13
Profesor Profesor : dr Jan Boćanski Asistent Asistent : MSc Velimir Mladenov I sprat Ratarski paviljon, kancelarija 8 [email protected] 0214853236 Dostupnost vežbi : www.scribd.com

Vežba I RP.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Vežba I RP.pdf

ProfesorProfesor:dr Jan Boćanski

AsistentAsistent:MSc Velimir MladenovI sprat Ratarski paviljon, kancelarija [email protected]

Dostupnost vežbi:www.scribd.com

Page 2: Vežba I RP.pdf

Prisustvo nastavi 10Kolokvijum 30Pismeni ispit 30Usmeni ispit 30

Ocena 6 55-64Ocena 7 65-74Ocena 8 75-84Ocena 9 85-94Ocena 10 95-100

Uslov za polaganje ispita položena Genetika

Page 3: Vežba I RP.pdf

1.1. Sistemi oplodnjeSistemi oplodnje

2.2. TehnikaTehnika izvođenja eksperimenataizvođenja eksperimenata

3.3. TehnikaTehnika izvođenja eksperimenataizvođenja eksperimenata

4.4. HeritabilnostHeritabilnost ii genetskagenetska dobitdobit odod selekcijeselekcije

5.5. HeritabilnostHeritabilnost ii genetskagenetska dobitdobit odod selekcijeselekcije

6.6. Ispitivanje kombinacionih sposobnostiIspitivanje kombinacionih sposobnosti

Page 4: Vežba I RP.pdf

Sistemi oplodnje kod biljaka

Reprodukcija – jedini oblik kontinuiranog održavanja individue i vrste u vremenu.

Polna i bespolna

Page 5: Vežba I RP.pdf

• Prašnik (stamen) sastoji se iz: filamentuma i antere

• Tučak

Page 6: Vežba I RP.pdf

Svakoj oplodnji prethodi polinacija. Da bi došlo do polinacije moraju biti ispunjeni

preduslovi:

vitalnost polena

mora pripadati istoj biljnoj vrsti (nepravilnosti)

Efekat selekcije zavisi od sistema oplodnje, pri čemu razlikujemo dva osnovna:

samooplodnju i stranooplodnju

samooplodnja ili autogamija je takav sistem kod koga dolazi do oplodnje muških

i ženskih polnih ćelija koje pripadaju istoj biljci. Osiguran je postojanjem dvopolnih

cvetova

Page 7: Vežba I RP.pdf

postotak i izuzeci, sortne karakteristike

koje biljne vrste su samooplodne?

pšenica

ječam

ovas

pirinač

pamuk

pasulj

soja

breskva

kajsija

Page 8: Vežba I RP.pdf

Samooplodnja je najviši uzgoj u srodstvu

inbreding

homozigotnost

stvaranje čistih linija

Jonahnnsen 1903

selekcija unutar čiste linije, smisao hibridizacije

stranooplodnja ili alogamija je takav sistem kod koga muške polne ćelije oplode

ženske polne ćelije druge biljke.

oplodnja putem: vetra, insekata, vode

različite vrste cvetova , odvojeni na različitim biljkama ili na istoj

Page 9: Vežba I RP.pdf

Izrazito stranooplodne biljke sa dvopolnim cvetovima

raž

heljda

suncokret

lucerka

Izrazito stranooplodne biljke sa dvopolnim cvetovima kod kojih je moguća i samooplodnja

šećerna repa

kupus

duvan

krompir

Page 10: Vežba I RP.pdf

Jednodome biljke, na kojima su odvojeni polni organi, ali na istoj biljci

kukuruz

lubenica

dinja

orah

Dvodome, na kojima su spojeni polni organi, na istoj biljci

hmelj

konoplja

spanać

papaja

Page 11: Vežba I RP.pdf

Stranooplodne koje se razmnožavaju vegetativnim putem:

vinova loza

jagoda

krompir

Inkompatibilnost - Autosterilnost

Zašto nastaje?

uzroci autosterilnosti: protandrija (prašnici sazrevaju pre tučka), protoginija (tučak

sazreva pre prašnika), herkogamija (razdvojenost polova)

dve vrste inkompatibilnosti heteromorfna i homomorfna

Page 12: Vežba I RP.pdf

Heteromorfna je zasnovana na heterostiliji, koja predstavlja razlike u dužini prašnika i

tučka

kratak tučak, dugačak prašnik, thrum kratak prašnik, dugačak tučak, pin

Page 13: Vežba I RP.pdf

Homomorfna inkompatibilnost deli se na gametofitnu i sporofitnu

kod gametofitne funkcionalnost polena zavisi od serije alela u jednom lokusu.

Ukoliko je u ćelijama prisutan isti gen kao u polenovom zrnu, polenova cev ne može da se

razvije u tučku i ne dolazi do oplodnje.

kod sporofitne je funkcionalnost takođe uslovljena serijom alela u lokusu, ali je određena

i kontitucijom biljke koja ga je proizvela