of 61/61
Zavičajna zbirka Stari Slatinik

Zavičajna zbirka

  • View
    35

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zavičajna zbirka. Stari Slatinik. Zavičajna zbirka Stari Slatinik smještena je u tri prostorije gornjeg kata Mjesnog doma u Starom Slatiniku. - PowerPoint PPT Presentation

Text of Zavičajna zbirka

Zaviajna zbirka Stari Slatinik

Zaviajna zbirka

Stari SlatinikZaviajna zbirka Stari Slatinik smjetena je u tri prostorije gornjeg kata Mjesnog doma u Starom Slatiniku. Primarno je etnolokog karaktera. Od tri prostorije zbirke, dvije imaju funkciju izlobenih dvorana, dok je trea prostorija namijenjena povremenom okupljanju ljudi, te vei dio prostora te sobe zauzima veliki stol sa stolicama. U jednoj od dvaju izlobenih dvorana smjetena je rekonstruirana soba tipinog seoskog domainstva iz prve polovice prologa stoljea, dok je druga dvorana ispunjena policama i vitrinama u kojima se nalaze izloci, uglavnom vezani uz razna zanimanja koja su bila zastupljena u Starom Slatiniku, predmeti iz novije povijesti sela te arheoloki nalazi s tog podruja. Zbirka ima i galerijski odjel, koji sainjavaju slike lokalnih slikara.Budui da je Stari Slatinik geografski smjeten u okruenju koje obiluje u glavnini kvalitetnom hrastovom umom, jasenom, johom i bukvom, razvilo se mnogo obrta vezanih uz obradu drveta. Tesari ili cimermani morali su dobro znati odabrati vrstu i kvalitetu drveta da bi ga mogli tesanjem obraditi, te od istog napraviti uporabni predmet. Sve se to radilo runo, tesarskim sjekirama.Dolaskom traktora kao pogonskog stroja, runo obradu drveta sve vie potiskuju pilane. Drvotokari, te drvorezbari nekad su imali pune ruke posla, jer svaka domaica morala je znati presti. Za taj posao bilo joj je potrebno vreteno, kolovrat, tkalaki stan za tkanje, te stupa i ostali pribor za obradu konoplje.Katalog

izloakaDvorana 1

Tkalaki standrvo1. polovica 20. stoljeasprava za izradu tekstilnih predmeta tkanjem

Tkanje je jedan od najstarijih zanata i ima dugi povijesni razvoj. Najstarije poznate tkanine potjeu iz doba neolitika ( Egipat), smatra se da je tehnologija izrade tkanina stara vie od 5 000 godina. Jo u starom Egiptu, Grkoj i Rimu tkalo se na varijanti uspravnog tkalakog stana. Kako su se narodi razvijali, tako su i tkalaki stanovi unaprjeivani, iznaeni su novi naini tkanja i uzorkovanja.Neko je svaka seoska kua imala tkalaki stan, a danas se tek rijetki pojedinci bave tradicijskim nainom tkanja.Sprava za eljanje konopljedrvo i eljezo1. polovica 20. stoljea

Na drvenoj ploi s unutarnje strane privreni su poluelini zupci duine oko 2 cm. eljalo se tako da bi se po svoj ploi stavila konoplja a drugom odozgo, takoer svom povrinom se povlailo prema sebi dok se konoplja ne razvlasi.

Sprava za namatanje koncadrvo1. polovica 20. stoljea

eljevi za landrvo i eljezo1. polovica 20. stoljea

Kolovratdrvo1. polovica 20. stoljea

KRINJAdrvo1. polovica 20. stoljea

ivai stroj Singerdrvo i eljezo1. polovica 20. stoljea

ORMAR LADIARdrvo1. polovica 20. stoljea

ORMAR STAKLENACdrvo i staklo

KREVETdrvo1. polovica 20. stoljea

STOLdrvo1. polovica 20. stoljea

STOLICAdrvo1. polovica 20. stoljea

ZIPKAdrvo1. polovica 20. stoljea

MALA ZIPKAdrvo1. polovica 20. stoljea

zipka namjenjena za uvanje djeteta pri radu u polju

Prije udaje, djevojci je trebalo pripremiti ruho, to je ukljuivalo i jastuke, posteljinu, ponjave,runike. Priprema ruha bila je dugotrajan proces.Za toplih ljetnih dana trebalo je oupati guske, kako bi im do zime perje ponovo izraslo, te urediti jastunice i ponjave. U izradi i ukraavanju tekstila za svoju obitelj vrijedne enske ruke, umorne od tekih svakodnevnih poslova, pronalazile su odmor, a njena dua zadovoljenje svojih stvaralakih poriva. U ivotu slavonskog sela ijalo je nekada bilo pravi drutveni dogaaj - prilika da se ljudi, okupljeni oko zajednikog posla, provesele, da porazgovaraju i zapjevaju koju.Perje se ijalo tijekom dugih zimskih veeri. ene i djevojke okupljale bi se u jednoj kui te uz pjesmu i vesele razgovore ijale perje koje bi domaica pripremila. Za meke jastuke valjalo je odvojiti perje od ronatog dijela pera. Velik je to posao za jedan jastuk treba kilogram i pol do dva kilograma perja. Mukarci su za to vrijeme razgovarali, dogovarali poslove, kartali se i zbijali ale sa enama. Po zavretku posla vrea s perjem istresla bi se na glavu momku koji e vjerojatno biti zet dotine kue. Raspoloeno drutvo esto puta posjeivali bi i tamburai pa se nakon obavljenog posla veselo druenje nastavljalo do kasno u no. I na kraju, trebalo je u svakoj pravoj okakoj sobi - narediti krevet. Ispod su perine i jorgani, gore lingane i necane ponjave i ponjavac pa jastuci od metera.Jastuci su, uz ruho, pokustvo i dukate bili sastavni dio djevojake otpremnine. Prema tradicijskim, nepisanim pravilima trebalo ih je biti est. Prilikom mladenkine selidbe u novi dom ponosno su pokazivani cijelom selu - "odjeveni" u lingane ili necane jastunice. LINGANI JASTUCI1. polovica 20. stoljeaplatno i runi rad

PONJAVAtkanje1. polovica 20. stoljea

LINGANI POKRIVApolovica 20. stoljeaplatno i runi rad

PONJAVA 21. polovica 20. stoljeatkanje

RUNIK1. polovica 20. stoljeaplatno i runi rad

U veini katolikih domova, osim raznih slika i pejzaa, mogu se vidjeti slike Srca Isusova, Majke Boje i svetaca.

Zapisano je da se Isus Krist tri puta objavio poniznoj Margareti - Mariji i to: 27. prosinca 1673., u lipnju 1674. i u lipnju 1675.g. Posebno je znaajna trea objava kojom Isus govori Margareti - Mariji: Gle ovo Srce koje je toliko ljubilo ljude da nije niim tedjelo sve do iscrpljenosti, kako bi im zasvjedoilo svoju ljubav, a kao uzvrat od veine njih prima nezahvalnost, nepotovanje, svetogre, hladnou i prezir u ovome sakramentu ljubavi. Stoga traim da u petak po tijelovskoj osmini bude posebna svetkovina za aenje moga Srca i da se na taj dan primi naknadna priest i izvri otpronja kao zadovoljtina za grijehe." Pobonost Srcu Isusovu s oduevljenjem je prihvaeno u XIX stoljeu. Leon XIII. posvetio je 1899.g. itav svijet Presvetom Srcu. Slike Srca Isusova posvuda se ire, po crkvama, po obiteljima.

ISUS KAO DJEAK1. polovica 20. stoljeaslika iz crkve sv. Josipa

"SRCE ISUSOVO"1. polovica 20. stoljeareprodukcija

"SRCE MARIJINO"1. polovica 20. stoljeareprodukcija

RASPELO1. polovica 20. stoljeadrvo

PETROLEJSKA SVJETILJKA STOLNA1. polovica 20. stoljea

GLAALO NA ERAVICUeljezo1. pol. 20. St.

Dvorana 2Na obroncima iznad Starog Slatinika dobro uspijeva i vinova loza. Rijetka su domainstva koja nemaju svoj vinograd: stoga je bilo i puno bavara. Za izradu kvalitetnih bavi koristilo se drvo hrasta, jasena, i duda. Dudove bave najvie su se upotrebljavale za uvanje ljivovice i jabukovae, dok su bave od hrasta i jasena bile namijenjene za uvanje kvalitetnih vina. Uz bavare bili su prisutni i kotlari koji su od bakra pravili kotlove za peenje rakije, te kotlove za iskuhavanje rublja.

DRVENA BAVA1. pol. 20. stoljea

DRVENI LJEVAK1. pol. 20. stoljea

NATEGA OD TIKVEza izvlaenje rakije ili vina iz bureta1. pol. 20. stoljea

U Starom Slatiniku djelovalo je nekoliko tradicionalnih obrtnika iji zanati su, na alost,u dananje vrijeme nestali.

Ostale su samo uspomene, poneki zapis te ostaci alata i proizvoda kovaa Kovaevia, bavara (pintera) inka, klobuara (eirdije) Sekulia i stolara Golia.

Kalup za izradu eiraeirdije Antuna Sekulia, koji je kao jedan od rijetkih u ovimkrajevima radio sve do pred konac 20. stoljea

Postolarski kalupeljezo1. polovica 20. stoljea

Stolarski alatblanjalice i stegestolara Golia

Kovaki , potkivaki alat

Stara bravaruni rad

kare za ianje ovaca

Drvena vaga

Lopata za stavljanje kruha u vanjsku pe

Drveno korito u kojem se mjesio kruh

Sito za prosijavanje brana

Posuda za pravljenje maslaca

Biblijska povjesnicaiz 1876. godine

Novanica od 100 kunaiz vremena NDH

Novanice hrvatskih dinarakoje su vrijedile na poetku uspostaveRepublike Hrvatske do uvoenja kune

DOMOVNICA iz vremena Kraljevine S.H.S.

Ukrasne alice

Posuda za juhu

Staklena posuda za kolae(abzec)

Staklena vaza na tacni

Posude za kiseljenje mlijeka(tegle)

Glineni up

Glineni upovi sa posudom za vodu (testijom)

Dio konjske orme (oglavina)

Kolski kota

Drveni plug