metoda je primjenjiva na svim područjima

i svim poljoprivrednim kulturama. Kod

nas se koristi samo na malim imanjima, u

svijetu nije tako.

Najveće biodinamičko imanje u Europi

proteže se na četiri tisuće hektara, a najveće

svjetsko je u Australiji i ima pet stotina

tisuća hektara. I to potvrđuje kako se radi

o dugoročno isplativoj metodi. Hrvatski

kupci, na žalost, još ne znaju cijeniti takav

proizvod, a on je ukusniji i punijeg okusa.

On je i nešto skuplji, ali je zato hranjiviji,

što se prepoznaje po okusu, mirisu, slatkoći.

Jedući naše povrće, u kojem su skupljene

energije, za obrok je dovoljna manja količi-

na od uobičajene. To je poput starinskoga

kruha, od kojeg bi nas zasitila kriška, a

danas možete pojesti i pola kruha iz pekare

i još ostati gladan...

U proizvodnji hrane kod nas se pojmovi

još miješaju, pa se tradicijskim načinom

smatra i konvencionalni s upotrebom

mineralnih gnojiva i pesticida, potom su tu

još i ekološki uzgoj i biodinamika. Kupcima

bi proizvođači trebali jasno razlučiti rade

li na „starinski“ način primjenjujući svoje

gnojivo ili koriste integrirane metode“, kaže

Bernarda Orehovec.

TLO SE ODRŽAVA POTPUNO PRIRODNIM PRIPRAVCIMA, A SVI POSLOVI OBAVLJAJU SE U SKLADU S MJESEČEVIM SJETVENIM KALENDAROM

Sada i na eko tržniciProizvodi s imanja Bernarde Orehovec mogu

se kupiti odnedavno na novoj ekološkoj tržni-

ci na zagrebačkom Dolcu. Dosad ih je uzgaja-

la za vlastite potrebe ili prodaju na sajmovima

ekološke hrane, koji su, kaže, najbolje mjesto

za razmjenu iskustava i sjemena. O prošire-

nju proizvodnje razmišlja, ali joj je problem

radna snaga jer se trenutačno imanjem bave

samo ona i suprug. Prioritet joj je minipogon

za preradu voća i povrća. Sa suprugom vodi

također udrugu Duga plus, koja radi na razvo-

ju i promicanju biološko-dinamičkog gospo-

darenja, a osnovna joj je djelatnost edukaci-

ja. Stoga organiziraju predavanja, tečajeve te

vode i program prekvalifikacije u surad-

nji sa Zavodom za zapošljavanje.

Certifikat koji nije lako stećiDemeter certifikat namijenjen je hrani uz-

gojenoj po biološko-dinamičkoj metodi, a

mogu ga dobiti samo proizvođači koji se pri-

državaju strogih pravila biodinamike. U Hr-

vatskoj ga ima jedino Bernarda Orehovec, a

dodijelio joj ga je institut Biocert iz Maribo-

ra jer Hrvatska još nema svoje kontrolore ni

nositelje certifikata. Za to je potrebno barem

petnaest do dvadeset imanja koja se bave bi-

odinamičkom poljoprivrednom.

Orehovec je već više puta tražila da Hrvat-

ska dobije certifikat, ali joj je zahtjev odbijen.

„Kod nas se još ljudi premišljaju bi li radili po

ovoj metodi, iako po mojoj procjeni već ima-

mo desetak imanja. Moje imanje i dalje kon-

troliraju Slovenci, koji dolaze nenajavljeno, a

mogu kontrolirati sve. Već se po vrsti korova

prepoznaje je li zemlja zdrava, a za kontrolu

mogu uzeti i uzorak tla ili hrane. Potrebno je

na uvid dati i dnevnik radova, koji sam oba-

vezna voditi kako bi se vidjelo postupam li u

skladu s mjesečevim sjetvenim kalen-

darom“, objašnjava Bernarda Orehovec.

m

d

v

d

r

n

p

o

O

s

„

o

m

t

m

p

m

n

v

s

d


PIŠE Jasminka Filipasfi [email protected]

Malo je lj udi koji svoj inova-

tivni proizvod žele podi-

jeliti s drugima prije nego

što su na njemu zaradili. A

upravo to čini Ivana Lovrić,

psihologinja po struci, koja je otkrila kako

kod kuće napraviti prirodnu i ljekovitu koz-

metiku te kroz radionice diljem Hrvatske

podučava o tome i brojne zainteresirane.

Priprema i priručnik o izradi takve kozme-

tike, a premda je neke proizvode i registri-

rala, neće ići u široku proizvodnju.

Kako nam je ispričala, Ivana Lovrić je od

djetinjstva bolovala od atopijskog dermati-

tisa. Od malena je obožavala i čitati knjige

o biljkama, pa je spontano počela ciljano

miješati ulja i balzame za upaljenu kožu.

Stručni članci na internetu proširili su joj

vidike, a prve prirodne sapune naučila je

raditi u Udruzi ZMAG, čija je članica.

Ta udruga se bavi promoviranjem održi-

vog stila života, a na Recikliranom imanju

u Vukomeričkim goricama stvara se i

edukacijski centar u kojem se mogu naučiti

vještine koje ljudima pomažu živjeti tako

da manje zagađuju. “Danas su ta znanja

sve popularnija jer održivo djelovanje često

znači i fi nancijske uštede. Iako ne mora

uvijek biti tako. Recimo, prirodna kozmeti-

ka može biti vrlo jeft ina, ali i skupa - ovisno

o sastojcima. Za svakodnevnu njegu meni

je najbolje ono jednostavno, što je i jeft ino”,

ističe Ivana Lovrić.

SJAJNI PREDUVJETI ZA UZGOJ BILJAIzradu kozmetike, kaže, svatko može

svladati. Smatra da je to dio opće kulture,

samostalnosti i održivosti - znati se sam

pobrinuti za zdravlje svoje kože. U radioni-

cama koje je vodila sudjelovali su ljudi svih

uzrasta, od djece vrtićke dobi do onih koji

su odavno u mirovini.

“Ove ću godine, zbog drugih obaveza,

voditi samo radionice na Recikliranom

imanju. Na predavanju koje je već održano

u Zelenoj akciji učili smo kako funkcionira

naša koža, kako čitati njene signale, njego-

vati je prehranom i drugim zdravim život-

nim navikama. Pozabavili smo se i pitanjem

održivosti: kupujući i upotrebljavajući

nezdrave proizvode, ne štetimo samo sebi,

već i ljudima oko sebe, te okolišu općenito”,

objašnjava i ističe kako se na radionicama

ZMAG-a uče praktične stvari poput izrade

raznih pripravaka, za koje bilje većinom

skuplja na Vukomeričkim goricama, gdje i

živi, ili ga uzgaja u vrtu.

“Cvijeće koje nije ljekovito ili jestivo

uglavnom me ne zanima. Biljna i eterična

ulja kupujem kad je to moguće od domaćih

proizvođača, iako su i danas u manjini

unatoč sjajnim uvjetima našeg podne-

blja. Registracija proizvoda i distribucija

po dućanima je komplicirana i skupa za

male proizvođače, zato ih treba tražiti po

sajmovima, na internetu ili preko prijatelja”,

objašnjava zašto i sama nije žurila s regi-

stracijom proizvoda. Ne privlači je velika

proizvodnja, već ona ručna, čak i sada kada

ima registriran proizvod. Najveća joj je že-

lja da sve što je naučila i ukoriči u priručnik

i tako učini dostupnim svakome.

Na radionicama u edukacijskom centru udruge ZMAG svatko

može steći znanja o kozmetičkoj upotrebi ljekovitog bilja i cvijeća

Korisna ljepota iz prirode

IZRADA PRIRODNE KOZMETIKE ZA ODRŽIV STIL ŽIVOTA



PRIPREMILA mr. sc. Ksenija CindrićDržavni hidrometeorološki zavod

Klimatske projekcije za jugo-

istočnu Europu, prema za-

dnjem izvješću Međuvladinog

panela za klimatske promjene

(IPCC), ukazuju na smanji-

vanje ljetnih količina oborina, uz zamjetan

porast temperature zraka. To može dovesti

do poremećaja u vodnim zalihama zbog

povećanog isparavanja iz tla, jezera, rijeka

i mora te iz bilja. Suša uzrokuje poremećaj

ekološke ravnoteže, kao i gospodarske i

materijalne štete koje mogu izazvati druš-

tvene poremećaje. Nedostatak suradnje sa

susjednim zemljama i nedostatak zajednič-

kog pristupa otežali bi uspješnu prilagodbu

na sušu i ublažavanje njezinih posljedica.

Stoga je u proteklih desetak godina

održan niz radionica i sastanaka, kako

europskih tako i regionalnih, radi usposta-

ve Centra za praćenje suše u jugoistočnoj

Europi (DMCSEE). U njegovoj uspostavi

sudjelovalo je više međunarodnih organiza-

cija (Međunarodna komisija za navodnjava-nje i odvodnju, UN konvencija za sprječa-vanje dezertifi kacije i Svjetska meteorološka organizacija), a konačni prijedlog i prijavu

pripremio je konzorcij sastavljen od pred-

stavnika nacionalnih meteoroloških službi,

akadamske zajednice te resornih ministar-

stava. Glavni partner na projektu je Agencija

Republike Slovenije za okolje (EARS), a hr-

vatski je partner Državni hidrometeorološki

zavod (DHMZ). Projekt sufi nancira EU u

sklopu Programa transnacionalne suradnje

za jugoistočnu Europu (SEE TCP).

KVALITETNO OCIJENITI RIZIKEGlavni je cilj DMCSEE-a unaprijediti

pripravnost na sušu primjenom metoda

za procjenu rizika i uspostavom sustava

ranog upozorenja. Projekt je započeo u

travnju 2009. a završit će u svibnju 2012.,

ali će nastaviti osiguravati informacije o

stanju suše, što danas nedostaje

na regionalnoj razini. Upotrebom

zajedničke metodologije u analizi

suše i ocjena njezina utjecaja projekt

će postići regionalno usporedive

rezultate koji će omogućiti

bolje praćenje suše u sekto-

rima koji ekonomski ovise

o dostupnosti vode kao što

su poljoprivreda, energetika

i turizam. Kvalitetna ocjena

rizika te distribucija pravodob-

nih upozorenja korisnicima

rezultirat će smanjenjem šteta.

U sklopu projekta se, među ostalim,

priprema regionalno praćenje suše pomoću

analize produkata ranog upozorenja.

Donose se ocjene regionalne ranjivosti

na utjecaj suše, prvenstveno u području

poljoprivrede. Te informacije moraju biti

sastavni dio sustava ranog upozoravanja na

sušu. Organiziraju se radionice i nacionalni

seminari, obrazovanje za krajnje kori-

snike, pripremaju priručnici za treninge.

Uspostava centra omogućuje da se koordi-

niraju i ujedine nacionalne meteorološke i

hidrološke službe i druge relevantne institu-

cije zemalja koje sudjeluju u projektu.

Cilj je također unaprijediti implementa-

ciju EU-ove politike u pripremanju

nacionalnih strategija pripravnosti

na sušu te povećati svjesnost o

važnosti njezinog praćenja u regiji kod

svih donositelja odluka, gospodarstve-

nika i krajnjih korisnika.

Kako bi DMCSEE ostao ope-

rativan i nakon završetka

projekta, odnosno omo-

gućio stalni rad centra za

praćenje suše, pripremit će

se radni plan za razdoblje poslije

završetka projekta, te defi nirati zadaci

i preporuke za zakonski status stalnog

DMCSEE-a.

HRVATSKI METEOROLOZI UKLJUČENI U PROJEKT PRAĆENJA SUŠE U JUGOISTOČNOJ EUROPI

Pripravnost na sušu ublažava štete

Sustav ranog upozorenja koristit će poljoprivredi, energetici, turizmu i drugim sektorima koji ekonomski ovise o vodi


PIŠE Jozo [email protected]

Makaranin Ivan Šimić, diplo-

mirani šumar sa završenim

poslijediplomskim studi-

jem iz oblikovanja parkova

i prirodnih rekreacijskih

objekata, dobitnik je više nagrada za ino-

vaciju. Za svoj projekt Vjetrosolana - nova industrija morske soli, 2010. godine dobio je

Zlatnu plaketu na međunarodnom Sajmu

inovacija u Zagrebu. Vjetrosolana koristi

isključivo more, sunce i vjetar, a za razliku

od klasične proizvodnje soli, koja je mogu-

ća samo u suhim ljetnim mjesecima, može

raditi čitave godine. Time se proizvodnja

povećava osam do deset puta.

Kakve su šanse za realizaciju vašeg projekta u praksi?Mogućnosti su velike, ali samo ako država

ozbiljno stane iza ovog i sličnih projekata.

Vlada se mora izjasniti želi li podići proi-

zvodnju soli na višu razinu i proizvoditi mi-

lijun tona soli godišnje, čime bi se otvorilo

čak nekoliko tisuća novih radnih mjesta.

Proizvodnja soli je tradicijsko naslijeđe u

Hrvatskoj. Nekada smo duž Jadrana imali

na stotine solana gdje su Hrvati proizvodili

sol. Međutim, razvojem komunikacije i

prometne infrastrukture, na europsko je

tržište došla afrička sol i to je pridonijelo

izumiranju proizvodnje u Hrvatskoj. Ma

koliko netko tvrdio drukčije, u Hrvatskoj je

danas proizvodnja soli zanemariva.

Na kojim podacima temeljite te tvrd-nje?Licemjerno je tvrditi da imamo vlastitu

proizvodnju ako proizvodimo samo pet

posto domaćih potreba, a 95 posto soli

uvozimo. Hrvatska proizvodi 20 tisuća

tona, a Italija 3,2 milijuna tona soli. Kod nas

je u solanama zaposleno stotinjak radnika,

u Italiji industrija prerade soli zapošljava

10.000 radnika. Francuska proizvodi sedam

milijuna tona, a u njezinim solanama radi

15.000 radnika. Tu je, primjerice, i ulcinjska

solana, koja je među deset najvećih u

svijetu...

Možda imaju bolje uvjete za proizvod-nju?Hrvatska ima višestruko bolje uvjete od

Italije i Francuske, a mi gotovo ni nemamo

vlastitu proizvodnju. U podvelebitskom

području imamo idealne uvjete za proi-

zvodnju u vjetrosolanama. Vjetrosolane su

bazirane na uklanjanju negativnog utjecaja

oborina na proces proizvodnje i zbog toga

su efi kasne. Kad sam uspio otkloniti utjecaj

oborina, došao sam do idealne situacije,

u kojoj je sustav isparavanja u potpunosti

proizvodno iskoristiv. Ovakvim načinom

možemo dobiti 80 kilograma soli po četvor-

nome metru.

Jeste li to pokazali u praksi?Eksperimentalnom proizvodnjom, koju

sam proveo u Makarskoj na 12 četvornih

metara, uspio sam postići te rezultate. U

dva mjeseca, koliko je trajala eksperimen-

talna proizvodnja, dobio sam dvostruko

veću količinu proizvedene soli nego što se u

isto vrijeme dobije na klasičan način.

Na projektu sve vrijeme surađujem s teh-

nologom Ninske solane Dragom Stulićem;

stalno uspoređujemo proizvodne rezultate,

a njegovo znanje i stručnost od velike su

mi pomoći, kao i suradnja s konstruktorom

Mirom Pelaićem. Oba stručnjaka na projek-

tu rade volonterski.

Tvrdite da vaš projekt može biti konku-rentan?Tako je. U našem načinu proizvodnje

količina dobivene soli je neupitna, i to

smo dokazali. Ove godine proširit ćemo

proizvodnju na 600 četvornih metara, kako

DIPL. ING. IVAN ŠIMIĆ, INOVATOR, AUTOR PROJEKTA VJETROSOLANE

Zrno soli, more mogućnostiLicemjerno je tvrditi da u Hrvatskoj imamo vlastitu proizvodnju soli dok više od 90 posto potreba zadovoljavamo iz uvoza

PROJEKT VJETROSOLANE NAGRAĐEN JE ZLATNOM PLAKETOM ZA INOVACIJU, NO DA BI SE REALIZIRAO, MORA GA PODRŽATI I DRŽAVA, OSIGURATI LOKACIJE, DOZVOLE...



bismo projekt približili partnerima. Među-

tim, osim količine, jako je važna i kvaliteta.

Naši građani danas ne konzumiraju morsku

sol, već natrijev klorid iz mora. Morska sol

mora se sastojati od 90 posto natrijeva klo-

rida, ali mora sadržavati i 10 posto drugih

minerala. Ako pogledamo deklaracije soli

koju kupujemo, bit će jasno da to nije tako.

Mojim projektom moguće je proizvesti

veliku količinu cvijeta soli (najkvalitetnije

morske soli, op. red.), koji zbog svoje vri-

jednosti dostiže cijenu od oko 200 kuna za

kilogram. U sustavu vjetrosolana, osim veće

količine, postiže se i veća kvaliteta soli.

Na Sajmu inovacija u Zagrebu 2010. na

kojem je bilo izloženo 290 radova, naši

najveći stručnjaci uočili su kvalitetu izuma

i projekt vjetrosolane dobio je Zlatnu

plaketu kao najbolja inovacija. Međutim,

iza projekta mora stati i država, počevši od

osiguranja lokacije do ishođenja dozvola.

Primjerice, na Lastovu bismo, proizvodeći

sol, mogli usporedo osigurati i dio vode za

navodnjavanje.

Kako ste se našli u svijetu inovatorstva?Preko Društva inovatora u Splitu do sada

sam zaštitio dva patenta. Osim Morske

solane s preljevnim kaskadnim bazenima

iz 2009. godine, odnosno vjetrosolane, tu

je i patent iz 2007. - akumulacijsko pojilište

s elementima protupožarne zaštite. Radi

se o objektu koji sam uz pomoć makarskih

lovaca izgradio u Parku prirode Biokovo.

Na toj mikrolokaciji ima dovoljno oborina

tijekom godine, ali ih nema u presudnom

trenutku, to jest u srpnju i kolovozu kada su

najpotrebnije. Tekućina se gubi u razlo-

mljenim vapnenačkim stijenama. Znači,

postoje podzemni vodotokovi, ali voda nije

pristupačna fauni.

Jeste li zadovoljni primjenom vašeg prvog patenta?Akumulacijsko pojilište s elementima

protupožarne zaštite našlo je primjenu u

lovištima. Naime, u lovištima često nema

primjerenih pojilišta za divljač i stoku, a tu

je i problem protupožarne zaštite u ljetnim

mjesecima. Ovim izumom ponudio sam

U PODVELEBITSKOM PODRUČJU UVJETI SU IDEALNI ZA VJETROSOLANE, A OSIM VEĆE KOLIČINE, ONE DAJU I SOL IZNIMNE KVALITETE

jedinstveno rješenje za oba problema.

Objekt je napravljen tako da sam sebe op-

skrbljuje kišnicom tijekom cijele godine te

je akumulira za potrebe napajanja odnosno

protupožarne zaštite u dva ljetna mjeseca.

U budućnosti bi ovakva pojilišta imala još

širu primjenu kada bi se u Dalmaciju, a po-

gotovo u Dalmatinsku zagoru, gdje postoje

velike pašnjačke površine, ponovo vratilo

ekstenzivno stočarstvo.

Koliko je potrebno uložiti u jedan takav objekt?Važno je napomenuti da se radi o projektu

općeg dobra, koji pridonosi protupožar-

noj sigurnosti u prostoru te zaštiti divljači

i stoke, odnosno razvoju faune. Poznato

je i da pčelari puno gube kada nedostaje

kišnice u ljetnim mjesecima. Cilj ovog

projekta je napraviti mrežu pravilno

raspoređenih pojilišta. Prototip, koji su

naručili makarski lovci, već pokazuje re-

zultate i opravdava postojanje. Ulagnja za

zajednicu nisu velika jer najveći je trošak

beton. Bitno je da se počne raditi.

IAAAAAKKKKOOOO IMMMMAAAMMMOOO VVIŠŠŠESTTTRUUUKO BBBOOOOLLLJJJEE UUUVVVJJEEETE,, HHHRRVVAATSSSKA PPPRRROOOOIIIZZVVVVVOOODDDI 200 TTTISSUUĆĆAA TONA,, AAAAAA IITTTTTAAAALLIJJAAAA 333,2 MMMILLIJJUUNAAA TONAA SSSSOOOOLLLI


PIŠE Zdravko [email protected]

U Fojnici, pitoresknom lječiliš-

nom gradiću udaljenom sat

vožnje od Sarajeva, vladaju

dvije groznice: zlatna i zele-

na. Od pamtivijeka, od starih

Sasa, u riječicama Fojnice ispiralo se zlato,

na što i sada ukazuju zeleni nasipi isprane

zemlje. Dokumentacija o zlatnim žilama

Fojnice nalazila se u Rudarskom institutu

BiH u Sarajevu, uništenom u tijeku zadnjeg

rata, ali je dio toga sačuvan u fojničkom

franjevačkom samostanu izgrađenom sredi-

nom XIV. stoljeća.

Jedan divni franjevac, fra Paško, pričao

mi je osamdesetih godina prošlog stoljeća

kako je i sam ispirao zlato u ovim rječi-

cama čuvajući tako tu stoljetnu tradiciju.

Poklonio mi je malenu vrećicu zlatnog

pijeska. Kad se počeo razvijati turizam, kad

je izgrađeno termalno lječilište s radioaktiv-

nom vodom, jedna od turističkih ponuda

Fojnice bila je i potraga za zlatnim pijeskom

u vodama koje su okruživale gradić. Prema

dosadašnjim istraživanjima, zlata, srebra,

bakra i olova ima na više lokaliteta u Bosni

i Hercegovini. Ove godine je najavljeno

raspisivanje međunarodnog natječaja za

koncesiju za istraživanje i eksploataciju ple-

menitih metala. Ovo je potvrdio i federalni

ministar za energiju, rudarstvo i industriju

Erdal Trhulj. Prema njegovim tvrdnjama,

još od 2008. nekoliko domaćih i inozemnih

kompanija pokušava dobiti koncesiju za

VLADA FEDERACIJE BiH I GRAĐANI RAZLIČITO VIDE RAZVOJ POZNATE TURISTIČKE OAZE

Hoće li Fojnicu tresti ZELENA ili ZLATNA GROZNICA

U rječicama Fojnice od pamtivijeka se ispiralo zlato. Davanju koncesije za eksploataciju zlatnih žila sada se protive stanovnici koji tu žele sačuvati oazu prirodne hrane



istraživačke radove i eksploataciju.

Navodno zlatna žila za komercijalnu

eksploataciju postoji u Fojnici na lokali-

tetu Bakovići. U tom mjestu su u vrijeme

Kraljevine Jugoslavije, sve do 1936., kon-

cesiju za istraživanje zlata imali Britanci.

Navodno, nalazišta zlata kod Fojnice vrijed-

na su 300 milijuna dolara.

Vlasti u Federaciji BiH vjerovale su, u

najavama tih aktivnosti, da oko davanja

koncesije neće biti problema u lokalnim

zajednicama jer se radi o korisnom poslu

koji može donijeti samo dobro općinama,

njihovom razvoju i povećanom zapošlja-

vanju. Međutim, na javnoj raspravi se mo-

gućnosti dodjele koncesije za istraživanja i

eksploataciju zlata suprostavio dio lokalnog

stanovništva Fojnice uz obrazloženje da

“njih ne drma zlatna, nego zelena groznica”.

FRANJEVAČKE TURE I NALAZIŠTA GLJIVAOni bi teritorij općine željeli sačuvati od

prljave industrije kako bi i ubuduće ostala

zelenom oazom za proizvodnju zdrave hra-

ne, za lječilišni, ili kako se ovdje kaže banj-ski, te rekreativni, eko i zimski turizam. Prije

zadnjeg rata, pa i prije Zimskih olimpijskih

igara u Sarajevu 1984. godine, Fojnica je

osim banjskog turizma bila poznata po tzv.

jednodnevnoj i dvodnevnoj franjevačkoj turi. Za domaće i inozemne goste organi-

zirali su se iz Sarajeva jednodnevni i dvod-

nevni posjeti franjevačkim samostanima u

blizini grada, u Fojnici, Kreševu, Kraljevoj

Sutjesci i Visokom. U okviru jednodnev-

ne ture posjećivala su se dva samostana,

u Fojnici i Kreševu. U knjižnici fojničkog

samostana nalaze se vrijedne knjige pisane

rukom, a u arhivu se čuvaju najstariji

dokumenti o državnosti BiH. Tu je i čuvena

Ahdnama sultana Mehmeda II. Fatiha iz

1463. godine, kojom se, prema zapovijedi,

kako piše, časnog i uzvišenog osvajača svi-

jeta, odobrava vjersko djelovanje franjevaca.

Jednodnevna tura predviđala je posjet sa-

mostanskim riznicama uz franjevački ručak,

da bi se poslije obišao samostan u Kreševu i

prisustovalo koncertu Beethovenove glazbe

na najstarijim orguljama u BiH.

Dinamični fra Mirko Majdančić, dok je

službovao kao gvardijan fojničkog samo-

stana, organizirao je lokalno stanovništvo

na proizvodnji zdrave hrane, berbi šumskih

plodova i unaprjeđenju eko turizma. Šume

oko Fojnice smatraju se najbogatijim na-

lazištima gljiva, borovnica, jagoda, malina

i ljekovitog bilja. Na prodajnim izložbama

gosti Fojnice mogli su kupiti prerađevine

od vrganja i drugih gljiva, razno slatko od

šumskog i drugog voća, prirodne sirupe,

med, ovčji i kravlji sir, suhomesnate proi-

zvode, te razne vrste rakija od šljiva i šum-

skih plodova. Na zadnjoj takvoj prezentaciji

u Fojnici u organizaciji turističke udruge

Vran kamen gosti su bili počašćeni raznim

pitama, kuhanim kukuruzom, rakijama,

sirupima i domaćim kolačima.

Fra Mirko sada planira slične prodajne

izložbe u Sarajevu i još nekim mjestima.

Uza sve to udruga Vran kamen nudi aktivan

odmor u domaćoj radinosti, berbe gljiva uz

predavanja o jestivim plodovima i recepte o

njihovom spremanju. Hoće li zlatna grozni-

ca biti snažnija od zelene, hoće li i u kojoj

mjeri izgradnja rudnika pomrsiti nastojanja

zelenih da očuvaju zdravu i nedirnutu pri-

rodu Fojnice, na te odgovore neće se dugo

čekati.

PREMA DOSADAŠNJIM ISTRAŽIVANJIMA, ZLATA, SREBRA, BAKRA I OLOVA IMA NA VIŠE LOKALITETA U BOSNI I HERCEGOVINI

Na Prvom međunarodnom sajmu i kongresu

organske hrane i eko-turizma u Sarajevu, na

kojem su sudjelovali proizvođači iz Hrvatske,

Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Bu-

garske, u organizaciji Vanjskotrgovinske ko-

more BiH održan je i Kongres o gospodarskim

šansama koje pruža organska proizvodnja i

eko-turistička ponuda.

Na pedesetak štandova posjetitelji su mogli

degustirati i kupiti hranu iz kućne radinosti,

desetke vrsta pčelinjih proizvoda i lijekova, si-

reva, prerađevina od vrganja, sirupe, sokove

i slatko od šumskih plodova, maslinovo ulje,

suho voće, i razne vrste povrća.

Na posebnom štandu građanima Sarajeva

ponuđeni su ovosezonski turistički aranžma-

ni na selu. U Bosni i Hercegovini izgrađeno je

više ekosela, za-

pravo ugostitelj-

sko-smještajnih

objekata s razno-

vrsnom ponu-

dom, među koji-

ma je najpoznatiji

“Herceg” u Među-

gorju, a sela na

olimpijskoj Bjelaš-

nici ponudila su

aktivan odmor.

Predsjednik vanjskotrgovinske komore BiH

Bruno Bojić izjavio je kako BiH ima nepre-

gledne mogućnosti za organsku proizvodnju.

Imamo nezagađeno tlo, čiste rijeke i izvori-

šta, a BiH je prošle godine uvezla za 15 mi-

lijuna maraka prirodnih voda. Na kongresu

je zaključeno da organskoj proizvodnji vlast

treba dati prioritet i pružiti svu potrebnu po-

dršku. To bi se područje trebalo regulirati po-

sebnim zakonom, smatra predsjednik Save-

za udruga i asocijacija organskih proizvođača

u Federaciji BiH Sejad Herceg, a da se takav

zakon već priprema, potvrdio je dopredsjed-

nik Vlade FBiH Jerko Ivanković Lijanović.

(Z. L.)

ORGANSKA HRANA I EKO-TURIZAM

Sarajevski sajam dobrih šansiNezagađeno tlo i voda prednosti su na kojima BiH može razvijati ekološku turističku i proizvodnu ponudu

U SELIMA NA OLIMPIJSKOJ BJELAŠNICI POSJETITELJI SE MOGU OVE SEZONE AKTIVNO ODMARATI


PIŠE Ratko Bošković[email protected]

Tvrtka Better Place učinila je prije

nekoliko tjedana još jedan krupan

korak naprijed: u ponedjeljak

12. ožujka objavila je da će prvu

postaju za automatsku zamje-

nu baterija (akumulatora) u električnim

automobilima otvoriti i u Nizozemskoj, u

amsterdamskoj zračnoj luci Schiphol. Grad-

nja postaje bit će prvi, i zasad jedini, projekt

koji će fi nancirati Europska komisija u

okviru programa Transeuropska transpor-tna mreža u kategoriji “dekarbonizacija

infrastrukture”.

Postajom na Schipholu već ovoga ljeta

koristit će se prvih deset Renaultovih elek-

tričnih limuzina Fluence Z. E. koje će kao

taksiji prevoziti putnike između aerodro-

ma i Amsterdama. Za razliku od ostalih,

električni će taksiji voziti kružne ture bez

stajanja, neće ispuštati ugljikov dioksid ili

na bilo koji drugi način zagađivati okoliš, a

bit će i praktički nečujni. Kad im se baterije

isprazne, svratit će u postaju Better Placea,

gdje će im robotizirani uređaj izvaditi pra-

zan akumulator i staviti puni za manje od

pet minuta. Vozač neće morati ni izlaziti iz

automobila ni činiti bilo što drugo.

Ti automobili iz Renaultove proizvodnje

bit će vlasništvo triju vodećih nizozemskih

taksipoduzeća, ali će akumulatori iz kojih

će se u vožnji napajati biti vlasništvo tvrtke

Better Place. Taksikompanije akumulatore

neće morati ni kupovati, ni održavati ili

kontrolirano odlagati kada se istroše, za

njih će plaćati najam prema vremenu kori-

štenja, kao i struju prema potrošnji.

NAJVEĆA MREŽA NA HAVAJIMANiti tri tjedna ranije, 28. veljače ove

godine, Better Place je pustio u rad najveću

mrežu za punjenje akumulatora električnih

automobila na Havajima. Ta će mreža do

kraja ove godine imati 130 priključaka.

Koncept je tu drukčiji nego na Schipholu:

dok se i na Havajima ne sagrade stanice

za zamjenu akumulatora, automobili će

se puniti strujom preko kabela iz poseb-

nih utičnica postavljenih na praktičnim

mjestima poput javnih parkin-

ga, parkirališta uz hotele, u

shopping centrima, uz poslovne

zgrade, u velikim garažama.

Na utičnicama Better Placea

PROJEKT IZRAELSKOGA SOFTVERSKOGA GENIJA PODRŽALA I EUROPSKA KOMISIJA

Taksi zaBetter Place

Mreža postaja i priključnih točaka za učinkovitu vožnju električnim automobilima brzo se širi svijetom. U ljeto na usluzi i električni taksiji u Amsterdamu

POSTAJA NA SCHIPHOLU OMOGUĆIT ĆE RENAULTOVIM ELEKTRIČNIM LIMUZINAMA FLUENCE Z. E. NEPREKIDNE KRUŽNE TAKSITURE IZMEĐU ZRAČNE LUKE I AMSTERDAMA


ODRŽIVI RAZVOJ

goriva, barem u vožnji automobilima.

Do svibnja 2007. bio je kompjutoraš u

Silicijskoj dolini, zaposlen u SAP-u, global-

nom divu poslovnog soft vera koji je za 400

milijuna dolara preuzeo manju soft versku

tvrtku koju su osnovali Shai Agassi i njegov

otac. Sve ostalo bilo je niz sretnih okolno-

sti, od kojih je možda najvažnija ta da je

Agassijevo predavanje o oslobađanju od

diktature ugljikovodika u prosincu 2006. u

Washingtonu slušao i Shimon Peres, tada

samo bivši izraelski premijer...

mobil procijenit će smjer i pitati vozača:

“Koja je zadaća?”. Vozač usmeno odgovara,

a sustav računa koliko je struje potrebno i

tijekom vožnje ga obavještava o slobodnim

mjestima s punjačima Better Placea. Čim

se automobil zaustavi, punjač se automatski

priključuje i počne napajati akumulator.

Automobil se istodobno daljinski povezuje i

s kontrolnim centrom, koji vozilu dodjeljuje

količinu struje prema potrebama, prema

stanju u elektromreži te prema željama i

narudžbi korisnika. Iskrsne li vozaču izne-

nadni sastanak, a u akumulatoru još nema

dovoljno struje, sustavu upućuje zahtjev

za zamjenu akumulatora. AutOS tada pro-

nalazi najbližu postaju, rezervira termin, a

vozač mora samo uvesti automobil u posta-

ju nalik automatskoj praonici. Robotizirani

uređaj zamijeni akumulator brže nego što bi

se benzinom napunio spremnik automo-

bila. Koliko putovanje može trajati, ovisi,

dakako, o kapacitetu akumulatora: postojeći

omogućuju sto do 150 kilometara, no ra-

zvoj je strelovit i već se govori o baterijama

koje će jednim punjenjem, ne duljim od 20

minuta, neprekidno moći pogoniti manji

automobil i 600 milja.

Sustav Better Placea smislili su, i u zadnje

četiri godine ostvarili, Shai Agassi i njegov

tim, fi nancirani s više stotina milijuna do-

lara privatnoga poduzetničkoga kapitala.

No Agassi ne gradi biznis, ne stvara po-

duzeće, ne trči za profi tom. Agassi ima

misiju: osloboditi čovječanstvo fosilnih

moći će se puniti svi električni automobili

proizvedeni prema standardima usvojenim

u Sjedinjenim Državama, a zasad su to ve-

ćinom Nissan Leaf, Chevy Volt i električni

Mitsubishi.

Havaji nisu odabrani slučajno. Jednim

se punjenjem akumulatora prijeđu s kraja

na kraj čitavi otoci (najveći je širok oko

sto kilometara). Vrlo sličan najvećem

havajskom otoku je i Izrael. I u toj je zemlji

najveća udaljenost na kojoj se sigurno

putuje automobilom oko 450 kilometara.

Ni Izrael nema naft e. I baš u Izraelu, na

istome mjestu na kojem je četiri godine

ranije, u prisutnosti predsjednika Shimona

Peresa i glavnog direktora Renaulta Carlosa

Ghosna, Better Place objavio početak

ostvarivanja svoje vizije, tvrtka je prvih

nekoliko desetaka električnih Fluencea dala

na korištenje svojim zaposlenicima.

Izrael je, naime, za Better Place zemlja-

laboratorij. Tu su 5. prosinca 2011. Better

Place i Eldan Group, najveća izraelska rent-

a-car tvrtka, svečano potpisali ugovor da će

Eldan tijekom 2012. od Better Placea kupiti

više stotina automobila Renault Fluence

Z.E. i taj se plan 29. siječnja već počeo

ostvarivati.

IDEJA SOFTVERSKOGA GENIJAIzrael je prva zemlja, Danska druga, Kina

treća... u kojoj je Better Place počeo graditi

mrežu sačinjenu i od postaja za zamjenu

praznih akumulatora napunjenima, i od

priključnih točaka na kojima se automobili

pune strujom dok miruju. Najzanimljivije

je, međutim, da kroz splet gradskih promet-

nica, postaja i utičnica sve korisnike usluga

Better Placea neprekidno vodi posebni

operativni sustav pod nazivom autOS.

Upravo taj sustav otkriva kako se bit kon-

cepta Better Placea ne krije ni u vozilima s

elektromotorima, ni u akumulatorima, ni

u punjačima nego u njihovoj integraciji u

učinkovitu cjelinu. Otkriva također da u

pozadini ideje ne stoji automobilski, nego

kompjutorski, bolje reći soft verski genij.

Sustav djeluje otprilike ovako: čim sjedne

u automobil, vozač na pokazivaču vidi je li

akumulator dovoljno napunjen. Ako jest,

može krenuti. U prvim minutama

vožnje kompjutor

ugrađen u

auto-

KAD VOZAČ UVEDE KAD VOZAČ UVEDE AUTOMOBIL U POSTAJU NALIK AUTOMOBIL U POSTAJU NALIK AUTOMATSKOJ PRAONICI, AUTOMATSKOJ PRAONICI, ROBOTIZIRANI UREĐAJ ROBOTIZIRANI UREĐAJ ZAMIJENI AKUMULATOR BRŽE ZAMIJENI AKUMULATOR BRŽE NEGO ŠTO SE SPREMNIK NEGO ŠTO SE SPREMNIK PUNI BENZINOMPUNI BENZINOM

Zamjena baterije obavlja se

potpuno automatizirano1

Podizanje baterije iz podnice

električnog automobila2

Trenutak kasnije električni će

taksi nastaviti vožnju3


PIŠE Sanja Plješ[email protected]

Dok je diljem Europe bicikl

prihvaćen kao sredstvo

svakodnevnog prometovanja,

u Hrvatskoj to još nije tako.

Naprotiv, na glasu smo kao

zemlja s neprekidnim porastom potražnje

za automobilima kao simbolom ekonom-

skog i socijalnog uspjeha. Kako bi ukazali

na potencijale biciklizma u tzv. alternativ-

nom prometovanju, ujedno i u očuvanju

ekološke ravnoteže, stručnjaci i partneri

iz 11 europskih zemalja, uključujući i

Hrvatsku, pokrenuli su projekt Mobile2020

– porast biciklizma u malim i srednjim

gradovima Srednje i Istočne Europe, koji će

trajati do travnja 2014. godine.

Projekt je započet u svibnju prošle

godine kako bi se potaknula bike-frien-

dly klima i povećala mobilnost na lokal-

noj razini. Pokretači i partneri su Baltic

Environmental Forum (BEF), Regionalni

centar zaštite okoliša (REC) Hrvatska te

stručnjaci iz Njemačke, Litve i Nizozemske.

Mobile2020. ukupno je vrijedan 1,89 mili-

juna eura, provodi se uz potporu programa

IEE-Intelligent Energy Europe, a namije-

njen je gradovima koji broje od 10.000 do

EUROPSKI PROJEKT MOBILE2020 I NOVA POLITIKA URBANE MOBILNOSTI

Na dva kotača i gradovi lakše dišuPovećanjem broja bicikala u prometu do 2020. u 11 zemalja, među kojima je i Hrvatska, želi se uštedjeti 90.000 tona ugljičnog dioksida

NJEMAČKI MÜNSTER IMA ČAK 38 POSTO BICIKLISTA U PROMETU, A GRADOVI SREDNJE I ISTOČNE EUROPE I DALJE MANJE OD PET POSTO


ODRŽIVI RAZVOJ

350.000 stanovnika u 11 zemalja Srednje i

Istočne Europe.

Proračun za projekt u Hrvatskoj iznosi

114.368 eura, od kojih 75 posto subvenci-

onira IEE, a 25 posto mora se osigurati iz

ostalih izvora fi nanciranja.

NOVA ULOGA BICIKLIZMAU projektu će se djelovati na dvije razine:

promicanju već spomenutog alternativnog

načina prijevoza u gradovima te plani-

ranju biciklističke infrastrukture. Osim

toga, namjera je doći do veće mobilnosti

na lokalnoj razini uz korištenje bicikala u

gradskom prometu te utjecati na promjenu

ponašanja sudionika u prometu.

Promjenom shvaćanja biciklizma isklju-

čivo kao načina rekreacije, ali i utjecajem na

razinu prometne kulture građana, dugo-

ročno se nastoje postići još neki pozitivni

učinci, kao što je primjerice utjecaj na

ljudsko zdravlje te, u konačnici, smanjenje

emisije štetnih plinova u prometu. Planirani

ciljevi kreću se u smjeru uštede do 90.000

tona ugljičnog dioksida na godišnjoj razini

do 2020. godine.

Iako brojni gradovi Europe bilježe prosje-

čan udio od 20 posto biciklista kao sudioni-

ka u prometu, u nekima je taj postotak još

i veći. Njemački grad Münster, primjerice,

ima čak 38 posto biciklista u prometu. U

gradovima Srednje i Istočne Europe taj je

postotak manji od pet posto zbog nedostat-

ne biciklističke infrastrukture, a i građani

nisu dovoljno informirani o tom alternativ-

nom načinu prijevoza.

KOPRIVNICA I ZAGREB ZA PRIMJERTrenutna situacija u Hrvatskoj također

ne potiče optimizam, kažu u Regionalnom

centru zaštite okoliša (REC) Hrvatska.

Udio bicikla kao prijevoznog sredstva,

tvrde u REC-u, još je vrlo nizak, kako zbog

pomanjkanja biciklističke infrastrukture,

tako i zbog nedovoljne informiranosti

građana. Jednostavno rečeno, bicikl kao

sredstvo svakodnevnog prometovanja

ne postoji u percepciji šire javnosti. Iako

razni primjeri dobre prakse i smjernica već

postoje, potrebno ih je provesti i prilagoditi

nacionalnim okolnostima. U Hrvatskoj se

kao primjeri dobre prakse izdvajaju Zagreb

i Koprivnica, grad s najviše biciklističkih

staza.

Sudionici presudni za stvaranje bike-

friendly klime u hrvatskim gradovima,

a to su uglavnom predstavnici lokalnih

samouprava manjih i srednjih gradova,

uključujući Zagreb, potom nadležna mi-

nistarstva, energetske agencije, nevladine

udruge i interesne skupine građana, tijekom

projekta nastojat će se educirati i motivirati

za poboljšanje planiranja na lokalnoj razini.

Kako bi se time pozitivno utjecalo na kva-

litetu života građana, organizirat će se niz

tematskih, teoretskih i praktičnih seminara

o temama: strateško prometno planiranje,

planiranje biciklističke infrastrukture,

edukacija i promocija korištenja bicikla te

o komunikacijskim alatima kojima bi se

postigle promjene u ponašanju korisnika.

Kako kažu u REC-u Hrvatska, brojne

su mogućnosti za sve gradove-sudioni-

ke projekta Mobile2020. Osim razmjene

znanja i iskustava te upoznavanja najboljih

europskih praksi, preko nacionalne medij-

ske kampanje s projektom će se upoznati

sve nadležne institucije.

Aktivnosti će nakon završetka projekta

koordinirati nacionalna radna skupina

stručnjaka, koja je započela rad u prosincu

prošle godine. Ta će skupina inicirati nasta-

vak razmjene znanja i iskustava.

U sklopu kampanje u planu je i raspisi-

vanje natječaja za najbolji kratki tematski

video ili fi lm o biciklizmu.

Razvoj i uvođenje kratkoročnih održivih

mjera ili donošenje strategije u roku godine

dana od završetka projekta u najmanje dva

hrvatska grada, te primjena konkretnih

mjera održivog prometa i biciklizma u

barem jednom našem gradu, neki su od

očekivanih rezultata projekta Mobile2020 u

Hrvatskoj.

UDIO BICIKALA U PROMETOVANJU, TVRDE U REC-u, KOD NAS JE JOŠ VRLO NIZAK, KAKO ZBOG POMANJKANJA BICIKLISTIČKE INFRASTRUKTURE, TAKO I ZBOG NEDOVOLJNE INFORMIRANOSTI GRAĐANA

Tijekom projekta Mobile2020 svim će sudioni-

cima biti na raspolaganju tematski priručnik na

hrvatskom jeziku, s potpunim informacijama

i direktivama za uvođenje konkretnih mjera,

poučenih iskustvom najuspješnijih zapadno-

europskih gradova. Usporedo s posljednjim

koracima u pristupanju Hrvatske Europskoj

uniji, Mobile2020 zauzimat će se za uvođenje

EU Green Paper on Urban Mobility, inicijative

za stvaranje novih urbanih politika mobil-

nosti.

Nakon završetka projekta, najuspješniji gra-

dovi – sudionici projekta, na dar će dobiti pro-

motivne bicikle, a najzainteresiranijim sudionicima omogućit će se

i studijski posjeti Njemačkoj i Nizozemskoj. Uz stjecanje iskustva iz „prve ruke“, tamo

će sudjelovati u jačanju mreže kontakata nacionalnih i međunarodnih stručnjaka.

EDUKACIJA I PROMOCIJA

Najuspješnijima bicikli na dar

ni-

na

ma

a,

-

o-

cima omogućit će se

www.mobile2020.eu


PIŠE Svetozar [email protected]

Izrada transnacionalne strategije

održivog razvoja područja uz Dunav, s

posebnim osvrtom na turizam, bio je

glavni cilj nedavno završenog projekta

Datourway - Transnational Strategy for the Sustainable Territorial Development of the Danube Area with special regard to Tourism. Riječ je o projektu vrijednom 3,2

milijuna eura iz IPA programa za Istočnu

Europu (IPA SEE), u čijoj je provedbi izrav-

no sudjelovalo 16 partnerskih organizacija

iz sedam zemalja - Slovačke, Mađarske,

Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Bugarske i

Italije.

Jedna od šest tematskih cjelina projek-

ta, koji je trajao gotovo tri godine, bilo je

umrežavanje. Regionalna razvojna agencija

Slavonije i Baranje (RRA), kao jedan od

nacionalnih nositelja projekta, stoga je po-

taknula formiranje Mreže dionika razvoja

turizma u Hrvatskom podunavlju. Na na-

cionalnoj razini u projekt je bilo uključeno

dvadesetak organizacija iz Vukovarsko-

srijemske i Osječko-baranjske županije,

koje pripadaju poslovnom, javnom i

civilnom sektoru, a kojima je zajednički

nazivnik - promocija i razvoj kontinental-

nog turizma.

O važnosti takvog nacionalnog, ali i

transnacionalnog umrežavanja govori

činjenica kako je jedna od završnih inici-

jativa projekta Datourway bilo stvaranje

Transnacionalne asocijacije dionika razvoja turizma u Dunavskoj regiji EU-a, kao

pretpostavke za upravljanje Dunavskom

regijom kao turističkom destinacijom.

Naime, aktivnosti projekta Datourway

podudarile su se s velikim EU-ovim projek-

tom koji se odnosi na stvaranje Dunavske

europske regije i usvajanje Dunavske

strategije EU-a.

Projekt se tako izravno našao na tragu

onoga što je u lipnju 2011. usvojeno na

Europskom vijeću u Bruxellesu - stvaranju

nove europske makroregije.

ZAVRŠEN VELIKI EUROPSKI PROJEKT DATOURWAY

Baranja postajeturistički

brend

Za zemlje europske Dunavske regije koje su bile obuhvaćene projektom - Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku i Bugarsku - turistički je razvoj jasno definiran transnacionalnom strategijom

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA SLAVONIJE I BARANJE (RRA) POTAKNULA JE FORMIRANJE MREŽE SUDIONIKA TURISTIČKOG RAZVOJA HRVATSKOG PODUNAVLJA


ODRŽIVI RAZVOJ

BELJE I KONTINENTALNI TURIZAMMeđu zainteresiranima za promotivno

jačanje kontinentalnog turizma bila je i

kompanija Belje, koja se stoga aktivno uklju-

čila u projekt. Direktorica sektora marketin-

ga i turizma Belja Ljiljana Vajda-Mlinaček

tako je na međunarodnoj konferenciji u

Sofi ji, organiziranoj u sklopu Datourwaya,

predstavila baranjsko, erdutsko i srijemsko

vinogorje, odnosno suradnju s ostalim

sudionicima projekta na stvaranju brenda

Baranje, utemeljenog na turizmu i vinu.

“Ostvareni su zavidni rezultati u zajednič-

koj promociji, integriranoj ponudi, organi-

zaciji manifestacija, edukaciji stanovništva i

turističkih poslovnih subjekata. Sinergijskim

pristupom partnera u defi niranju budućih

planova cilj je uspostaviti kontinuiranu su-

radnju vinskih podruma, restorana, hotela,

privatnog smještaja i turističkih agencija”,

istaknula je Vajda-Mlinaček.

Iako su i dosadašnje aktivnosti na pro-

mociji kontinentalnog turizma u Baranji

polučili dobre rezultate, predstavnica Belja

najavljuje i nužnost defi niranja novih

turističkih proizvoda za specifi čne segmente

gostiju. To uključuje organiziranje prikladne

zračne luke za ultralake avione, organiza-

ciju vinskih tura u Hrvatskom podunav-

lju, aktivnu cjelogodišnju promociju na

nacionalnoj razini, ali i u južnoj Mađarskoj

i sjevernoj Srbiji kao susjednim podunav-

skim regijama. Osim toga, radi podizanja

kvalitete, Ljiljana Vajda-Mlinaček naglašava

i važnost daljnje promocije Baranje preko

digitalnih medija i socijalnih mre-

ža, ali i organizaciju studijskih

putovanja u druge zemlje

Dunavske regije za sve

članove lanca turističke

ponude Hrvatskog

podunavlja.

Nakon trogodišnjih aktivnosti, konkretni

rezultati projekta Datourway donijeli su

jasno defi niranu Transnacionalnu strate-

giju razvoja turizma u zemljama europske

Dunavske regije obuhvaćenih projektom

- Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji,

Rumunjskoj i Bugarskoj. Radi se o sveobu-

hvatnom dokumentu koji defi nira strateški

okvir razvoja turizma te daje preporuke

razvojnih politika u turizmu u transnacio-

nalnom kontekstu. Taj dokument jasno ar-

tikulira viziju razvoja turizma u Dunavskoj

regiji, ciljeve, mjere i prioritete.

S obzirom na specifi čne cjeline svake ze-

mlje sudionice, posebna pažnja je posveće-

na razvoju turizma u zaštićenim područji-

ma na prekograničnom području Hrvatske,

Mađarske i Srbije. Riječ je o prostoru

koji obuhvaća zaštićena područja Parka

prirode Kopački rit u Hrvatskoj, Specijalni

rezervat prirode Gornje podunavlje u

Srbiji, te Nacionalni park Dunav–Drava u

Mađarskoj. Također, izrađen je Investicijski

vodič za sektor turizma u Dunavskoj regiji,

kao i Investicijski vodič za sektor turizma

u Hrvatskom podunavlju, nacionalnog

karaktera, te Big River Guide Book, pro-

motivni katalog uspješno

provedenih projekata u

turizmu u Slovačkoj,

Mađarskoj,

Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj.

Prema riječima Biljane Đanković, vodi-

teljice hrvatskog dijela projekta Datourway,

izrađena je i Nacionalna analiza Hrvatskog

podunavlja, dokument koji daje sliku

stanja prirodnih i demografskih obilježja,

infrastrukture i prometa, zaštite okoliša

s posebnim osvrtom na stanje u sektoru

turizma, te ocjenu potencijala za njegov

dalji razvoj u Hrvatskom podunavlju, kao i

promotivnog materijala Brošura Hrvatskog

podunavlja.

“Uspostavljena je baza podataka relevan-

tnih za razvoj turizma u obliku geografskog

informacijskog sustava (GIS) za područje

Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske

županije, kao jedinih hrvatskih podunav-

skih županija. K tome, turistička baza poda-

taka u GIS formatu unifi cirana je s ostalim

podunavskim zemljama”, ističe Đanković,

dodajući kako su svi dokumenti nastali

naporima Datourway projekta dostupni na

internetskoj stranici www.datourway.eu.

Ne treba posebno naglašavati kako su za

Hrvatsku u ovoj fazi pristupanja Europskoj

uniji takvi međunarodni projekti iznimno

važni, kao i zbog razvoja kontinentalnog

turizma koji u istočnom dijelu Hrvatske

postaje značajna gospodarska grana.

SPOSTAVOM GEOGRAFSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA (GIS) KONTINENTALNI TURIZAM NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE I VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE DOBIVA NOVI ZAMAH

tni

e

digitalnih medija i i iiii ssosssssssss cijalnih mre-

ža, alli i iii i orororororrrrrgaggggggg niniinininiininininiinininiinnnn zaz ciju studijskih

putovaaaanjnjnjnjjjjjjjjja aaaaaaaaaaaaaa u uuuuuuuuuuuuu druge zemlje

Dunavskekekekekekekekekekeeeeke r rrr rr rrr r rr egije za sveveveveveveveveveveeeeee

članovvvvvvvvvvvvve lanca turističke

ponunnnunnnnnnnnnnnnnn de Hrvatskog

podunavlja.

Mađarskoj. Također, izr

vodič za sektor turizma

kakakakakakakkakkakakkkkk o iiiiiii iiiiiiii InIIIIIIIIII vesticijski vodič

u Hrvaaaaaaaaaaatsttttttttttttttt kom podunavl

karaktera,a,a,a,a,a,aa t t t t t te Big River G

motivni

prove

SLOVAČKA

MAĐARSKA

HRVATSKA

SRBIJA

RUMUNJSKA

BUGARSKA

GRANICE PROJEKTADATOURWAY

Promocija na internetuOsim mnoštva podataka dostupnih na inter-

netskoj stranici projekta www.datourway.eu,

jedan je od konkretnih rezultata i promotiv-

na stranica www.datourinfo.eu, gdje se nala-

ze informacije o turističkoj atrakcijskoj osno-

vi, karte, dokumenti, kao i galerija fotografija

svih mjesta na obali Dunava obuhvaćenih u

projektnom području. Hrvatska je na toj stra-

nici predstavila 11 mjesta koja leže na oba-

li Dunava: Batinu, Aljmaš, Dalj, Erdut, Borovo,

Vukovar, Sotin, Mohovo, Opatovac, Šar-

engrad i Ilok.



Otkupna tarifa za električnu

energiju iz solarnih elektra-

na koja trenutačno vrijedi u

Hrvatskoj privlačna je bila i

malim i velikim investitorima,

pogotovo na jugu Hrvatske, koji uživa blagu

mediteransku klimu. Investiranje u bilo

koju kategoriju sunčanih elektrana smatrali

su apsolutno isplativim poslom s osigura-

nim povratom investicije. Dakako, povrat

se u nekim dijelovima Hrvatske može oče-

kivati sporije, u drugima brže, već prema

RAZVOJ HRVATSKOG TRŽIŠTA ZELENE ENERGIJE

Mala snaga za velika očekivanja

Isplativost ulaganja ovisi o uvjetima otkupa struje proizvedene iz obnovljivih izvora. Hrvatska ukupna proizvodnja na

tom području još nije dostigla niti jedan megavat


OBNOVLJIVI IZVORI

količini sunčevog zračenja i primijenje-

noj tehnologiji. A zbog primamljivih

otkupnih cijena, očekivanja investitora

dosad su i na jugu i na kontinentu bila

iznimno velika.

Hrvatski operator tržišta energije

d.o.o. (HROTE) trenutačno isplaćuje

poticaje u sustavu poticanja proizvod-

nje električne energije iz obnovljivih

izvora i kogeneracija za 49 povlaštenih

proizvođača, od kojih za 46 proizvođa-

ča iz OIE-a, te tri iz kogeneracija. Tim

proizvođačima je u 2012. isplaćeno

oko 49,5 milijuna kuna (bez PDV-a, za

siječanj 24 milijuna, a za veljaču 25,5

milijuna kuna).

Ulazak u sustav poticanja proizvod-

nje električne energije ovisi o ishođenju

Rješenja o stjecanju statusa povlaštenog

proizvođača, a koje izdaje Hrvatska

energetska regulatorna agencija

(HERA). Sa HROTE-om je za otkup

struje po povlaštenoj tarifi dosad uku-

pno potpisano 115 ugovora.

ZAUSTAVLJENI UPRAVNI POSTUPCI Popis sklopljenih ugovora pokazuje,

međutim, da niz projekata još nije rea-

liziran. Ukupna je planirana snaga tih

projekata gotovo 5,3 MW. Dakle, radi

se o golemom energetskom potencijalu

u usporedbi s donedavno realiziranim

projektima u sustavu poticanja, koji su

ukupno davali oko 553 kW instalirane

snage.

Kako se može neslužbeno dozna-

ti, u zadnja dva mjeseca zaustavljeni

su upravni postupci u Ministarstvu

gospodarstva u vezi s izdavanjem

energetskih odobrenja, i na taj je

način blokiran proces ishođenja novih

dozvola. Pretpostavlja se da će proces

krenuti nakon donošenja novog Zakona

o obnovljivim izvorima energije, koje

je predviđeno potkraj ove godine.

Ministarstvo gospodarstva je kao

nadležno tijelo za područje korištenja

obnovljivih izvora pokrenulo i postu-

pak izmjene i dopune Tarifnog sustava

za proizvodnju električne energije

Projekt sunčane elektrane Orahovica 1,

s planiranih 500 kW snage, drugi je po

veličini na popisu projekata za koje je

HROTE sklopio ugovor o otkupu struje

(prvi je sunčana elektrana Kanfanar tvrt-

ke Solar d.o.o.), a čija postrojenja još nisu

puštena u pogon.

Projekt Orahovica osmislio je i još

2009. predstavio lokalnim gradskim

vlastima Zdravko Vugrinec, direktor

tvrtke Struja iz prirode d.o.o. Projekt je

tada naišao na veliku potporu ljudi iz

gradske uprave, stručnih službi HEP-a te

Županijskog ureda za prostorno uređenje

i urbanizam Virovitičko-podravske

županije. Glavni i izvedbeni projekt

izradio je Elektroprojekt d. d. iz Zagreba,

a posao projektiranja uspješno je završen

u listopadu 2010., te je potpisan i ugovor

sa HROTE-om. “Problemi koje smo

rješavali s raznim institucijama pokre-

nuli su tada i niz prezentacija, seminara

i objava u medijima, a rezultat je bio

pokretanje niza manjih i većih projekata”,

ističe Vugrinec. Napominje kako je za

ugovor s HROTE-om trebalo ishoditi

šest dokumenata ili dozvola, stoga smatra

kako su informacije o desecima potrebnih

dozvola prenapuhane i samo izazivaju

pogrešnu precepciju kod domaćih, ali i

stranih investitora.

Sredstva za završetak i gradnju so-

larne elektrane u Orahovici, na žalost,

nastavlja Vugrinec, nisu osigurana.

Grad Orahovica donio je tada odluku

o prodaji projekta i najmu zemljišta,

što je i realizirano javnim natječajem

2011. godine. Projekt je prodan tvrtki

Sunstroom-Španjolska sa sjedištem u

Splitu, koja je, kako su prenijeli mediji,

najavila da će Gradu Orahovici plaćati

godišnji najam zemljišta 100.000 kuna te

prodavati struju HEP-u, pri čemu raču-

na na godišnje prihode od 1,6 milijuna

kuna.

“Iznimno mi je žao što domaći tim

ljudi nije uspio naići na razumijevanje

kod ‘domaćih’ bankara za fi nanciranje

gotovog projekta i prve free-fi eld sunčane

elektrane u Hrvatskoj kako bi ona ostala

u hrvatskim rukama”, zaključio je direktor

tvrtke Struja iz prirode.

Grad prodao Orahovicu1 Španjolcima

ŠTO SE DOGODILO S PROJEKTOM PRVE HRVATSKE FREE-FIELD SUNČANE ELEKTRANE

Od najma zemljišta Orahovica će godišnje dobiti 100 tisuća, a novi vlasnik od prodaje struje HEP-u oko 1,6 milijuna kuna!

NA OSTVARENE PROJEKTE S UGOVORIMA OTPADA JEDVA 553 kW, A NA NEOSTVARENE ČAK 5,3 MEGAVATA INSTALIRANE SNAGE


PIŠE Jozo [email protected]

Tvrtka Adria sol, članica grupacije

Ma.Co.t, nakon solarne elektrane

snage 246 KWp koju je 2010.

otvorila u slovenskom Kopru,

uspješno je ostvarila dva slična,

čak i nešto veća projekta u Hrvatskoj. U rad

su puštene dvije sunčane elektrane: prva na

krovu pogona za preradu soli u Kukulja-

novu, potom još jedna, trenutačno najveća

u Hrvatskoj, na novom pogonu te tvrtke u

triljskoj zoni Čaporice. Ta tri projekta Adria

sol je bila započela gotovo u isto vrijeme,

ali se realizacija u Hrvatskoj, zbog složenije

procedure, oduljila i više od godine dana.

Marko Nuić, direktor tvrtke Adria sol,

ističe kako će elektrana Kukuljanovo, snage

283 kWp, godišnje proizvoditi oko 300.000

kWh struje, a Čaporice, snage 315 kWp,

više od 400.000 kWh. Investicije su bile vri-

jedne po 500.000 eura, a očekivani godišnji

prihod prve elektrane oko 100 i druge oko

120.000 eura.

NOVI POTEZI OHRABRUJUU elektrane je ugrađena najsuvremenija

oprema hrvatskih, kanadskih i austrijskih

proizvođača, montažu su obavili radnici gru-

PUŠTENE U RAD DVIJE -

Adria

Za fotonaponske projekte kompletna uslugaNa dvije tisuće četvornih metara krovne po-

vršine u Kukuljanovu ukupno su postavljena

1204 polikristalna solarna panela Day4Energy

od 235 W, od kojih se, s obzirom na osobine

mikrolokacije, očekuje prinos 1080 kWh/kWp.

U sustav su ugrađena četiri izmjenjivača Fro-

nius CL 60kW. Projektom se na godišnjoj razi-

ni smanjuje emisija CO2 oko 150 tona.

Tvrtka Adria Sol od osnivanja je poslovala kao

tvrtka za vođenje projekata razvoja fotona-

ponskih sustava na krovovima proizvodno-

skladišnih objekata grupe Ma.Co.T. Zahvalju-

jući stečenom znanju i iskustvu, danas su u

mogućnosti ponuditi i drugima usluge vo-

đenja fotonaponskih projekata, savjetovanje,

opremu i ugradnju sustava spojenih na

elektroenergetsku mrežu.

iz obnovljivih izvora energije i kogeneraci-

je. Izmjene i dopune podzakonskih akata

iz tog područja defi nirat će eventualne

izmjene administrativnih procedura za po-

strojenja koja koriste OIE i kogeneracijska

postrojenja, kao i uvjete sklapanja ugovora

o otkupu.

Poduzetnici očekuju razvoj solarnog trži-

šta, ali opseg tog razvoja uvelike će odrediti

stručnjaci iz Ministarstva gospodarstva,

HEP-a i Instituta Hrvoje Požar, koji će

procijeniti energetske potrebe i mogućnosti

sudjelovanja u subvenciji otkupnih cijena.

Trenutačno važeći minimalni udio zelene

električne energije čija se proizvodnja poti-

če trebao bi u ukupnoj neposrednoj potroš-

nji struje do 31. prosinca 2020. iznositi 13,6

posto iz postrojenja koja koriste obnovljive

izvore te četiri posto iz kogeneracijskih

postrojenja.

POTREBNA JASNIJA RJEŠENJAKako je u 2011. ukupno proizvedeno oko

226 GWh zelene električne energije, od čega

se oko 224 GWh odnosi na OIE, a oko 1,3

GWh na kogeneracije, može se procijeniti

da je udio u električnoj energiji iz postroje-

nja koja koriste obnovljive izvore u ukupnoj

neposrednoj potrošnji struje iznosio oko

1,26 posto. Dakako, to se odnosi isključivo

na proizvodnju struje koju HROTE otku-

pljuje od povlaštenih proizvođača u sustavu

poticanja, a postoje i proizvođači koji proi-

zvode energiju za vlastite potrebe.

Iako se ne može zanijekati velik interes,

hrvatsko tržište još zaostaje, primjerice, za

Slovenijom, gdje je sagrađeno više od 1300

elektrana iako su klimatski uvjeti za OIE

nepovoljniji nego u Hrvatskoj.

No, bez bolje i jasnije defi niranih za-

konskih rješenja, kao i jasno defi niranog

upravnog postupka za postizanje statusa

povlaštenog proizvođača, nema pomaka u

smjeru ishođenja dozvola. Najveći problem

je dobivanje potvrda ureda za prostorno

uređenje i urbanizam. Naime, gradnja

sunčanih elektrana u nadležnosti je pet dr-

žavnih institucija: Ministarstva graditeljstva

i prostornog uređenja (MINGORP), HEP-a,

HERA-e, Ministarstva zaštite okoliša i

prirode (MZOIPU) i HROTE-a.

Prema iskustvima Zdravka Vugrinca,

direktora tvrtke Struja iz prirode d.o.o., naj-

veći su problem upravo propisi Ministarstva

graditeljstva i prostornoga uređenja.

Gradnjom sunčane elektrane (kao ener-

getskim objektom za komercijalne svrhe)

investitor, naime, mijenja uvjete na građe-

vinskoj parceli i dužan je po zakonu ishoditi

minimalno rješenje o uvjetima građenja do

400 kvadrata BRP-a ili lokacijsku dozvolu

i potvrdu glavnog projekta. To automatski

zahtijeva sudjelovanje ovlaštenog projek-

tantskog tima i diže trošak investicije.

Investitorima prilikom ugovaranja posla

probleme zadaje činjenica što ne mogu una-

prijed doznati stvarne troškove priključenja

elektrane na mrežu HEP-a bez dokumenata

koji se tiču graditeljstva, a cijena priključ-

ka varira od nekoliko tisuća do nekoliko

desetaka tisuća kuna. “Praktički ste ovisni o

volji pravne službe lokalnog ureda za pro-

storno uređenje i urbanizam, koji uglavnom

citiraju zakon o jednostavnim komunalnim

građevinama. Naravno, svaki lokalni ili

županijski ured imao je slobodu napisati

što hoće. Zbog toga u nekim dijelovima

Hrvatske ima više, ponegdje i puno riješe-

nih zahtjeva, a u gradu Zagrebu, primjerice,

svega nekoliko”, kaže Vugrinec.

SA HROTE-om JE ZA OTKUP STRUJE PO POVLAŠTENOJ TARIFI DO SADA SKLOPLJENO 115 UGOVORA

SLOVENIJA IMA LOŠIJE KLIMATSKE UVJETE, ALI JE SA 1300 ELEKTRANA DALEKOISPRED HRVATSKE


OBNOVLJIVI IZVORI

pacije Ma.Co.t, te više tvrtki specijaliziranih

za elektroradove. Adria sol sada namjerava

svoje usluge ponuditi i drugim investitorima

u solarne elektrane te nastupati na tržištu

kao izvođač. Trenutačno je u tijeku montaža

dviju sunčevih minielektrana snage 10 i 12

KWp na dva objekta u Umagu. “Interes je

vrlo velik, mi smo dobro ekipirani, ali rea-

lizacija je u Hrvatskoj i dalje vrlo mala. No,

nema sumnje da će ovo biti isplativ posao, jer

tamo gdje ima dosta sunčanih sati, za male

elektrane povrat investicije moguć je već za

četiri do pet godina”, tvrdi direktor Nuić.

Procedura za izgradnju elektrana na kro-

vovima objekata odnedavno je u Hrvatskoj

pojednostavljena, no to nije slučaj i s pro-

jektima na građevinskom zemljištu.

“Ohrabruje naputak koji je u siječnju

lokalnoj upravi dao ministar graditeljstva

i prostornog uređenja da usklade svoje

prostorne planove i ubrzaju investiranje u

solarne elektrane na zemljištu. Interes po-

stoji i za krovove i za zemljište. Očekujemo

da će i HEP ubrzati proceduru dobivanja

prethodne suglasnosti. Agencija i ministar-

stva su to već učinili, a i Hrvatska banka

za obnovu i razvitak (HBOR) smanjila je

kamatnu stopu za kreditne linije namijenje-

ne obnovljivim izvorima energije”, istaknuo

je Marko Nuić.

ROKOVI OTKUPA KAO POTICAJ Razvojem tehnologije oprema postaje

sve pristupačnija, pa bi Hrvatska to mogla

iskoristiti da postane energetski neovisna,

napominje vlasnik tvrtke Ma.Co.t. Ljubo

Glibota: “Da bi se ovakvi projekti investi-

torima isplatili, ugovori o otkupu struje

uz poticajnu cijenu kilovata trebali bi se

sklapati na dulji rok od sadašnjeg, koji

predviđa 12 godina. Taj je rok, primjerice, u

Sloveniji 15 godina, u Njemačkoj 20 godina,

a u Velikoj Britaniji čak i 25 godina. Sve su

to razlozi zbog kojih Hrvatska ima daleko

manje instaliranih solarnih kapaciteta nego

zemlje Europske unije.”

U EU prednjači Njemačka, koja je apso-

lutni lider sa čak 10.000 MW instaliranih

fotonaponskih sustava, Italija ima 720 MW,

Češka 411 MW, Belgija 292 MW itd. Na

žalost, iako imamo veći potencijal od većine

europskih zemalja, Hrvatska ima manje

od jedan MW instaliranih fotonaponskih

sustava.

DOSAD NAJVEĆE - HRVATSKE SOLARNE ELEKTRANE

sol hvata sunce

S krovova pogona za preradu soli u elektroenergetski sustav godišnje će teći 700.000 kilovata struje

PROCEDURA ZA IZGRADNJU ELEKTRANA NA KROVOVIMA OBJEKATA ODNEDAVNO JE U HRVATSKOJ POJEDNOSTAVLJENA



OBNOVLJIVI IZVORI

PIŠE Boris Odorčić[email protected]

Postupak dobivanja statusa

povlaštenog proizvođača elek-

trične energije u Hrvatskoj ne

mora biti putešestvija od šaltera

do šaltera, uz istovremena duga

čekanja na to da se neki dokument preseli

iz ladice u ladicu. Primjer iz Svete Nedelje

baca novo svjetlo na priču o dobivanju

statusa povlaštenog proizvođača struje iz

jednog obnovljivog izvora te potom njene

isporuke u elektroenergetski sustav Hrvat-

ske elektroprivrede (HEP).

Nenad Leskovar, direktor tvrtke Zagreb-

Dean, prije nešto više od godine krenuo je u

taj postupak jer je želio na krovu obiteljske

kuće u Brezju u Svetoj Nedelji napraviti

sunčevu elektranu jačine 15 kilovata (kW).

“Ideja je sinula početkom 2011. jer se u

javnosti sve više govorilo o prednostima

korištenja i ulaganja u obnovljive izvo-

re energije, a to je područje koje i mene

prilično zanima. Kako na obiteljskoj kući

već godinama imam sustav za zagrijavanje

potrošne tople vode, počeo sam intenziv-

nije razmišljati o tome da energiju sunca

iskoristim i za dobivanje električne energi-

je”, objašnjava Leskovar napominjući kako

je sve potrebne papire prikupio u otprilike

devet mjeseci. „Priče o više desetaka doku-

menata koje je za to potrebno prikupiti ipak

su prenapuhane. Jer ako prebrojimo institu-

cije koje treba obići kako bi se ishodile sve

potrebne dozvole i odobrenja, ne radi se o

više od desetak dokumenata“, ističe on.

KRATKI SPOJTako svi oni koji žele uložiti u izgradnju

sunčeve elektrane, i postati povlaštenim

proizvođačima električne energije, moraju

najprije posjetiti lokalnu samoupravu.

Leskovar kaže kako je tek nakratko zastao

na toj lokalnoj razini, u Svetoj Nedelji.

Tu se „kratki spoj“ dogodio, smatra on,

zbog nedovoljnog iskustva ili znanja o

takvim projektima. Kasnije je sve išlo

brzo i jednostavno, od Ministarstva

gospodarstva, preko Hrvatske energetske

regulatorne agencije (HERA) i HEP-a,

pa do Hrvatskog operatora tržišta ener-

gije (HROTE). Budući da odnedavno i

fi nancijske institucije prepoznaju predno-

sti ulaganja u obnovljive izvore energije,

Leskovar je od Hrvatske banke za obnovu

i razvitak (HBOR) zatražio i dobio kredit

za svoj projekt. „Ukupna investicija je nešto

manja od 539.000 kuna bez PDV-a. Kredit

pokriva 75 posto investicije, a 25 posto su

moja fi nancijska sredstva. Bankovna su

jamstva pak nešto veća od visine kredita“,

napominje on.

ULAGANJA U OBNOVLJIVE IZVORE: PRIMJERI IZ PRAKSE

STATUS POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA STRUJE IZ OBNOVLJIVOG IZVORA LESKOVAR ĆE IMATI 12 GODINA, A POČETAK POVRATA ULOŽENIH SREDSTAVA OČUKUJE NAKON SEDAM

Administracija nije uvijek “u hladu”Poduzetniku Nenadu Leskovaru put do sunčeve elektrane na krovu obiteljske kuće u Brezju pokazao se lakšim nego što je očekivao

Status povlaštenog proizvođača električne enegije iz obnovljivog

izvora imat će, prema ugovoru, 12 godina. Stručnjaci s kojima se

savjetovao prije početka gradnje kazali su mu kako nakon pet i pol

do šest godina može očekivati početak povrata uloženih sredstava.

Leskovar, pak, drži kako će do toga doći za sedam godina „zbog

nepredvidljivih troškova koje ne uračuna niti jedan projektant“.

Osim po korištenju sunčeve energije, njegova kuća u Svetoj

Nedelji razlikuje se od drugih i po tome što ima spremnike za

kišnicu koja se, uz prethodno fi ltriranje, koristi za zalijevanje

zelene okućnice te u perilici za pranje rublja. „A i mojemu se psu

više sviđa ta fi ltrirana kišnica nego voda iz gradskog vodovoda“,

zaključuje Leskovar.

Mogao uštedjeti pola kamateKamatna stopa za kredit koji je lani u Hrvatskoj banci za obnovu i ra-

zvitak podigao Nenad Leskovar iznosila je četiri posto. Međutim, da

je malo pričekao, a ne požurio s rješavanjem kredita, kako sada kaže,

prošao bi i povoljnije: „Od ove godine je kamatna stopa za kredit koji

sam podigao kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak tri posto“, isti-

če Leskovar i napominje kako i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

sufinancira dio kamatne stope za projekte poput izgradnje sunčeve

elektrane. Budući da se radi o sufinanciranju kamata u iznosu od dva

postotna boda, bilo bi to pola njegove sadašnje kamate. No, za to je

potrebno pribaviti dodatne dokumente, a i terminologija koja se traži

za dobivanje prava na sufinanciranje nije jednostavna pa će se on oko

toga još posavjetovati sa stučnjacima.

Za financiranje projekata s područja zaštite okoliša HBOR i dalje odo-

brava kredite putem Programa za pripremu projekata obnovljivih

izvora energije i Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša,

energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

POGLED IZVANApiše: Ray Fletcher [[email protected]] >publicist i analitičar, stalni suradnik Privrednog vjesnika i Zelenog magazina

Zamislite zemlju kojoj čitava

populacija lako stane u četiri

Boeingova jumbo-jeta, u kojoj

godišnji dohodak po glavi

stanovnika ne prelazi 1000 ame-

ričkih dolara, i koju bismo mogli nazvati

zemljom bez ugljika. Sad biste se mogli

zapitati – zašto bez ugljika ako su njezine

emisije stakleničkih plinova zanemarive... i

zašto bi to uopće bilo važno?

Daleko u Tihom oceanu nalazi se zemlja

Tokelau; riječ zemlja koristim ovdje u naj-

širem mogućem smislu jer ona se sastoji od

tri malena atola.

RAČUNICA SE MIJENJATo krhko mjesto bori se protiv proble-

ma uzrokovanih porastom razine mora.

Štoviše, na otočju su nedavno otkrili da

im je pitka voda zagađena – more je ušlo u

podzemne vode te ih učinilo u potpunosti

neupotrebljivim za piće. Do Tokelaua voda

se sada mora dopremati tankerima s Novog

Zelanda.

Unatoč tomu, do rujna ove godine

Tokelau će postati prva nacija u svijetu

koja sto posto energije dobiva iz obnov-

ljivih izvora i koja će zauzeti prvo mjesto

po postotku smanjenja emisije staklenič-

kih plinova kako u Tihom oceanu tako i

bilo gdje drugdje. Sada se nameću pitanja

kako i zašto. Ako odgovorimo na pitanje

kako, lakše ćemo razumjeti zašto. Struju će

Tokelau dobivati iz kombinacije 93 posto

solarnih fotonaponskih ćelija i sedam

posto domaćeg biodizela proizvedenog

od kokosova ulja. To je uglavnom čista

industrija. Fosilna su goriva možda jeft inija

u mnogim dijelovima svijeta, ali kada

se moraju prevoziti u malim količinama

tisućama kilometara preko oceana, raču-

nica se mijenja. Takvo što je sigurno palo

na pamet novozelandskim vlastima koje

će u potpunosti subvencionirati prijelaz

Tokelaua na obnovljive izvore. Međutim,

stanovnici atola kažu da je osnovni razlog

zabrinutost zbog učinka klimatskih pro-

mjena i želja da pokažu kako je to zaista

moguće.

ZABRINUTOST RASTEPrvi čovjek tamošnje vlade rekao je da

su otočani osjetili i druge posljedice za koje

smatraju da su povezane s klimatskim pro-

mjenama: “Zemlja se promijenila; u laguni

su nestale neke vrste; promijenili su se i

mrijesni ciklusi riba izvan lagune – mnogo

toga je drukčije. Duboko sam zabrinut zbog

posljedica klimatskih promjena.”

Istina, nisu sve te promjene nužno po-

vezane s klimom. Primjerice, i industrijski

izlov ribe i zagađenost mora također su

utjecali na život u oceanu. A to su samo dva

razloga.

Kako bilo, stanovnici su zabrinuti zbog

klimatskih promjena, vjerojatno zato što

budućnost atola, koji se jedva dva metra uz-

diže iznad valova, nije svijetla. I upravo će

zbog toga najmanja i najsiromašnija mjesta

na planetu odmah učiniti korake za koje

mnogo veće nacije tvrde da ih žele učiniti

tijekom nadolazećih desetljeća.

Bit će konstruktivno i vrijedno pratiti

njihove napore i napredak, i to je nešto što

ću ja činiti sa zadovoljstvom.

Krhki, a bez ugljikaDo rujna ove godine maleni Tokelau će postati prva nacija u svijetu

koja sto posto energije dobiva iz obnovljivih izvora

BUDUĆNOST ATOLA, KOJI SE JEDVA DVA METRA UZDIŽE IZNAD VALOVA, NIJE SVIJETLA. I UPRAVO ZATO NAJMANJA I NAJSIROMAŠNIJA MJESTA NA PLANETU ČINE KORAKE KOJE MNOGO VEĆE NACIJE OBEĆAVAJU UČINITI U IDUĆIM DESETLJEĆIMA


OBNOVLJIVI IZVORI

ŠTEDIMO ENERGIJU

PIŠE Boris Odorčić[email protected]

Kao i u mnogim drugim sluča-

jevima, Hrvatska je otok i u

pogledu ostvarenih projekata

energetske učinkovitosti. Jer,

ističe Ivan Vrdoljak, ministar

graditeljstva i prostornog uređenja, tek u

nekolicini od otprilike 11.000 objekata u

javnom sektoru, a uglavnom zahvaljujući

lokalnim projektima, obraća se pažnja na

energetsku učinkovitost. “Sustav nije dobro

složen i svatko se začahuri u svome gradu”,

ističe Vrdoljak i dodaje kako vremena za

čekanje nema, stoga odmah treba započeti

s projektima koji mogu pridonijeti boljoj

energetskoj učinkovitosti u tim objekti-

ma. Zbog toga je na nedavno održanoj

dvodnevnoj konferenciji Energy Effi ciency

Arena 2012 predstavio investicijski plan

Vlade, u sklopu kojeg će već tijekom ove

godine biti uloženo više od milijardu kuna

u 500 objekata od javnog interesa.

A osim u javnom, Vlada će tijekom

sljedećih godina povećavati ulaganja u

područje energetske učinkovitosti i u

privatnom sektoru. “Ponajprije moramo

urediti vlastito dvorište, a 11.000 objekata u

javnom sektoru predstavlja veliki poten-

cijal. Nakon što naučimo kako se to radi,

Hrvatska ima šansu postati lider u regiji, što

zatim može biti važan izvozni čimbenik u

projektima energetske učinkovitosti”, kaže

ministar istaknuvši kako je za to potrebna

bolja međusobna suradnja svih ministarsta-

va, gospodarskih i fi nancijskih subjekata te

institucija.

PAMETNE MREŽE I BROJILAHaris Boko, savjetnik u Energetskom

institutu Hrvoje Požar, naglasio je kako

ne može baš svatko graditi akumulacijska

jezera ili nuklearne elektrane. “Međutim,

svatko od nas može štedjeti na način da

zamijeni postojeće žarulje onima koje troše

manje energije ili, primjerice, u neki objekt

postaviti energetski učinkovitiji prozor”,

ističe Boko kazavši kako je energetska učin-

kovitost brza investicija koja je k tome vrlo

bitna za nacionalne ekonomije. “Jer kad

svatko ponešto štedi, država najviše štedi”,

dometnuo je.

Zlatko Koračević, predsjednik Uprave

Hrvatske elektroprivrede, istaknuo je kako

HEP nije otok te pruža ruku suradnje svima

onima koji žele pridonijeti energetskoj učin-

kovitosti. HEP, ustvrdio je, već neko vrijeme

kroz tvrtku HEP ESCO provodi programe

energetske učinkovitosti. Također, HEP po-

dupire razvoj pametnih mreža i brojila kako

bi građani imali što bolji uvid u potrošnju

električne energije, naglasio je.

Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica ministra

za energetsku učinkovitost pri Ministarstvu

graditeljstva i prostornog uređenja, kazala

je kako se provedbom ulaganja u mjere

poboljšanja energetske učinkovitosti kroz

tri programa energetske obnove pet posto

javnih, tri posto komercijalnih i jedan

posto stambenih zgrada otvara potencijal

za stvaranje više od 200.000 radnih mjesta

na godišnjoj razini, od kojih je 50.000 do

100.000 novih.

Konferenciju je organizirala Infoarena

Grupa u suradnji s Europskom bankom

za obnovu i razvoj (EBRD) i Energetskim

institutom Hrvoje Požar (EIHP) pod po-

kroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i

prostornog uređenja.

Ne može svatko graditi akumulacijska jezera ili nuklearne elektrane.

Međutim, svatko može štedjeti tako da zamijeni žarulje ili prozor

U SKLOPU INVESTICIJSKOG PLANA VLADE TIJEKOM OVE GODINE BIT ĆE ULOŽENO VIŠE OD MILIJARDU KUNA U 500 OBJEKATA OD JAVNOG INTERESA

ENERGY EFFICIENCY ARENA 2012

Čahure energetske učinkovitosti


PIŠE Igor Vukić[email protected]

U Liptovskoj ulici u mjestu Slo-

venskim Konjicama nalazi se

31 stup javne rasvjete. Nakon

zamjene klasičnih rasvjetnih

tijela od 900 vata novim LED

svjetiljkama od 122 vata, efekt osvjetljenja

ostao je približno isti, no na godišnjoj razini

mjesna će uprava uštedjeti 15.435 eura,

samo u toj ulici. Uz manju emisiju od 56

tona ugljičnog dioksida.

Svjetiljke je razvila i proizvela sloven-

ska kompanija Grah-automotive. Već

godinu i pol te se LED svjetiljke i njihove

komponente proizvode i u Hrvatskoj.

Sisačka tvrtka Lepton u suradnji s Grah-

automotive organizator je posla, a dijelovi

se proizvode u poduzeću Almos u Kutini,

gdje radi sto radnika. Proizvodnja raste,

i Almos bi uskoro broj zaposlenih trebao

čak udvostručiti.

NIŽI TROŠKOVI, MANJE ONEČIŠĆENJAU Kutini je također u jednoj ulici ekspe-

rimentalno postavljena Leptonova LED

rasvjeta. Predstavnici Leptona održali su

niz predstavljanja u lokalnim jedinicama,

objašnjavajući prednosti nove javne rasvjete.

Sandro Vrbanus, direktor Leptona, kaže

da ovisno o starosti postojeće rasvjete novi

sustav gradovima može biti isplativ već za tri

do šest godina. Uštede se ne postižu samo

na električnoj energiji, već i na drugim troš-

kovima. Leptonovi proizvodi imaju životni

vijek od 60.000 sati, a nije ih upće potrebno

održavati. U cijelom životnom vijeku njiho-

va se rasvjetna efi kasnost smanjuje samo 10

posto. Mogu se montirati na postojeće stu-

pove. Svjetiljke su smještene u aluminijskom

kućištu u skladu s pravilima Europske unije.

Ionizirani refl ektor sa srebrnim nanosom

EKOLOŠKA JAVNA RASVJETA IZ DOMAĆE PROIZVODNJE

SANDRO VRBANUS, DIREKTOR LEPTONA: “OVISNO O STAROSTI POSTOJEĆE RASVJETE, NOVI SUSTAV GRADOVIMA SE ISPLATI VEĆ ZA TRI DO ŠEST GODINA”

Štedljivi čuvari tamnog nebaZa LED svjetiljke sisačkog Leptona narudžbe stižu iz cijelog svijeta

Rasvjeta blistave budućnosti

LED je kratica od Light Emiting Diodes, što je naziv za poluvodički element koji isto-smjernu električnu energiju pretvara u svjetlost, za razliku od klasičnih žarulja koje moraju proizvesti toplinu koja ujedno daje i svjetlo.

Prve eksperimentalne LED svjetiljke stvorene su

šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog sto-

ljeća u Silicijskoj dolini. U početku su svijetlile cr-

venom bojom i bile su upotrebljavane kao za-

mjena za signalne žaruljice na elektroničkim

uređajima. Kasnije se koriste za izradu reklamnih

panoa, svijetlećih reklama i displeja. Desetljeće

kasnije pojavilo se i LED svjetlo u zelenoj, potom

i u plavoj boji. I tu negdje počinje razvojni skok

zbog kojeg stručnjaci LED rasvjeti predviđaju (i

doslovno) blistavu budućnost. LED rasvjeta tro-

ši mnogo manje energije i manje zagađuje oko-


ŠTEDIMO ENERGIJU

omogućuje rasvjetu bez blještanja, čime se

smanjuje svjetlosno onečišćenje. Ta tehnolo-

gija čuva efekt „tamnog neba“, a svjetlost je

usmjerena prema dolje bez rasipanja u vis ili

na susjedne zgrade. Razina svjetlosti može

se prema potrebi i dodatno elektronski

regulirati. Stoga u Leptonu mnogo očekuju

od primjene novog Zakona o svjetlosnom

zagađenju. Zakon je stupio na snagu počet-

kom ove godine, a u članku 9. propisuje da

se u sustavu javne rasvjete moraju primjenji-

vati rasvjetna tijela koja daju isti svjetlosni

učinak uz manju potrošnju energije.

UŠTEDE ENERGIJE I DO 65 POSTOSvjetlo koje daju Leptonove LED svjetilj-

ke je toplo, oko 4200 kelvina. Za usporedbu,

kućne žarulje imaju oko 3000 kelvina, dok

se svjetlost elektronske bljeskalice nalazi na

ljestvici oko 5000 kelvina.

Letonove svjetiljke, osim u javnoj rasvje-

ti, mogu se primijeniti i na mnogim drugim

mjestima. Primjerice, za rasvjetu benzinskih

crpki, tvorničkih hala i slično. Za rasvjetu

crpke u kojoj je korišteno šest klasičnih svje-

tiljki od 270 vata, Leptonov sustav sa četiri

svjetiljke od 135 vata uštedjet će 65 posto

energije pri istoj razini osvjetljenja.

Sandro Vrbanus sin je Željka Vrbanusa,

poznatog sisačkog obrtnika metalske struke.

Željko Vrbanus stekao je europski ugled

izrađujući repliku Volkswagenove bube u

kovanom željezu te turističkog vlaka, tako-

đer iskovanog iz željeza i bogato ukrašenog.

Vlak je vozio po Hrvatskoj i Europi na

promocijama hrvatske turističke ponude i

projekata Hrvatske gospodarske komore.

Vrbanus se prije nekoliko godina slu-

čajno upoznao s vlasnikom tvtke Grah-

automotive i ponudio mu da dio proizvod-

nje pokrene u Hrvatskoj. Grah-automotive

ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji

automobilskih svjetala u LED tehnologi-

ji. Proizvode za BMW, Mercedes, Audi,

Porsche, Ferrari, Nissan i druge renomirane

automobilske kompanije. U međuvreme-

nu su razvili i proizvodnju svjetiljki za

javnu rasvjetu. Kupce su našli po cijelom

svijetu, od Europe preko SAD-a i Rusije do

Dominikanske Republike.

Lepton i Grah-automotive moraju sad

uvjeriti i predstavnike hrvatske lokalne

uprave da se i njima isplati montirati takvu

LED rasvjetu.

liš. Svjetiljke su trajnije od klasičnih ža-

rulja. Ne sadrže živu i ne emitiraju

ultraljubičasto zračenje. Zato

su idealne, primjerice, za ra-

svjetu muzeja i drugih

mjesta na kojima UV

zrake mogu izaziva-

ti neželjene učinke.

Svjetlost koju emi-

tiraju djeluje ugod-

no i smirujuće zato što

se napajaju istosmjernom

strujom pa se izbjegava treperenje zbog fre-

kvencije izmjenične struje.

Nedostatak im je dugo bila visoka cijena. No ra-

zvojem tehnologije i primjenom u automobil-

skoj industriji, LED svjetiljke postaju jeftinije i

snažnije pa im se širi i područje primjene.

suu trajnije od klasičnih ža-

žee živu i ne emitiraju

o zračenje. Zato

immjerice, za ra-

a i drugih

ojjima UV V

zr

ti

Sv

ti

nno

see nap


PIŠE Sanja Plješ[email protected]

U niskoakumulativnoj, radno

intenzivnoj proizvodnji

tekstila stanje je alarmantno,

ali i dodatno opterećeno pro-

blemima zagađenja okoliša,

nedostatka energije i sve većeg poskuplje-

nja energenata. Cijena gotovog odjevnog

predmeta opterećena je velikim davanjima,

u koja je, uz troškove ljudskog rada i ma-

terijala, uključen i utrošak energije. Stoga

se u novije vrijeme iniciraju razna rješenja

kojima je moguće postići pozitivne učinke

za opstanak tekstilne industrije.

“Kvalitetnije korištenje energije u odjev-

noj industriji moguće je postići primjenom

strukovno-tehnoloških znanja u proi-

zvodnim procesima i optimalnim utroš-

kom energenata, uz istodobno smanjenje

onečišćenja okoliša”, ističe Željko Knezić,

vanjski suradnik i predavač na zagrebačkom

Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Važno

je da menadžment prepozna bit problema

i odluči poduzeti konkretne korake, a za to

treba izraditi i temeljitu analizu racionaliza-

cije utroška energije. Tehnološki procesi u

odjevnoj industriji, objašnjava Knezić, za-

htijevaju i po nekoliko energenata za gotovo

svako radno mjesto. To iziskuje izvedbu

specijalnih instalacija elektromotornih po-

gona, tehnološke pare, povrata kondenzata,

vakumiranog zraka te zraka pod pritiskom,

tehnološke vode, razvoda grijanja i klimati-

ziranja proizvodnih prostora, kao i instala-

cije sustava nadzora, kontrole, komunikacija

te instalacije rasvjete. Pritom se potrošnja

struje može smanjiti primjenom suvreme-

nih tehničkih dostignuća. Za to postoje

dvije mogućnosti - prva je uvođenje novih

suvremenih strojeva, a druga modifi ciranje

postojećih ugradnjom komponenti koje će

omogućiti štedljiviju proizvodnju.

INVESTICIJE SU RENTABILNE“Prošlo je vrijeme razmišljanja o važnosti

očuvanja energije. Potrebno je što prije

djelovati jer su zalihe energenata sve manje,

onečišćenja okoliša sve veća, a jeft inijom

proizvodnjom postiže se veća konkuren-

tnost na tržištu”, ističe Knezić, koji je sa

svojim kolegama izradio studiju racionaliza-

cije utroška električne energije na primjeru

sisačke tvornice Zlatna igla-Siscia. Slične

projekte izradio je i za Tvornicu čarapa

Jadran Zagreb i Kotku Krapina, gdje su već

primijenjena neka novija tehnička dosti-

gnuća i organizacijska rješenja. U tvornici

Zlatna igla-Siscia koriste se strojevi i uređaji

koji se mogu modifi cirati uz određena

ulaganja, što je izvedivo u relativno kratkom

roku, s odmah vidljivim pozitivnim učinci-

ma, primjerice u smanjenju potrošnje elek-

trične energije, nadomjesnih dijelova i sma-

njenju opasnog otpada poput fl uorescentnih

cijevi. Prikupljanjem svih podataka uočeno

je da se tvornica opskrbljuje električnom

energijom preko vlastite trafostanice sa dva

transformatora, gdje se obavlja i mjerenje

potrošene energije i vršne snage.

Kako bi se ukazalo na rentabilnost

investicije, u Zlatnoj igli-Sisciji obrađeni su

rasvjeta i trošila koja imaju elektromotorni

pogon snage veće od pet kW. Za pokretenje

elektromotora predložena su najkvalitetnija

provjerena tehnička dostignuća. Dobiveni

rezultati pokazuju da proizvodni pogon te

tvrtke radom u jednoj smjeni, a provodeći

utvrđene elemente racionalizacije, mjeseč-

no smanjuje utrošak električne energije oko

30 posto, angažirane električne energije oko

25 posto, a ujedno se smanjuju onečišće-

nje okoliša i troškovi održavanja. S druge

strane, povećana je kvaliteta radnih uvjeta i

proizvoda dok se povrat uloženih fi nancij-

skih sredstava može očekivati u razdoblju

od pet do 32 mjeseca.

“Investicija u racionalizaciju potrošnje

električne energije dugoročno se isplati, a

u kratkom roku vidljive su velike uštede

energije po jedinici proizvoda, čime se osi-

gurava i tržišno prihvatljiva cijena konačnih

proizvoda”, zaključuje Knezić.

RACIONALIZACIJE U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI

Energetski učinkoviti postaju konkurentni Za Zlatnu iglu-Sisciju analize su pokazale kako se ulaganja u suvremena

tehnološka rješenja isplate u roku od pet do 32 mjeseca

SMANJIVANJE POTROŠNJE ENERGIJE U PROIZVODNOM PROCESU POZITIVNO UTJEČE NA RADNE UVJETE, ZAŠTITU OKOLIŠA I CIJENU GOTOVOG PROIZVODA

DUSTRIJI

kazale kako se ulaganja u suvremena


ŠTEDIMO ENERGIJU

PIŠE Boris Odorčić

[email protected]

U Europskoj uniji gorivo iz ot-

pada koristi se već tridesetak

godina. Dosadašnja iskustva

pokazuju da se u procesu

proizvodnje cementa mogu

koristiti velike količine goriva iz otpada na

siguran način, uz značajne koristi.

Primjeri iz europske industrije cementa

pokazuju da je postotak zamjene fosilnih

goriva različitim vrstama zamjenskih, što

uključuje i gorivo iz otpada, ponegdje veći

od 70 posto. Primjerice, CEMEX u tvorni-

cama u Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj i

Velikoj Britaniji u prosjeku koristi između

30 i 80 posto zamjenskih goriva. Vrste gori-

va koje se koriste u pojedinim tvornicama

za proizvodnju cementa ovise o dostupnosti

zamjenskih goriva na tržištu.

Usporedbe radi, u hrvatskoj cementnoj

industriji udio korištenja zamjenskih goriva

iznosi samo pet posto i uglavnom se koriste

otpadna ulja, komina masline, koštano

brašno, stare automobilske gume i gorivo

pripremljeno iz industrijskog otpada.

Važno je naglasiti kako, primjerice, komina

masline, ako se ne iskoristi za kompostira-

nje i ako je neodgovorno odbačena u okoliš,

može zagaditi vodotoke i tlo, stoga ju je

bolje iskoristiti kao gorivo u ovoj industriji.

U CEMEX-u ističu da je korištenje goriva iz

otpada u strogo kontroliranom i nadzira-

nom tehnološkom procesu proizvodnje

cementa u potpunosti sigurno po zdravlje i

okoliš. Ekološke udruge ipak su sumnjičave

i osporavaju takve tvrdnje iznoseći svoje

argumente.

Gorivo iz otpada, kao zamjensko gorivo

u cementarama, suspaljuje se na glavnom

gorioniku rotacijske peći, gdje se razvijaju

temperature plinova od 2000 Celzijevih

stupnjeva, što rezultira temperaturom

ENERGETSKA OPORABA U CEMENTNOJ INDUSTRIJI

Neutralnim otpadom po fosilnim gorivimaOtvaranjem javnog razgovora sa sugrađanima CEMEX Hrvatska želi

osigurati što bolju pripremu uvođenja zamjenskih goriva u tvornicama

Sv. Juraj i Sv. Kajo

PRIMJERI IZ EUROPSKE INDUSTRIJE CEMENTA POKAZUJU DA POSTOTAK ZAMJENE FOSILNIH GORIVA RAZLIČITIM VRSTAMA ZAMJENSKIH, ŠTO UKLJUČUJE I GORIVO IZ OTPADA, PONEGDJE PRELAZI 70 POSTO


materijala od 1450 stupnjeva. Upravo zbog

iznimno visokih temperatura i dovoljno

dugog vremena zadržavanja produkata

izgaranja u peći (najmanje šest sekundi),

dolazi do razgradnje štetnih organskih

spojeva. Istovremeno, pepeo koji ostaje

nakon izgaranja goriva ugrađuje se u fi nalni

proizvod, odnosno cement. A zahvaljujući

mjernim sustavima na glavnim ispustima, u

tvornicama cementa kontinuirano se prate i

emisije štetnih plinova na dimnjaku.

MILIJUNI ZA MODERNIZACIJUZbog obveze smanjenja emisija CO2 i

uključivanja Hrvatske u europski sustav

trgovanja emisijama tog plina bez boje i

mirisa od 1. siječnja 2013. godine, CEMEX

mora u svoju proizvodnju uvesti zamjenska

goriva umjesto fosilnih. Stoga je taj proi-

zvođač cementa nedavno organizirao javno

predstavljanje projekta uvođenja goriva

iz otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo

kao uvod u pokretanje formalne procedure

procjene utjecaja na okoliš. Otvaranjem

javnog razgovora sa sugrađanima ovaj pro-

izvođač cementa želio je osigurati što bolju

OTPAD SADRŽI VRIJEDNE SASTOJKE KOJI SE MOGU PONOVNO ISKORISTITI

KORAK 1

(u domaćinstvu i ostalim javnim mjestima)

PRIMARNA SELEKCIJA

KORAK 2(u centru za gospodarenje otpadom)

MEHANIČKO -BIOLOŠKA OBRADA OTPADA

Izdvajanje materijala koji

se mogu reciklirati ili

ponovno upotrijebiti

Odvoženje nesortiranog

komunalnog otpada u

centre za gospodarenje

otpadom

Proizvodnja goriva iz otpada sastoji se od:

• odvajanja otpada za recikliranje

• sortiranja i usitnjavanja

• odvajanja i probiranja

• mljevenja

• sušenja i paletiziranja

SASTAV:• PAPIR I KARTON

• PLASTIKA

• DRVO

• TEKSTIL

• BIOMASA

GORIVO IZ OTPADA PROIZVOD JE CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Izdvajanje materijala koji

se mogu reciklirati ili

ponovno upotrijebiti

Odvoženje nesortiranog

komunalnog otpada u

centre za gospodarenje

t dotpadom

CEMEX HRVATSKA JE U PROTEKLIH 15-ak GODINA INVESTIRAO VIŠE OD 900 MILIJUNA KUNA U MODERNIZACIJU POSTROJENJA, OPREMU I ZAŠTITU OKOLIŠA

KARAKTERISTIKE:• SUH, STABILAN OSTATAK

• BEZ NEUGODNOG

MIRISA

• VISOKA GORIVOST

• NEOPASAN

ŠTEDIMO ENERGIJU

pripremu izrade Studije utjecaja na okoliš te

je stoga omogućio građanima, udrugama i

predstavnicima lokalne vlasti da upute svoje

prijedloge vezane uz sadržaj studije kako bi

ona u konačnici bila što sveobuhvatnija.

Trpimir Renić, predsjednik Uprave

CEMEX-a Hrvatska, prilikom otvaranja dija-

loga sa zainteresiranom javnosti u Kaštelima

i Solinu, istaknuo je kako se proizvodnja

cementa na splitskome području odvija

već više od 150 godina. “Cijelo to vrijeme

industrija cementa bila je jedan od pokretača

industrijalizacije i modernizacije društva.

Danas CEMEX Hrvatska zapošljava više od

600 ljudi i ima više od 400 lokalnih dobavlja-

ča. Godišnje pak ostvaruje 750 milijuna kuna

prihoda i nalazi se među 25 najvećih izvozni-

ka u Hrvatskoj, stoga je ta tvrtka važan gos-

podarski subjekt u županiji, ali i šire. Važno

je reći kako je CEMEX Hrvatska tijekom

proteklih 15-ak godina investirao više od 900

milijuna kuna u modernizaciju postrojenja,

opremu i zaštitu okoliša. Svjedoci smo da

se zadnjih 10 godina stanje na području

Kaštela, Solina i Klisa značajno poboljšalo u

pogledu zaštite okoliša”, napominje Renić.

VAŽNE KOMPONENTEKako globalno, tako i lokalno, CEMEX

uzima pojam održivog razvoja kao jednu

od temeljnih poslovnih politika. Prvi čovjek

te kompanije objašnjava da održivi razvoj

ima tri važne komponente. “Prva kompo-

nenta je ekonomska održivost. Moramo

biti svjesni da poduzeća koja ne stvaraju

dodanu vrijednost, koja nisu ekonomski

održiva, ne mogu biti dobra ni na područ-

ju zaštite okoliša. Druga komponenta je

ekološka održivost, što znači da industrij-

ska postrojenja moraju smanjivati utjecaj

na okoliš i zdravlje. Treća komponenta je

ona društvena, kako bismo imali održivi i

dugoročni odnos s lokalnom zajednicom”,

kazao je Renić dodavši kako je upravo

zbog tog razloga s lokalnom zajednicom u

Kaštelima i Solinu raspravljao o uvođenju

goriva iz otpada kao zamjenskoga u tvornici

cementa. Podsjetio je kako ova industrija

od 1. siječnja iduće godine mora smanjiti

emisije ugljičnog dioksida. Jedini i pritom

najznačajniji način koji Europska unija u

tom smislu priznaje i prihvaća jest zamjena

fosilnih goriva onima koja su neutralna u

pogledu emisija stakleničkih plinova. A to

je upravo gorivo dobiveno iz otpada.

MATERIJALNA I ENERGETSKA OPORABAHari Vladović-Relja, direktor tvrtke

Interkonzalting, koja je angažirana na

izradi studije utjecaja zahvata na okoliš,

ističe kako je prema hijerarhiji gospoda-

renja otpadom potrebno spriječiti njegovo

nastajanje. Zatim, otpad treba pripremiti

za ponovnu uporabu, reciklirati sve što se

može, materijalno i energetski ga oporabiti

pa tek onda odlagati.

“Međutim, hrvatska stvarnost je drukčija.

Hrvatska praktički sav otpad ili 90 posto ot-

pada ima na odlagalištima, ilegalnim ili le-

galnim. Time se ugrožava ljudsko zdravlje,

pojavljuje se opasnost od požara, značajan

je utjecaj na podzemne vode, a razmnoža-

vaju se glodavci koji mogu biti prijenosnici

raznih bolesti”, ističe on zaključivši kako se

otprilike 40 do 50 posto otpada na žalost ne

može oporabiti te se mora zbrinuti na drugi

način.

KORIŠTENJE GORIVA IZ OTPADA U CEMENTNOJ INDUSTRIJI SIGURNO JE I KORISNO

KORAK 3ISKORIŠTAVANJE GORIVA IZ OTPADA

Centar za

gospodarenje

otpadom

Specijalizirani

kamion s

hidraulički

upravljanim

pomičnim

podom

preuzima

gorivo iz

otpada

U cementari

se kamion

preko pužnog

transportera

spaja na

postrojenje

– prijemnu

stanicu

Gorivo iz

otpada

zatvorenim

sustavom

transportera

putuje u

silos

Kapacitet

skladištenja

goriva

iz otpada u

silosu

je 8 do 10

sati

Iz silosa

gorivo iz

otpada

putuje

zatvorenim

trakom do

glavnog

gorionika

Visoke

temperature

i dovoljno dugo

vrijeme

zadržavanja

u procesu

rotacijske

peći razgrađuju

sve spojeve

1 2 3 4 5 6 7

Za cementne peći i toplane

Gorivo iz otpada proizvodi se u centrima za

gospodarenje otpadom iz neopasnog neraz-

vrstanog komunalnog otpada. Kako bi ga se

klasificiralo kao gorivo iz otpada, ono mora

biti obrađeno, homogeno i sastavom odgo-

varati određenim kriterijima kao što su vlaž-

nost, kalorijska vrijednost, sadržaj pepela, teš-

kih metala i drugo.

Gorivo iz otpada sastoji se od papira, kartona,

drva, tekstila i sitne plastike, suho je i bez neu-

godnih mirisa. Proizvodi se u strogo kontroli-

ranim uvjetima. Zbog visoke gorive vrijedno-

sti koristi se širom Europske unije u različitim

postrojenjima, od cementnih peći, pre-

ko toplana, do termoelektrana.

Koristi goriva iz otpada: • smanjuju se emisije stakleničkih plinova,

odnosno CO2

• proizvodi se energija iz otpada• smanjuje se udio korištenja fosilnih goriva,

neobnovljivih prirodnih resursa• smanjuje se količina otpada koji se mora

odlagati na odlagalištima• smanjuje se trošak energije• otvaraju se nove mogućnosti za razvoj

lokalnog gospodarstva

KORAK ISKORIŠTAVANJE GORIVA IZ O

Centar za

gospodarenje

otpadom

Specijali

kamion

hidraulič

upravlja

pomični

podom

preuzim

gorivo iz

otpada


Spomenička renta, jedan od brojnih parafi skalnih nameta u Hrvatskoj, u Gradu Zagrebu koristi se za svoju izvornu namjenu - obnovu kulturne baštine. Natječajem objavljenim potkraj ožujka pod nazivom Javni poziv za korište-nje sredstava spomeničke rente u 2012. zagrebačka će gradska uprava ukupnim iznosom od 10 milijuna kuna fi nancirati obnovu pročelja stambenih zgrada na području užega gradskog središta.

Sredstva spomeničke rente namijenjena

su ponajprije zaštiti nepokretnih kultur-

nih dobara, to jest graditeljske baštine, no

zakon je u svojoj prvoj verziji tu odrednicu

proširivao i na tzv. kulturno-povijesne

cjeline. Iako je novim izmjenama zakona ta

odrednica uklonjena, Grad Zagreb je od-

lučio natječaj oblikovati tako da je osnovni

kriterij za odabir ipak položaj objekta

unutar kulturno-povijesne cjeline koja od-

govara užem centru grada, te još užoj, ali i

manje zakonski utemeljenoj zoni prioriteta.

Ista je defi nirana u prvom redu kao po-

dručje Gornjeg Grada, a potom proširena

na Kaptol i nekoliko ulica koje predstav-

ljaju jezgru Donjeg Grada (Gundulićeva,

Preradovićeva, Gajeva, Petrinjska,

Palmotićeva, Tomićeva, Frankopanska) te

tzv. uglovnice (zgrade na raskrižjima ulica)

u kvadratu koji čine Britanski trg, Ilica,

Hebrangova i Palmotićeva ulica. Na nave-

denim lokacijama konzervatorsko-istraži-

vački radovi, sanacija zidova, restauracija

povijesnih detalja te obnova žbuke mogu

biti fi nancirani u potpunosti, a radovi na

ogradama, prozorima, limariji i krovovima

u iznosu od 80 posto ukupnog ulaganja.

ODOBRAVAJU SE I DODATNA SREDSTVA Nadalje, predviđena su i sredstva za

sufi nanciraje radova (25 – 50 posto uku-

pnih ulaganja) na širem području centra,

omeđenom s istoka i zapada Bauerovom

i Kačićevom ulicom, a sa sjevera i juga

Ilicom i Mihanovićevom. Toj kategoriji pri-

padaju i stambene zgrade koje imaju status

kulturnog dobra, bez obzira na lokaciju.

Natječajem se također odobravaju i

dodatna sredstva za radove koje su obave-

zni fi nancirati sami korisnici - stanovnici

građevina obuhvaćenih intervencijama, u

iznosu koji ovisi o prihodima kućanstva. Na

taj način pokušava se osigurati da i vlasnici

nekretnina slabijeg imovinskog statusa pro-

nađu interes u uređenju svojih pročelja. Za

kućanstva čija su primanja po osobi niža od

900 kuna mjesečno, ulaganje se u potpuno-

sti pokriva sredstvima iz spomeničke rente.

Natječaj je, na žalost, raspisan na prilično

konfuzan način, tipičan za natječaje naših

institucija koje još nisu u potpunosti

svladale pravila dobrog upravljanja javnim

novcem, pa sadrži i jednu nelogičnost: sufi -

nanciranje u iznosu od 30 posto osigurava

se za sva pročelja zgrada unutar kulturno-

povijesne cjeline, a u iznosu od 25 posto

samo za ulična pročelja - očita pogreška u

natječaju, koja čini kategoriju 25-postotnog

sufi nanciranja nepotrebnom.

Usprkos tom propustu i opsežnoj doku-

mentaciji koju je potrebno priložiti prijavi,

ovakav natječaj može biti vrlo dobar put

za uređenje središta Zagreba, pa vlasnike

nekretnina na tom području pozivamo da

svakako pogledaju uvjete na službenim in-

ternetskim stranicama Grada Zagreba.

KAKO ISKORISTITI SREDSTVA SPOMENIČKE RENTE

Natječaj za uređenje zagrebačkih pročeljaGradska uprava će iznosom od 10 milijuna kuna financirati obnovu

pročelja stambenih zgrada u zagrebačkom središtu


SAVJET VIŠEpiše: Andrija Vranić > > > > > > > >konzultant za fondove [email protected]

ŠTEDIMO ENERGIJU

Privredni vjesnik d.o.o. | Kačićeva 9/II, 10 000 Zagreb, Hrvatska | T +385 1 56 00 000 | F +385 1 48 46 232 | E [email protected] | www.privredni.hr

Documents

Zin - zeleni magazin 006