Valorizacija kvalitetnih resursa Privrednici traže · će se dobiti povratna informacija, od strane biznisa, u vezi spre- mnosti za investiranje kao i mogući modeli korišćenja

Miloš PopovićSkijališta Crne Gore

Gani ResulbegovićHotel Palata Venezia

Tomo KneževićTP Lipska pećina

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIV

B

roj 1

1 N

ovem

bar 2

018.

Valorizacija kvalitetnih resursa

Privrednici traže da se u Pljevljima

gradi cementara

Ski centriza boljusezonu

Zeleni turizam je naša opcija

Crna Gora na svjetskojspeleološkoj mapi

IMPR

ESU

M

44 Kupujmo domaćeDomaći ukus - najbolji suvenir

Broj 11Novembar 2018.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Miloš Popović, Acting Director of the Ski Resorts of MontenegroThe ski centres will significantly improve the tourist offer

Gani Resulbegović, owner of "Palata Venezia" hotel in UlcinjWe opt for green tourism

Tomo Knežević, director of Lipa Cave, CetinjeMontenegro on the world speleological map

Vesko M. Božović, President of the Arbitration court at the CEMSixty years of the New York Convention

Maja Golović Vojinović, Secretary of the Arbitration Court at the CEMArbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro

25

49

63

82

86

4

Broj 11 Novembar 2018.

Dunavski biznis forum u Novom Sadu

PredsjednikuGoluboviću uručena

Dunavska povelja

Gani Resulbegović, vlasnik hotela "Palata Venezia" u UlcinjuZeleni turizam je naša opcija

Prioriteti Zavoda za zapošljavanjeObezbjeđivanje kvalitetnog kadra privredi

Miloš Popović, vd izvršnog direktora Skijališta Crne GoreSki centri za bolju sezonu

Poslovni forum u SarajevuPrioritet povećanjeprihoda od šumarstva idrvoprerade

Tomo Knežević, direktor TP Lipska pećina, CetinjeCrna Gora na svjetskojspeleološkoj mapi

46

54

42

22

5660

5


Listajući Glasnik...

1986.Finansiranje talenata

Komisija za obrazovanje, kadrove i zapošljavanje Koordinacionog odbora za unapređivanje rada i poslovanja, obazovanje, nauku i informatiku Privredne komore Crne Gore razmatrala je Nacrt kriterijuma o finansiranju učeničkog i studentskog standarda za školsku 1986/87. godinu. Komisija je predložila da se iz ukupnih sredstava za kreditiranje učenika i studenata izdvoji novac za

talente. Predviđeno je i dodjeljivanje kredita za deficitarna zanimanja i kadrove, posebno za one za koje su zainteresovana preduzeća. Planira se veće učešće udruženog rada u finansiranju ovih značajnih pitanja. Komisija nije prihvatila predlog iz Nacrta da kredit iznosi 11.000 dinara već je predložila da taj iznos bude povećan na 13.000 dinara, s tim da maksimalni kredit ne prelazi 15.000. U toj nastavnoj godini pomenute kredite dobiće 2.800 učenika i studenata, zabilježio je Glasnik 1986. godine.

2001.Razvoj turizma pomažu stranci

Sve je više stranih investitora zainteresovanih za ulaganja u crnogorski turizam, najperspektivniju privrednu granu u našoj zemlji, rečeno je na donatorskoj konferenciji održanoj u Igalu. Predstavnici Budve i Kotora potpisali su sporazume o partnerstvu sa fran-cuskom Agencijom za razvoj malih i srednjih preduzeća iz oblasti turističke privrede SEED. Prema tom dogovoru ova agencija bi

narednih godina trebalo da finansijski i edukativno pomogne razvoj turističke privrede budvanske i kotorske rivijere. Sporazume su potpisali u ime agencije SEED Alex Painne, a ispred pomenutih opština njihovi predsjednici Đorđije Pribilović i Nikola Konjević. Pejn je istakao da će SEED u Budvi imati eksperta za razvoj turizma, menadžera i lokalne konsultante. Na osnovu Generalnog master plana, SEED će napraviti kratkoročnu i dugoročnu strategiju razvoja marketinga i turizma u privatnom sektoru malih i srednjih preduzeća. Pri-bilović je kazao da zajednički posao u razvijanju privatnog turističkog sektora u Budvi košta 100.000 dolara, a ova opština će obezbijediti petinu pomenutog iznosa. Najavljeno je da će SEED, u saradanji sa privatnim turističkim preduzećima i agencijama uraditi i selekciju najznačajnijih poslovnih partnera, a postoji mogućnost i da se ta pomoć opredijeli udruženim i pojedinačnim preduzećima. Vrijednost ovog projekta za Kotor je 70.800 dolara, od čega če opština i pojedina preduzeća odobriti 20 odsto, a Agencija SEED 80 odsto kao i reali-zaciju po dogovorenom planu, naveo je Konjević. Informaciju je objavio Glasnik 2001. godine.

6


Imajući u vidu realizaciju velikih infrastrukturnih projekata u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, potrebno je što pri-je donijeti odluku o mogućnostima pokretanja proizvodnje ce-

menta u Pljevljima i valorizaciji kvalitetnih resursa kojim je, za tu namjenu, ovo područje bogato.

Ovo je ocijenjeno na sastanku u Privrednoj komori Crne Gore od-ržanom 12. novembra 2018. godine, u čijem radu su učestvovali predsjednik ove asocijacije Vlastimir Golubović i ministarka eko-nomije Dragica Sekulić sa saradnicima, predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Opštine Pljevlja, Elektroprivrede Crne Gore, Rudnika uglja, Željezničke infrastrukture , Građevinskog fa-kulteta i istaknuti privrednici.

Inicijativu o sagledavanju mogućnosti izgradnje fabrike cementa je predstavio Vladimir Vukmirović, nekadašnji predsjednik Pri-vredne komore.

Intezivnu izgradnju u našoj zemlji prati povećana potražnja ce-menta. U Crnoj Gori trenutno ne postoji nijedna fabrika cemen-ta, pa se sve potrebne količine uvoze, za šta se izdvajaju značajna finansijska sredstva. Izgradnjom cementare, Crna Gora može od uvoznika postati značajan izvoznik cementa koji je tražen na sv-jetskom tržištu.

Prema riječima predsjednika Privredne komore Golubovića, u prethodnoj godini Crna Gora je uvezla cementa za 41.149.891 eura, dok je u prvih devet mjeseci ove godine za tu namjenu utrošeno 39.043.241 eura. On je kazao i da Strategija razvoja građevinarstva u Crnoj Gori do 2020. godine predviđa izgradnju kapaciteta za pro-

izvodnju cementa uz puno poštovanje ekoloških standarda zaštite životne sredine i kvaliteta života, kao i novih kapaciteta za proi-zvodnju opeke, gipsa i aditiva.

Fabriku cementa trebalo bi graditi u Pljevljima, navodi se u inici-jativi, jer je ta opština bogata laporcem, ugljem, elektrofilterskim pepelom, a i gipsom. Ovim bi se omogućila valorizacija laporca koji u eksploataciji uglja predstavlja jalovinu. Korišćenjem lapor-ca za potrebe fabrike cementa smanjile bi se površine za spoljnja odlagališta za jalovinu te troškovi proizvodnje uglja. Korišćenjem elektrofilternog pepela iz TE Pljevlja razrješio bi se u značajnoj mjeri problem njegovog odlaganja. Postigla bi se optimalna valo-rizacija uglja veće toplotne vrjednosti. Kao osnovno energetsko gorivo koristio bi se ugalj iz Pijevaljskog bazena. Izgradnjom fa-brike cementa, a kasnije i drugih pogona za proizvodnju betonskih polufabrikata i gotovih proizvoda omogućila bi se veća uposlenost drumskih, željezničkih i lučkih kapaciteta. Otvaranjem fabrike ce-menta i preko povezanih poslova, omogućilo bi se zapošljavanje od 800 do 1000 radnika.

Tokom sastanka, pored ekonomskih benefita, ukazano je i na eko-loške, jer bi cementara kao sirovinu koristila i nusproizvode Ter-moelektrane Pljevlja. Privrednici smatraju da je potrebno naći is-kusnog i kvalitetnog investotora koji će, modernom tehnologijom, na najbolji način iskoristiti ovu sirovinu i biti u stanju da proda proizvedene količine cementa na regionalnom tržištu u uslovima jake konkurencije. Oni ističu da je stara fabrika cementa u Pljevlji-ma, koja je radila 12 godina, proizvodila kvalitetniji cement nego konkurencija u okruženju, odnosno Dalmaciji, Kosjeriću i Kostol-

Privrednici traže da se u Pljevljima gradi cementara

Valorizacija kvalitetnih resursa

Već postoji interesovanje investitora za izgradnju fabrike kapaciteta 1,5 miliona tona cementa koji ne zahtijeva da se izgradi željeznička pruga od Bijelog Polja do Pljevalja.

7


cu. Čula su se podijeljena mišljenja da li je preduslov izgradnje i rada cementare realizacija projekta željezničke pruge između Bi-jelog Polja i Pljevalja. Ukazano je da bi prevoz cementa drumskim saobraćajnicama doveo do njihovog mogućeg brzog oštećenja, ali je sa druge strane ukazano i na primjer Kosjerića gdje se uopšte ne koristi željeznica za ovu namjenu.

Prema ocjeni ministarke ekonomije Dragice Sekulić, projekat iz-gradnje cementare zahtijeva ozbiljnog privatnog investitora koji bi mogao da plasira crnogorski cement i na tržište regiona ili šire. Investitor je taj koji treba da prepozna ekonomski interes i u kraj-njem ocijeni da li je izgradnja cementare prihvatljiva. Model koji investitor može razmoriti može da podrazumijeva i izgradnju po-menute željezničke pruge. Država, navodi ona, razvija ambijent povoljan za investiranje i uskoro će preko javnog poziva za iskazi-vanje interesovanja predstaviti mineralne resurse kojima raspola-že, a koji se mogu koristiti i za proizvodnju cementa. Na taj način će se dobiti povratna informacija, od strane biznisa, u vezi spre-mnosti za investiranje kao i mogući modeli korišćenja mineral-nih sirovina kojima raspolažemo. Ukoliko se iskaže interesovanje za ulaganje u cementaru uslijedila bi izrada dokumentacije koja bi podrazumijevala davanje laporca na koncesiju i preciziranje ostalih uslova čije bi ispunjenje doprinijelo isplativosti ovog posla, navela je Sekulić.

Mirko Đačić, predsjednik Opštine Pljevlja, kazao je da su nespor-ne prednosti koje cementara pruža u smislu zapošljavanja ljudi i korišćenja nusprodukata tamošnje termoelektrane. Smatra da je najkompleksniji izazov pronaći investitora. To prema njegovim

riječima može biti snažna privatna kompanija ili država preko Ru-dnika uglja ili Elektroprivrede Crne Gore.

Tokom sastanka dr Miodrag Gomilanović, nekadašni ministar energetike, imao je prezentaciju na temu "Valorizacija otkrivke na površinskom kopu Rudnika uglja Pljevlja", tokom koje je, između ostalog, istakao značajne bilansne rezerve kvalitetnog laporca kao cementne sirovine.

Dugogodišnji direktor Rudnika uglja i nekadašnje fabrike cementa u Pljevljima Đorđije Džuverović je kazao da je cement iz Pljevalja imao veoma dobre rezultate što se tiče vodopropustljivosti i boje koja je pogodna za natur-betone jako tražene na svjetskom tržištu. On smatra da je za gradnju nove fabrike cementa potrebno najprije sanirati aktuelne ekološke probleme u tom gradu i to toplifikaci-jom sa izvorom iz Termoelektrane. Takođe je neophodno defini-sati sirovinsku osnovu i transportne mogućnosti Pljevalja kada se cementara otvori.

Direktor Termoelektrane Pljevlja Vladimir Šestović kazao je da pepeo, šljaka i hemijski gips predstavljaju veliki problem ove kom-panije, te da je fabrika cementa jedinstvena šansa da se sav taj nu-sprodukt i laporac sa jalovišta Jagnjilo iskoriste kao sirovina. On je naglasio da već postoji interesovanje investitora za izgradnju fabrike kapaciteta 1,5 miliona tona cementa koji ne zahtijeva da se izgradi željeznička pruga od Bijelog Polja do Pljevalja.

Aleksandar Mitrović, predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja, kazao je da u ovoj kompaniji razmatraju optimalno rješe-nje za cementaru. Smatra da investitor treba da bude renomirana kompanija iz ove industrije koja može da obezbijedi otvaranje no-vih radnih mjesta.

Slavoljub Popadić, direktor Rudnika uglja, smatra da Pljevlja imaju sve pretpostavke za izgradnju fabrike cementa. Optimalan model za realizaciju ovog projekta vidi u partnerstvu četiri subjekta: dr-žave, Opštine Pljevlja, Rudnika uglja i investitora koji mora pored novca imati tehnologiju i zastupljenost na tržištu cementa koje je prilično zatvoreno. Nedostatak pruge, smatra on, kompenzuje se time što je već oko 100 miliona tona laporca spremno za upotrebu u cementari.

Ljubiša Ćurčić, direktor Željezničke infrastrukture kazao je da je ova kompanija završila idejno rješenje izgradnje kraka pruge Plje-vlja-Bijelo Polje u dužini 56,42 kilometra. Njome bi se prvih godi-na prevozilo 1,2 miliona tona tereta, a kasnije do 1,7 miliona tona. Smatra da je gradnja ovog kraka neophodno za funkcionisanje cementare.

Profesor Građevinskog fakulteta dr Radenko Pejović smatra da je neophodno ubrzati procese oko izgradnje cementare, te je ocijenio da su propuštene prilike za biznis koje je donijela intenzivna gra-dnja u Crnoj Gori.

U radu sastanka učestvovali su i savjetnik premijera za energe-tiku Ljubo Knežević, predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma Svetlana Vuksanović, državni sekretar za energetiku u Mininistarstvu ekonomije Nikola Vujović, generalna direktorica Direktorata za rudarstvo i geološka istraživanja Biljana Jestrović, nekadašnji potpredsjednik Vlade Asim Telaćević, te bivši predsje-dnik Privredne komore Velimir Mijušković.

Sastanak u Privrednoj komori, prema mišljenju učesnika, predsta-vlja dobru polaznu osnovu za valorizaciju resursa kojim naša ze-mlja raspolaže, a sve u cilju snažnijeg ekonomskog razvoja.

8


Iskustva Komore mogu značajno doprinijeti uspostavljanju Podgoričkog biznis kluba, čime će se doprinijeti rastu zaposlenosti u glavnom gradu.

Komora i Glavni grad za dobrobit privrede

Razgovor predsjednika Golubovića i gradonačelnika Vukovića

Privredna komora Crne Gore i Glavni grad nastaviće da raz-vijaju intenzivnu saradnju i partnerske odnose u cilju una-pređivanja poslovnog ambijenta u Podgorici. Ovo je ocije-

njeno na sastanku predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića sa gradonačelnkom Podgorice dr Ivanom Vukovićem.

U radu sastanka učestvovali su predstavnici najvišeg rukovod-stva Komore i članovi tima gradonačelnika.

Predsjednik Golubović je podsjetio da novi Zakon o Privrednoj

komori, usvojen krajem prošle godine, ovoj asocijaciji daje status institucionalnog partnera sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou. Propisana je obaveza da Komora daje mišljenje na svaki akt koji se odnosi na privredu, pa je Golubović predložio da se takva praksa primijeni i na odluke Glavnog grada koje utiču na poslovni ambijent. On je istakao prednosti vođenja arbitražnog postupka pri Privrednoj komori, te je sugerisao predstavnicima Glavnog grada da prilikom sklapanja poslovnih ugovora predvide ovaj vid vansudskog rješavanja privrednih sporova. Prema njego-

9


vim riječima, prostor za saradnju sa Glavnim gradom postoji i na projektima koji bi se realizovali iz sredstava pretpristupnih fondova EU. On je obavijestio sagovornike da je u fazi formi-ranja inovativni centar Privredne komore za podršku malim i srednjim preduzećima. Inicirao je da se, u godini jubileja –devet decenija postojanja Privredne komore, ulici u Podgorici dodijeli ime prvog predsjednika ove asocijacije Mića Stijovića.

Gradonačelnik dr Ivan Vuković ocijenio je da je Komora bitan partner Glavnog grada te istakao da ga raduje nastavak inten-zivne saradnje sa najstarijom poslovnom asocijacijom. Prema njegovim riječima, iskustva Komore mogu značajno doprinijeti uspostavljanju Podgoričkog biznis kluba, čime će se doprinijeti rastu zaposlenosti u glavnom gradu. Takođe je kazao da Podgo-rica kroz svoje specijalizovane službe doprinosi razvoju predu-zetništva naročito među mlađom populacijom. Gradonačelnik je kazao da je usvojeno 20 urbanističkih planova koji su pretpo-stavka novog razvoja biznisa i korišćenja značajnih ekonom-skih potencijala Podgorice. Naglašava da je prioritetan zadatak oživljavanje biznis zona za privlačenje investitora, a za što je neophodno usaglasiti pravnu regulativu. Za Glavni grad, istakao je Vuković, posebno je bitno da se izmjenama Zakona o finan-siranju lokalne samouprave, Podgorici umjesto dosadašnjih 13 odsto od poreza na dohodak fizičkih lica opredijeli 20 odsto. To bi, navodi on, bio preduslov da se Glavni grad odluči na ukidanje pojedinih taksi koje između ostalog opterećuju privredu. On je naglasio da su u toku velike investicione aktivnosti na području glavnog grada koje su značajne za cijelu državu, između ostalog radovi na Jugozapadnoj obilaznici i priprema izgradnje postro-jenja za prečišćavanje otpadnih voda. Istakao značaj donošenja Zakona o javno-privatnom partnerstvu, jer bi se kroz ovaj vid realizacije projekata potrebe glavnog grada zadovoljile bez zna-čajnijih finansijskih opterećenja.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović je ista-kao zalaganje da se smanjenjem sive ekonomije proširi osno-vica za oporezivanje, što bi dalo prostora da se umanje poreske stope koje opterećuju privredu.

Zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović je zatražio podršku Komore u cilju razmatranja prolongiranja primjene Zakona o komunalnim djelatnostima u dijelu izjednačavanja tarifa za fi-zička i pravna lica, na vrijeme od pet do sedam godina. On je pozvao je Komoru da učestvuje u izradi strateškog plana Podgo-rice za narednih pet godina.

Na sastanku je, između ostalog, iskazana spremnost Komo-re da lobira kod stranih investitora za projekte Glavnog grada, prilikom realizacije svojih međunarodnih aktivnosti. Komora brojnim aktivnostima može da podrži promociju investicionog ambijenta Podgorice, a mogućnost saradnje se prepoznaje na-ročito na IPA projektima. Predloženo da se sa Glavnim gradom organizuju sjednice nadležnih odbora o temama energetske efikasnosti, biznis zona i građevinarstva. Prenijeti su stavovi privrednika koji smatraju da su još uvijek visoke komunalije u glavnom gradu, te bi njihovo smanjivanje doprinijelo unapređe-nju ambijenta za poslovanje.

Predstavnici Privredne komore i Glavni grad će kroz redovnu komunikaciju u narednom periodu bliže definisati konkretne korake u pravcu nastavka zajedničkog djelovanja na unapređe-nju biznis ambijenta u Podgorici.

Konstituisan KO farmaceutske i medicinske privrede

Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede konstituisan je u Privrednoj komori Crne Gore 28. novem-bra 2018. godine.

Članovi Koordinacionog odbora su predstavnici privrednih subje-kata, privatnih i javnih zdravstvenih ustanova, organa uprave i na-dležnih institucija i organizacija. Djelokrug rada biće zastupanje interesa članica u odnosima sa državnim organima i institucijama i kreiranje povoljnog ambijenta za poslovanje farmaceutske i me-dicinske privrede.

Nakon verifikacije mandata članovima, Koordinacioni odbor je usvojio Poslovnik o radu.

Za predsjednika Koordinacionog odbora izabran je Petar Popović, predstavnik Farmont MP DOO, a za potpredsjednika Miloš Andro-vić iz Novo Nordisk Pharma.

Članovi su ocijenili da je inicijativa za formiranje ovog odbora veoma značajna te da je Privredna komora pravo mjesto gdje se mogu sinhronizovati aktivnosti poslovnog i javnog sektora u ci-lju unapređenja rada u medicinskoj i farmaceutskoj oblasti. Među temama koje su kandidovali za buduće sastanke su usaglašava-nje poslovanja sa standardima i regulativom EU, mogućnosti or-ganizacija edukacija u tom pravcu, prezentacija potreba privrede iz ove oblasti za kadrovima, iznalaženje mogućnosti za otvaranje novih proizvodnih pogona u partnerstvu sa stranim kompanijama, rješavanje nedoumica koje se tiču registra i mreže zdravstvenih ustanova i drugo.

Sekretarka Koordinacionog odbora Milica Tomašević prezentova-la je podatke o poslovanju sektora farmacije u Crnoj Gori. Prema podacima CRPS, u sektoru farmacije danas je registrovano 243 privredna subjekta, od čega je najviše kompanija koje se bave tr-govinom na veliko farmaceutskim proizvodima. Ove kompanije su prihodovale u 2017. 253,8 miliona eura i imale 1781 zaposlenih.

Potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović ocijenio je da je konstitutivna sjednica već opravdala formiranje ovog organa, te da će budućim aktivnostima pospješiti razvoj zdravstvene i far-maceutske djelatnosti u Crnoj Gori.

10


Sistemski pristup svih institucija rješavanju problema nezaposlenosti doprinio rastu povjerenja poslodavaca u mogućnosti, znanja i vještine crnogorskih radnika.

Sinergijom do dobrih rezultata u zapošljavanju

Sastanak sa direktorom ZZZCG Suljom Mustafićem

Za smanjenje nezaposlenosti u Crnoj Gori neophodna je si-nergija svih aktera u toj oblasti. Uz dobru analizu, sistemski i sveobuhvatan pristup izazovu zapošljavanja, naročito se-

zonskog, realno je očekivati dobre rezultate. To je ocijenjeno na sastanku predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića i direktora Zavoda za zapošljavanje Sulja Mustafića, 14. novembra 2018. godine.

Sagovornici su se saglasili da veoma kvalitetna saradnja dvije institucije može biti dodatno ojačana realizacijom zajedničkih projekata, edukacija i aktivnosti, između ostalog i na promociji karijerne orijentacije. Jačanje relacija dvije institucije potrebno je formalizovati skorim potpisivanjem sporazuma o saradnji, rečeno je na sastanku.

Predsjednik Golubović je upoznao sagovornika sa organizacijom i aktivnostima Komore, institucionalnim partnerstvom koje baštini sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou, te ulogom u razvoju stručnog obrazovanja posebno kroz dualni sistem. On je izrazio spremnost ove asocijacije da na sjednicama odbora udru-ženja i putem časopisa Glasnik promoviše programe Zavoda za zapošljavanje, kako bi se sa njihovim sadržajem upoznalo što više privrednika. Takođe, Komora je Zavodu ponudila da uzme učešće na predstojećim sajmovima u sklopu crnogorske delegacije, što bi moglo doprinijeti povezivanju sa potencijalnim regionalnim par-

tnerima.

Govoreći o zapošljavanju, predsjednik Golubović se osvrnuo na po-trebe poslodavaca za radnom snagom iz inostranstva, posebno u turizmu i građevinarstvu. On se založio da se povećaju kvote i odo-bre privremene dozvole za zapošljavanje stranaca. Smatra da rje-šavanju problema nedostajućeg kadra u turizmu može doprinijeti hrvatska praksa zapošljavanja studentske populacije uz posebne povoljnosti.

Golubović je sagovornike upoznao sa namjerom Njemačke razvoj-ne banke KfW da opredijeli grantove vrijedne 50 miliona eura za razvoj stručnog obrazovanja na Balkanu. Taj projekat bi trebalo da se realizuje preko Komorskog investicionog foruma, čiji će Stalni sekretarijat od naredne godine biti u Podgorici.

Direktor Mustafić je ocijenio da Zavod i Privredna komora, kao re-nomirana institucija koja okuplja poslodavce iz Crne Gore, zaje-dničkim djelovanjem sa obrazovnim institucijama mogu stvarati uslove da odgovore potrebama tržišta rada.

- Veoma je važno da svi shvatimo da nam nedostaje zajedničko djelovanje među državnim organima. Tržište rada je nešto što se mijenja iz dana u dan. Ono što je bilo juče, što je aktuelno danas možda neće biti primamljivo i sjutra. Određena zanimanja postaju manje interesantna a neka se, pak, više traže. Mi u Zavodu, spro-

11


vodeći politike Vlade i resornog ministarstva u oblasti zapošlja-vanja, imamo i volju i mogućnosti da radimo na prevazilaženju tog problema – dakle da se ta deficitarna zanimanja prvo pre-poznaju a onda, kroz zajednički angažman istitucija, i stvore – poručio je direktor Mustafić.

On je dodao da se Zavod, prema svim izazovima tržišta rada, koji se odnose na strukturnu i dugoročnu nezaposlenost, regi-onalnu neusklađenost, nepovoljnu starosnu strukturu nezapo-slenih lica i slabu mobilnost te zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori, odnosi krajnje odgovorno i u skladu sa mogućnostima uti-če na njihovo rješavanje.

Na sastanku je ocijenjeno i da bi sistemski pristup svih institu-cija rješavanju problema nezaposlenosti doprinio rastu povje-renja poslodavaca u mogućnosti, znanja i vještine crnogorskih radnika. Na ovaj način bi došlo do većeg angažovanja domaće radne snage na sezonskim poslovima.

- Poslodavci bi trebalo da rade na stvaranju boljih uslova rada što bi doprinijelo da nezaposlena lica sa više motiva prihvataju sezonske poslove, i u njima vide višestruku korist – istakao je direktor Zavoda.

U radu sastanka učestvovali su i savjetnik predsjednika Ko-more Mitar Bajčeta, direktori sektora za projekte, obrazovanje i kvalitet, te analize i istraživanja u ovoj asocijaciji Tanja Ra-dusinović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, direktorica Sektora za zapošljavanje u Zavodu Sanja Rabrenović, načelnica Službe za finansijsko-računovodstvene poslove Svetlana Krgo-vić i PR Danka Rabrenović.

Konstituisana Grupacija posrednika u osiguranju

Grupacija posrednika u osiguranju pri Odboru udruženja ban-ka, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore konstituisana je 27. novembra 2018. go-

dine.

Verifikovani su mandati članovima Grupacije: Miljanu Lazoviću, Adriatic AG, Željku Roloviću, AM Capital Team, Milošu Radonjiću, APO Plus, Jeleni Varagić, Auctor, Radonji Zekoviću, Broker INS, Bojani Baletić, Omega Broker, Radomiru Tapuškoviću, Partner M, Željku Laboviću, Status Broker i Ljubici Rafailović, WVP CG.

Za predsjednika Grupacije izabran je Radonja Zeković iz Broker INS-a.

- Preko Privredne komore štitićemo interese zastupnika u osigura-nju i boriti se za jednak tretman na tržištu. Zajedno sa Agencijom za nadzor osiguranja osluškivaćemo zahtjeve osiguranika i raditi na podizanju svijesti o potrebi osiguranja. Pratićemo legislativu koja reguliše ovu oblast i doprinijeti njenoj efikasnoj primjeni u in-teresu tržišta a kroz partnerstvo sa nadležnom agencijom – kazao je Zeković.

Sjednicu je do izbora predsjednika Grupacije vodio potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić.

- Sada imate prostor i okvir za djelovanje u Komori, na vama je da ih iskoristite. Glas posrednika u osiguranju čuće se kroz Grupaciju i doći do donosilaca odluka. Formulišite zahtjeve, definišite barije-re u poslovanju i preko Komore ćete biti u mogućnosti da radite na njihovom otklanjanju – rekao je Saveljić.

U radu sjednice je učestvovao i Almer Bećiragić, sekretar Odbora udruženja banka, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Pri-vredne komore Crne Gore.

12


Mnogo prostora za jačanje privredne saradnje

Hrvatski ambasador Veselko Grubišić posjetio Komoru

Postoji još mnogo prostora za dalje unapređenje već kvalitetnih odnosa i jačanje privredne saradnje između

Crne Gore i Hrvatske. Ovo je ocijenjeno to-kom sastanka predsjednika Privredne ko-more Vlastimira Golubovića i ambasadora Hrvatske Veselka Grubišića, 15. novembra 2018. godine.

Predsjednik Golubović je ambasadoru predstavio organizaciju i rad Komore, po-tencirajući institucionalno partnerstvo koje ova asocijacija baštini sa donosioci-ma odluka na državnom i lokalnom nivou, te značajnu ulogu koju ima u donošenju regulative po mjeri privrede. Među aktu-elnim aktivnostima Komore su traženje načina da se smanje doprinosi koje poslo-davci plaćaju na zarade zaposlenih, koji su sada veći od prosjeka u regionu, kao i formiranje inovativnog centra za podršku malim i srednjim preduzećima, koji će im pomagati u izradi biznis planova i aplicira-nju za sredstva iz EU fondova. Govoreći o međunarodnim aktivnostima, prvi čovjek Komore je posebno istakao organizaciju uspješnog predstavljanja crnogorske pri-vrede na regionalnim sajmovima, te naja-vio moguće učešće naše poslovne delega-cije na narednom Zagrebačkom velesajmu, što bi pratilo i održavanje poslovnog foru-ma sa hrvatskim privrednicima. Golubović ocjenjuje da je obezbjeđenje kvalitetne radne snage jedan od najvećih izazova za poslodavce širom regiona. Komora je zato uključena u reformu crnogorskog obrazov-nog sistema na svim nivoima i njegovo usklađivanje sa potrebama tržišta rada, a partner je na projektu dualnog obrazova-nja.

Govoreći o ekonomskoj saradnji dvije dr-žave, predsjednik Komore je naveo da je u 2017. sa Hrvatskom ostvarena robna raz-mjena u iznosu od 133,7 miliona eura. Našu državu je lani posjetilo 20.000 hrvatskih turista, dok je Od 2008. godine iz Hrvatske investirano 70 miliona eura u Crnu Goru. Golubović je posebno naglasio vrlo kvali-tetnu saradnju kako sa Hrvatskom gospo-darskom komorom, tako i sa komorama županija.

- Države regiona bi trebalo da zajednički nastupaju kako bi privukle goste sa velikih turističkih tržišta kao što je kinesko – ka-zao je Golubović.

Ambasador Hrvatske Grubišić je ocijenio da je Crna Gora daleko odmakla na putu eurointegracija, te da "ne vjeruje da će je išta zaustaviti ukoliko istraje sa refor-

mama". U tim procesima, veliku podršku našoj zemlji mogu dati hrvatski eksperti preko tvining projekata. U Crnoj Gori oni trenutno učestvuju u pet ovakvih projeka-ta, a u pojedinim oblastima, kao što je za-štita podataka o ličnosti, ambasador tvrdi da imaju znanja kojim prevazilaze kolege iz drugih djelova EU. Ovi projekti doprino-se usklađivanju legislative sa evrop-skom regulativom i praksom.

Hrvatska bilježi dobre rezultate u EU, kazao je on, zahvaljujući iz-vozu, turizmu i evropskim fondo-vima. Skupe kredite je zamijenila povoljnijim, a sve joj je bolji kreditni rejting koji bi u 2019. trebalo da bude BBB. Od 2012. godine je u ovoj drža-vi kreirano 200 hiljada novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti je spuštena osam odsto.

Komentarišući razmjenu roba sa Crnom Gorom, on je kazao da postoji interesovanje za uvoz iz naše zemlje, posebno voća. Ukazuje i na sve bolju saradnju među vinarima i maslinarima, a riječi hvale ima za crnogorsku pro-izvodnju pršuta, te je podsjetio da je Njeguški pršut nedavno nagrađen u Drnišu.

Dijaspora, smatra Grubišić, ima veliki značaj za razvoj ekonomije. Kao neka-dašnji ambasador u Kanadi, istakao da je dijaspora organizovala Hrvatsko-ka-nadsku privrednu komoru, čime doprino-si jačanju ekonomskih odnosa i izvoza iz Hrvatske. Takvo iskustvo, navodi on, može primijeniti i Crna Gora u državama gdje je brojna njena dijaspora.

Crna Gora i Hrvatska su zemlje usmjerene jedna ka drugoj i njihova saradnja će se nastaviti na obostranu korist, zaključili su sagovornici.

13


Potpisan Memorandum o saradnji

Sastanak sa direktorom Uprave za javne nabavke

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i direktor Uprave za javne nabavke doc. dr Mersad Mujević potpisali su 14. novembra 2018. godine Memorandum o sara-

dnji ove dvije institucije.

Potpisnici su ocijenili da ovaj dokument predstavlja osnov za do-datno jačanje već kvalitetnih relacija Komore i Uprave, te da će doprinijeti realizaciji novih zajedničkih aktivnosti.

U dokumentu se navodi da Uprava za javne nabavke i Privredna komora Crne Gore imaju obostrani interes da uspostave i razvijaju međusobnu saradnju sa ciljem obezbjeđivanja kvalitetnog i efika-snog razvoja sistema javnih nabavki.

Potpisnici Memoranduma su saglasni da se saradnja ostvaruje kroz: preventivne aktivnosti sa ciljem ostvarivanja anikorupcij-skog pravila i sprječavanja sukoba interesa; iniciranje izmjena i dopuna i donošenja propisa u oblasti javnih nabavki uz učešće predstavnika preduzeća; dostavljanje mišljenja o primjeni propisa i analize efekata Zakona o javnim nabavkama i njegovog uticaja na poslovanje preduzeća; zajedničko organizovanje i podršku or-ganizaciji seminara, okruglih stolova i drugih stručnih skupova sa ciljem uvođenja dobre prakse u javnim nabavkama; pripremu i promovisanje inovativnih javnih nabavki; izradu i distribuciju različitih publikacija i drugog informativnog materijala u cilju po-dizanja nivoa informisanosti obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama o svim fazama njihovog postupka; uspostavljanje in-formativnog deska i organizovanje obuka za predstavnike predu-zeća, te druge oblike saradnje od zajedničkog interesa.

Uprava za javne nabavke i Privredna komora Crne Gore imaju obostrani interes da uspostave i razvijaju međusobnu saradnju sa ciljem obezbjeđivanja kvalitetnog i efikasnog razvoja sistema javnih nabavki.

Sastanak u Privrednoj komori bio je prilika da se razgovara o pre-dlogu novog Zakona o javnim nabavkama. Predsjednik Golubović je podsjetio da novim Zakonom o Privrednoj komori propisano da ova asocijacija daje mišljenje o svakom tekstu zakona koji se od-nosi na privredu. Stav Komore je da se ovaj važan akt mora usa-glasiti sa potrebama privrede i rasteretiti nepotrebnog formalizma koji opterećuje postupak javnih nabavki, sve u cilju povećavanja njegove efikasnosti. Privreda, između ostalog, predlaže da se pravo žalbe ostavi samo učesnicima u postupku koji su podnijeli isprav-ne ponude, da bi se spriječila zloupotreba tog instituta. Predloženu vrijednost garancije za izvršenje ugovora od 10 odsto vrijednosti posla privreda ocijenjuje jako visokom jer može umanjiti kreditnu potentnost ponuđača. Zato se predlaže da ona ostane na istom nivou kao u prethodnom Zakonu – od dva do pet odsto. Direktor Uprave za javne nabavke Mujević je kazao da Predlog zakona uvo-di rješenja koja će značajno rasteretiti i ubrzati postupak javnih nabavki, te da su brojne sugestije privrednika već usvojene. Prema njegovim riječima, iako je već stiglo mišljenje Evropske komisije na Predlog zakona, još postoji prostor za dodatno usaglašavanje sa privredom. Na ovu temu uskoro će biti organizovan novi sastanak predstavnika Komore i Uprave za javne nabavke.

U radu sastanka učestvovali su i savjetnik predsjednika Komore Mitar Bajčeta, pomoćnica direktora Uprave za javne nabavke Mara Bogavac, predsjednik Odbora udruženja trgovine PKCG Stevan Ka-radaglić, predstavnica Službe za opšte poslove i finansije Uprave za javne nabavke Dunja Bošković, sekretar organa Komore Lidija Golubović.

14


Očekuju se prihodi veći od milijardu eura

Turizam

Prema preliminarnim podacima Monstata za period januar- septembar 2018. godine, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori bilježi se povećanje broja dolazaka turista od 12,4 odsto

i noćenja od 7,5% u odnosu na isti period prošle godine, rečeno je na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, 2. novembra 2018. godine.

Prezentovana je Analiza kvantitativnih i kvalitativnih efekata lje-tnje sezone 2018 uz realizaciju ranije usvojenih zaključaka Odbora udruzenje turizma i ugostiteljstva, kao i aktivnosti na pripremi i promociji zimske sezone 2018/2019.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a u radu osim članova Odbora učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović sa saradnicima, direktorica Na-cionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović, zamjenica direktora Uprave za inspekcijske poslove Rada Marković, glavna turistička inspektor-ka Svetlana Šljivančanin, te predstavnici lokalnih samouprava.

Dobri rezultati

U informaciji o poslovanju u turizmu tokom proteklih devet mjese-ci, koja se poziva na preliminarne podatke Monstata, a predstavila ju je sekretarka Odbora Sanja Marković, između ostalog navodi se da je broj dolazaka stranih turista u kolektivnom smještaju veći za 13,2 odsto, a ostvarenih noćenja za 7,9 odsto. Broj dolazaka do-maćih turista je veći za 6,1 odsto, a ostvarenih noćenja za 3,8 odsto. Prosječna dužina boravka turista u posmatranom periodu bila je

Centralna banka Crne Gore bilježi rast prihoda u turizmu od 10 odsto, a Poreska uprava porast naplate. Aerodromi Crne Gore bilježe maksimalne rezultate.

4,1 dan.

U strukturi noćenja stranih turista u kolektivnom smještaju, u pe-riodu januar-avgust 2018. godine, evidentno je da noćenja turista iz deset zemalja učestvuje sa 65,4%. Najviše su zastupljeni gosti iz Srbije 15,9%, Rusije 13,8%, Francuske 8,3%, Velike Britanije 5,5%, Njemačke 5,2%, Poljske 4,5%, Bosne i Hercegovine 4,3%, Švajcarske 3,1%, Češke 2,7% i Ukrajine 2,1%. Procjenjuje se da će u 2018. godini prhodi ovog sektora iznositi preko milijardu eura.

Predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević kazao je da su i ove godine evidentirani problemi koji ugrožavaju kvalitet crnogorskog turističkog proizvoda. Naizraženiji su, navodi on, vezani za buku, sivu ekonomiju, privremene objekte.

- Očekujemo da ćemo najvećem problemu, buci, značajno stati na put upotrebom limitatora koja će otpočeti 1. maja 2019. godine – kazao je Ivančević.

Kada je riječ o sivoj ekonomiji, on ocjenjuje da je ovaj problem najizraženiji u smještaju i izletničkom turizmu, te navodi da je za njegovo ublažavanje potrebno sinergijsko djelovanje sa nadle-žnom inspekcijom. Prema njegovim riječima, novi Plan privre-menih objekata na period od pet godina, koji se donosi 2018,g. bi trebalo da rezultira uklanjanjem kako je kazao "vašarske ponude sa crnogorskih šetališta".

Direktor hotela "Budva" Željko Cicović konstatovao je da su iska-zani rezultati dobri najviše zbog uspješne pred sezone i post se-zone, ali da brine što se dužina boravka gostiju smanjuje iz godine u godinu.

- Moramo da napravimo brend Crne Gore i iskoristimo njene pri-

15


rodne ljepote i potencijale i time treba da se bavi tim eminentnih stručnjaka – rekao je on.

Smatra da je potrebna sinergijska borba svih turističkih poslenika protiv problema koji opterećuju ovaj sektor. Nije saglasan sa kon-statacijom da treba liberalizovati uvoz vina, već navodi da je kvo-te potrebno podići jer je Crna Gora prepoznatljiva po kvalitetnom vinu koje treba zaštititi. Takođe, skeptičan je po pitanju potrebe da se izgradi još hotela najviše kategorije, jer ocjenjuje da njihove ka-pacitete nećemo lako popuniti visoko platežnim gostima. On se zalaže za veću izgradnju hotela sa četiri zvjezdice.

Damir Davidović, državni sekretar u resornom ministarstvu, izra-zio je zadovoljstvo dostupnim podacima koji govore u prilog dobroj turističkoj sezoni.

- Preliminarni podaci su optimistični. Centralna banka Crne Gore bilježi rast prihoda u turizmu od 10 odsto, a Poreska uprava porast naplate. Aerodromi Crne Gore bilježe maksimalne rezultate – re-kao je Davidović.

Prema njegovim riječima, najviše ohrabruje rast broja gostiju iz najjačih turističkih emitivnih tržišta – Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Ovi turisti čine oko 20 odsto ukupnog broja gostiju u kolektivnom smještaju.

- Rezultat turističke sezone je veoma dobar. Procjenjuje se da će Crnu Goru u ovoj godini posjetiti 2,2 miliona turista koji će ostvari-ti 12,5 miliona noćenja. Do kraja godine trebalo bi da ostvarimo više od milijardu eura prihoda – rekao je Davidović.

Govoreći o problemima u ovom sektoru, Davidović je kazao da se sa njihovim rješavanjem neće čekati do početka sljedeće sezone.

- Sezonu su obilježili brojni izazovi, među kojima je najveći komu-nalna neuređenost u pojedinim opštinama – rekao je državni se-kretar, navodeći buku, naplatu komunalnih taksi, sivu ekonomiju i nedostatak kadrova kao ključne probleme.

Milonja Blagojević, Etno selo Montenegro, smatra da je prošlo vrijeme onih turista koji sjede u hotelima, pa je neophodno osmi-šljavati sadržaje kako bismo ih što duže zadržali, kao što su izleti, rafting, obilazak nacionalnih parkova i slično.

Tomo Knežević, direktor Lipske pećine, pozitivno ocjenjuje re-zultate ovogodišnje ljetnje sezone. On ističe da je Lipska pećina, među brojnim stranim posjetiocima, ove godine privukla i goste iz Izraela.

- Želja nam je da Cetinje bude prijestonica izletničkog turizma – kazao je Knežević.

Pripadnici Uprave za inspekcijske poslove, prema riječima zamje-nice direktora Rade Marković, do 31. avgusta obavili su 16.620 kon-trola i konstatovali 8.970 nepravilnosti.

- Dakle učešće pomenutih nepravilnosti u ukupnim kontrolama iznosi 54 odsto, a kad se to spusti samo na nivo turizma to učešće iznosi 65 odsto. Stanje je ipak bolje nego u prethodnoj turističkoj sezoni, posebno na tržištu roba i usluga, te zapošljavanja – rekla je Marković.

Rajko Malović, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, saglasio se da je ljetnja sezona 2018. bila uspješna.

- Morsko dobro je prihodovalo 10 odsto više nego u 2017.godini. Međutim, nezadovoljni smo komunalnim redom – kazao je Ma-

lović.

Svetlana Šljivančanin, glavna turistička inspektorka, kazala je da su tokom ljeta imali 4.600 inspekcijskih nadzora i evidentirali 2.709 nepravilnosti, što je 12 odsto više nego u istom periodu 2017. Gosti su se inspekciji najviše žalili na neizdavanje fiskalnih raču-na u ugostiteljskim objektima, zauzimanje plažnim mobilijarom veće površine kupališta od dozvoljene, neorganizovanje spasilač-ke službe. U fokusu inspekcije bio je i nelegalni rad plovnih objeka-ta, navela je Šljivančanin.

Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić se fokusirala na dobre re-zultate u post sezoni koja još traje.

- Danas u Crnoj Gori boravi 12.000 turista što je devet odsto više nego 2. novembra 2017. U oktobru je stopa rasta broja turista izno-sila između 24 i 29 odsto, a tokom septembra su takođe zabilježene dvocifrene stope – rekla je ona.

Iskazala je zadovoljstvo što su zabilježene dvocifrene stope rasta broja gostiju sa najvećih turističkih tržišta – Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Poljske i Austrije.

- Ovi gosti su ostvarili veći broj noćenja u hotelima nego turisti iz Srbije i Rusije – navela je ona.

Pripreme za zimu

Prema riječima Radak Kukavičić, ove godine su ranije počele pri-preme za zimsku sezonu. U fokusu NTO će naročito biti promocija sadržaja koje nude naši centri za doček Nove godine.

- Novogodišnje ponude ćemo naročito promovisati u Bosni i Her-cegovini, Albaniji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Takođe, tradicionalno očekujemo goste iz Francuske i Izraela koji dolaze krajem januara i u februaru – rekla je ona.

Miloš Popović, direktor Skijališta Crne Gore, kazao je da se sva skijališta grade u skladu sa Strategijom regionalnog razvoja 2014-2020 i prostornim planovima.

- Od svih aktivnih projekata koji su u toku budžet za izgradnju ski-jališta u prvoj fazi od četiri godine iznosi više od 100 miliona eura. U ski centar Kolašin 1600 investirano je 16 miliona eura i nasto-jaćemo da ga pustimo u funkciju ove zimske sezone – naveo je Popović.

U ski centar na Cmiljači, Bijelo Polje, do sada je investirano tri od ukupno 23 miliona eura a završetak je planiran za 2022. godinu. U ski centar Žarski, Mojkovac, planirano je 27 miliona eura ulaganja, do sada je uloženo dva miliona. Na Savinom Kuku, Žabljak, inve-stiraće se 27 miliona, a do kraja godine 2,5 miliona. Prema riječima Popovića, u skijalište na Hajli u Rožajama, do sada je investirano 2,5 miliona eura.

- Svi ovi centri se rade u skladu sa najvećim međunarodnim stan-dardima. Do sezone 2019/20 imaćemo 45 kilometara uvezanih ski-jaških staza – rekao je Popović.

On naglašava da Kolašin 1600 treba da postane motor razvoja svih skijališta, a tome će naročito doprinijeti završetak izgradnje dioni-ce autoputa Mateševo - Smokovac.

Predsjednik Odbora Ivančević istakao je kontinuirano zalaganje Privredne komore za ravnomjeran regionalni razvoj i bolje valori-zaciju potencijala sjevera Crne Gore.

16


Uspješna preduzeća i infrastruktura kvaliteta

Okrugli sto povodom mjeseca kvaliteta

Okrugli sto na temu "Uspješna preduzeća i infrastruktura kvaliteta", u organizaciji Koordinacionog odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore održan je 14. novembra 2018.

godine.

Skup je upriličen povodom obilježavanja mjeseca kvaliteta, čiji je cilj promovisanje vrijednosti kvaliteta i podsticanje razvoja i na-pretka organizacija, društva i pojedinaca.

Okrugli sto bio je prilika za isticanje uspješnih dostignuća u pri-mjeni integrisanih sistema menadžmenta u crnogorskim kompa-nijama, promociju aktivnosti na jačanju infrastrukutre kvaliteta u Crnoj Gori, kao i za diskusiju o pitanjima od značaja za domaći kvalitet.

Predsjednik Koordinaciong odbora za kvalitet mr Danilo Radoman podsjetio je da je Svjetski dan kvaliteta prvi put obilježen 1989. godine kroz zajedničku aktivnost Američke, Japanske i Evrop-ske organizacije za kvalitet. U međuvremenu, novembar je u SAD prerastao u mjesec kvaliteta, a u Evropi se od 1995. godine slavi Evropska nedjelja kvaliteta i to je uvijek druga sedmica u ovom mjesecu. Svaki čestvrtak u toj sedmici obilježava se kao Svjetski dan kvaliteta. Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana kvaliteta bio je

Sistemi kvaliteta bez odgovarajućeg alata su najčešće samo formalne prirode te su vrlo ranjivi na uticaje.

"Kvalitet: pitanje povjerenja".

- Reputacija organizacije se gradi na povjerenju. Povjerenje se te-ško zarađuje, a lako se može izgubiti. Zato se ove godine akcenat stavlja na to da svi u organizaciji podržavaju izgradnju i održava-nje povjerenja za sve zainteresovane strane, kao što su kupci, ispo-ručioci, akcionari i šira društvena zajednica – rekao je Radoman.

On je podjetio da su Privredna komora i ovaj Koordinacioni odbor formirali Savjetodavno tijelo za kvalitet kao uslugu ove asocijacije čiji je cilj da organizacijama i ustanovama pruža informacije kako i na koji način pristupiti aktivnostima implementacije i sertifika-cije sistema menadžmenta kvalitetom, prema standardu MEST EN ISO 9001:2016 i drugim sistemima menadžmenta kojih sada ima više od 70.

- Savjetodavno tijelo je vaš poslovni partner a usluge koje daju su kompetentne, stručne, nepristrasne i besplatne – kazao je Rado-man.

Naglasio je da je Koordinacioni odbor otvoren za saradnju sa svim privrednim i drugim subjektima iz naše i država okruženja, te međunarodnim organizacijama i institucijama za kvalitet.

17


Na okruglom stolu predstavila su se uspješna privredna društva koja su u prethodnom periodu ostvarili značajna dostignuća u pri-mjeni integrisanih standarda sistema menadžmenta kvalitetom – Winsoft i Amplitudo iz Podgorice.

Zatim je uslijedila prezentacija Instituta za standardizaciju Crne Gore, odnosno aktivnosti Tehničkog komiteta za društvenu odgo-vornost.

Predrag Bulajić, vlasnik WINSOFT, kazao da je kompanija razvila odgovarajuće informatičke alate kojima će pomoći praćenje pro-cesa poslovanja firmi odnosno podržati uvođenje i praćenje siste-ma kvaliteta.

- Sistemi kvaliteta bez odgovarajućeg alata su najčešće samo for-malne prirode te su vrlo ranjivi na uticaje - rekao je on.

Vizija uvođenja ovog sistema je da se, automatizacijom, svi pro-cesi sprovode i evidentiraju u realnom vremenu sa minimalnim trošenjem resursa.

- Stavili smo u funkciju elektronsku arhivu radi praćenja poslov-nih procesa u realnom vremenu. To ima cilj da se optimizuje po-slovanje, smanje troškovi, podigne kvalitet proizvoda i konkuren-tnost i omogući da privredno društvo lakše odgovara promjenama koje se dešavaju u poslovanju - kazao je Bulajić.

Dodao je da zapisi koji su bitni za evidentiranje poslovnih tokova budu implementirani u bazu podataka na strukturiran način koji omogućava da se jednostavnim upitima dolazi do odgovora koji se postavljaju prilikom poslovanja.

- Uslov opstanka svih firmi u posljednje vrijeme postavlja kriteri-jum kvaliteta, a ono podrazumijeva da se svakodnevno preispituju interne poslovne procedure, da se sve što nije očekivano u poslo-vanju što prije evidentira i preispita kroz sistem poslovanja - sma-tra on.

Konstatovao je da su veoma važni ljudski resursi i da kontinuirano treba da postoji proces edukacije i podizanja njihove kompeten-tnosti.

Boris Ristović, Amplitudo, podsjetio je na istorijat ove firme koja se od distributera softverskih proizvoda transformisala u njiho-vog proizvođača. Potom je razvijala razne softverske proizvode i projekte u digitalnom marketingu, inovacijama, sve u kontekstu podrške digitalne transforamacije poslovanja i rada javnog servisa i privatnog sektora.

Projekti su vremenom postajali sve zahtjevniji pa je bio neopho-dno što bolje koordinirati resurse unutar firme. Počeli smo, sa ino-stranim kolegama, da uvodimo međunarodnu metodologiju, veza-nu za softverske proizvode.

- Jedan od tih softverskih proizvoda su e-Tenderi za koji smo dobi-li žig "Dobro iz Crne Gore", kao prva softverska firma. Završili smo i proces registracije u naučnoj mreži pri Ministarstvu nauke i Regi-stru inovativnih organizacija - naveo je on.

Ristović je objasnio i kako funkcioniše interni proces kontrole kva-liteta i rada u vezi sa projektom "Moje drvo". To je počelo kao mala aplikacija sa ciljem da omogući građanima i privatnim firmama da kupovinom sadnica doprinose ozelenjavanju grada. Vremenom se ta aplikacija razvijala u brojne druge servise koji inicijalno nijesu bili predviđeni.

Dodao je da su dobili poziv da projekat "Moje drvo" predstave na

jednoj od najvećih IT konferencija u Evropi Web samitu. Zaključio je da su od te male aplikacije, omogućili građanima da prate ekolo-ške parametre u gradu te podižu znanje o ekološkim standardima.

Neško Šćekić, ISME, podsjetio je da je standardizacija sastavni dio svih društvenih djelatnosti. To je aktivnost koja se u prvom redu sastoji od izrade, donošenja i primjene standarda, kao i održavanja njihove aktuelnosti. Učešće u procesu standardizacije (Tehničkom komitetu) omogućava zainteresovanoj strani da predvidi promje-ne u standardima u određenom sektoru kao i da izrazi svoje mi-šljenje o sadržaju standarda.

- Jedan evropski standard je isti od Portugala do Finske i od Kipra do Islanda- rekao je Šćekić.

On je kazao da standardizacija i standardi utiču na rast BDP-a koji iznosi oko jedan odsto na godišnjem nivou, te na povećanje profita.

Institut za standardizaciju Crne Gore ima 17 tehničkih komteta.

Bosiljka Vuković Simonović je predstavila Tehnički komitet za društvenu odgovornost. Institut za standardizaciju je ovaj komi-tet je formirao 2012. godine, sa 15 članova iz različitih društvenih struktura.

- Standardi koji se odnose na društvenu odgovornost tiču se sva-kog pojedinca, svih aktera društva. Do sada smo nacionalizovali četiri ISO standarda i preveli ih. Društvena odgovornost je način poslovanja kojim se sve potrebe firme za ekonomičnošću, proizvo-dnjom efikasnog, kvalitetnog proizvoda ili usluge zadovoljavaju u skladu, između ostalog sa principima zaštite životne sredine i ra-dnika - smatra ona.

Privreda bi trebalo da se intenzivnije okreće ovim standardima jer su danas i kupci i proizvođači sve više fokusirani na održivost, okrenuti najzahtjevnim standardima zaštite životne sredine.

Profesor emeritus dr Milan J. Perović je kazao da su standardi simbol uređenosti, dok na drugoj strani imamo neuređenost.

- Primjena standarada je borba protiv neuređenosti - rekao je Pe-rović.

Istakao je da je u Crnoj Gori usvojen značajan broj standarada te ukazao na veliki doprinos Instituta za standardizaciju u ovom po-slu.

- Primjena standarda u našoj zemlji je vrlo siromašna. Većina or-ganizacija malo ili ni malo primjenjuje standarde, zato je naš za-datak da stvorimo uslove da se odgovorno odnosimo prema ovoj značajnoj oblasti - rekao je Perović.

Posebno je potencirao važnost obuka u oblasti standardizacije, rekavši da je do sada po ovom pitanju dosta urađeno, ali ih tre-ba dalje razvijati. Založio se za organizaciju mnogo više obuka i edukacija posebno o novim standardima i to u svim gradovima Crne Gore. Osvrnuo se i na društvenu odgovornost, rekavši da je kompleksna i da se zasniva se na poštovanju legislative, poštenom odnosu prema dobavljačima, kupcima, zaposlenima.

Na sjednici je zaključeno da promotive aktivnosti treba usmjeriti na: razvoj svijesti i povjerenja u kvalitet, benefite implementacije i sertifikacije integrisanih sistema menadžementa, uspjeh organi-zacija ostvarenih kroz kvalitet. Neophodno je, takođe, promovisati ISO standarde o kojima je govoreno na sjednici, ali i sve koje izdaje ISME, te promovisati rad Savjetodavnog tijela za kvalitet, kao i va-žnost obuka u ovoj oblasti.

18


Uspostaviti inovacioni ekosistem u Crnoj Gori

Sastanak sa ekspertima Evropske komisije

Eksperti su ocijenili da akteri cijelog ekosistema Crne Gore treba da sarađuju kako bi iskoristili svoje znanje, ljudski kapital i finansijska sredstva, te podstakli održivi ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta.

U Privrednoj komori 23. novembra 2018. godine organizovan je sasta-nak sa EU ekspertima koji pomažu

Ministarstvu nauke u relizaciji Programa uspostavljanja inovacionog ekosistema, uključujući podsticanje startapova.

Delegaciju Evropske komisije kojim ru-kovodi Daria Tataj, savjetnica evropskog komesara za nauku i inovacije, činili su eksperti Totti Könnölä, Jean-Michel Dalle i Domen Bole.

Posjeta je realizovana u okviru instrumen-ta podrške Evropske komisije "Policy Su-pport Facility".

Eksperti Evropske komisije su predstavili rezultate svog rada koji je uključivao ana-lizu sistema i brojne razgovore sa ključnim akterima koji su obavljeni prilikom pretho-dne posjete Podgorici, u julu ove godine. Ovo je bila prilika da se iznesu stavovi i ko-mentari na nacrt prvog izvještaja EK, kako bi se taj dokument unaprijedio.

U radu sastanka sa ekspertima učestvo-vali su potpredsjednica Privredne komore

Ljiljana Filipović, sekretarka Odbora udru-ženja turizma i ugostiteljstva Sanja Marko-vić, predstavnici Luke Bar Deda Đelović i Dragan Šćekić, te generalni menadžer Uni-prom KAP-a Nebojša Dožić.

Eksperti Evropske komisije ocijenili su da su, u periodu između njihove dvije posjete, vidne promjene u pravcu unapređenja am-bijenta za inovacije. Oni su posebno izrazili interesovanje za uspostavljanje i funkcio-nisanja slobodnih zona u Crnoj Gori. Pred-stavnici Luke Bar i KAP-a prenijeli su sta-vove privrednika, više puta istaknute na skupovima u Privrednoj komori, o potrebi unapređenja uslova za poslovanje u ovim zonama, u cilju podsticanja proizvodnih djelatnosti i privlačenja investitora. Bilo je govora i o crnogorskoj legislativi i mo-gućnostima njenog unapređenja u interesu razvoja privrede, sa posebnim osvrtom na takse koje plaćaju preduzeća. Tom prilikom je istaknuto da Privredna komora u sara-dnji sa resornim ministrastvima intenziv-no radi na usaglašavanju zakonskih rješe-nja sa zahtjevima poslovne zajednice. To bi uskoro trebalo da rezultira, između ostalog,

manjim dažbinama za poslovanje.

Eksperti su ocijenili da akteri cijelog eko-sistema Crne Gore treba da sarađuju kako bi iskoristili svoje znanje, ljudski kapital i finansijska sredstva, te podstakli održivi ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta. Zemlja bi imala koristi od bolje integracije predstavnika ekosistema Crne Gore s onim u susjednim državama i Evropi. Jer, navo-de, uspjeh crnogorskog ekosistema u veli-koj mjeri zavisi od toga kako su aktivnosti organizovane i koordinirane u zemlji i šire. Potrebno je ažurirati propise i kroz poreske mjere podržati inovativne kompanije u Cr-noj Gori, kako bi poslovale u sličnom uslo-vima kao ovakva preduzeća u regiji i EU.

Vrlo je bitno da se velike kompanije uključe u razvoj inovativnih ekosistema. Saradnja sa akademskom zajednicom je ključna, kroz realizaciju tehnoloških parkova i rje-šavanje problema deficita stručne radne snage.

Eksperti su naveli da će informacije koje su dobili na sastanku u Komori uvrstiti u izvještaj Evropske komisije.

19


Primjena pravila o transfernim cijenama

Edukacija

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa firmom TPA Sr-bija, 15. novembra 2018. godine, organizovala seminar "Pri-mjena pravila o transfernim cijenama".

Predavači na seminaru su bili Ana Perović i Mirela Arsić mena-džeri iz - TPA Srbija.

Direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore prof. dr Mladen Perazić kazao je da je cilj seminara upoznavanje sa pravilima o transfernim cijenama, prenos iskustava primjene ovih pravila iz drugih zemalja i pomoć poreskim obveznicima da saznaju šta ih očekuje u ovoj oblasti, te kako da se pripreme na vrijeme.

- Transferne cijene i odnosi sa povezanim licima su zbog svog uticaja na porez na dobit "goruća" pitanja u svjetskoj ekonomiji, a uvođenjem pravila koja se na njih odnose u zakonske propise zemalja u Regionu, postaju sve značajnije pitanje i na lokalnom nivou - ocijenio je Perazić.

On je istakao da će Privredna komora ovim seminarom i aktivno-stima koje slijede nastaviti da podržava usvajanje znanja i prenos iskustava u vezi sa pravilima o transfernim cijenama.

Polaznici su se tokom predavanja upoznali sa obavezama predu-zeća u smislu primjene pravila o transfernim cijenama, zahtjevi-ma za poreske obveznike iz Zakona o porezu na dobit pravnih lica po ovom pitanju, potom o tome kako utvrditi ko su povezana lica, provjeriti i dokazati da su transferne cijene na tržišnom nivou, te da nije potrebno korigovati poresku osnovicu. Bilo je riječi o među-narodnoj praksi u ovoj oblasti i iskustvima zemalja u regionu u prvim godinama primjene ovih pravila. Govoreno je o potrebi ade-kvatne pripreme da bi se izbjegle kazne, te o tome šta očekivati u budućem periodu u smislu zakonskih odredbi i prakse.

Predavači su istakli da je TPA jedna od vodećih kompanija u obla-

Suština transfernih cijena izbjegavanje prelivanja profita u zemlje sa nižim poreskim opterećenjem.

sti poreskog savetovanja, računovodstva i revizije u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi, sa više od 20 godina iskustva.

- Transfernom se smatra cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstava ili stvaranjem obaveza među povezanim licima – kon-trolisana cijena. Zato se transferne cijene u praksi nazivaju inter-ne, manipulativne ili interkorporacijske, jer su kontrolisane od strane povezanih lica – rekla je Ana Perović.

Ona je apostrofirala da je suština transfernih cijena izbjegavanje prelivanja profita u zemlje sa nižim poreskim opterećenjem.

- Studija transfernih cijena je važna jer se kroz nju objašnjavaju ekonomski razlozi, koji su doveli do formiranja transfernih cijena na tom nivou, što ne znači da su transferne cijene zasnovane na evazionoj namjeri. Evaziona namjera podrazumijeva da se kroz te cijene profit preliva u druge zemlje u kojima je niža poreska stopa, a time se, na nivou grupacije, ostvaruje drastično veči profit - sma-tra Perović.

Ona je poreskim obveznicima Crne Gore poručila da Studija trans-fernih cijena mora biti kvalitetna.

- To je detaljna priča o poreskom obvezniku, o konceptu njegovog poslovanja i razumijevanje poslovanja je od ključnog značaja. Po-reski inspektor, čitajući studiju, upoznaje poreskog obveznika i on na kraju daje konačan sud - navela je Perović.

Da je riječ o izuzetno važnoj temi pokazuje i veliki broj učesnika seminara koji su, u interaktivnoj komunikaciji sa predavačima, postavili brojna pitanja, otvorili dileme i zatražili objašnjenja za mnogobrojne aspekte primjene pravila o transfernim cijenama u Crnoj Gori.

Predavači su najavili da će uskoro u našoj državi biti otvorena kan-celarija TPA, a slične već postoje i rade u 11 zemalja.

20


Upravljanje brendom faktor razvoja i konkurentnosti

Edukacija u Komori

Seminar "Kreiranje i upravljanje brendom kao faktor razvoja i konkurentnosti u Crnoj Gori" organizovala je 29. novembra 2018. Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Sekretarija-

tom za preduzetništvo Glavnog grada.

Ovaj skup je dio manifestacije "XVI Dani obrazovanja i učenja odraslih, kojom se promovišu aktivnosti cjeloživotnog i dualnog obrazovanja, te obrazovna ponuda u Crnoj Gori.

Prema riječima prof. dr Mladena Perazića, direktora Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore, organizator je imao u vidu realnost da je marketing dinamično područje koje se kon-tinuirano razvija i pronalazi nove načine i tehnike za uspješno funkcionisanje proizvoda ili usluge na tržištu. Za temu seminara se opredijelio, prateći aktuelne potrebe preduzetnika suočenih s nedostatkom internih marketing ekspertiza.

- Upravljanje brendovima (brend menadžment) predstavlja jednu od glavnih preokupacija i sfera interesovanja savremenog mar-keting menadžmenta. Ovo iz razloga što je brend postao ključni faktor uspjeha u borbi za potrošače u savremenoj eri – rekao je

Brend postao ključni faktor uspjeha u borbi za potrošače u savremenoj eri.

Perazić.

Osnovni cilj seminara bio je da se polaznici osposobe da, u uslo-vima savremene tržišne privrede, efektivno i efikasno upravljaju izgradnjom brenda i njegovim pozicioniranjem na tržištu, te da na taj način doprinesu ostvarenju misije, ciljeva i strategija pre-duzeća. Poseban akcenat je stavljen na analizu nivoa razvoja kon-cepta brenda u Crnoj Gori, te šanse i ograničenja sa kojima se suo-čava crnogorska privreda i društvo u ovom pogledu.

Kemal Grbović, sekretar Sekretarijata za preduzetništvo, kazao je da će Glavni grad uložiti sve svoje kapacitete i potencijale za stva-ranje što boljih uslova za privredni razvoj, stimulisanje preduze-tništva, otklanjanje biznis barijera i pospješivanje zapošljavanja.

- Učestvujemo takođe u realizaciji mjera politike razvoja agrara i radićemo sve druge poslove iz svog djelokruga u cilju napređiva-nja uslova poslovanja privrednih subjekata – rekao je Grbović.

Predavač na seminaru bio je prof. dr Boban Melović, sa Ekonom-skog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

21


On je kazao da upravljanje brendom ima cilj da pomogne priva-tnom biznisu, bez obzira da li su u pitanju male ili multinacio-nalne kompanije, pri izgradnji jakog brenda koji će biti prihva-tljiv potrošačima.

Prema njegovim riječima, sve više se potire koncept proizvoda, jer ih je na tržištu jako mnogo, a brendova nema.

- Jasno je pravilo – svaka roba koja se pojavi na tržištu jeste pro-izvod, ali svaki proizvod nije brend. Velika je stopa propadanja proizvoda. Ona iznosi, u prosjeku, 50-60 odsto u svakoj privre-dnoj grani, a u nekim oblastima, kao što su IT usluge, čak i do 90 odsto. Sa druge strane, izuzetno je skupa strategija razvoja pro-izvoda za svako preduzeće. Postavlja se pitanje, ako kompanije nastoje da se bore sa konkurencijom i ostvare profit, šta je to što treba da urade da bi taj proizvod uspio. Odgovor je da od proizvo-da naprave brend. Taj proces nije ni malo jednostavan. Brend se ne gradi se preko noći, niti se proglašava – rekao je Melović.

Dodaje da postoje određena pravila koja proizvod treba da ispu-ni da bi postao brend, ali ni to nije garancija za uspjeh.

- Jedan dio brenda, materijalni, gradi se u preduzeću, a nema-terijalni u svijesti potrošača. Pored materijalnog dijela, postoje brojni cjenovni i necjenovni dijelovi brenda kojima se utiče na svijest potrošača da se on opredijeli za neki proizvod. Nije poen-ta da kupi jednom, već da postane lojalan potrošač – naglasio je predavač.

Navodi da se može govoriti o brendiranju na nivou jednog ili grupe proizvoda, zatim privrede i zemlje.

- U mom fokusu su posebni aspekti brendiranja, kao što je bren-diranje gradova. Najveći broj opština nema logo, slogan. Dobar primjer je opština Budva po prepoznatljivosti i načinu kako želi da se pozicionira u svijesti turista-potrošača, ali je veliki broj onih koji se time ne bave – rekao je on.

Naglašava da mala zemlja kao što je naša treba da radi na svom brendiranju.

- Potrebno je brendirati razne aspekte turizma kao što je rural-ni, koji može biti zanimljiva grana. Idealan primjer za to je selo Guča u Srbiji koje je postalo svjetski poznat brend. Svi znamo za Dane mimoze, borovnice, Pljevaljskog sira, što su događaji koji uz veću strategiju brendiranja mogu da se pretvore u nešto veće – naglasio je predavač.

Zaključio je da je kvalitet uslov bez kojeg se ne može, ali da ima puno kvalitetnih proizvoda koji nijesu brendovi. Zato sve više su značajni necjenovni i emocionalni aspekti brendiranja.

- Brend treba da priča priču. Ako je lokalitet nešto što ga izdvaja, ako je to porodično nasljeđe, receptura koja nije viđena, to treba istaći. Ako priča ne postoji treba je izmisliti jer to ljude privlači – rekao je on.

On je kao pozitivan primjer brendiranja naveo dugogodišnji projekat Privredne komore Dobro iz Crne Gore čiji je cilj prepo-znatljivost, kvalitet i uspješan plasman crnogorskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu.

Privredna komora će aktivnostima koje slijede nastaviti da po-država usvajanje znanja iz marketing menadžmenta bez kojeg naša preduzeća neće zauzeti mjesta na tržištu koja kvalitetom proizvoda i usluga zaslužuju.

Sjednica Grupacije osiguravajućih društava za životno osiguranje

Sjednica Grupacije osiguravajućih društava za životno osigu-ranje Privredne komore Crne Gore održana je 30. novembra 2018. godine.

Sjednicu je vodila Maja Pavličić, predsjednica Grupacije. Usvojen je Program rada za 2019. i razmotren Predlog izmjena Pravilnika o deponovanju i ulaganju sredstava tehničkih rezervi društva za osiguranje.

S obzirom na trenutno ograničene mogućnosti ulaganja sredstava tehničkih rezervi (većina tehničkih rezervi osiguravajućih dru-štava je pokrivena investicijama u državne obveznice Crne Gore), potrebno je dozvoliti društvima da ulažu i u investicione fondove, te time obezbijede veću diversifikaciju investicija i samog rizika investiranja, ocjenjeno je na sjednici. Zato je u članu 7 Pravilnika potrebno dodati i limite za ulaganja u investicione fondove koji će služiti za pokriće tehničkih rezervi.

Grupacija smatra da iz Pravilnika treba izbrisati ograničenje za in-vesticione fondove koji su povezana pravna lica ili njima upravlja jedno društvo. S obzirom na vrlo mali broj investicionih fondova koji posluju u Crnoj Gori, ograničenja bi predstavljala i barijeru razvoju nove niše osiguranja (ugovora o osiguranju kod kojih osi-guranik snosi rizik investiranja). S obzirom na globalne trendove pada kamatnih stopa na investicije, razvoj ove niše je neophodan i predstavlja budućnost životnih osiguranja u Crnoj Gori.

O ovim pitanjima biće konsultovana praksa iz zemalja okruženja.

Tokom sjednice je ukazano na potrebu da Grupacija organizuje edukativne aktivnosti o životnom osiguranju u cilju podizanja svi-jesti građana o njegovim benefitima. Grupacija će razmatrati i da li postoje mogućnosti poreskih olakšica za preduzeća koja plaćaju životno osiguranje svojim zaposlenim. Konstatovano je da treba pratiti svjetski trendovi razvoja ove djelatnosti imajući u vidu zna-čaj životnog osiguranja, te da nije pozitivno za tržište što su poje-dina osiguravajuća društva ugasila.

Grupacija je organizovana u okviru Odbora udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja.

22


Ski centri će značajno unaprijediti turističku ponudu

Miloš Popović, vd izvršnog direktora Skijališta Crne Gore

23


Intenzivan razvoj zimskog turizma stvoriće preduslove za cjelogodišnje trajanje sezone, otvaranje radnih mjesta, ravnomjerniji regionalni razvoj, te povećati atraktivnost sjevera naše zemlje za domaće i strane investitore.

Razvijeni turizam je generator snaže-nja ostalih grana privrede u sjever-nom regionu Crne Gore. Pretpostav-

ke za razvoj turizma u ovom dijelu naše zemlje su izgradnja zimskih planinskih centara, odnosno osnovne i turističke in-frastrukture, kao i drugih uslova neopho-dnih za intenzivan razvoj ove strateške djelatnosti, kaže za Glasnik Miloš Popović, vd izvršnog direktora Skijališta Crne Gore.

Glasnik: Preduzeće Skijališta Crne Gore osnovano je prije godinu. Što možete reći o dosadašnjim poslovnim iskustvima?

M. Popović: Vlada Crne Gore je kao jedan od strateških opredjeljenja i prioriteta ra-zvoja prepoznala turističku valorizaciju sjevernog regiona Crne Gore, u cilju una-pređenja razvoja ovog područja i smanje-nja razlike u razvijenosti između južnog i sjevernog regiona zemlje. U skladu sa tim, kroz strateška i planska dokumenta nadle-žnih resora Vlade, planirano je sprovođenje niza aktivnosti koje imaju za cilj razvoj i jačanje sveukupnih kapaciteta na sjeveru, uključujući valorizaciju dijela već postoje-ćih ski centara i izgradnju novih, u skladu sa najvišim međunarodnim standardima.

S tim u vezi, Vlada Crne Gore je osnovala privredno društvo Skijališta Crne Gore, sa sjedištem u Mojkovcu, koje je osnovano za upravljanje skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planin-ski centar Komovi i Eco adventure park Komovi. Formiranje Skijališta Crne Gore je ključna pretpostavka za pokretanje i uspje-šno upravljanje lokalitetima na kojima su u predhodnom periodu uložena značajna sredstva u infrastrukturne objekte – pu-teve, trafostanice, žičare i skijaške terene, kao i radi ostvarivanja nadzora nad im-plementacijom planiranih investicionih aktivnosti na sjeveru Crne Gore, u skladu sa PPPN za Bjelasicu i Komove i PPPN za Durmitorko područje i područje Hajle.

Glasnik: Opredijeljeno je 100 miliona eura za izgradnju skijališta tokom sljedeće četiri godine. O kojim je ski centrima riječ?

M. Popović: Izgradnja ski centara se spro-vodi u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore, odnosno dijelu koji se odnosi na Ka-pitalni budžet, a realizaciju kapitalnih in-vesticija sprovodi Direkcija javnih radova Crne Gore, dok će Skijališta Crne Gore biti krajnji korisnik realizovanih investicija i gazdovati ski centrima.

Riječ je o ski centrima "Kolašin 1600" u Ko-lašinu, "Cmiljača" u Bijelom Polju, "Žarski" u

Mojkovcu, "Savin kuk" na Žabljaku i "Hajla" u Rožajama.

U skladu sa Prostornim planom posebne namjene za Bjelasicu i Komove, na podru-čju Opštine Kolašin, upravo se realizuje je-dan od najznačajnijih projekata za razvoj zimskog turizma Crne Gore, i prvi je u nizu planiranih – izgradnja ski centra Kolašin 1600 kojim će, od zimske turističke sezone 2018/19, upravljati privredno društvo Ski-jališta Crne Gore. Takođe, u toku su aktiv-nosti i investicije na izgradnji ski centara Cmiljača, Žarski, Kolašin 1600, Savin kuk Durmitor (u skladu sa PPPN za Durmitor-sko područje), Hajla (u skladu sa LSL za po-dručje Hajle i Štedima) čija prva faza treba da bude realizovana do kraja 2020. godine, a odnosi se na izgradnju pristupnih pute-va, platoa parkinga, objekta bazne stanice, nabavke i ugradnje novih šestosjednih ži-čara, pratećih skijaških staza. Druga faza investicija se odnosi na izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i akumulacionih jezera čija je realizacija planirana do kraja 2022. godine u zavisnosti od ski centra.

Glasnik: Poseban značaj za razvoj turizma, kažete, imaće skijalište Kolašin 1600, koje bi trebalo da počne rad ove sezone. Obja-snite.

M. Popović: Izgradnja ski centra Kolašin 1600 predstavlja višegodišnji projekat. Pe-riod realizacije investicije je 2014.-2020. godina. Realizacija ovog projekta planirana je u dvije faze. Prva faza obuhvata radove na izgradnji putne infrastrukture sa par-kingom, bazne stanice (izgradnja objekata sa pratećim sadržajima), primarne elektro energetske mreže, šestosjedne žičare K8, hidrotehničke i telekomunikacione infra-strukture, cca 4.6 km ski staza kao i na-bavku neophodne mehanizacije i opreme. Planirani rok završetka I faze je kraj 2018. godine i stavljanje ski centra u funkciju u toku zimske turističke sezone 2018/19, dok vrijednost radova koji se odnose na I fazu iznosi 16 miliona eura. Druga faza obuhvata radove za osnježavanje staza (izgradnja akumulacionog jezera i sistema za osnježavanje). Planirani rok završetka II faze je 2020. godina. Procijenjena ukupna vrijednost izgradnje Ski centra iznosi cca 22.000.000 €. Takođe, na lokalitetu ski cen-tra Kolašin 1600, do kraja 2018. godine biće raspisane tenderske procedure za nabavku i izgradnju isklopive šestosjedne žičare K7 i cca devet kilometara skijaških staza, vri-jednosti devet miliona eura, kojom će se povezati ski centri Kolašin 1600 i Kolašin 1450 i time, u odnosu na postojeće stanje

24


ski centra Kolašin 1450, dobiti ukupno cca 45 km uvezanih skija-ških staza, sa tendencijom daljeg širenja.

Puštanjem u rad ovog ski centra, odnosno realizacijom I faze pro-jekta, stvoriće uslovi za otvaranje oko 50 radnih mjesta svih profi-la. Biće potrebno angažovati radnu snagu turističke i ugostiteljske struke, administraciju, medicinsko osoblje, kao i osoblje tehničke struke za održavanje žičare, ski staza i mehanizacije. Realizacijom II faze projekta koja se odnosi na izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i uvezivanjem ski centra Kolašin 1600 i ski centra Kolašin 1450 stvoriće se uslovi za dodatnih 30 – 40 radnih mjesta sličnih profila.

Glasnik: Zašto bi Ski centar Kolašin 1600 trebalo da postane oko-snica razvoja zimskog turizma? Pojasnite.

M. Popović: U skladu sa navedenim, projekat Kolašin 1600 pred-stavljaće okosnicu razvoja zimskog turizma na Sjeveru Crne Gore. Lokalitet Kolašin 1600 prepoznat je kao idealan za razvoj budućeg ski centra, kako kroz prostorno plansku dokumentaciju, tako i kroz preporuke vodećih svjetskih kompanija specijalizovanih za razvoj zimskog turizma. Uspješnim razvojem projekta Kolašin 1600 stvo-riće se preduslovi za razvoj ostalih ski centara predviđenih PPPN Bjelasica i Komovi i PPPN za Područje Durmitora i Hajle, a ovaj pro-jekat može poslužiti kao model daljeg razvoja ski resorta u Crnoj Gori.

Glasnik: Interesantno je da saopštite koliko će novca biti uloženo u pomenute ski centre?

M. Popović: Gradnja Ski centar "Kolašin 1600" u Kolašinu tra-jaće do 2020. godine. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi cca 22.000.000€, do sada je investirano 12.000.000€, dok se do kraja 2018. godine očekuje ukupna realizacija od 16.000.000€.

Predviđeno je da realizacija Ski centar "Cmiljača" u Bijelom Polju traje do 2022. godine. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi cca 23.000.000,00€, do sada je investirano 1.800.000€, dok se do kraja 2018.godine očekuje ukupna realizacija od 3.000.000,00€.

Ski centar "Žarski" u Mojkovcu po planu treba da bude završen do 2022. godine. Procijenjena vrijednost iznosi cca 27.000.000€, do sada je investirano 1.500.000€, dok se do kraja 2018. godine očekuje ukupna realizacija od 2.000.000€.

Ski centar "Savin kuk" na Žabljaku, kako se očekuje, treba da bude završen do 2021. godine. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi cca 27.000.000€, do sada je investirano 2.000.000€, dok se do kraja 2018. godine očekuje ukupna realizacija od 2.500.000€.

Ski centar "Hajla" u Rožajama, po planu treba da bude realizo-van do 2021. godine. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi cca 18.000.000€, do sada je investirano 2.000.000€, dok se do kraja 2018.

godine očekuje ukupna realizacija od 2.500.000€.

Glasnik: Pored skijališta predviđena je i valorizacija i drugih turi-stičkih potencijala. Pojasnite.

M. Popović: Osim razvoja ski centara u toku su aktivnosti na valo-rizaciji turističkog potencija Đalovića pećine u opštini Bijelo Polje. Realizacija projekta "Valorizacije Đalovića pećine u Bijelom Polju" planirana je u do kraja 2020.godine. Realizacijom je obuhvaćena izgradnja putne infrastrukture, elektro energetske mreže, hidro-tehničke i telekomunikacione infrastrukture, liftova (gondola) i infrastrukturnih objekata sa pratećim sadržajima. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi oko 12.000.000€. Do sada je ukupno rea-lizovano 1.200.000€, dok se do kraja 2018. godine očekuje ukupna realizacija od 2.000.000€.

Glasnik: Ski centar Kolašin 1600 treba da postane motor razvoja svih skijališta. Pojasnite.

M. Popović: U skladu sa navedenim, projekat Kolašin 1600 pred-stavljaće okosnicu razvoja zimskog turizma na sjeveru Crne Gore. Lokalitet Kolašin 1600 prepoznat je kao idealan za razvoj budućeg ski centra, kako kroz prostorno plansku dokumentaciju, tako i kroz preporuke vodećih svjetskih kompanija specijalizovanih za razvoj zimskog turizma. Uspješnim razvojem projekta Kolašin 1600 stvo-riće se preduslovi za razvoj ostalih ski centara predviđenih PPPN

Bjelasica i Komovi i PPPN za Područje Durmitora i Hajle, a ovaj pro-jekat može poslužiti kao model daljeg razvoja ski resorta u Crnoj Gori.

Glasnik: Šta bi po Vašem mišljenju trebalo uraditi da naša zemlja bude prepoznatljiva kao zimska turistička destinacija?

M. Popović: Razvoj turizma, kao generator razvoja ostalih gra-na privrede u sjevernom regionu, u bitnome se ogleda u razvoju osnovne infrastrukture i stvaranju uslova za ubrzani razvoj. Jedan od prioriteta je izgradnja zimskih planinskih centara i potrebne tu-rističke infrastrukture. Izgradnjom ski centra Kolašin 1600 i osta-lih ski centara čija je ralizacija u toku, kao i izgradnjom prioritetne dionice auto puta, čime će se znatno obezbijediti dostupnost tog prostora, kao i ravnomjerniji regionalni razvoj, otvoriti nova radna mjesta, povećati atraktivnost cjelokupnog prostora za domaće i strane investitore u dalja ulaganje u turizam, poljoprivredu, ener-getiku, vodoprivredu, drvopreradu i druge grane privrede koje su u zavisnom položaju u odnosu na razvoj turizma. Crna Gora će značajno unaprijediti svoju turističku ponudu i moći će da izađe u susret rastućoj potražnji posjetilaca kao cjelogodišnja turistič-ka destinacija. Dakle, realizacijom ovog i drugih planiranih infra-strukturnih projekta koji su u toku, u skladu sa PPPN za Bjelasicu i Komove, kao i područje Durmitora i Hajle, multiplikativni efekti će biti nemjerljivi.

25


The ski centres will significantly improve the tourist offer

Miloš Popović, Acting Director of the Ski Resorts of Montenegro

The developed tourism is a generator for strengthening other economic branches in the northern region of Montenegro. The prerequisites for the development of tourism in this

part of our country are the construction of the winter mountain ski centers, that is, the basic and tourism infrastructure, as well as other conditions necessary for the intensive development of this strategic branch, said for our magazine "Glasnik" Miloš Popović, Acting Director of the Ski Resorts of Montenegro.

Glasnik: The company Ski Resorts of Montenegro was established a year ago. What can you tell us about your experiences so far?

M. Popović: As one of strategic commitments and development priorities, the Government of Montenegro has recognized the to-urist valorisation of the northern region of Montenegro in order to enhance development of this area and reduce the development gap between the southern and northern part of the country. Ac-cordingly, the strategic and planning documents of the relevant government departments envisage an implementation of a set of activities aimed at developing and strengthening the overall capacities in the north, including the valorisation of a part of the already existing ski centres and the construction of new ones in accordance with the highest international standards.

In this regard, the Government of Montenegro has established the business entity the Ski Resorts of Montenegro, with its seat in Moj-kovac, established with the aim to manage the ski centres of Ko-lašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, the mountain centres of Komovi and Eco Adventure Park Komovi. The establishing of the Ski Resorts of Montenegro is a key precondition for launching and successful management of the localities where in the previ-ous period significant funds were invested in the infrastructure facilities such as- roads, power substations, ski lifts and ski tracks, as well as for exercising supervision over the implementation of the planned investment activities in the north of Montenegro, in

Intensive development of the winter tourism will create preconditions for all year round season duration, job creation, more balanced regional development, and increase attractiveness of the northern part of our country for domestic and foreign investors.

accordance with the Special Purpose Spatial Plan (PPPN) for Bje-lasica and Komovi and Special Purpose Spatial Plan (PPPN) for the Durmitor area and the area of Hajla.

Glasnik: It has been allocated EUR 100 million for the construction of the ski resorts in the next four years. Which ski resorts are in question?

M. Popović: The construction of ski centres has been conducted in accordance with the Law on Budget of Montenegro, that is, part that refers to the capital budget. The realization of capital invest-ments is conducted by the Directorate of Public Works of Monte-negro, while the Ski Resorts of Montenegro will be the end user of the realized investments and manage the ski centres.

It is about the ski centres of "Kolašin 1600" in Kolašin, "Cmiljača" in Bijelo Polje, "Žarski" in Mojkovac, "Savin Kuk" in Žabljak and "Hajla" in Rožaje.

In accordance with the Spatial Plan for Special Purposes for Bjela-sica and Komovi, in the area of the Municipality of Kolašin, at this moment one of the most important projects for the development of winter tourism in Montenegro is undergoing. The first among the planned ones is the construction of the ski centre Kolašin 1600, which, as of the winter tourist season 2018/19, will be managed by the company the Ski Resorts of Montenegro. Also, the activities and investments in the construction of the ski centres Cmilja-ča, Žarski, Kolašin 1600, Savin Kuk Durmitor (in accordance with PPPN for the Durmitor area), Hajla (in line with the Local study of location -LSL for the area of Hajla and Štedim) are under way, and the first phase should be realized by the end of 2020, and it refers to the construction of access roads, parking lots, the base station facility, the purchase and installation of new six-seat ski lifts, and the accompanying ski tracks. The second phase of investments relates to the installation of a system for artificial snowmaking

26


and creation of accumulation lakes, the realization of which is planned by the end of 2022, depending on the ski centre.

Glasnik: As you have said, a special importance for the deve-lopment of tourism, will have the Kolašin 1600 ski center, which should start working this season. Could you tell us more about that?

M. Popović: The construction of the ski centre Kolašin 1600 re-presents a multi-year project. The period of implementation of this investment is 2014-2020. The implementation of this project is planned in two phases. The first phase includes works on the construction of the road infrastructure with a parking space, base stations (construction of a building with the accompanying faci-lities), primary electricity network, six-seat ski lifts K8, hydro-te-chnical and telecommunication infrastructure, approximately 4.6 km of ski tracks as well as the purchase of necessary machinery and equipment.

The planned completion deadline for the phase I is the end of 2018 and the installation of the ski centre in the course of the winter tourist season 2018/19, while the value of the works related to the phase I amounts to EUR 16 million. The second phase involves the works on snowmaking of tracks (installation of the snowmaking system and creation of accumulation lakes). The planned deadli-ne for the completion of the Phase II is 2020. The estimated total value of the construction of the Ski centre is approximately EUR 22.000,000. Also, at the location of the Kolašin 1600 ski centre, by the end of 2018, tender procedures will be open for the purchase

and construction of a six-seat ski lift K7 and about nine kilome-tres of ski tracks worth nine million euro, connecting

the ski centres of Kolašin 1600 and Kolašin 1450 and thus, in relation to the existing

condition of the Kolašin 1450 ski centre, it will get a total of aro-

und 45 km of connected ski tracks, with a tendency for

further expansion.

Putting into operation this ski centre, that is, an implementation of the phase I of the project, will create the conditions for opening about 50 positions of all profiles. It will be necessary to hire the labour force of the tourist and hospitality profession, the admini-stration, medical personnel, as well as the technical staff for the maintenance of the cableway, ski tracks and mechanization. The realization of the second phase of the project, which refers to the construction of the system for artificial snowmaking and connec-tion of the ski centre Kolašin 1600 and the ski centre Kolašin 1450, will create the conditions for additional 30-40 jobs of similar pro-files.

Glasnik: Why should the ski centre Kolašin 1600 become the backbone of the winter tourism development?

M. Popović: In accordance with the above-mentioned, the project Kolašin 1600 will represent the backbone of the development of winter tourism in the North of Montenegro. The locality Kolašin 1600 is recognized as ideal for the development of the future ski centre, according to both the spatial planning documents and the recommendations of the world's leading companies specialized in the development of winter tourism. The successful development of the Kolašin 1600 project, will create preconditions for the deve-lopment of other ski centres envisaged by PPPN for Bjelasica and Komovi and PPPN for the Durmitor and Hajla areas, and this pro-ject may serve as a model for further development of ski resorts in Montenegro.

Glasnik: It is interesting to announce how much money will be invested in the mentioned ski centres?

M. Popović: The construction of the ski centre "Kolašin 1600" in Kolašin will last until 2020. The estimated total value is approxi-mately EUR 22.000,000, of which EUR 12.000,000 has been inve-sted so far, while total realization of EUR 16.000.000 is expected by the end of 2018.

It is envisaged that the project implementation of the ski centre "Cmiljaca" in Bijelo Polje will last until 2022. The estimated total value is approximately EUR 23.000.000, 00, of which EUR 1.800,000

has been invested so far, while total realization of

27


EUR 3.000.000, 00 is expected by the end of 2018.

According to the plan, the ski centre "Žarski" in Mojkovac, should be completed by 2022. The estimated value is approximately EUR 27.000,000, of which EUR 1.500,000 has been invested so far, whi-le the total realization of EUR 2.000,000 is expected by the end of 2018.

The ski centre "Savin Kuk" in Žabljak, as expected, should be fi-nished by 2021. The estimated total value is approximately EUR 27.000,000, of which EUR 2.000,000 has been invested so far, while total realization of EUR 2.0500.000 is expected by the end of 2018.

Glasnik: In addition to ski centres, the valorisation of other touri-sm potentials has been also envisaged. Can you tell us more about that?

M. Popović: Apart from the development of ski centres, the ac-tivities on the valorisation of the tourism potential of the Đalo-vića Cave in the Municipality of Bijelo Polje are also under way. The implementation of the project "Valorisation of the Đalovića Cave in Bijelo Polje" is planned by the end of 2020. The realization comprises the construction of the road infrastructure, electrical and power network, hydro technical and telecommunication in-frastructure, lifts (gondolas) and infrastructure facilities with the accompanying amenities. The estimated total value amounts to EUR 12 000 000. So far the total of EUR 1 200 000 has been invested, while by the end of 2018 it is expected the total realization of EUR 2 000 000.

Glasnik: The ski centre Kolašin 1600 should become the driver for the development of all ski centres. Can you explain this?

M. Popović: According to the already said, the project Kolašin 1600 will represent the backbone of the winter tourism development in the north of Montenegro. The locality Kolašin 1600 has been reco-gnized as ideal for the development of the future ski centres, in terms of both its spatial planning documents and the recommen-dations of the world's leading companies specialized for the de-velopment of winter tourism. The successful development of the project Kolašin 1600, will create preconditions for the development of other ski centres envisaged by PPPN for Bjelasica and Komovi and PPPN for the Durmitor and Hajla areas, and this project may serve as a model for further development of ski resorts in Monte-negro.

Glasnik: In your opinion, what should be done for Montenegro to become recognizable as winter tourist destination?

M. Popović: The development of tourism, as a generator for the development of other economic branches in the northern region, is essentially reflected in the development of the basic infrastruc-ture and the creation of conditions for faster development. One of priorities is the formation of winter mountain centres and the necessary tourist infrastructure. The construction of the Kolašin 1600 ski centre and other ski centres which realization is under way, as well as the construction of the priority section of the hi-ghway, which will significantly provide access to this area, as well as more balanced regional development, job creation, increase in the attractiveness of the whole area for domestic and foreign in-

vestors to further invest in tourism, agriculture, energy, water management, wood processing and other branches of economy which are in a dependent position in relation to touri-sm development. Montenegro will significantly improve its tourist offer and will be able to meet the growing demand of visitors as the all year round tourist destination. Therefore, the implemen-tation of this and other undergoing planned infrastructure pro-jects, in line with the PPPN for Bjelasica and Komovi, as well as Durmitor and Hajla, will have multiplicative effects which will be immeasurable.

28


Ugovor za gradnju solarne elektrane u Ulcinju vrijedan 170 miliona eura

Ugovor o zakupu državnog zemljišta za gradnju solarne elektrane na lokalitetu Bri-ska gora u Ulcinju biće zaključen do kraje godine, saopštio je premijer Crne Gore Du-ško Marković.

Marković je kazao da se bliži momenat kada povećanje instalisane snage proi-zvodnje neće značiti rast cijena električne energije za potrošače, nego bolju konku-renciju i usluge.

-Tim i ugovorima o dugoročnom zakupu poljoprivrednog zemljišta, koji su zaključe-ni u julu, građanima će biti ponuđena nova radna mjesta i budžetski prihodi koji će omogućiti kvalitetnije javne usluge i veći životni standard - rekao je Marković.

Na poziv za zakup zemljišta za izgradnju solarne elektrane, koji je završen početkom septembra, stigle su tri ponude, od kojih je prvorangirana ponuda konzorcijuma koji čine Elektroprivreda (EPCG), finski Fortum Corporation i kompanija Sterling and Wil-son iz Indije.

Konzorcijum je, kako je ranije objašnjeno iz Vlade, ponudio najbolje uslove u smislu broja novih radnih mjesta, visine zaku-pnine, tehničke osposobljenosti, snage iz-građene jedne solarne elektrane sa insta-lisanom snagom većom ili jednakom 100 megavati (MW), finansijske sposobnosti i učešća domaćih kompanija. Biznis.ba / AA

Stranci u Crnu Goru investirali skoro 600 miliona eura

Za prvih devet mjeseci ove godine, neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) u našu zemlju iznosio je 218,39 miliona eura, pokazuju novi preliminarni podaci Central-ne banke Crne Gore.

Od stranih investitora u Crnu Goru se uku-pno slilo 588,8 miliona eura, ali je konačni iznos manji od prošlogodišnjeg u istom periodu kada je bio 311,62 miliona zbog ve-

likog odliva od čak 370,41 milion eura. Na-ime, u prva tri kvartala prošle godine, uku-pne SDI bile su 409,71 milion, dok je odliv bio samo 98,09 miliona eura. Neto priliv na kraju godine bio je 484,33 miliona eura.

Najveći dio SDI odnosi se na ulaganja ne-rezidenata, na osnovu kojih je u Crnu Goru ukupno stiglo 569,24 miliona eura. Konkre-tno, u crnogorska preduzeća i banke inve-stirali su 231,87 miliona eura, 133,57 mili-ona potiče od prodaje nekretnina u našoj zemlji, dok je interkompanijski dug i dalje na visokom nivou od 203,8 miliona eura.

S druge strane, na osnovu smanjenja ka-pitala crnogorskih državljana u stranim bankama i preduzećima prihodovano je 10,1 miliona, od prodaje nepokretnosti u inostarnstvu 677.780 eura, a povraćajem domaćeg kapitala u zemlju je ušlo još 8,78 miliona eura.

Najviše SDI pristiglo je iz Italije 77,78 mili-ona, od čega 32,13 miliona kroz investicije u finansijske i druge privredne kompanije, i čak 45 miliona interkompanijskog duga. Slijede Mađarska sa 56,34 miliona, Turska sa 44,26 miliona i Rusija sa 43,39 miliona ulaganja. Među zemljama regiona, domi-natne su investicije iz Srbije, koje ukupno iznose 27 miliona eura, od kojih 10,6 milio-na se odnosi na prodaju nekretnina, a 8,56 na interkompanijski dug. Sa destinacija van liste od 57 odabranih zemalja, uku-pno su stigla 91,74 miliona, od kojih čak 85,91 milion eura kroz ulaganja u ovdašnje banke i kompanije. Negativne su još stav-ke ostalih poslovnih i drugih usluga čiji su ukupni rashodi 51,8 miliona eura, Dnevne novine, CdM.

Druga dionica autoputa biće sufinansirana sredstvima EU

Nacionalna investiciona komisija, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, dala je saglasnost na aplikaciju da druga dionica autoputa Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice, bude sufinansirana sred-stvima EU.

- Dionica Mateševo-Andrijevica autopu-ta Bar-Boljare, čija bi izgradnja trebalo da počne odmah po okončanju gradnje prio-ritetne dionice Smokovac-Uvač- Mateševo, trebalo bi, prema procjeni da košta u izradi 273 miliona eura, pri čemu je predloženi iz-nos zahtjeva za sredstvima Evropske uni-je 54,6 miliona u skladu sa metodologijom ZIO da maksimalni dodijeljeni iznos može činiti 20 odsto cijene. Predmet aplikacije je priprema tenderske dokumentacije i iz-vođenje radova, a vodeća finansijska insti-tucija u ovom projektu je Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj - objašnjavaju u Vladi, prenosi Bankar.

Za ovaj projekat su u junu 2017. godine, na-kon pregovora Vlade Crne Gore i Ministar-stva saobraćaja i pomorstva sa Evropskom komisijom, odobrena sredstva za pripremu Idejnog projekta i pratećeg Elaborata pro-cjene uticaja na životnu sredinu i društvo.

Plantaže će zasaditi još 10.000 maslina

Kompanija Plantaže u narednom periodu planira dodatna ulaganja u proizvodnju maslina i maslinovog ulja.

Direktor vinogradarsko-voćarske proizvo-dnje u Plantažama, Dušan Kankaraš, na-javio je da će kompanija na Ćemovskom polju podići nove zasade od deset hiljada stabala maslina, piše Pobjeda.

On tvrdi da je ulje te kompanije vrhunskog kvaliteta i da može postati novi prepozna-tljivi brend Plantaža.

"Ove godine posadićemo tri hiljade sadnica maslina, a u naredne dvije do tri godine još sedam hiljada, uz proširenje sortimenta. Računajući ovu i naredne godine, zasad će biti proširen na novih 30 hektara", kazao je Kankaraš.

On je najavio da će zasaditi nove sorte Pen-dolino, Leccio del Corno, Carolea, Pikolina i Itrana.

Ovogodišnja berba maslina završena je 14. oktobra, a bilo je 40 tona ploda iz kojeg je dobijeno šest hiljada litara ekstradjevičan-skog ulja.

Crna Goravijesti

29


Za manje od godinu 2,2 miliona putnika

Crna Gora je sve privlačnija turistička i po-slovna destinacija za turiste i biznismene širom svijeta, a veliku ulogu u tome imaju aerodromi u Podgorici i Tivtu, koji kon-stantno bilježe povećanje prometa putnika i aviona. Kroz ova dva aerodroma za prvih deset mjeseci ove godine prošlo je 2.264. 657 putnika, 253 hiljade više nego u is-tom periodu prošle godine, javlja Anadolu Agency.

U ovom trenutku, preko Aerodroma Podgo-rica, Crna Gora je povezana sa više od 40 destinacija, dok se sa Aerodroma Tivat sa-obraća ka više od 45 destinacija.

Prema riječima Milice Babić, savjetnice za odnose sa javnošću u Aerodromima Crne Gore, posljednjih godina raste broj novoo-tvorenih linija ka državama Zapadne Evro-pe, dok najviše putnika dolazi sa ruskog tržišta.

-Od 1. januara do 31. oktobra ove godine kroz oba crnogorska aerodroma prošlo je 2.264.657 putnika, 253 hiljade više nego u istom periodu prošle godine. Na Aerodro-mu Podgorica opsluženo je 1.066.341 putni-ka, a na Aerodromu Tivat 1.198.316 putnika. Najviše putnika stiglo je sa ruskog tržišta, a potom i sa tržišta Srbije - kazala je Babić.

Ona napominje da se u posljednje dvije go-dine bilježi rast prometa putnika sa tržišta Zapadne Evrope, naročito Velike Britanije, i to iz Londona, Mančestera i Birmingema.

Na povećanje broja opsluženih putnika značajno je uticao i dolazak niskobudže-tnih aviokompanija na crnogorsko tržište. Na taj način, po vrlo povoljnim cijenama, koje se kreću u rasponu od deset do stoti-nu eura, turisti iz Milana, Minhena, Berlina, Štutgarta, Štokholma, Londona, Mančeste-ra, Budimpešte i Varšave imaju priliku da posjete Crnu Goru.

Takođe, ovo je i prilika da crnogorski građa-ni putuju u ove gradove Evrope.

Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis

i turizam iz Budve, kaže u izjavi za AA da će povratkom Crne Gore kao turističke de-stinacije na zapadnoevropska tržišta, broj putnika na aerodromima u Crnoj Gori samo da raste.

- U tom smislu, treba očekivati da se pono-vo počnu vraćati čarteri. Tu su i niskobu-džetne kompanije, naravno", ističe Ratko-vić.

Lidl ne dolazi u Crnu Goru

Njemački trgovački lanac Lidl, nakon ne-davnog otvaranja prodavnica u Srbiji, ne razmišlja o širenju poslovanja i na crnogor-sko tržište.

"Trenutno se koncentrišemo na dalji ra-zvoj u Srbiji, nakon uspješnog otvaranja sredinom oktobra. U ovom trenutku ne raz-mišljamo da se proširimo na crnogorsko tržište", kazali su agenciji Mina-business predstavnici Lidl-a.

Lidl u Srbiji ima 19 prodavnica u 14 gradova.

Kompanija je u oktobru otvorila prvih 16 prodavnica u 12 srbijanskih gradova, a pro-šle sedmice još tri u Beogradu, Kruševcu i u Pančevu.

U tim prodavnicama se mogu kupiti samo neki od Lidl brendova, među kojima su Fin Carre, u okviru koga se proizvodi i najpro-davanija Lidlova mliječna čokolada, kon-ditorski proizvodi Sondey, hrana za bebe Lupilu, kozmetika Cien i kućna hemija W5.

Kada su u pitanju zemlje regiona, Lidl u Hr-vatskoj ima više od 90 trgovina. Vrata pr-vih 13 trgovina kupcima su otvorena 2006. godine.

Maloprodajni lanac Lidl dio je Schwarz grupe čije je sjedište u Nekarsulmu u Nje-mačkoj.

Prva Lidl prodavnica otvorena je 1973. go-dine u Ludvigshafenu, a već krajem 80-ih godina postojalo je više od 600 samo na po-dručju tadašnje Zapadne Njemačke.

Veliko, novo tržište, otvara se 1989. godine, padom Berlinskog zida, kada Lidl počinje

da se širi i u istočni dio zemlje.

Lidl u ovom trenutku postoji u 29 zemalja Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a njegova mreža broji više od 10,5 hi-ljada savremenih diskonta i zapošljava oko 260 hiljada ljudi.

Lufthansa od aprila leti iz Tivta

Najveći i najjači avioprevoznik u Evro-pi, njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa, ulazi na crnogorsko tržište, sa-znaju Vijesti.

Lufthansa će, počev od 13. aprila naredne godine, dva puta nedjeljno letjeti iz Nje-mačke za Tivat i to subotom iz Minhena, a nedjeljom iz Frankfurta.

Lufthansa je stavila u prodaju karte za svoje nove linije iz Njemačke prema Cr-noj Gori, a na kojima će saobraćati avioni tipa airbus A-319. Dolazak Lufthanse koja je jedan od najjaćih tzv. legacy carierr-a na svijetu u Crnu Goru od izuzetnog je značaja za preduzeće Aerodromi Crne Gore (ACG) i našu turističku privredu uopšte.

Plod je to višemjesečnih napora menadž-menta ACG da na naše aerodrome dovedu njemačku aviokompaniju, zbog čega je od početka godine do sada održano više sa-stanaka čelnika ACG sa rukovodiocima Lufthanse za jugoistočnu Evropu.

ACG je ljetos prvo uspio da na aerodrom Ti-vat dovede članicu Lufthansa Grupe, belgij-sku nacionalnu kompaniju Brussels Airli-nes, a sada i njenog prestiŽnog njemačkog principala.

Prema saznanjima Vijesti, ključno za taj posao bilo je to što je ACG u međuvremenu počeo izgradnju modernog novog termi-nala na aerodromu Tivat, vrijednog preko 2 miliona eura, jer će Lufthansa operacije na ovom aerodromu obavljati preko novog terminala.

Oba aerodroma zabilježila su oko 1.000 operacija više nego prošle godine jer je do sredine novembra prihvaćeno i opsluženo ukupno 13.726 aviona.

30


Cjeloživotno učenje i uporan rad garantuju uspjeh u biznisu

Predsjednik Komore Vlastimir Golubović na Konferenciji TeenT@lk

Konferencija TeenT@lk koju je organizovala Biznis akade-mija Vijesti, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i opštin-skim Sekretarijatom za rad, mlade i socijalno staranje, odr-

žana je 5. novembra 2018. godine u Podgorici.

U fokusu su bili srednje stručno i dualno obrazovanje, a prisustvo-vao je veliki broj predstavnika stručnih škola, đaci i poslodavci.

Na otvaranju su govorili predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, predsjednica Unije poslodavaca Svetlana Vuksanović, ministar prosvjete Damir Šehović i izvršna direktorica Daily Press Marijana Bojanić Kadić.

Predsjednik Privredne komore Golubović je kazao da je povećanje zaposlenosti mladih kroz dualni sistem obrazovanja, koji se zasni-va na saradnji između obrazovanja i svijeta biznisa, osnovni cilj većine zemalja. Podsjetio je da je Privredna komora jedan od po-kretača inicijative za implementaciju dualnog sistema obrazova-nja u Crnoj Gori. Još se 2004. godine otpočelo sa aktivnostima za njegovu realizaciju, u saradnji sa Zanatskom komorom iz Koblen-ca i Centrom za stručno obrazovanje.

Prema njegovim riječima, u većini crnogorskih opština prošle go-dine je ponovo pokrenut proces obrazovanja po dualnom sistemu. Nadležna komisija je dala pozitivno mišljenje 101 poslodavcu za ulazak u dualni sistem obrazovanja, dok je u 2018. interesovanje privrednika znatno veće i u ovaj proces uključena su 184 nova po-slodavca.

Radi podsticanja učenika da se upisuju na obrazovne progra-me koje je tržište rada prepoznalo kao deficitarne, u školskoj 2017/2018. godini podijeljeno je 119 stipendija, od čega je sredstva za 15 stipendija obezbijedila Privredna komora. U ovoj školskoj godini Ministarstvo prosvjete planira da dodijeli 300 stipendija za deficitarne kvalifikacije, pri čemu će sredstva za 30 stipendija obezbijediti Privredna komora.

- Preduzeća koja učestvuju u procesu dualnog obrazovanja sma-traju ovaj model optimalnim oblikom zapošljavanja, jer se njime smanjuju troškovi regrutovanja i izbjegava rizik angažovanja ne-adekvatnih kadrova. Stručno obrazovanje prilagođeno zahtjevima savremenih proizvodnih procesa podstiče inovacije i konkuren-tnost u kompanijama i omogućava njegovim korisnicima da sami utiču na razvoj svoje karijere – kazao je Golubović.

On je rekao da Privredna komora, zajedno sa predstavnicima privrednih asocijacija, obrazovnih institucija i Centra za stručno obrazovanje aktivno učestvuje u radu Koordinacionog tijela za kontinuirano praćenje dualnog obrazovanja. Ova asocijacija je je-dan od socijalnih partnera Vladi Crne Gore u procesu kreiranja i implementacije reforme obrazovanja.

- Rad na ovim reformama za Privrednu komoru znači i povećanje spremnosti naše privrede da stvori profesionalan kadar i efikasne institucije tržišta koje će osigurati transparentno i stimumulativ-no poslovno okruženje, ali i doprinijeti ukupnoj ekonomskoj stabil-nosti – rekao je predsjednik.

31


Privredna komora je aktivna i u oblasti neformalnog obrazova-nja. Organizacijom seminara, članicama čini dostupnim najno-vija znanja i vještine iz područja za koja pokažu interesovanje. U prethodnoj godini organizovana je 51 edukativna aktivnost koju je pohađao 2621 učesnik, a za prvih 10 mjeseci ove godine na 43 edu-kativne aktivnosti Komora je imala 2759 učesnika.

- Trend rasta broja učesnika potvrđuje činjenicu da privreda Crne Gore sve više prepoznaje potrebu za inoviranjem svojih znanja – ocijenio je Golubović.

Predsjednik Komore je poručio mladima da budu uporni u životu i radu.

- Za biznis je potrebna hrabrost i ona vam uz cjeloživotno učenje i uporni rad garantuje uspjeh – zaključio je Golubović.

Predsjednica Unije poslodavaca Svetlana Vuksanović kazala je da su u dualnom sistemu đaci u prilici da kroz praksu, uz nadoknadu, steknu vještine.

- Dualni sistem obezbjeđuje učenicima sticanje usavršavanje i razvoj kompetencija koje odgovaraju potrebama tržišta rada. On daje doprinos povezivanju privrede i obrazovnog sistema i dono-si svima dobro: đacima, školama, kompanijama i cijelom društvu. Direktno zapošljavanje, odmah nakon srednje škole, samo je jedan od efekata dualnog obrazovanja – kazala je Vuksanović.

Ona je pozvala roditelje da sa djecom obiđu srednje stručne škole i upoznaju se sa programima koje nude, a kompanije da se u još većoj mjeri uključe u dualno obrazovanje.

- Nema potrebe da djeca upisuju iste škole kao njihovi najbolji dru-govi, posebno ako u njima ne prepoznaju perspektivu za dalje na-predovanje – poručila je Vuksanović.

Ministar prosvjete Damir Šehović kazao je da je za dvije godine dosta učinjeno u promociji dualnog sistema obrazovanja.

- Bilježimo impresivan porast interesovanja za stručna zanima-nja. Raste želja kako poslodavaca, tako i mladih da se uključe u dualni sistem obrazovanja. Najveći neprijatelj su predrasude. Nije tačno da se nakon stručnih škola ne može na fakultete – kazao je Šehović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora će iz dana u dan biti sve više oslonjena na novi model rasta koji se mora zasnivati na inovaci-jama i znanju.

- U takvoj Crnoj Gori će sve više dolaziti do izražaja privatna ini-cijativa i preduzetništvo, porodične firme, mali i srednji biznis, start-apovi. Svega toga nema bez srednjih stručnih škola koje daju najveće mogućnosti za zaposlenje, kao i za pokretanje sopstvenog biznisa – rekao je Šehović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji paradoks da se mla-di radije opredjeljuju za posao u državnoj službi uz nižu platu, nego u privatnom sektoru za mnogo veću. Pozvao je đake – učesnike konferencije da sruše taj paradoks.

- Vi ste djeca budućnosti i vaše je da uviđate greške koje su genera-cije prije vas pravile, te da date sebi za pravo da ih ispravljate. Kre-irajte svoj život na sopstvenim stavovima, hrabrosti da te stavove slijedite i na malo sračunatog rizika – poručio je Šehović.

Izvršna direktorica Daily Press Marijana Bojanić Kadić kazala je da je pred osnovcima jedna od najvažnijih odluka, izbor srednje škole.

- Kad budete pravili ovakav životni izbor, dobro razmislite o bu-dućnosti koja leži upravo na vama. U eri savremenih digitalnih komunikacija stvari se brzo mijenjaju, pa ćete morati stalno da se edukujete, učiti nove stvari, učiti ono što se u svijetu zbiva, dono-siti svijet u Crnu Goru, ali i ono što ovdje imamo nositi svijetu i pokazati koliko znamo i umijemo – rekla je ona.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila su dva panela. Prvi se bavio srednjim stručnim obrazovanjem sa stanovišta da li postoje pre-drasude prema ovom vidu školovanja i o tome su govorili VD di-rektora škole "Sergije Stanić" Darko Vukčević, direktorica Hotela Spendid Conference & Spa Resort 5* Marijana Mrkalj, samostalna savjetnica za profesionalnu orijentaciju u Zavodu za zaopšljava-nje Sanja Obradović Nedović i učenica srednje Medicinske škole u Podgorici Nađa Vujošević.

Poseban segment konferencije bio je posvećen ličnoj uspješnoj priči istaknutih osoba koje su završile srednje stručne škole. Mla-dima su se obratili nekadašnja učenica Srednje elektrotehničke škole, a danas ekspertkinja iz oblasti energetike i ministarka eko-nomije u Vladi Crne Gore Dragica Sekulić, te najistaknutiji peda-gog iz oblasti kuvarstva, tvorac brojnih receptura crnogorske naci-onalne kuhinje Milan Bukarica.

Ministarka Sekulić je istakla da je najbolji i najkvalitetniji put do vrha onaj do kojeg se penjete stepenicama. Ona je završila Srednju elektrotehničku školu, nakon toga Elektrotehnički fakultet, da bi zatim u Ministarstvu ekonomije bila pripravnik, pa savjetnik, po-moćnik ministra, ministar.

- Da biste mogli dobro da upravljate sistemom, morate poznavati sve njegove aspekte – rekla je Sekulić.

Ona je djeci poručila da su red, rad, disciplina i učenje put do uspje-ha.

- Srednja elektrotehnička škola mi je pružila specifična znanja i znatno olakšala kasnije studiranje na Elektrotehničkom fakultetu. Iz moje generacije je i jedan danas poznati advokat, pa to što ste završili srednju stručnu školu ne znači da ne možete upisati fakul-tet koji nije usko povezan sa njom. Takođe, među mojim prijatelji-ma iz škole su ljudi koji su se ostvarili i bez završenog fakulteta, a obavljaju važne poslove u telekomunikacionim i elektroenerget-skim sistemima - rekla je Sekulić.

Istaknuti kuvar Milan Bukarica kazao je da je neophodno da se đaci pažljivo informišu o obrazovnim programima koji se nude, te da izaberu put koji oni žele.

- Odgovornost u školi, odgovornost u poslu je ono što će se jako puno vrednovati – rekao je Bukarica.

Posljednji panel imao je za temu dualno obrazovanje o čemu su go-vorili direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković, di-rektor škole "Ivan Uskoković" Žarko Borovinić, direktor kompanije Elko Tim Slobodan Mikavica, organizator praktičnog obrazovanja u školi "Spasoje Raspopović" Vesko Mihailović, kao i generalni di-rektor Direktorata za opšte srednje, srednje stručno i obrazovanje odraslih Veljko Tomić.

Tokom konferencije, mladima se predstavila i kompanija Mtel, koja u svojim redovima ima značajan broj mladih i perspektivnih ljudi, koje kroz različite projekte stimuliše da budu još bolji i uspje-šniji.

32


Istraživanju nafte i gasa pristupili smo sistematično i temeljno, a krajnji cilj je odgovorno upravljanje neobnovljivim resursom koji ne pripada samo našoj generaciji, poručio je predsjednik

Vlade Duško Marković.

Marković je, zajedno sa ministarkom ekonomije Dragicom Seku-lić i ministrom održivog razvoja i turizma Pavlom Radulovićem, posjetio brod "Polar Empress", koji će vršiti 3D seizmičko snimanje ulcinjskog podmorja zbog eventualne eksploatacije nafte i gasa, prenosi RTCG.

"Dolazak na ovaj brod nije trajao 60 minuta, koliko nam je trebalo da se dovezemo iz luke Bar, već punih deset godina. Crna Gora u ovu priču nije ušla ishitreno, ponešena prognozama i projekacija-ma o dobiti. Ne! Mi smo istraživanju nafte i gasa pristupili siste-matično i temeljno. Krajnji cilj koji imamo na umu kada se radi o konceptu ove politike je odgovorno upravljanje neobnovljivim re-sursom koji ne pripada samo našoj generaciji", kazao je Marković.

Istraživanje će trajati narednih 40 dana.

"Biti na brodu ovog kapaciteta za mene je novo iskustvo i drago mi je što sam u prilici da prisustvujem onome što, nadamo se, pred-stavlja početak nove ere industrijske proizvodnje u Crna Gora", re-kao je premijer.

Naveo je da će državni interesi biti zaštićeni.

"Imali smo luksuz da, učeći se na greškama drugih zemalja proi-zvođača nafte i gasa, a inspirisani pozitivnim primjerima, koncipi-ramo zakonodavni okvir tako da u trenutku potencijalne proizvo-dnje ugljovodonika državni interesi budu maksimalno zaštićeni", istakao je Marković.

Premijer je rekao da se resurs u našem podmorju, ukoliko bude pronađen, iskoristi vodeći računa o zaštiti sredine.

"I nafta i gas kao i životna sredina, zajedničko su dobro. Moramo se sa pažnjom ophoditi prema onome što ostavljmo potomocima", poručio je Marković.

Brod "Polar Empress" će istraživati podmorje na blokovima 5, 6 ,9 i 10.

"Istraživanje koje će početi ovaj brod predstavlja prvu vrstu opera-tivnog istraživanja po koncesionom ugovoru Emija i Novoteca sa državom", kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Precizirala je da će norveški brod koji su angažovale kompanije koncesionari za istraživanje nafte i gasa u četiri bloka našeg pod-morja u narednih 40 dana obaviti 3D ispitivanja tako što će snima-ti dno crnogorskog podmorja da bismo kao rezultat dobili mape i podatke na osnovu kojih će biti locirane prve dvije bušotine.

"Sve ovo što smo danas čuli na ovom brodu uvjerava nas da je ovo brod pod strogom kontrolom, koji je u skladu sa svim savremenim praksama kako u oblasti geologije, seizmologije tako i u oblasti za-štite životne sredine. Vjerujemo da je ovaj model koji mi koristimo i koji smo na neki način iskopirali od Norveške nešto što će nam svima donijeti korist u narednom periodu", rekla je ministarka Se-kulić.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je rekao da je posjeta poslužila da se uvjeri da je sve što je predviđeno u vezi sa zaštitom životne sredine ispoštovano.

Šest eksperata pazi na živi svijet

"Šest međunarodno priznatih eksperata koji se bave zaštitom ži-vog svijeta, prije svega zaštitom morskih sisara, tu su sa nama. Oni će vršiti monitoring ovih vrsta za čitavo vrijeme koji brod plovi i našim i međunarodnim vodama na koje Crna Gora po međunaro-dnim konvencijama ima pravo. Osim ljudi imamo i opremu, tako-zvane hidrofone, koji će kupiti sve zvučne signale koje eventualno živi svijet na koji ovakva istraživanja mogu imati uticaj mogu da

33


Nova era industrijske proizvodnje

Premijer na brodu Polar Empress

I nafta i gas kao i životna sredina, zajedničko su dobro. Moramo se sa pažnjom ophoditi prema onome što ostavljmo potomocima, poručio je Marković.

emituju. U slučaju da se oni pojave u radijusu od 700 m, koliko iz-nosi radijus dosega ove opreme, istraživanje će biti prekinuto dok se živi svijet udalji iz tog područja", rekao je Radulović.

Dodao je da je vrlo obimna studija zaštite životne sredine propi-suje, pored postojećih stručnjaka i dodatnih, više od 260 dodatnih mjera zaštite koje će biti ispoštovane.

"Mogu samo da izrazim zadovoljstvo što sam danas upoznao sve te ljude i uvjerio se u sofisticiranost njihove opreme i njihovu od-lučnost da ovo istraživanje ne ostavi bilo kakve posljedice na živi

svijet u Crnoj Gori", rekao je Radulović.

Ministri su poručili na kraju posjete da na brodu predstavnici cr-nogorskih nadležnih tijela i da će biti dnevno izvještavani o svim aspektima istraživanja.

"S obzirom na to da medije nijesmo mogli da dovedemo na brod koristićemo svaku mogućnost da dnevno informišemo javnost, da dnevno šaljemo što više informacija u vezi sa istraživanjima i da građani imaju dovoljno informacija kako projekat bude odmicao", rekla je Sekulić.

34


Ostvareni su iskoraci na planu unapređenja kvaliteta proizvoda kroz zaštitu naziva, kao i u organskoj proizvodnji za koju raste interesovanje, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

Snažan zamah u razvoju poljoprivrede

Rezultati agrara

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u protekle dvije godine rada Vlade postiglo je ohrabrujuće rezultate u svim oblastima rada – poljoprivredi, ruralnom razvo-

ju, ribarstvu, šumarstvu i vodoprivredi, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, prenosi RTCG.

"Ostvareni su rast i modernizacija proizvodnje, poboljšanje kon-kuretnosti domaćih proizvođača, usvajanje zahtjevnih standarda, povećanje supstitucije uvoza i rast izvoza, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje pretpostavki za održivo korišćenje prirodnih re-sursa u korist svih građana Crne Gore", kazao je Simović.

Sumirajući postignute rezultate u protekle dvije godine, potpreds-jednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja je istakao da su rezultati postignuti posebno zahvaljujući pristupu koji je po-drazumijevao aktivan terenski rad i snažno partnerstvo sa evrop-skim i drugim međunarodnim partnerima.

Govoreći o konkretnim rezultatima, Simović je podsjetio da je Agrobudžet značajno povećan i da je u prethodne dvije godine zbirno iznosio preko 70 miliona eura, kao i da su povećana izdva-janja i iz evropskih i drugih međunarodnih fondova, zahvaljujući napretku Crne Gore u procesu integracija. On je najavio rast sred-stava za podršku i u narednom periodu.

Modernizovana i povećana proizvodnja

Kada je riječ o konkretnim rezultatima, kroz programe bespovra-tne podrške investicijama u iznosu od 50-70 odsto, u protekle dvije godine podržana je: nabavka preko 4.000 komada mehanizacije i opreme za primarnu proizvodnju i oko 10.000 komada opreme za preradu, izgradnja i rekonstrukcija oko 30.000m2 prostora za primarnu proizvodnju i preradu, nabavka oko 4.200 grla krupne i sitne stoke, nabavka oko 2 miliona komada sadnog materijala, zasnovano oko 220ha novih zasada u vinogradarstvu i voćarstvu.

"Kroz programe direktnih plaćanja (subvencije) sa oko 13 miliona eura podržano je oko 10 hiljada proizvođača, pri čemu je proširen obuhvat korisnika premija u stočarstvu i primjetan trend porasta broja grla obuhvaćenih premijama", saopštio je Simović.

Raste količina otkupljenog mlijeka

U prethodne dvije godine isplaćene su, kako navodi Simović, pre-mije za preko 80 miliona litara mlijeka.

"Rastu količine otkupljenog mlijeka. Procjena je da će do kraja ove godine mljekare otkupiti oko 28 miliona, litara što je rast od 8% u odnosu na prethodnu", poručio je Simović.

Mjera podrške preradi mlijeka na gazdinstvu koja je uvedena pro-

35


Korišćenjem IPARD sredstava unaprijedili kapacitete.

Spoj preduzetničke energije i podrške Vlade

Kompanija "Interfood 35"

Preduzeće "Interfood 35" iz Rožaja, koje je koristilo finansijsku pomoć kroz IPARD program, predstavlja spoj darova prirode, preduzetničke energije i podrške Vlade, kazao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović tokom posjete

toj kompaniji. "Interfood 35" je osnovan prije 11 godina i bavi se otkupom, preradom i izvozom šumskih plodova sa područja Crne Gore, uglavnom sjevera, prenosi RTCG.

"Slika govori mnogo više od riječi. Pogoni su puni proizvoda, i sirovine i gotovih prozvo-da, a ono što je najvažnije vidjeli smo pune pogone zaposlenih. U najkraćem, Interfoood je idealan spoj darova prirode, ne samo Rožaja, nego i cijelog sjevera, zatim preduze-tničke energije mendžmenta i vlasnika preduzeća i Vladine kontinuirane podrške. U sinergiji ova tri bitna elementa možemo da konstatujemo da imamo uspješan privredni subjekt. To je subjekt koji će u ovoj godini da izveze proizvode u vrijednosti od tri mi-liona eura i to na zahtjevno evropsko tržište, od Švajcarske, Španije, Italije, Francuske, Njemačke do Kipra i drugih zemalja", kazao je Simović. Ministar je naglasio da takve posjete imaju i poseban značaj za rješavanje daljih izazova.

"Čuli smo i određene sugestije od mendažmenta predzeća. Ne samo da smo čuli, nego ćemo se pobrinuti da se u narednom periodu obezbijedi bolja komunikacija sa udruže-njima i berača i proizvođača, da sjednemo za isti sto i dogovorimo kako da očuvamo prirodne resruse, da ga valorizujemo, a ne uništimo, kako da to organizujemo na vrije-me i kvalitetno, kako bi svi u lancu imali sigurnost i značajan izvor prihoda za sebe i svoje porodice", rekao je on.

Simović je kazao da je ohrabren pozitivnim iskoracima koji se vide na terenu i da će Vlada nastaviti sa projektima razvoja, "projektima koji znače nova radna mjesta, stva-ranje nove vrijednosti i koji znače neke nove izvozne potencijale ili supstituciju uvoza".

Govoreći o razvoju preduzeća od osnivanja i izazovima sa kojima su se suočavali, direk-tor preduzeća "Interfood" Božo Bulatović posebno je istakao značaj korišćenja IPARD sredstava podrške sa kojima su uspjeli da unaprijede kapacitete i zaokruže cjelinu.

Nakon svih investicija postigli su kapacitet koji je zadovoljavao ovogodišnju ponudu šumskih prlodova sa sjevera, te su otkupili 180 tona vrgnja, 45 tona lisičarke i suvog smrčka, desetine tona jagode, 158 tona maline i 260 tona borovnice, što se sada pre-rađuje.

On je posebno izrazio zahvalnost prema potpredsjedniku Simoviću, čije angažovanje kao resornog ministra, im je, kako je kazao, dalo vjetar u leđa.

Predsjednik Opštine Rožaje Ejup Nurković kazao je da je "Interfood" preduzeće koje je na pravi način uspjelo da iskoristi potencijale ovog kraja. Cilj lokalne samouprave, kako je kazao, jeste da u narednom periodu u saradnji sa Vladom i Ministarstvom pol-joprivrede podstakne dalji razvoj preduzetništva u ovoj oblasti, u cilju otvaranja novih radnih mjesta i razvoja rožajskog kraja.

šle godine, prema riječima Simovića, dala je višestruko pozitivne efekte.

"Ovom mjerom unaprijedili smo bezbje-dnost mliječnih proizvoda, omogućili broj-nim proizvođačima mlijeka u područjima gdje nije organizovan otkup da dobiju pre-miju za proizvedeno mlijeko i pomogli im da njihov proizvod bude cjenovno i kvali-tetom konkurentniji", kazao je Simović do-dajući da je procjena da će do kraja godine podrškom biti obuhvaćeno oko 21 milion litara mlijeka, od čega će se proizvesti naj-manje 2.100t raznih mlječnih proizvoda.

Ostvareni su, kako je kazao, iskoraci na pla-nu unapređenja kvaliteta proizvoda kroz zaštitu naziva, kao i u organskoj proizvo-dnji za koju raste interesovanje.

Zaštićena su četiri proizvoda: "Njeguški pršut", "Pljevaljski sir", "Crnogorski goveđi pršut" i "Crnogorska stelja", a u proceduri su još tri zahtjeva, za "Crnogorski pršut", "Dur-mitorski skorup" i "Kolašinski lisnati sir". On je kazao da se očekuje i otpočinjanje procedure zaštite meda i maslinovog ulja.

36


Tokom posljednje dvije godine plasirali 377 miliona.

U dosadašnjem poslovanju IRF je dokazao da je za sobom imao još jednu uspješnu poslovnu godinu, pri čemu se po-sebno insistiralo na jačanju preduzetništva kroz aspekte

koji dominantno utiču na poboljšanje ukupne ekonomske situa-cije u Crnoj Gori.

Investiciono-razvojni fond je od svog osnivanja finansirao crno-gorsku ekonomiju sa preko 800 miliona eura.

Samo u 2017. i 2018.godini, od kada je započeo mandat novog sa-stava Vlade Crne Gore, IRF je plasirao 377 miliona eura.

Planom je predviđeno da IRF za 4 godine (u periodu od 2017. do 2020.godine) obezbijedi 450 miliona eura kredita. Medjutim, IRF je za samo dvije godine plasirano je 377 miliona eura, što znači da je već sada realizovano 84 % ovog srednjoročnog plana.

U posljednje dvije godine, IRF je odobrio preko 780 projekata, čime je otvoreno i sačuvano preko 8.600 radnih mjesta.

U protekle dvije godine, posebna pažnja je bila posvećena razvo-ju preduzetništva podrška posebnim ciljnim grupama (početnici, mladi, žene, tehnološki viškovi, individaulani poljoprivredni pro-izvođači). Tim ciljnim grupama obezbijeđena je kreditna podrška u iznosu od preko 20 miliona eura, podržano blizu 300 projekata i otvoreno preko 500 novih radnih mjesta.

"Kao razvojna institucija posebnu pažnju posvećujemo priorite-tnim sektorima razvojacrnogorske ekonomije – turizam, poljopri-vreda, proizvodnja. U 2017. i 2018.godini IRF je u djelatnost turiz-ma i ugostiteljstva, poljoprivrede i poizvodne djelatnosti, ukupno uložio preko 190 miliona eura. Dosadašnje iskustvo ukazuje da se veliki dio investicione aktivnosti obavlja u okviru turizma i ugo-stiteljstva, što je razumljivo imajući u vidu da je turizam jedan od strategijskih prioriteta razvoja crnogorske privrede, pa je i u pre-thodne dvije godine veliko ineteresovanje za kreditne linije u obla-sti turizma, plasirano je preko 90 miliona eura. Samo u ovoj godini je u turizmu i ugostiteljstvu zabilježen rast plasmana od 34 % u odnosu na prethodnu godinu", saopšteno je iz IRF-a.

Posebno raduje što je u 2017. i 2018. godini značajan segment preduzetničkog potencijala prepoznat i kod poljoprivrednih pro-izvođača , pa je u ovom periodu upravo značajan iznos sredstava preko 50 miliona eura, uložen u sektor poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane.

"Kreiranjem i implementiranjem posebnih modela kreditiranja, koji podrazumijevaju razne stimulativne mjere namijenjene ra-zvoju preduzetništva na sjeveru države, IRF je doprinio da se na najbolji način iskoriste potencijali kojima ovaj region raspolaže i time obezbijedi brži i ravnomjerniji razvoj. Dakle, u periodu 2017-2018 godine, IRF je u sjeverni region Crne Gore i u opštinama ispod državnog prosjeka razvijenosti plasirao 133 miliona eura, što čini 35 % ukupne investicione aktivnosti", navosi se u saopštenju.

U periodu protekle dvije godine, IRF je sa preko 7.800 potencijalnih klijenata obavio komunikaciju pri čemu je od 1074 zahtjeva za kre-dit odobreno 782 ili oko 73%.

IRF je u prethodnom periodu, sa posebnim akcentom na godinu koja je na izmaku, zahvaljujući velikom angažmanu, uspio da ostvari sve zacrtane zadatke i ciljeve i time postavi nove, veće, granice za narednu poslovnu godinu.

Plan Investiciono-razvojnog fonda za 2019. godinu predviđa pla-smane u ukupnom iznosu od 180 miliona eura.

Predviđeno je da novi instrumenti budu realizovani kao podrška posebnim ciljnim grupama i to u vidu garantnih šema.

"Uvođenjem Garantnog fonda kao posebnog instrumenta podrške, IRF će stvoriti još jedan mehanizam koji će motivisati potencijalne preduzetnike da se lakše odluče da započnu sopstveni biznis. Kroz ovaj instrument podrške bićemo u prilici da svim zainteresovanim licima koja imaju održive projekte i biznis ideje, a nemaju u do-voljnoj mjeri kolateral koji je zakonom predviđen, omogućimo da kroz šemu Garantnog fonda dođu do realizacije svoje biznis ideje",

37


Plan za 2019. godinu: 190 miliona eura

Investiciono razvojni fond

saopšteno je iz IRF-a.

Ovaj instrument, kako su naglasili, je namijenjen mladima, že-nama, nezaposlenim visokoškolcima, individualnim poljoprivre-dnim proizvođačima, tehnološkim viškovima, kao i svim onim preduzetnicima koji imaju održivu i profitabilnu ideju. Izdavanjem garancija stvoriće se svi preduslovi za lakši pristup kreditnim sredstvima i na taj način motivisati potencijalni, ali i postojeći preduzetnici da ulažu u biznis.

"Novim instrumentom, koji se odnosi na podršku socijalnom pre-

duzetništvu, biće dodatno stimulisana ta ciljna grupa, koja će ima-ti još jedan dodatni izvor finansiranja i to po povoljnijim uslovi-ma. Plan je da novim sredstvima ojačamo finansijsku bazu za ove kreditne linije kojima se izdaju mikro i mali krediti. Nastavićemo saradnju sa razvojnim međunarodnim partnerima EIB (Evropska Investiciona Banka), CEB ( Razvojna Banka Savjeta Evrope), EIF (Evropski Investicioni Fond), CDB (Kineska Razvojna Banka)", za-ključuju iz IRF-a.

38


Istražna bušotina krajem naredne godine

Vladan Dubljević, direktor Uprave za ugljovodonike,u intervjuu za Analitiku

Brod "Eni-Novatek", koji će uploviti u crnogorske vode 1. novembra 2018. godine, sprovešće seizmička istra-

živanja na osnovu kojih će se precizno de-finisati lokacija istražne bušotine, čije će bušenje početi krajem 2019. ili početkom

2020. godine, izjavio je za Portal Analitika direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević.

-Nakon završenog 3D seizmičkog istraži-vanja, u prvom istražnom periodu konce-sionari će, nakon obrade podataka sa sni-

manja, izraditi projekat istražnih bušenja i izvršiti bušenje dvije istražne bušotine, na šta su se obavezali ugovorom - naveo je Du-bljević u intervjuu.

Seizmičkim istraživanjima biće obuhvaće-na teritorija od oko 1200 km2 u dijelu bloko-

39


Krajnji cilj seizmičkih istraživanja je precizno definisanje lokacije istražne bušotine čije će bušenje početi krajem 2019. ili početkom 2020. godine.

va za koje su koncesionari dobili koncesiju za istraživanje i proizvodnju ugljovodoni-ka.

-Seizmička istraživanja na moru izvodi brod koji posjeduje svu neophodnu opre-mu- izvor energije, odnosno sistem "air-gun-ova" koji proizvode akustični talas oslobađanjem komprivanog vazduha. Gru-pa prijemnika, odnosno geofona, registruje talase koji su nastali u tačno određenom vremenu i odlikuju se zadatom frekvenci-jom - istakao je Dubljević.

Što se tiče eventualnih prihoda po ovom osnovu, Dubljević je precizirao da bi Državi, u zavisnosti od obima eksploatacije nafte i gasa, trebalo da pripadne između 62 i 68 odsto ukupnog neto profita.

Šta konkretno podrazumijevaju seizmička istraživanja koja će brod "Eni- Novatek" sprovoditi od 1. novembra do sredine de-cembra?

V. Dubljević: Seizmička istraživanja su vr-sta geofizičkih istraživanja koja podrazu-mijevaju mjerenje brzine prostiranja tala-sa, i na osnovu njih utvrđivanje geoloških karakteristika Zemljine kore. Metodologija seizmičkih istraživanja zasniva sa na prin-cipima fizike i podrazumijeva izvor energi-je koji emituje akustični talas i prijemnik koji registruje isti taj talas nakon njegovog prolaska kroz različite slojeve Zemljine kore. Brzina prostiranja talasa u vremenu i vrijeme potrebno da talas stigne od izvo-ra do prijemnika, različitim sofosticiranim tehnikama interpretacije, koristi se za in-terpretaciju geološke građe i eventualno prisustvo struktura koje mogu sadržati naftu i gas.

Seizmička istraživanja na moru izvodi brod koji posjeduje svu neophodnu opremu- iz-vor energije, odnosno sistem "airgun-ova" koji proizvode akustični talas oslobađa-njem komprivanog vazduha. Grupa prije-mnika, odnosno geofona, registruje talase koji su nastali u tačno određenom vreme-nu i odlikuju se zadatom frekvencijom.

U konkretnom slučaju Enija i Novateka, se-izmičkim istraživanjima biće obuhvaćena teritorija od oko 1200 km2 u dijelu blokova za koje su dobili koncesiju za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika.

Da li ovim i zvanično počinje faza istraži-vanja ugljovodonika u crnogorskom pod-morju i koji su naredni koraci, naravno u zavisnosti od rezultata istraživanja?

V. Dubljević: Faza istraživanja, tj njen prvi period, počela je samim potpisivanjem ugovora o koncesiji za istraživanje i proi-zvodnju ugljovodonika 2016. godine. To-kom ove dvije i po godine, od potpisivanja do danas, koncesionari su obavili različite pipremne radnje kao uvod u ono što će biti prva istražna bušenja. Sprovedena su bati-metrijska snimanja podmorja, uzorkovanje morskog dna, geofizičke studije, projekat 3D seizmičkih istraživanja i procjena uti-caja na životnu sredinu projekta seizmič-kih istraživanja.

Nakon završenog 3D seizmičkog istraži-vanja, u prvom istražnom periodu konce-sionari će, nakon obrade podataka sa sni-manja, izraditi projekat istražnih bušenja i izvršiti bušenje dvije istražne bušotine, na šta su se obavezali ugovorom o koncesiji za istraživanje i proizvodnju.

Da li je nastavak faze istraživanja bio uslo-vljen usvajanjem procjene uticaja na živo-tnu sredinu?

V. Dubljević: Procjena uticaja na životnu sredinu za projekat geofizičkih istraživanja je završena i usvojena od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine. Pro-cjena uticaja na životnu sredinu, odnosno njeno odobrenje od strane Agencije, bila je preduslov za početak istražnih radova.

Kakav je dogovor sklopljen sa kompanija-ma Eni i Novatek oko raspodjele prihoda?

V. Dubljević: Kada je riječ o prihodima koje će Crna Gora da ima od eventualne eksplo-atacije ugljovodonika iz podmorja, važno je istaći da je udio države u tim prihodima de-finisan Zakonom o istraživanju i proizvo-dnji ugljovodonika. Država će sav prihod od eksploatacije nafte ubirati kroz naknade za površinu i proizvodnju i porez koji iznosi 54%. U konačnom, procjena je da bi Državi, u zavisnosti od obima eksploatacije, pripa-lo između 62 i 68 odsto ukupnog neto profi-ta od tih aktivnosti.

Već je definisano da samo 15% od tog even-tualnog prihoda ide u državni budžet, a da se 85% ostavi generacijama koje dolaze,

kao investicioni fond. Da li je ovaj model osmišljen po ugledu na Norvešku, koja ubi-ra velike prihode od eksploatacije nafte i gasa?

V. Dubljević: Zakonski okvir kojim će biti definisan Fond je u pripremi i osnovna ideja je da se, ako dođe do generisanja pro-izvodnje ugljovodonika s obzirom na rizike koje geološka i geofizička ispitivanja nose sa sobom, eliminiše mogućnost da jedna generacija potroši značajno društveno bo-gatstvo.

Djelatnost eksploatacije tj. proizvodnje ugljovodonika ograničena je rezervama, stoga je namjera da se usmjeravanjem prihoda u fond vrši redistribucija prihoda od nafte i gasa, odnosno međugeneracij-ska preraspodjela prihoda od valorizacije tog prirodnog resursa. Negativno iskustvo iz prakse nekih država pokazalo je da je usmjeravanje u budžet svih prihoda po ovom osnovu dovelo do povećanja budžet-skih prihoda, prekomjerene potrošnje, ra-sta inflacije i u krajnjem, do nemogućnosti da se ekonomija vrati u normalu nakon što su potrošeni resursi. Jedan od najdjelotvor-nijih načina da se ovaj problem spriječi je štednja prihoda koji su rezultat iskorišća-vanja neobnovljivih resursa kroz mehani-zam poznat kao Fondovi suverenih država (sovereign wealth funds), čiji je cilj dugo-ročna štednja i investicije.

Norveška je primjer dobre prakse sa svojim Naftnim fondom. Fond, osim što ima funk-ciju štednje, kapitalizuje prihode ostvarene od korišćenja neobnovljivih resursa. Ukrat-ko, ideja je da se sredstva od poreza po osnovu eksploatacije ugljovodonika koja pripadaju Fondu nikad ne vraćaju u budžet, već bi budžet ostvario dio prihoda od inve-stiranja tog Fonda. Fond bi bio vlasništvo građana Crne Gore, kojim upravlja država na način i u skladu sa principima definisa-nim Zakonom,

Koncesionari su prema ugovoru dobili odo-brenje za bušenje dvije bušotine, jedna će biti duboka 6.500 m, a druga 2.000 m. Kad se planira formiranje prve bušotine?

V. Dubljević: Krajnji cilj seizmičkih istraži-vanja je precizno definisanje lokacije istra-žne bušotine čije će bušenje početi krajem 2019. ili početkom 2020. godine.

40


Banke ocjenjuju da je tokom drugog kvartala tražnja za kreditima porasla.

Manje loših kreditaBanke

Tokom septembra je zabilježen dalji pad nekvalitetnih kredi-ta, pa je učešće NPL-a sniženo na 6,7 odsto. Takođe je regi-strovan i pad prosječne ponderisane efektivne aktivne ka-

matne stope, koja je, na kraju septembra 2018. godine, iznosila 6,4 odsto, što je za 0,58 procentih poena niže u odnosu na septembar prethodne godine, saopšteno je nakon sjednice Savjeta Centralne banke Crne Gore.

Savjet je razmatrao i usvojio Izvještaj o rezultatima ankete o kre-ditnoj aktivnosti banaka za II kvartal 2018. godine. Radi se o novoj vrsti publikacije koju će Centralna banka Crne Gore ubuduće ob-javljivati redovno, na kvartalnom nivou, sa ciljem dobijanja uvida u ključne determinante ponude i tražnje za kreditima privrede i stanovništva.

-Rezultati ankete ukazuju da su tokom drugog kvartala 2018. godi-ne, prema ocjeni banaka, kreditni standardi za privredu i stanov-ništvo ublaženi. Banke očekuju ublažavanje standarda za mikro, mala i srednja preduzeća i stanovništvo i tokom narednog kvarta-la, dok kod kreditiranja velikih preduzeća očekuju blago pooštra-vanje kreditnih standarda - saopšteno je iz CBCG.

Prema njihovoj ocjeni na ublažavanje standarda za kreditiranje najviše je uticala konkurencija u bankarskom sektoru i veća spre-mnost na preuzimanje rizika.

-Kreditni uslovi za privredu i stanovništvo su u drugom kvartalu

povoljniji u odnosu na prethodni kvartal, posebno po osnovu nižih marži, provizija i naknada. Banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih uslova i u narednom kvartalu, osim u pogledu zahtjeva kolaterala pri kreditiranju privrede, gdje predviđaju pooštravanje. Banke ocjenjuju da je tokom drugog kvartala tražnja za kreditima privrede i stanovništva porasla - navode u CBCG.

Tražnja privrede bila je, kako napominju, vođena potrebom za fi-nansiranjem kapitalnih investicija, obrtnih sredstava i restruktu-riranjem postojećih dugova, dok su kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje potrebe za refinansiranjem postojećih dugova, kao i kupovina nepokretnosti i trajnih potrošnih dobara.

Konstatovano je da su aktivnosti Centralne banke sprovedene to-kom septembra 2018. godine realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada Centralne banke za te-kuću godinu.

- Prema konačnim podacima MONSTAT-a, realna stopa rasta BDP-a Crne Gore u 2017. godini iznosi 4,7 odsto, dok je prema preliminar-nim podacima u prvom i drugom kvartalu 2018. godine ostvaren rast od 4,5 odsto, odnosno 4,9 odsto u odnosu na isti period 2017. Konstatovano je da međunarodne institucije (Evropska komisija, MMF, Svjetska banka, EBRD i druge) prognoziraju rast crnogorskog BDP-a u 2018. godini i da se njihove projekcije kreću u rasponu od tri do 3,8 odsto - zaključuju u CBCG, prenosi CdM.

41


Prva solarna elektrana u Crnoj Gori izgrađena je Bandićima u Danilovgradu, i kako je planirano, tokom novembra bi te-balo da počne sa radom. Njena instalisana snaga je 416 kW,

a predviđena godišnja proizvodnja 568 MWh. Investitor je kompa-nija Invicta na čijim je krovovima završena je instalacija solarnih panela. Ovaj projekat, od početka izgradnje, do puštanja u rad kao i sva neophodna testiranja, uradio je njemački konzorcijum Jaha Solar.

- Elektrana će na godišnjem nivou proizvesti toliko struje koja može da pokrije potrebe 45 prosječnih porodičnih domova – re-kao je Radivoje Radovanović, regionalni dirketor prodaje i razvoja - predstavnik njemačkog konzorcijuma Jaha Solar.

Radovanović je, ukazujući na velike prednosti korišćenja solarne energije uporedio godišnju proizvodnju ove elektrane sa drugim energentima i izračunao da bi za 560 hiljda kWh energije, bilo po-trebno 46,89 hiljada galona benzina, ili 455,98 hiljada kilograma uglja, ili 491 hektar šume.

Druga solarna elekrana, bi trebalo da bude završena u decembru, a predviđeno je građenje brojnih sličnih objekata. Time bi značajno povećali korišćenje obnovljivih izvora i ostvarili brojne benefite.

- Druga elektrana u Martinićima imaće snagu 996 kW, a fotona-ponski krov će biti instaliran za kompaniju Eco Solar - rekao je Gazmend Haxholli, glavni izvršni director Jaha Solar.

On dodaje da je povrat investicija u solarne sisteme u Crnoj Gori od 5,5 do 6,5 godina u poređenju sa 10 godina u Nemačkoj.

Prema njegovim riječima sunčano zračenje u Crnoj Gori je 36-39% više nego u Njemačkoj.

- Na primjer, ako instalirate 1 kW PV solarne energije u podgorič-kom regionu dobija se oko 1530 kWh godišnje, dok ako to učinite

Prva solarna elektrana u Crnoj Gori bi, po planu, tokom novembra 2018. tebalo da otpočne rad.

Počinje rad prva solarna elektrana

Solarna energija

u Minhenu (region sa najvećim zračenjem u Njemačkoj), dobija se oko 1120kWh – kaže Haxholli.

Gazmend Haxholli kaže da je njemački konzorcijum je prije nešto više od godinu odlučio da jedan proizvodni kapacitet iz Njemačke preseli na Kosovo, okolina Prištine.

Ta fabrika će biti zadužena isključivo za sve solarne projekte na Balkanu, jer smatramo da će upravo u Crnoj Gori i okruženju u na-rednih godina biti ekspanzija korišćenja solarne energije.

Haxholli je objasnio i neke tehničke i korisne detalje u vezi sa korišćenjem ove energije. Prvo je potrebno da se potpiše ugovor o priključenju na mrežu i obave druge administrativne procedure kako bi bilo moguće instalirali PV solarne panele na krov ili zemlju i iskoristili tu energiju za sopstvene potrebe.

- Ako u bilo koje vrijeme ne koristite svu energiju koju proizvodi solarni sistem, ta struja će ići na mrežu i brojilo će je uračunati. Na kraju svakog mjeseca ova energija, koju ste vratili u mrežu, biće oduzeta od vašeg računa, od operatera mreže – pojasnio je Hax-holli.

On očekuje da će Jaha Solar u Crnoj Gori potpisati nove ugovore i dogovoriti brojna partnerstva u ovoj djelatnosti.

Haxholli saopštava da su proizvodi kompanije Jaha Solar do sada isporučeni u Evropi, i u Iranu. Napominje, takođe, da su Istočnoj Evropi trenutno vodeća kompanija na proizvodnim kapacitetima. Trenutno fabrika Jaha Solar ima preko 60 redovnih zaposlenih, a sertifikovana je za proizvodnju fotonaponskih panela, te prodaju i ugradnju fotonaponskih sistema.

Solarna energija postaje sve popularnija i sve jeftinija, a relevantne institucije procjenjuju se da će za manje od deset godina njena ci-jena biti niža od energije koja se dobija iz uglja.

42


Obezbjeđivanje kvalitetnog kadra privredi

Prioriteti Zavoda za zapošljavanje

43


"Glasnik" će u narednim brojevima objavljivati tekstove Zavoda za zapošljavanje o aktivnostima, odnosno programima ove institucije, u cilju što obuhvatnijeg informisanja poslovne zajednice naše zemlje i lica koja traže posao.

Zavod za zapošljavanje je centralna institucija na tržištu rada Crne Gore koja objedinjuje cjelokupnu ponudu i tražnju. Mi-sija javne službe za zapošljavanje je uspješno posredovanje

na tržištu rada kroz unapređenje kvaliteta, besplatnih, usluga ko-risnicima.

Osnovni cilj Zavoda je da nezaposlenim licima pomogne da se što prije i što spremnije uključe u svijet rada, a da se istovremeno po-slodavcima ponudi prava osoba za izazove na koje nailaze u poslo-vanju. Ne treba očekivati da će aktivnostima Zavoda nezaposle-nost biti u potpunosti riješena, jer to zavisi od mnogo faktora. Ipak, kao organizovana institucija na tržištu rada, Zavod kontinuiranim praćenjem i prepoznavanjem društvenih i privrednih kretanja značajno doprinosi unapređivanju efikasnosti tržišta rada u zado-voljavanju aktuelnih i očekivanih potreba za kadrovima.

Kao institucija koja planira i implementira politike zapošljavanja, gradeći profesionalan, proaktivan i otvoren odnos sa klijentima, Zavod je prepoznat kao ustanova uporediva sa javnim službama za zapošljavanje u Evropi.

Zavod za zapošljavanje sprovodi zacrtane politike Vlade i resor-nog ministarstva u oblasti aktivnih politika zapošljavanja i prema svim izazovima se odnosi krajnje odgovorno i, u skladu sa mo-gućnostima, utiče na njihovo rješavanje.

Izazovi promjenjivog tržišta rada, čiji su glavni akteri obrazovanje i privreda, pokretač su i uslov stalnih promjena u funkcionisanju Zavoda. Od upisne politike i kvaliteta obrazovnog sistema zavisi kakvu ponudu kadrova imamo, dok s druge strane od privrede za-visi tražnja.

Crnogorsko tržište rada karakterišu brojne specifičnosti. Osnovna karakteristika tržišta rada je strukturna neusklađenost odnosno u ponudi se nalaze zanimanja za kojima ne postoji tražnja, dok nema zanimanja za kojima je ona izražena. Prisutan je i deficit kvaliteta, regionalna neusklađenost te značajno zapošljavanje stranaca.

Različiti su modeli obuka i usavršavanja nezaposlenih lica defini-sani Zakonom o zapošljavanju kroz mjere Aktivne politike zapo-šljavanja. Aktivne mjere koje se odnose na obuke, stručne obuke i ostale programe usavršavanja su: obrazovanje i osposobljavanja odraslih, osposobljavanje za samostalan rad i osposobljavanje za rad kod poslodavca. Svi programi imaju za cilj da nezaposle-ni steknu nova znanja i vještine tražene na tržištu rada dok po-slodavcima pružaju mogućnost da dobiju kvalitetnog radnika, sa upotrebljivim znanjem. U kojoj mjeri se i za koliko učesnika re-alizuju ti programe zavisi, prije svega, od raspoloživih sredstava. Zavod je ove godine raspolagao sa 4,6 miliona eura za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja. Tim sredstvima omogućena je realizacija i novih aktivacionih mjera, prioritetno namijenjenih nezaposlenim ženama, dugoročno nezaposlenim i mladim licima. Zavod kreira i realizuje programe adekvatne potrebama nezapo-slenih lica sa jedne i potrebama poslodavaca sa druge strane. Na ovaj način nezaposlena lica usvajaju znanja, vještine i kompeten-cije koje ih čine konkurentnijim na tržištu rada, a poslodavci obez-bijeđuju adekvatne radnike.

Zavod, kao savremena berza rada, realizuje program za kontinu-irano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori (Inovirani program samozapošljavanja) kojim odobrava kreditna sredstva po povoljnim uslovima za realizaciju biznis ideja koje u sebi sadrže novo zapošljavanje. Cilj Programa je nadopunjavanje privredne strukture i stvaranje ekonomski povoljnog ambijenta čime se omogućava otvaranje i razvoj uspješnih, ekonomski efika-snih i perspektivnih malih i srednjih preduzeća koja će dugoročno obezbjeđivati otvaranje novih radnih mjesta. Za kreditna sredstva, putem ovog Programa, mogu konkurisati: nezaposlena lica sa evi-dencije Zavoda, mala preduzeća, preduzetnici koji su registrovani u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Ovaj program je od 2008. značajno inoviran i obuhvata ne samo finansijsku pomoć, već i edukaciju koja joj prethodi, savjetodavne usluge i stalnu eva-luaciju od strane regionalnih komisija.

Zavod za zapošljavanje se sa posebnim senzibilitetom odnosi pre-ma osobama sa invaliditetom. Cilj svih programa, namijenjenih toj kategoriji građana, je da omogući njihovo dugoročno zapošljava-nje kako bi imali samostalan i dostojanstven život. Obaveza Zavo-da je da najmanje jednom godišnje objavi javni poziv za finansira-nje projekata zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Za finansiranje projekata koji doprinose unapređenju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanju lica sa invaliditetom do sada je usmjereno devet miliona eura iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljava-nje lica sa invaliditetom. U ovoj godini, Zavod je objavio dva javna poziva, vrijedna tri miliona eura. Finansirano je 56 projekata koji će doprinijeti unaprijeđenju profesionalne rehabilitacije i zapo-šljavanja osoba sa invaliditetom, što je ujedno i osnovni cilj dodjele bespovratnih sredstava putem grant šema.

Da bi ostvario postavljene ciljeve, Zavod gradi partnerstva s poslo-davcima, nevladinim sektorom i drugim akterima na tržištu rada. Ipak su najvrijedniji resurs Zavoda zaposleni. Njihovo znanje, pro-fesionalnost i kreativnost, s jedne strane te dobra organizacija, fle-ksibilnost i kontinuirano uvođenje novih načina rada i programa s druge, čine Zavod pouzdanim partnerom na tržištu rada Crne Gore. Kontinuirano njegovanje dobrih odnosa sa poslodavcima je-dan je od naših zadataka. Bez njih, kao ključnih aktera na tržištu rada, nema zapošljavanja. Poslodavci su "kupci" naših "proizvoda", te Zavod svoje programe i aktivnosti mora prilagođavati njihovim potrebama i željama.

Velika pažnja poklanja se i promociji sveživotnog učenja odnosno konceptu stalnog, permanentnog obrazovanja i usvajanja novih znanja, koji je uslovljen tehničko-tehnološkim razvojem. Jer samo onaj radnik koji je spreman da se stalno obrazuje biće konkuren-tan na tržišu rada i uspješno će obavljati svoje poslove.

Pogrešna je percepcija u javnosti – Zavod ne zapošljava, već po-sreduje u zapošljavanju. Zapošljava samo u svojoj službi, i to po pravilima koja važe za ostale državne organe. Što se ostalog za-pošljavanja tiče - sve ide mimo Zavoda i zavisi isključivo od volje poslodavca koji traži radnu snagu. Na kraju, Zavod će ostati mje-sto gdje se oglašavaju slobodna radna mjesta, gdje se nezaposleni animiraju i uključuju u programe, gdje se povezuju oni koji traže posao i oni kojima radnik treba.

44


Vrijeme je slava, praznika i porodičnih okuplja-nja. Crnogorci su poznati po gostoprimstvu pa srdačno, raširenih ruku i bogatom trpezom,

dočekuju porodicu i prijatelje. A na trpezi, zna se, najbolje je – domaće.

Priroda je izdašno podarila, a crnogorski domaćini su njene plodove, tradicionalnim umijećem, pretvo-rili u izvrsni kvalitet, bogatog ukusa i mirisa. Naši proizvodi su na dobrom glasu i sve više otvaraju ši-roke puteve na inostranom tržištu, iako se u vreme-nu globalizacije za svakog potrošača bore sa mnogo-brojnim svjetskim brendovima.

Ali, paradoks je da domaća hrana tek treba da osvoji domaći teren. Da nam bude prvi izbor kada kupuje-mo u supermarketu. Drugim riječima, potrebno je da nam naše pređe u naviku. I to ne samo na porodičnoj trpezi, već i kada dočekujemo turiste kojih je svake godine sve više.

Turisti ne traže u Crnoj Gori specijalitete zemalja iz kojih dolaze, već naše gastronomske dragulje koji će ih sjećati na lijepe trenutke "između planina i mora". A ti trenuci mogu biti najljepše obojeni rumenilom vina sa Ćemovskog polja i pršute ispod Njeguša, zla-tom piva podno Trebjese i meda s netaknutih livada, bjelinom mlijeka sa planinskih pašnjaka, te čistom vodom gorskih izvora.

Domaći ukus je najbolji suvenir. Drugim riječima, domaća hrana je moćno obilježje i promoter naše turističke destinacije, sve vrijedniji i profitabilniji dio ukupne crnogorske baštine i tradicionalnih vri-jednosti. Plasman domaćih proizvoda kroz turizam predstavlja izvoz na kućnom pragu, čije potencijale treba koristiti u što većoj mjeri.

Domaći ukus - najbolji suvenir

Kupujmo domaće

Hrana je moćno obilježje i promoter naše turističke destinacije, sve vrijedniji i profitabilniji dio ukupne crnogorske baštine i tradicionalnih vrijednosti.

45


Kupujmo domaće

Privredna komora je 2009. godi-ne započela projekat "Dobro iz Crne Gore", sa ciljem da se prepo-znaju, izdvoje i označe kvalitetni crnogorski proizvodi. Projekat doprinosi povećanju povjerenja potrošača u kvalitet domaćih pro-izvoda, rastu domaće proizvodnje i potrošnje.

Projekat "Kupujmo domaće" je nova dimenzija dugogodišnjeg zalaganja Komore za poboljšanje konkurentnosti crnogorskih pre-duzeća, što se, prije svega, postiže jačanjem njihove tržišne pozicije. Zadatak ovog projekta je težak – promijeniti kupovne navike po-trošača, kako bi domaći proizvodi dobili mjesto koje zaslužuju kva-litetom, bezbjednošću, svježinom, ukusom i mirisom, ali i zbog efe-kata po ukupnu privredu. Na tom značajnom poslu partneri Komo-re su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo ekonomije i trgovinski lanci.

Kupovinom domaćih proizvoda jača se domaća ekonomija, čuva-ju postojeća i otvaraju nova radna mjesta. Obezbjeđuje se više nov-ca za plate, penzije, obrazovanje zdravstvo, kulturu, sport i brigu o onima kojima je potrebna. Podiže se životni standard svakog građa-nina.

Slična aktivnost postoji u EU i zemljama našeg regiona, koje na ovaj način pozivaju građane da ljubav prema domovini pokažu djelima – kupovinom domaćih proizvoda.

Zaključak je da domaći proizvodi zaslužuju da budu na našim trpe-zama, te budu najbolji dio turistič-ke ponude po kojoj će Crna Gora biti prepoznatljiva destinacija.

Ulaganje u budućnost novih ge-neracija je zajednički cilj svih nas. Zato je izbor lak – kupujmo domaće za dobro nas i naših poto-maka!

46


Zeleni turizam je naša opcija

Gani Resulbegović, vlasnik hotela "Palata Venezia" u Ulcinju

47


Svi društveno odgovorni hotelijeri i ugostitelji treba da razvijaju zeleni turizam zbog ogromnih ekonomskih i ekoloških benefita.

Gani Resulbegović, vlasnik hotela "Palata Venezia" podsjeća da je ovaj hotel prvi u Ulcinju dobio međuna-

rodni sertifikat Ekološki znak Evropske unije "Eco Label".

- To znači da naš hotel vodi najveću brigu o životnoj sredini na svom području kroz ekološki koncept rada, gdje štedimo ener-giju i vodu, brinemo o očuvanju životne sredine, radimo na promociji održivog sao-braćaja, realizujemo aktivnosti na redukciji stvaranja otpada, a istovremeno i na sma-njenju poslovnih troškova. Prepoznati smo i kao prvi hotel na Balkanu koji je na svom krovu postavio posebno izgrađene "boks" kutije za rijetke vrste ptica pa smo hotel "Birds friendly" - kaže Resulbegović.

Glasnik: Vaš hotel je prepoznat po inovativ-nIm, investicionim idejama, koji doprinose ublažavanju efekta klimatskih promjena u turizmu. Zato ste u okviru projekta "Razvoj niskokarbonskog turizma u Croj Gori" dobi-li finansijsku podršku, kroz javni poziv, za nabavku električnog vozila i solarni sistem - toplotna pumpa. Šta ovakav projekat zna-či za turističke kompanije?

G. Resulbegović: Informacija o projektu "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori" je plasirana, što se naše kompani-je tiče, u pravo vrijeme. Zašto? Naime, mi smo, kao društveno odgovorna kompani-ja, interno već razmatrali mogućnosti da individualno primjenimo i zaokružimo ovaj projekat, zato nam je javni poziv za apliciranje u okviru projekta dobrodošao. Projekat nam je u mnogome pomogao jer smo osim finansijske podrške od nosioca projekta dobili tehničku pomoć pri izra-di procjena i analiza koje su polazište za odabir adekvatnih sistema u procesu rada, mogućnost dodatne podrške za energetski efikasno poslovanje i saradnju sa finansij-skim institucijama, što zasigurno, da smo individualno krenuli sa realizacijom, ne bi rezultiralo izuzetno dobrim efektima jer smo istovremeno dobili mogućnost da rea-lizujemo dva projekta ovakve vrste.

Glasnik: Koliko podrška, u okviru ovog pro-jekata, koji realizuju UNDP, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Privredna ko-mora Crne Gore, uz donatstvo Globalnog fonda zaštite životne sredine, pomaže po-slovnom razvoju Vaše kompanije?

G. Resulbegović: Podrška u okviru oba re-alizovana projekta se pozitivno reflektuje na obavljanje djelatnosti, shodno našim pretpostavkama zbog kojih smo se i odlu-čili da krenemo sa aplikacijom i učešćem

48


u projektu.

Nabavka ekološkog električnog vozila je bila veoma važna karika za pospješivanje plasmana na tržištu, čime smo, osim što smo do-prinjeli smanjenju negativnih efekata i zagađenja životne sredine, umnogome uticali na bolju konkurentnost na trzištu gdje je pro-jekat bio izuzetno prihvaćen od strane naših klijenata i partnera. Kada nijesmo imali ekološko električno vozilo zbog loše putne in-frastrukture – jer se hotel "Palata Venezia" nalazi u jezgru Starog ulcinjskog grada, naši partneri su bili primorani da klijente upuću-ju kod nas u manjem broju, nego što je to slučaj sada. Sada smo kod partnera prepoznati kao jedini inovativni (pionir) partner u našoj opštini koji kontinuirano radi na povećanju komfora za klijente i podizanju kvaliteta usluga koje pružamo gostima.

Uvođenje solarnih sistema za grijanje vode u hotelu "Palata Ve-nezia" je bilo neminovno s obzirom na činjenicu da u toku ljeta Ulcinj ima najviše sunčanih sati – 11 časova dnevno. Ovaj projekat, kao i slični, bio je u fokusu kompanije tokom cjelokupnog tehno-loškog razvoja. Primjena solarnih panela za grijanje vode je dala pozitivne rezultate kako s aspekta ekološke opravdanosti, tako i finansijskih rezultata.

Glasnik: U skladu sa svjetskim trendovima zeleni turizam dobija sve vaznije mjesto. Koliko Vaša je kompanija posvećena tim tren-dovima?

G. Resulbegović: Svaka društveno odgovorna kompanija u Crnoj Gori treba da stremi primjeni i razvoju zelenog turizma jer su nje-gov značaj i opravdanost ogromni. Turizam je djelatnost koja je potpuno nezamisljiva i osuđena na propast bez očuvanja životne sredine i implementacije novih trendova koji ce uticati na revitali-zaciju narušenih prirodnih resursa. Naša kompanija je veoma po-svećena ovakvim trendovima, a to pokazujemo i uključivanjem u sve projekte ovakve i slične vrste. Ovo nije jedini "zeleni" projekat u kojem smo uzeli učešće i radili na sebi i životnoj sredini u kojoj djelujemo.

Glasnik: Jeste li zadovoljnji saradnjom sa institucijama koje rea-lizuju pomenuti projekat, sa akcentom na Privrednu Komoru Crne Gore?

G. Resulbegović: Izuzetno sam zadovoljan saradnjom sa svim in-stitucijama, a pogotovo Privrednom komorom Crne Gore. Ova po-slovna asocijacija, preko različitih projekata, pomaže prirednim subjektima. Takođe, Komora kontinuirano radi na unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, pospješivanju komunikacije privrednika i institucija sistema, te boljoj pozicioniranosti privre-dnika u odnosu na institucije sistema .

Glasnik: Da li biste naveli neke aktivnosti koje realizujete ili ste, pak realizovali na polju "zelenog turizma"?

G. Resulbegović: Naša kompanija realizovala je do sada i učestvo-vala u nekoliko projekata "zelenog turizma".

Hotel "Palata Venezia" je deseti u Crnoj Gori, a prvi u Ulcinju, koji je dobio međunarodni sertifikat Ekološki znak Evropske unije "Eco Label". Šta to znači? Pa znači da smo objekat koji vodi najveću bri-gu o životnoj sredini na svom području kroz ekološki koncept rada gdje štedimo energiju i vodu, brinemo o očuvanju životne sredi-ne, promovišemo održivi saobraćaj, radimo na redukciji stvaranja otpada, kao i na smanjenju troškova.

Naša kompanija je takođe jedina u našoj opštini koja je realizo-vala projekat i primjenjuje "Čistiju proizvodnju". Projekat "Čistija

proizvodnja" je iniciran od strane Privredne komore Crne Gore u saradnji sa organizacijom UNIDO.

U sferi ornitologije, više od 16 godina prepoznati smo kao prvi ho-tel koji je na svom krovu postavio posebno izgrađene "boks" kutije za rijetke vrste ptica (ciopa). Smatramo da smo prvi hotel "Birds friendly" na Balkanu. Kompanija već dugi niz godina daje dopri-nos na promociji ulcinjske solane kao bitnog staništa ptica koja je započeta od strane Martin Schneider Jacoby-a. Partneri koji kori-ste naše usluge u sferi "zelenog turizma" su: Euronatur Foundation GmbH, Birdlife International, RB Reise Beratung GmbH, Kneisel Touristik GmbH, Aliaxis utilities & industry GmbH, Egeplast Inter-national GmbH, kao i niz domaćih institucija i organizacija.

S obzirom da smo dugogodisnji zakupci Male plaže, kontinurirano vodimo brigu o njenom održavanju tj. čišćenju plaža, mora i pod-morja.

Glasnik: Kakve poslovne rezultate očekujete u ovoj godini kad je riječ o Vasoj kompaniji? Da li ste zadovoljni turističkom sezonom, s aspekta poslovanja hotela "Palata Venezia"?

G. Resulbegović: S obzirom na sve ono što se uradilo da rezultati budu što bolji, i na ono što je već realizovano u sferi poslovanja, očekujem i znam da će rezultati biti pozitivni i u skladu sa posta-vljenim procjenama. Poslovanje hotela "Palata Venezia" godinama ide uzlaznom putanjom, jer sebi uvijek postavljamo sve više kri-terijume koje uspješno dosežemo i time utičemo na efikasnost i efektivnost poslovanja.

Glasnik: Sta možete reci o turističkoj privredi Ulcinja?

G. Resulbegović: Turistička privreda grada Ulcinja se, napokon, po-čela intenzivnije razvijati.

Turistički subjekti uviđaju da moraju dosta raditi u oblastima edu-kacije i primjene savremenih trednova poslovanja koji diktiraju i povećanje standarda u kvalitetu pruženih usluga. Tu su i neopho-dne promocije u elektronskim i drugom medijima kao i učešća na sajmovima turizma.

Još mnogo toga se treba uraditi u turističkoj privredi Ulcinja jer je veoma nekoordinisana. Osim toga brojni su faktori koji loše utiču na turističku privredu našeg grada kao npr: problem nedostatka parkinga, loša saobraćajna infrastuktura, problem sa komunalnim otpadom, buka, obustave vode tokom ljetnje sezone...

Glasnik: Turistička sezona 2018 godine – njene osnovne karakte-ristike iz Vašeg ugla.

G. Resulbegović: Pa iz mog ugla turistička sezona 2018. je bila do-bra, međutim i dalje smatram da ona isuviše kratko traje. Zato je potrebno preduzeti sve potrebne mjere kako bi sezona prije počela, a kasnije se završila, što bi turističkim poslenicima donijelo veće prihode. Ova sezona je pokazala da se sve više mijenja struktura inostranih turista, koji dolaze sa različitih tržišta što definitivno znači da postajemo atraktivna destinacija.

Glasnik: Šta je potrebno uraditi kako bi učinci turističke privrede Crne Gore bili veći?

G. Resulbegović: Pa, da bi učinci bili veći neophodno je da zaje-dničkim naporima država i turistički poslenici rade na elimini-sanju dugogodišnjih problema nelojalne konkurencije i sive eko-nomije. Neophodno je dalje unapređenje poslovnog ambijenta, te pojednostavljenje i skraćenje birokratskih procedura u pribavlja-nju dokumentacije za obavljanje turističke djelatnosti...

49


We opt forgreen tourism

Gani Resulbegović, owner of "Palata Venezia" hotel in Ulcinj

50


All socially responsible hotel and restaurant operators need to base a company’s development on green tourism due to its enormous importance.

Gani Resulbegović, the owner of "Palata Venezia" reminds us that this is the first hotel in Ulcinj, which was awarded the international ecological certificate of the European Union

"Eco Label".

- This means that our hotel takes the highest care for the enviro-nment in the area through the ecological concept of work, which saves energy and water. We protect the environment, work on pro-motion of sustainable transport, carry out activities aimed at redu-cing the waste production and at the same time cutting business costs. We are recognized as the first hotel in the Balkans, which has put a specially built "boxes" for rare bird species on its roof. Therefore, it is "Birds friendly" hotel - says Resulbegović.

Glasnik: Your hotel has been recognized for innovative, invest-ment ideas, which contribute to mitigating the effects of climate changes in tourism. Therefore, within the project "Towards Carbon Neutral Tourism in Montenegro", through a public call, you rece-ived financial support for the purchase of an electric vehicle and solar system - heat pump. What does this project mean for tourism companies?

G. Resulbegović: From the perspective of our company, informa-tion on the project "Towards Carbon Neutral Tourism in Montene-gro" was presented at the right time. Namely, as a socially respon-sible company, we have already discussed the possibility to apply and complete this project, so a public call for application in the project was more than welcome. The project has greatly helped us, because in addition to the financial support, the project holder has provided us with the technical assistance in the preparation of evaluation and analysis which are the starting points for selection of adequate systems in the work process. We also got the opportu-nity to have additional support for energy-efficient operations and cooperation with financial institutions. If we started with the im-plementation by ourselves, it would not result in extremely good effects. In this way we got the opportunity to implement two pro-jects of this kind at the same time.

Glasnik: To what extent has the support, within the project imple-mented by UNDP, the Ministry of Sustainable Development and Tourism, the Chamber of Economy of Montenegro, with donations of the Global Environmental Protection Fund, helped the business development of your company?

G. Resulbegović: Support under both projects has positively reflec-ted on the performance of activities, according to our assumptions due to which we decided to apply for and take part in the project.

Purchasing ecological electric vehicles has been very important part for promoting our offer in the market, which, besides provi-ding a contribution to reducing the adverse effects and enviro-nmental pollution, greatly affected the improved competitiveness in a market, where the project was accepted by our customers and partners.

Without ecological electric vehicle due to poor road infrastructure - as the hotel "Palata Venezia" is located in the Old Town of Ulcinj, our partners were forced to send few clients to us. Now our par-

tners recognized us as the only innovative (pioneer) partner in our community, who is continually working to increase comfort for customers and raise the service quality provided to guests.

The introduction of solar water heating systems in "Palata Vene-zia" hotel was inevitable due to the fact that during the summer Ulcinj has the most sunshine hours - 11 per day. This project, as well as the similar ones, was the focus of the company during the entire technological development. The use of solar water heating panels has produced positive effects both in terms of environmen-tal feasibility and financial results.

Glasnik: In line with global trends green tourism is becoming inc-reasingly important. To what extent has your company been dedi-cated to these trends?

G. Resulbegović: Every socially responsible company in Montene-gro should strive to apply and develop green tourism, due to its enormous importance and justification. Tourism is an industry which is completely unimaginable and doomed to failure without the preservation of the environment and implementation of new trends, which will affect the revitalization of degraded natural re-sources.

Our company is very committed to these trends, which is demon-strated through the involvement in all projects of these and simi-lar types.

This is not the only "green" project we participate in and with whi-ch we improved ourselves and the environment we operate in.

Glasnik: Are you satisfied with the cooperation with the instituti-ons implementing this project, especially the Chamber of Econo-my of Montenegro?

G. Resulbegović: I am extremely satisfied with the cooperation with all institutions, especially the Chamber of Economy of Mon-tenegro. This business association, through various projects, he-lps business entities. The Chamber also continuously works on improving the business environment in Montenegro, facilitating communication between businesses and state institutions and better positioning of business community in relation to the state institutions.

Glasnik: Would you mention some activities, which you have rea-lized in the field of "green tourism"?

G. Resulbegović: So far our company has implemented and parti-cipated in several projects of "green tourism". "Palata Venezia" is the tenth hotel in Montenegro and the first one in Ulcinj, which has received international ecological certificate of the European Union "Eco Label". This implies that our hotel takes the greatest care for the environment through the ecological concept of work in which we save energy and water, protect the environment, pro-mote sustainable transport, work on the reduction of waste pro-duction as well as reduction of costs. Our company is also the only one in Ulcinj which implemented and applied the "Cleaner Production", the project initiated by the Chamber of Economy of Montenegro in cooperation with UNIDO.

51


In the field of ornithology, we have been recognized for more than 16 years as the first hotel which put a specially built "boxes" for rare bird species (swifts) on the roof. We believe that this is the first "Birds friendly" hotel in the Balkans. For many years the company contributes to the promotion of Ulcinj Salina as an important bird habitat, which was started by Martin Schneider Jacoby. Partners who use our services in the field of "green tourism" are Eurona-tur Foundation GmbH, Birdlife International, RB Reise Beratung GmbH, Kneisel Touristik GmbH, Aliaxis utilities & industry GmbH, Egeplast International GmbH, as well as a range of local institu-tions and organizations. Having been long-time tenants of Mala plaža, we continuously take care of its maintenance i.e. cleaning the beaches, sea and offshore zone.

Glasnik: What business results do you expect this year when it co-mes to your company? Are you satisfied with tourist season with respect to the business of "Palata Venezia" hotel?

G. Resulbegović: Given everything that has been done in order to achieve the better results and in the sphere of business operations, I expect and know that the results will be positive and in line with the estimates. Business operation of "Palata Venezia" hotel has an upward trend year by year, as we always set more and more crite-ria, which we meet successfully and thus influence the efficiency and effectiveness of operations.

Glasnik: What can you say about the tourism of Ulcinj?

G. Resulbegović: Finally, the tourism industry of Ulcinj started to develop more intensively. Tourism operators recognize that they

have a lot of work in the field of education and the application of modern business trends, which affects the increase of standards of the service quality. It is necessary to make promotion in electro-nic and other media and take part in tourism fairs.

There is a lot of work to be done in the tourism industry of Ulcinj, because it is pretty uncoordinated. Moreover, there are numerous factors, which have adverse effects on the tourism industry of our city, such as: a lack of parking, poor transport infrastructure, the problem with municipal waste, noise, water suspension during the summer season.

Glasnik: What is your opinion of the tourist season 2018?

G. Resulbegović: Well, from my point of view tourist season in 2018 was good, but I still think it is too short. Therefore, it is necessary to take all necessary measures in order to start the season earlier and end it later, which would result in the higher revenues of tourism workers. This season has proved that structure of foreign tourists, who come from different countries, is increasingly changing, whi-ch means that Montenegro is becoming an attractive destination.

Glasnik: What should be done in order to increase the effects of the tourism industry of Montenegro?

G. Resulbegović: Well, in order to achieve greater effects, the Go-vernment and tourism entities need to join hand and work on the elimination of long-standing problems of unfair competition and the informal economy. It is necessary to further improve the bu-siness environment and simplify and reduce the bureaucracy in obtaining documentation for conducting tourism activities...

52


Regionvijesti

Raičković ponovo na čelu menadžera jugoistočne Evrope

Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković ponovo je izabran za lidera Asocijacije menadžera Jugoistoč-ne Evrope na Skupštini koja je održana u Zagrebu.

"Izbor Raičkovića na čelnu funkciju i podr-ška svih organizacija osnivača, predstavlja veliko priznanje Asocijaciji menadžera Crne Gore, njenom rukovodstvu i članstvu za napore koje čine u povezivanju i jačanju poslovne saradnje na ovim prostorima", navodi se u saopštenju.

Izbor Raičkovića jednoglasno su podržale organizacije menadžera iz Hrvatske, Srbi-je, Makedonije i Bosne i Hercegovine, koje su, pored crnogorske Asocijacije, osnivači AMSEE.

"Skupština Asocijacije menadžera Jugoi-stočne Evrope donijela je i odluku o izboru članova predsjedništva u čiji sastav su, po-red novoizabranog predsjednika, ušli: Stan-ka Pejanović - Srbija (SAM), Esad Čolaković i Branimir Mulidža - Hrvatska (CROMA), Maja Ristova i Zoran Vitanov - Makedonija (MAM) i Vladimir Subotić - Bosna i Herce-govina (AMBIH)", saopšteno je iz Asocijaci-je menadžera Crne Gore.

Za generalnog sekretara izabrana je Anđe-la Radosavović, izvršna direktorica Asoci-jacije menadžera Crne Gore.

"U cilju snaženja zajedničke regionalne or-ganizacije, donijeta je i odluka o formiranju Upravnog odbora u čiji sastav će ući naje-minentniji predstavnici biznisa iz čitavog regiona, na predllog organizacija članica. Svaka organizacija članica će imati mo-gućnost da predloži po pet članova UO", zaključeno je u saopštenju.

Turski tok ide i kroz Srbiju

Ruska kompanija "Gasprom" donijela je od-luku da gasovod "Turski tok" nastavi svo-ju trasu kroz Bugarsku, Srbiju, Mađarsku i Slovačku. U tim zemljama su obavljene sve

iznosa otvoren posebni račun u Ministar-stvu finansija. Tamo čeka na uspostavlja-nje nezavisnog demografskog rezervnog fonda u koji će se preoblikovati KAD (Kapi-talska družba).

Državni dug je na kraju prošle godine iz-nosio 31,8 milijardi eura, no zbog ekonom-skog rasta koji Slovenija bilježi posljednjih godina, pada njegov udio u BDP-u. Na kraju prošle godine taj je udio iznosio 74,1 posto BDP-a, prenosi Bankar.

Sarajevska Aura postaje Lucky Strike

Poznati brend cigareta Fabrike duhana Sarajevo – Aura, uskoro postaje dio Lucky Strike porodice.

Tako će, na primjer, Aura Gold uskoro po-stati Lucky Strike Flow Filter. Ove cigare-te će, dakle, nastaviti da izlaze pod novim nazivom, odnosno brendom, navodi Oslo-bođenje.

Lucky Strike je svjetski poznati brend u vlasništvu British American Tobaccoa (BAT), koji je preuzeo vlasništvo i nad bren-dovima Fabrike duhana Sarajevo.

Inače, na paklicama Aure Gold koje se ovih dana mogu kupiti u Sarajevu piše da su proizvedene u Rumuniji, a da je uvoznik za BiH kompanija TDR d.o.o. Sarajevo.

Podsjetimo da je slična sudbina ranije za-desila brendove Tvornice duhana Rovinj nakon što ih je preuzeo BAT, pa je, napri-mjer, Ronhill postao Dunhill.

Podsjetimo da su BiH mediji nedavno pisali o tome da BAT, koji ima sve manje proihode od prodaje, izmješta proizvodnju brendova FDS-a iz BiH.

U BAT-u priznaju kako su gubici na tržištu

pripremne procedure za taj posao, piše ru-ski list "Komersant".

Kako se navodi, prve isporuke gasa u Bu-garsku i Srbiju počeće 2020. godine, do Mađarske će ruski gas stići samo godinu dana kasnije, što će omogućiti ruskoj kom-paniji da do 2022. godine u potpunosti obu-stavi isporuku "plavog energenta" preko Ukrajine.

"Komersant" ukazuje da je to takoreći "Juž-ni tok" koji je Evropska unija obustavila još 2014. godine pod pritiskom SAD.

Kako se ocijenjuje, ovog puta će biti dra-stično komplikovanije uticati na to da se projekat obustavi, jer "Gasprom" u potpuno-sti poštuje zakone Evropske unije, prenosi Sputnik.

Iako je Grčka takođe u planu da se priključi tom gasovodu, kako ocjenjuje "Komersant", još nije najjasnije kako će to izgledati.

Pretpostavlja se da će se Grčka spojiti na taj krak preko Bugarske ili će azerbejdžan-ski gas zamijeniti ruskim gasom nakon što bude završena izgradnja gasovoda "TAP", što je takođe planirano za 2020. godinu.

Od privatizacije zaradila milijardu eura

Slovenija je u proteklih šest godina od pri-vatizacije prihodovala oko milijardu eura. Veći dio tog iznosa predstavlja nedavna prodaja većinskog udjela u NLB-u, a među boljim godinama bile su 2014. i 2016. kad je prodano nekoliko većih kompanija. Među ostalima, tada su prodani Helios, Aerodrom Ljubljana, Cimos i Nova kreditna banka Maribor.

Upotreba novca od privatizacije precizno je uređena zakonom. Sve do aprila 2014. kad je stupio na snagu zakon o Slovenačkom državnom holdingu, kupoprodajni iznosi su se u cijelosti izdvajali za otplatu duga. Otad se 90 posto kupoprodajnih iznosa sli-va u državni budžet i raspodjeljuje za otpla-tu dugova u skladu sa zakonom o javnim finansijama, dok je za preostalih 10 posto

53


ogromni te da su bili prinuđeni smanji-ti proizvodnju u BiH. Zbog crnog tržišta, odnosno nelegalne konkurencije koja je najizraženija u BiH i na koju otpada oko 50 posto tržišta, ali i Zakona o akcizama, ranije su kazali da stanje nije nimalo opti-mistično.

"Tikveš" kupuje francusku vinariju

Makedonska vinarija "Tikveš" u završnom je postupku kupovine francuske vinarije "Chateau de Gourdon" na obali rijeke Kot di Ron.

Potvrdio je to i predsjednik Upravnog odbo-ra makedonske vinarije Svetozar Janevski na Festivalu mladog vina u Kavadarcima.

Riječ je o porodičnom imanju na kojem će vinarija "Tikveš" obnoviti vinograde i foku-sirati se na proizvodnju vrhunskih vina te otvoriti luksuzni restoran u dvorcu.

Ovo je izuzetno važan korak kao dio ra-zvojne strategije najveće vinarije u regionu koja jača međunarodne pozicije kao proi-zvođač premium vina, prenosi SEEbiz.eu.

"Tikveš" je prva vinarija iz regiona koja je kupila jednu francusku vinariju i jedna od rijetkih kompanija sa Balkana koja investi-ra i širi se na strana tržišta", istakao je Ja-nevski, Biznis.ba.

Pada industrijska proizvodnja u Hrvatskoj

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u sep-tembru je pala za 2,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najveći pad na godišnjem nivou od januara 2015. i već de-veti pad u posljednjih 11 mjeseci.

Prema objavljenim podacima Državnog za-voda za statistiku (DZS), industrijska je pro-izvodnja u septembru skliznula za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec što predsta-vlja ubrzanje pada na godišnjem nivou, s obzirom na to da je u avgustu skliznula 1,1 posto. To je ujedno i najveći pad od januara

2015., kada je skliznula 4,3 posto, prenose hrvatski mediji.

-Uz stope pada i na mjesečnom i na godi-šnjem nivou, obim industrijske proizvo-dnje nastavio je, treći mjesec za redom, da bilježi negativne godišnje stope - navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvještaj DZS-a.

Analitičari RBA navode da prerađivačka industrija, s udjelom od oko 80 posto u uku-pnoj proizvodnji, nastavlja s negativnim godišnjim stopama treći mjesec zaredom, pa je u septembru pala za 1,5 posto.

-Pri tome je značajan doprinos padu došao od niže proizvodnje tekstila, za 13,2 posto, gotovih metalnih proizvoda osim mašina i opreme, za 11,4 posto, te ostalih prevoznih sredstava, uglavnom brodova, za 44,8 po-sto", navodi se u osvrtu RBA, prenosi Bi-znis.ba / FENA.

Kompanije iz BiH pružaju podršku biznisima u Evropi

Kompanija "Storsen", koju su pokrenuli Ta-rik Altumbabić i Benjamin Kadić sa idejom da promovišu i pozicioniraju Bosnu i Her-cegovinu kao prepoznatljivu lokaciju za ustupanje BPO (business process outsour-cing) servisa, otvorila je poziv za 10 novih radnih mjesta.

Riječ je o investiciji iz BiH dijaspore koja je ostvarila tehničku podršku USAID Projekta "Diaspora Invest" s ciljem promocije novih prilika za širenje biznisa i ulaganja u Bosnu i Hercegovinu.

Kadić je naveo da pojam "outsourcing" pod-razumijeva izmještanje poslovnih funkcija, procesa ili samo dijela poslovnog proce-sa iz jedne kompanije u drugu nezavisnu servisnu kompaniju koja onda tu funkciju ustupa na bazi ugovora o servisima.

– Danas je putem outsourcing-a moguće dislocirati većinu poslovnih funkcija i procesa, poput podrške klijentima i kori-snicima, tzv. "back-office" poslovi, kao što su računovodstveni servisi, fakturisanje i obrada poslovne dokumentacije, razne vr-sta istraživanja, analitički poslovi, izvješta-vanje, IT procesi, komunikacija sa kupcima i korisnicima, naplata i potraživanje, teh-nička podrška kupcima, dizajn, regrutacija i slično. Na taj način se omogućava kom-panijama da se u potpunosti fokusiraju na svoje osnovne poslovne funkcije poput razvoja strategije, upravljanje procesima i resursima, marketing i prodaja – pojašnja-

va Kadić.

Dodao je da su otvorili nekoliko pozicija za specijaliste u administraciji, B2B prodaji i regrutaciji, a takođe traže i "IT desk service" i tehničke analitičare.

– Vrlo je važno naglasiti da poslovi koje pri-vlačimo u BiH upravo odgovaraju najugro-ženijoj ciljnoj skupini koja napušta zemlju, a to su mladi sa znanjem stranog jezika, kako bi radili poslove u inostranstvu koje je takođe moguće dovesti u Bosnu i Hercego-vinu – rekao je Kadić.

Iako je azijsko tržište najpoznatija desti-nacija outsourcing industrije, u posljednjih nekoliko godina broj ovih kompanija zna-čajno raste i u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Slični centri već postoje u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumuniji.

– Izuzetno nam je drago što su našu ini-cijativu i nastojanje da promovišemo BPO industriju u BiH prepoznali predstavnici USAID "Diaspora Invest" putem koje ostva-rujemo tehničku podršku – zaključio je Kadić, saopšteno je iz USAID Projekta "Di-aspora Invest", Biznis.ba / FENA.

Tomos u stečaju

Zaposleni u slovenačkoj fabrici motora To-mos predložili su stečaj kompanije, objavi-la je RTV Slovenija.

Kako se navodi, oni su taj predlog uputili u novembru zato što nisu primali plate, do-prinose, naknade i u nekim slučajevima ni solidarnu pomoć.

Fabriku, čije je sjedište u Kopru, prije tri go-dine kupio je Iztok Pikl, koji je tada najavio oživljavanje proizvodnje, ali su se problemi od tada samo gomilali, prenose slovenački mediji.

Posljednjih mjeseci, kako prenosi RTV Slo-venija, osim neisplaćenih plata, kompanija je prestala da plaća dobavljače, a račun fir-me je bio blokiran.

54


Kohezionu evropsku politiku i strukturne fondove potrebno blagovremeno proširiti i na zemlje Balkana koje će zaokružiti teritorijalnu i ekonomsku cijelinu EU

Predsjedniku Privredne komore Crne Gore Vlastimiru Goluboviću 13. no-vembra 2018. godine uručena je Du-

navska povelja za doprinos povezivanju ljudi, ideja i tržišta regiona Podunavlja.

Ovo priznanje je dodijeljeno u okviru 7. Du-navskog biznis foruma u Novom Sadu, koji je okupio visoke zvanice, među kojima su ministar za gospodarski razvoj Slovenije Zdravko Počivalšek, predstavnici Ministar-stva prosvjete i nauke Ukrajine, privrednih komora Regiona, nacionalni koordinato-ri Dunavske strategije u vladama Češke i Slovačke, te brojni drugi učesnici iz oblasti politike, ekonomije, diplomatije, kulture i medija.

Forum je posvećen Dunavskoj strategiji u ulozi biznisa u ostvarivanju njenih ciljeva, jačanju prosperiteta i efikasnijem korišće-nju potencijala.

Tema plenarne sjednice Foruma bila je "Dunavska strategija, pozitivna iskustva i očekivanja", dok je na panelima diskuto-vano o pametnim gradovima, medijima između objektivnosti, stvaralačke kritike i senzacionalizma, regionima kao mostovi-ma integrativnih procesa, biznisu i prospe-ritetu, značaju nauke za razvoj poljoprivre-de, agroprivrede i koncepta pametnih sela, medicini i farmaciji, te transportu i logistici kao velikoj šansi Srbije.

Predsjednik Golubović je kazao da Duna-vska povelja pričinjava veliku čast naročito što je, u godini jubileja kada Privredna ko-mora Crne Gore obilježava devet decenija rada, prepoznat i nagrađen njen rad na raz-vijanju regionalne saradnje.

On je podsjetio da je Privredna komora nedavno organizovala osmu Konferenciju o ekonomiji, na temu "Balkan i Evropska unija - petogodišnji ciklus Berlinskog pro-cesa". Riječ je o skupu čiji je karakter izra-zito regionalan, i koji se tokom posljednjih godina izdvojio kao događaj na kojem se promovišu nove politike, razmijenjuju is-kustva i ideje i dogovaraju zajednički pri-vredni projekti. Ove godine konferenciji je prisustvovalo više od 850 učesnika, od čega više od 150 privrednika iz zemalja Regiona.

Poseban značaj radu konferencije Privre-dne komore Crne Gore dalo je prisustvo visokih državnih zvaničnika iz zemlje i

regiona, među kojima predsjednika Drža-ve i Skupštine Crne Gore, predsjednika i potpredsjednika vlada Regiona kancelara Austrije Sebastiana Kurza, koji je kao pred-stavnik zemlje koja predsjedava Savjetom Evropske unije sa skupa uputio poruku da će Evropska unija biti kompletna tek kada sve zemlje regiona budu njene članice.

- Poslovna zajednica Regiona očekuje od donosilaca odluka da i dalje rade na una-pređenju poslovnog ambijenta, uklanjanju netarifnih barijera u međunarodnoj trgo-vini i povećanju efikasnosti administracije na državnom i lokalnom nivou. Politika tre-ba da bude u funkciji ekonomskog razvoja i saradnje – rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, potrebno je uskladiti obrazovni sistem i tržište rada, jer je za posljednjih 20 godina ove prostore napustilo oko 4,4 miliona ljudi, što godišnje smanjuje stopu rasta BDP-a za 0.6-0.9 pro-centnih poena. Reforma obrazovnog siste-ma i uvođenje dualnog obrazovanja mogu dati značajan doprinos težnji zemalja re-giona da postanu perspektivno mjesto za život i rad.

- Dunavsku makroregiju čini 14 zemalja od kojih pet nijesu članice Evropske unije. Berlinski proces i Strategija Evropske uni-je za jadransko-jonsku regiju predstavljaju inicijative čiji je krajnji cilj da se zemlje re-gije što više uključe u evropske integracio-ne procese. Vjerujem da bi objedinjavanje navedenih procesa u set zajedničkih prio-riteta za Zapadni Balkan sa sveobuhvatnim programom pomoći predstavljao najefika-sniji način da se region integriše u EU – ka-zao je predsjednik Komore.

Za pomoć svojim manje razvijenim država-ma i regionima u periodu 2007-2013 Evrop-ska unija je izdvojila 269 milijardi eura, dok je za Zapadni Balkan od 2007-2017 opredi-jeljeno 9 milijardi eura, dodaje on. U 2018. region Balkana će dobiti milijardu eura, dok će samo Bugarska za isti period dobiti 6,8 milijardi.

- S tim u vezi, za ubrzan razvoj i ekonomski rast regiona potrebna su značajnija sred-stva iz EU fondova. Prioritet treba dati in-frastrukturnom povezivanju Regiona, jer će doprinijeti razvoju biznisa i uticati na brže integrisanje zemalja u evropske tokove. Nedostatak evropske inicijative po ovom

pitanju prepoznat je od strane velikih sv-jetskih ekonomija koje se sve više uklju-čuju u poslovne tokove regije i brzim opre-dijeljivanjem sredstava za razne namjene marginalizuju ekonomski značaj EU. Na nama je da se angažujemo na pravi način i iskoristimo pomoć koja nam se nudi, a na Evropskoj uniji da shvati da je kohezionu evropsku politiku i strukturne fondove po-trebno blagovremeno proširiti i na zemlje koje će je "učiniti kompletnom" i zaokružiti njenu teritorijalnu i ekonomsku cijelinu – naglasio je Golubović.

Prema njegovim riječima, govoriti o una-pređivanju ekonomskih veza, te promo-ciji evropskih vrijednosti na Balkanu, nije moguće bez naglašavanja uloge privrednih komora, jer međunarodne komorske aso-cijacije nerijetko predstavljaju osnov za realizaciju budućih regionalnih politika i procesa. Najbolji primjer za to je osniva-nje Asocijacije balkanskih komora 1994. godine koja je, kao pionir regionalizacije bila jedna od najvažnijih platformi za stva-ranje Pakta stabilnosti - prvog zvaničnog okvira koji stimuliše regionalnu saradnju i integraciju regiona u EU. Dvanaest godina kasnije, zemlje regiona su potpisale CEFTA sporazum. Takođe, Forum privrednih ko-mora jadransko - jonske regije je objedinio ekonomije ovog regiona 13 godina prije nego što je zvanično usvojena Strategija EU za ovu regiju.

Uvažavajući izuzetan značaj "Berlinskog procesa" za jačanje regionalne saradnje, predsjednici privrednih komora Zapadnog Balkana su 2015, tokom održavanja Bečk-og samita, potpisali Sporazum o osnivanju Komorskog investicionog foruma, čime su inicirali aktivno uključivanje nacionalnih privrednih komora u realizaciju njegovih konkretnih ciljeva.

Golubović naglašava da Dunavski forum treba da pošalje poruku da implementaci-ja Strategije za Podunavlje i ostvarivanje njenih ciljeva nije moguće ukoliko se bi-znis zajednice zamalja članica aktivno ne uključe u njeno sprovođenje. Ovo se poseb-no odnosi na zemlje koje su u njenoj gra-ničnoj zoni i koje, poput Crne Gore, ne ko-ordiniraju ni jednom prioritetnom oblasti.

- Stoga smatram da komore zemalja člani-ca treba da osnuju radno tijelo na kojem bi

55


Predsjedniku Goluboviću uručena Dunavska povelja

Dunavski biznis forum u Novom Sadu

se razmatrala zajednička pitanja i stvorila institucionalna mreža za pripremu, aplika-ciju i sprovođenje zajedničkih projekta koji bi se finansirali kroz Interreg - Dunavski transnacionalni program, čiji će treći poziv biti uskoro objavljen – rekao je on.

Privredna komora Crne Gore trenutno re-alizuje dva projekta saradnje iz ovog pro-grama, dok posebno značajnjim smatramo realizaciju projekata iz prioriteta Dunavske strategije – "poboljšanje mobilnosti i mul-timodalnosti putnog, željezničkog i vazdu-šnog saobraćaja", "podrške razvoju održive energije", "podrške unaprjeđenju konku-rentnosti preduzeća, uključujući razvoj kla-stera" i "razvoj društva kroz istraživanje, obrazovanje i informacione tehnologije".

- Poseban značaj moramo dati projekti-ma iz oblasti digitalizacije koja je glavni pokretač promjena i napretka. Smanjenje troškova poslovanja, slobodan i neograni-čen pristup globalnom tržištu, te digitalna inovativnost, prednosti su koje digitaliza-cija tržišta donosi malim ekonomijama – zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik Privredne komore Vojvodi-ne Boško Vučurević rekao je da posebnu pažnju u regiji treba posvetiti transportu i logistici koji u razvijenim zemljama uče-stvuju sa 10 odsto u bruto domaćem proi-zvodu. Upravo kroz Dunavski biznis forum biće olakšan kontakt sa privrednicima Evropske unije koji su zainteresovani za saradnju i koji se fokusiraju na Dunav kao transportni koridor za promet roba.

Radovan Pejanović, predsjednik program-skog odbora 7. Dunavskog biznis foruma istakao je da je Dunavska regija "mega pro-jekt Evropske unije", te da će skup rezulti-rati višestrukim efektima.

Miloš Nenezić, predsjednik Skupštine Privredne komore Srbije pojasnio je da Dunavska regija predstavlja tržište od 110 miliona stanovnika. U ovaj projekat je in-volvirano 14 zemalja od čega 10 kroz koje protiče Dunav i četiri koje su socio-eko-nomski vezane za njega.

Vidoja Vujić, predsjednik Županijske ko-more Rijeka Hrvatske gospodarske komo-re kazao je da, kao regija, moramo zajedno nastupati na trećim tržištima i dodao da su prioritetne oblasti saradnje, turizam, tran-sport i ljudski resursi.

Organizatori skupa su Media Invent, Insti-tut evropskih regiona iz Salzburga i Privre-dna komora Vojvodine.

56


Prioritet povećanje prihoda od šumarstva i drvoprerade

Evropska mreža preduzetništva - poslovni forum u Sarajevu

postojeća infrastruktura i tržište. Riječ je o jednoj od najstarijih industrijskih grana u našoj zemlji sa tradicijom dugom preko 130 godina.

- Po vrijednosti šumskih površina, očuvanosti, uređenosti i razno-vrsnosti, naše šume su među najkvalitetnijima u Evropi. Po stepe-nu šumovitosti od 1,11 hektara po stanovniku, Crna Gora, uz skan-dinavske, pripada najšumovitijim zemaljama u Evropi – rekao je Golubović.

Aktivno je oko 150 preduzeća iz ovog sektora koja zapošljavaju 2.000 oko radnika i većinom se bave preradom drveta u pilanama i proizvodnjom pločastog namještaja. Posljednjih godina najveći dio investicija u ovom sektoru odnosi se na izgradnju fabrika za proizvodnju peleta.

- Udio šumarstva i drvoprerade u nacionalnom dohotku je ispod 1%, pa povećanje prihoda iz ovog sektora mora biti jedan od prio-riteta u narednom periodu. Postojeći proizvodni programi prerade drveta pretežno su usmjereni na izradu polufabrikata, proizvoda manje vrijednosti. U narednom periodu moramo raditi na poveća-nju broja preduzeća koja će svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivati na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu pro-

Poslovni forum crnogorskih i bosansko-hercegovačkih pri-vrednika iz oblasti šumarstva i drvoprerade održan je 19. novembra 2018. godine u Sarajevu. Skup je organizovala

Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine. U radu su učestvovali predstav-nici oko 30 kompanija iz obje države, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Sekretarijata za razvojne projekte Crne Gore, te Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije zemlje domaćina. Forumu je prisustvovao crnogorski ambasador u BiH Milan Lakić.

Učesnici su predstavili sektore šumarstva i drvoprerade u obje zemlje, potencijale, trenutni nivo saradnje i mogućnosti za njeno unapređenje.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović ocijenio je da su mogućnosti snaženja poslovnih veza u oblasti šumarstva i drvoprerade značajne, te da forum može dati novu di-menziju nastojanjima da međusobna privredna saradnja dostigne viši, kvalitetniji nivo.

Prema njegovim riječima, drvna industrija je grana privrede sa komparativnim prednostima, od kojih se ističu sirovinska baza,

57


Osnova budućeg razvoja drvne industrije mora da počiva na visokoj stopi investicija u podizanje tehničko-tehnološkog nivoa proizvodnje.

izvoda veće vrijednosti, povećanju obima proizvodnje i kvaliteta izvoznih proizvoda. S tim u vezi, vjerujem da znanja i iskustva bo-sanskih privrednika mogu značajno doprijeniti da veliki potenci-jal crnogorskog šumarskog sektora dobije dodatnu vrijednost kroz ulaganja u prerađivački sektor – rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, osnova budućeg razvoja drvne industri-je mora da počiva na visokoj stopi investicija u podizanje tehnič-ko-tehnološkog nivoa proizvodnje. Investiranjem u savremenu tehnologiju, odnosno u proizvodne linije sa modernom opremom, postiže se optimalno iskorišćavanje, podizanje konkurentnosti, smanjenje cijene koštanja proizvoda, te olašava izlazak na druga tržišta.

Potrebno je, dodaje, razraditi mjere za podsticanje proizvodnje po konkretnim sektorima, grupama proizvoda i tržištima, i to u svim fazama, od izrade biznis planova, programa poboljšanja kvaliteta, marketinga, edukacija do definisanja prioritetnih proizvoda.

Predsjednik je govorio i o nedostatku stručne radne snage, koji pogađa cio region. Privredna komora, kazao je on, doprinosi rje-šavanju tog problema aktivnim učešćem u reformi crnogorskog obrazovnog sistema na svim nivoima i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, potencirajući neophodnost snažnijeg razvoja stručnog obrazovanja. Komora je, pojasnio je predsjednik, partner na projektu dualnog obrazovanja, u koji je ove školske go-dine uključeno ukupno 570 učenika iz 26 škola, koji znanja stiču kod 285 poslodavaca.

On je istakao da je Crna Gora lider evropskih integracija među državama regiona. Otvorila je 31 od ukupno 33 poglavlja, dok je privremeno zatvorila tri. Do kraja godine očekuje se otvaranje još jednog, nakon čega se očekuje dinamičnije zatvaranje poglavlja.

- Članstvo u EU Crnoj Gori omogućiće korišćenje strukturnih i ko-hezionih fondova, čija su sredstva znatno veća u odnosu na pre-tpristupne programe pomoći. Ukoliko se BiH partneri odluče da osnuju preduzeća u Crnoj Gori i pokrenu proizvodnju, imaće prili-ku da koriste ove povoljnosti – naveo je predsjednik Komore.

Golubović je zaključio konstatacijom da dobri međukomorski od-nosi nijesu uvijek praćeni adekvatnim rezultatima na ekonom-skom planu, te da forum predstavlja priliku za stvaranje novih poslovnih aranžmana, što mora biti prioritet u budućem periodu.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr Vjekoslav Vuković kazao je da je drvna industrija značajna grana privrede te države, da razvoj zasniva na korišćenju pretežno do-maćih sirovinskih resursa, a tradicionalno je izvozno orijentisana. Organizovana je u okviru većeg broja malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu i jedina je grana privrede Bosne i Herce-govine koja već duži niz godina ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni.

- S obzirom na raspoložive prirodne potencijale realno je očekivati povećanje proizvodnje i izvoza drvne industrije Bosne I Hercego-vine. Zaista smo ponosni na naše proizvođače, za koje slobodno mogu reći da su lideri u regionu kada govorimo o finalnom proi-zvodu. Dokaz tome su i uspješni nastupi na najjačim međunaro-

dnim sajmovima na kojima osvajaju prestižne nagrade ali i skla-paju značajne poslovne ugovore – naglasio je Vuković.

Dodao je da su na sajmu u Kelnu nastupalo osam kompanija u or-ganizaciji Komore i ostvarilo preko 230 kontakata sa partnerima iz ukupno 48 zemalja, najviše Evrope.

- Posebno primjećujemo rast interesa za naš namještaj u nordij-skim zemljama, gdje prednjači Danska. Takođe, značajan je broj posjetitelja iz prekomorskih zemalja (Sjeverna Afrika, Bliski Istok, Azija). Primili smo zahtjeve za ponudama čija vrijednost se procje-njuje na preko 600.000 eura, te narudžbe u vrijednosti oko 20.000 eura – kazao je on.

Naveo je da u robnoj razmjeni proizvoda ovog sektora između Crne Gore i BiH najviše učestvuju drveni namještaj i dijelovi, građevin-ska stolarija, montažne kuće, rezana građa, ploče...

- Podaci o razmjeni proizvoda drvne industrije pokazuju da je ona bila na dosta niskom nivou i trebalo bi je unaprijediti, te je dana-šnji susret svakako odlična prilika da napravimo iskorak u tom pravcu. Bitno je istaći da između Crne Gore i Bosne i Hercegovine nema nerješenih pitanja, niti barijera u poslovanju kompanija ali je svakako najveća prepreka unapređenju međusobne saradnje loša povezanost naših zemalja usled loše cestovne infrastrukture, kao i nepostojanje direktne avio linije između Podgorice i Sarajeva – zaključio je Vuković.

Dejan Medojević, sekretar za razvojne projekte u Vladi Crne Gore, prezentovao programe podsticanja razvoja biznisa za 2018. godinu za koje su privrednici Bosne i Hercegovine iskazali interesovanje.

On je pojasnio da Ministarstvo ekonomije realizuje programe pod-sticanja razvoja biznisa kroz finansijsku i nefinansijsku podršku mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Finansij-ska podrška je obezbjeđena kroz direktne subvencije, refundaciju uloženih sredstava u realizaciju projekata i poreska oslobađanja, a nefinansijska kroz izradu projektne dokumentacije, pripremu biznis planova, konsultantske usluge i ekspertsku podršku za pri-premu aplikacija za pojedinačne programe.

- Sredstva za podsticanje direktnih investicija dodjeljuju se u iz-nosu od 3.000 do 10.000 eura po novozaposlenom ili zadržanom zaposlenom licu. Za kapitalne investicije veće od 10 miliona eura kojima se obezbjeđuje otvaranje radnih mjesta za najmanje 70 novozaposlenih lica, sredstva za podsticanje investicija mogu biti dodijeljena u visini do 17% od ukupne vrijednosti investicije – na-veo je Medojević predstavljajući Uredbu o podsticanju direktnih investicija.

Prema njegovim riječima, visina sredstava za podsticanje investi-cija, koja mogu biti dodijeljena velikim privrednim društvima, ne može biti veća od 50% ukupne vrijednosti ulaganja u investicioni projekat, odnosno od 60% ukupne vrijednosti ulaganja u investici-oni projekat za srednja privredna društva i od 70% ukupne vrije-dnosti ulaganja u investicioni projekat za mala i mikro privredna društva.

Među investicionim projektima čiju realizaciju, u skladu sa zaklju-

58


čenim ugovorima o korišćenju sredstava za podsticanje direktnih investicija, prati ovaj Sekretarijat, jedan je iz drvne industrije. Riječ je o izgradnji i opremanju pilane na Žabljaku u vrijednosti oko tri miliona eura, koja otvoriti 36 novih radnih mjesta.

- Očekuje se da sljedeći Javni oglas za učešće u postupku dodje-le sredstava za podsticanje direktnih investicija bude objavljen u decembru 2018. godine. Uredbu o podsticanju direktnih investicija, obrazac Prijave, kao i ostala prateća dokumentacija nalazi se na internet stranici Sekretarijata za razvojne projekte http://www.srp.gov.me – kazao je Medojević.

Predstavnik Sekretarijata je prezentovao i programe razvoja biznis zona, podsticanja razvoja klastera, povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja, podrške za modernizaciju prerađivačke in-dustrije, razvoj preduzetništva i izradu strateških planova razvoja jedinica lokalne samouprave, te unapređenja inovativnosti i men-toringa u malim i srednjim preduzećima.

Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore ocijenio je da je trenutno veoma povoljno stanje u šumarskom i drvoprerađivačkom sektoru jer svaki proizvod iz šumarstva, a i prerade, ima mogućnost valo-rizacije na tržištu.

On je naveo da je u Crnoj Gori, posljednjih desetak godina, na naj-većem dijelu površine pod šumom važio koncesioni način njenog korišćenja. U tom periodu pokazale su se određene slabosti tako da je Vlada Crne Gore krajem 2017. godine odlučila da se uradi re-organizacija koncepta gazdovanja šumama kojim će se odvojiti poslovi upravljanja od poslova gazdovanja šumama.

Koncept će biti predstavljen krajem mjeseca i predviđa da Uprava za šume voditi brigu o planiranju i kontroli, a DOO čiji će osnivač biti država gazdovaće šumama i obavljati stručne poslove na pro-jektovanju, doznaci, sječi, prodaji, prijemu i otpremi.

Marinko Bošnjak zahvalio se crnogorskim privrednicima što su došli u velikom broju, i to baš u pravo vrijeme, kada drvni sektor u Bosni i Hercegovini bilježi rast svih parametara, pogotovo izvoza.

- Zadatak Federalnog ministarstva je da stvori povoljan ambijent u kome privreda može da radi. Sa tim ciljem je ove godine usvojena Strategija razvoja drvne industrije. Riječ je o jednom od najzna-čajnijih izvoznih potencijala koje ima BiH, jedinom sektoru koji u spoljnotrgovinskoj razmijeni ostvaruje suficit – rekao je Bošnjak.

Prema njegovim riječima, stari kapaciteti drvne industrije BiH se obnavljaju, a privatizacija nije do kraja završena, pa tu vidi prosto-ra za eventualna crnogorska ulaganja.

O šumarstvu i drvnoj industriji u Crnoj Gori govorio je i resorni se-kretar u Privrednoj komori Goran Popović. On je naveo da šume, prema podacima Nacionalne inveture, zauzimaju 800 hiljada hek-tara, odnosno 57,64% ukupne površine Crne Gore. Registrovano je 78 vrsta drveća - 67 lišćarskih i 13 četinarskih. Visoko ekonomske šume pokrivaju 51,4% ukupne površine. Ukupne drvne zalihe u šu-mama se procjenjuju na 114 miliona m³. Dozvoljeni godišnji mo-gući obim sječa iznosi oko 800.000 m3 bruto drvne mase, od čega 650.000 m3 u državnim i 150.000 m3 u privatnim šumama.

Popović je kazao da u svim oblastima drvne industrije došlo do ulaganja privatnog kapitala kroz investiranje u mala i srednja pre-duzeća i konkretne proizvodne programe. U drvnoj industriji ak-

tivno je oko 150 preduzeća, koja se dominantno bave preradom dr-veta u pilanama i proizvodnjom uglavnom pločastog namještaja.

- Najveći dio investiranja u posljednjih nekoliko godina je u fabri-ke za proizvodnju peleta. Pelet se proizvodi u preduzećima "Biotel" Andrijevica, "Pelengić trade" Bijelo Polje, "Vektra Jakić" Pljevlja, "Arda pelet" Gusinje, "BekomCo" Bioče, "Lim" Bijelo Polje, "Vučje" Nikšić, a do kraja godine očekuje se puštanje u rad peletare u pre-duzeću "Jasen" Pljevlja – rekao je Popović.

Govoreći o crnogorskoj strukturi izvoza proizvoda od drveta, se-kretar je naveo da dominantno učešće imaju proizvodi sa niskim stepenom finalizacije, a glavni partneri u razmjeni su zemlje re-giona.

- Crna Gora ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans sa samo tri ze-mlje i to Kosovom, Albanijom i Italijom, pri čemu je potrebno na-pomenuti da u strukturi izvoza u Italiju dominiraju rezana građa bukve, elementi. Kada su u pitanju ostale zemlje sa kojima Crna Gora ostvaruje značajniju razmenu drvnih proizvoda bilans je ne-gativan. To je posebno izraženo u razmjeni sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Slovenijom i Kinom – rekao je Popo-vić.

Na poslovnom forumu govorila je i Selma Bašagić, sekretarka Aso-cijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Tokom bilateralnih sastanaka koji su uslijedili, predstavnici crno-gorskih i bosanskohercegovačkih kompanija su razgovarali o mo-gućnostima uspostavljanja saradnje u obostranom interesu.

Razgovor sa suvlasnikom Hifa-Oil

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović se tokom posjete Bosni i Hercegovini sastao sa suvlasnikom kom-panije Hifa-Oil iz Tešnja Izudinom Ahmetlićem i razgovarao o mogućnostima saradnje. Sastanak je organizovan na inicijativu kompanije domaćina, uz podršku Ambasade Crne Gore u Sarajevu.

Hifa-Oil je jedan od najznačajnijih distributera naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o kompaniji koja od 2002. godine kon-tinuirano raste i danas pokriva preko 20% tržišta te države. Tokom 2017. tržištu je isporučila 300.000 hiljada tona derivata od čega 85.000 tona zemljama Evropske unije poput Austrije, Slovenije, Hr-vatske, kao i Balkana. Razvila je partnerstvo sa oko 200 kompanija iz ove branše.

Direktor kompanije Ahmetlić upoznao je Golubovića da će Hifa uskoro otvoriti benzinsku pumpu u Podgorici, što će biti prvi obje-kat Hifa-Oila van Bosne i Hercegovine.

Kao istaknuti privrednik Tešnja, Ahmetlić je sa predsjednikom Golubovićem razmatrao mogućnost učešća crnogorske privredne delegacije na poslovnom forumu tokom 15. Sajma privrede koji će naredne godine održati na oko 13.000 kvadrata izložbenog prosto-ra u tom gradu. Manifestaciju će pratiti panel-diskusije, tematska predavanja, prezentacije, B2B sastanci u cilju poslovnog poveziva-nja, razmjene iskustava, informacija i dobrih praksi.

U razgovorima su učestvovali i crnogorski ambasador Milan Lakić, te predsjednik Udruženja privrednika "Biznis centar" Jelah-Tešanj Senad Brka.

59


Ljudski resursi – faktor ekonomskog razvoja

Forum u Međugorju

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović i sekretarka Odbora udruženja turizma i ugo-stiteljstva Sanja Marković učestvovali su u radu Trećeg

poslovnog foruma privrednih komora Federacije Bosne i Hercego-vine. Forum je održan 8. novembra 2018. godine u etno selu Her-ceg – Međugorje na temu "Ljudski resursi – faktor ekonomskog razvoja".

Pored predstavnika poslovnih asocijacija zemlje domaćina, Vlade Federacije BiH i institucija, učesnici skupa bili su i predstavnici komora Srbije i Hrvatske.

Radovanović je govorio na panelu "Ljudski resursi – prednost BiH ili njen ozbiljan socijalni problem - stanje u zemljama okruženja".

On je između ostalog kazao da je strateški cilj obrazovnog siste-ma Crne Gore da obezbijedi svakom pojedincu kvalitetno obra-zovanje, adekvatno potrebama tržišta rada. Reforma obrazovanja se sprovodi u skladu sa trendovima u Evropskoj uniji i potrebama privrednog sistema koji se razvojem i svakodnevnim napretkom nauke i tehnologije stalno mijenja. Pored stručnog i visokog, sve veći značaj dobija i obrazovanje odraslih koje treba da omogući usavršavanje postojećeg znanja i vještina, te sticanje novih, kako bi se olakšao prelazak na nove tehnologije i obezbijedio bolji polo-žaj pojedinca na tržištu rada.

Brojni benefiti za privredu i ukupan sistem obrazovanja postignuti su većim uključivanjem poslodavaca u sistem obrazovanja poseb-no kroz praktično obrazovanje, profesionalnu praksu i dualni sis-tem obrazovanja. . S obzirom na to da je utvrđena potreba posloda-vaca da imaju kadrove spremne za tržište rada, obezbjeđivanjem

Brojni benefiti za privredu postignuti su većim uključivanjem poslodavaca u sistem obrazovanja posebno kroz praktično obrazovanje, profesionalnu praksu i dualni sistem.

fleksibilnijih zakonskih uslova za obavljanje praktičnog obrazova-nja zadovoljeni su interesi i privrede i učenika.

Radovanović je istakao da je broj poslodavaca koji su dobili pozi-tivno mišljenje za ulazak u dualni sistem obrazovanja u 2017. bio 101, a u 2018. godini 184, što ukupno čini 285 poslodavaca kod kojih se školuju učenici koji realizuju nastavu kroz dualni sistem obra-zovanja.

Radi podsticanja učenika da se upisuju na obrazovne programe nivoa III koje je tržište rada prepoznalo kao deficitarni, u školskoj 2017/2018. godini podijeljeno je 119 stipendija za učenike prvog ra-zreda koji se obrazuju za deficitarne kvalifikacije.

Za ovu školsku godinu pripremljeno je 16 modularizovanih progra-ma.

Generalni sekretar Komore smatra da je neophodno nastaviti pro-mociju dualnog sistema obrazovanja kod učenika i privrednika kao i modularizaciju stručnog obrazovanja. Potrebno je uraditi nove obrazovne programe posebno iz oblasti informacionih teh-nologija. Zalaže se za povećanje udjela praktičnog rada u obrazov-nim programima, standarda i kriterijuma za dobijanje diplome i osavremenjavanje procesa učenja kako bi na što bolji način iskori-stili mogućnosti koje pružaju nove digitalne tehnologije.

Sanja Marković je učestvovala u radu panela "Ljudski resursi - pre-duslovi uspješnosti klastera".

Poslovni forum je organizovan pod pokroviteljstvom zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande.

60


Crna Gora na svjetskoj speleološkoj mapi

Tomo Knežević, direktor TP Lipska pećina, Cetinje

Lipska pećina je lider u postavljanju novih standarda u konkurentnosti speleološkog turizma Jugoistočne Evrope.

61


Lipska pećina je prvi speleološki objekat u Crnoj Gori koji je valori-zovan u turističke svrhe. Ovo turi-

stičko preduzeće kontinurirano inovira proizvod, pa su usluge sve sadržajnije i kvalitetnije, što je itekao važno za razvoj cjelokupne turističke ponude. Lipska pećina je donijela brojne benefite i lokal-noj zajednici i to u sferi zapošljavanja, te plasmanu domaćih proizvoda turistima. Rast i razvoj speleološkog turizma u na-rednom periodu će biti dinamičniji, jer imamo sve uslove za to, ocijenio je za Glasnik Tomo Knežević, direktor Turi-stičkog preduzeća "Lipska pećina".

Glasnik: Da počnemo razgovor aktuel-nim informacijama koje se odnose na vaše preduzeće. Na biznis Konferenciji "Turističko tržište Jugoistočne Evrope - SEET 2018" dobili ste nagradu Brand Lea-der 2018. award. Ovo prestižno priznanje se dodjeljuje za kontinuiran razvoj, visok stepen tržišne prepoznatljivosti, dopri-nos popularizaciji potencijala i kreiranju konkuretnog imidža turističke industri-je Regiona. Što Vama ova nagrada znači?

T. Knežević: Počastvovani smo što su Mass Media International i stručni ko-legijum 8. Biznis konferencije donijeli odluku da Turističko preduzeće Lipska pećina bude dobitnik nagrade ,,Brand Leader Award 2018". Lipska pećine je nagrađena kao lider u postavljanju no-vih standarda u konkurentnosti spele-ološkog turizma jugoistočne Evrope kroz organizacionu i operativnu izvrsnost, kontinuirane inovacije i investicije, mul-tidisciplinarnost u pozicioniranju auten-tičnog turističkog proizvoda destinacije,

ću pomenuti i mini koncerte klasične mu-zike u jednoj od najvećih dvorana u Lipskoj pećini, Njegoševoj dvorani, te degustaciju vina i domaćih sokova na pećinskom baru.

U narednom periodu fokusiraćemo se na uvođenje dodatnih sadržaja na osnovu ko-jeg se nadamo da ćemo privući veći broj gostiju. Kvalitet usluga koje nudimo našim turistima, edukovanost radne snage, preva-shodno vodiča u oblasti turizma, svrstali su nas je u porodicu uspješnih firmi. Ne samo da je kroz projekat valorizacije Lipske peći-ne Crna Gora dospjela na savremene svjet-ske speleološke mape, već je ovo preduzeće donijelo brojne benefite lokalnoj zajednicu kao što je npr. zapošljavanje.

Pored navedenog, u proteklom periodu ostvarili smo saradnju sa partnerima iz Ja-dranskog regiona na jednom od evropskih projekata, a nadamo se da će ih u budućno-sti biti i više.

Glasnik: Speleološki turizam je, rekli smo, novi sadržaj crnogorskog turizma, pa bi bilo poželjno da kažete kakvo je intereso-vanje turista i da saopštite brojke o posjeta-ma. Da li posjete imaju trend rasta?

T. Knežević: Tačne podatke o ovogodišnjim posjetama imaćemo na kraju godine. Mo-ramo istaći da je ova sezona bila bolja u odnosu na prošlu, pa se možemo pohva-liti povećanjem broja posjetilaca od 15% u odnosnu na prethodnu godinu. Kako iz godine u godinu bilježimo povećanje broja posjetilaca, očekujemo da će se ovaj trend nastaviti i narednih godina. Ono što može-mo da saopštimo jeste da je od samog otva-ranja Lipsku pećinu posjetilo preko 50.000 gostiju.

Glasnik: Koje još sadržaje nudite turistima? I za koje vlada najveće interesovanje? Da li su cijene konkurentne.

T. Knežević: Sve ture u Lipskoj pećini su prilagođene zahtjevima naših posjetilaca, a njihovo zadovoljstvo je uvijek na prvom mjestu. Na osnovu toga u ponudi postoje dvije ture, pa tako posjetioci imaju priliku da se opredijele za ,,Pećinsku turu’’ koja je pristupačna svima u dužini od 600 m i ,,Ek-stremnu turu’’ koja je namijenjena avantu-ristima i podrazumijeva spuštanje kanapi-ma kroz jedan od prirodnih ulaza u pećinu, zatim obilazak netaknutog dijela pećine i jezerske dvorane.

Naši posjetioci su najviše zainteresovani za Pećinsku turu u trajanju od 60 min, dok je Ekstremnu turu potrebno unaprijed za-kazati.

kao i visok stepen tržišne prepoznatljivosti. Ovo je za nas uspjeh od velikog značaja, još jedna potvrda visokog kvaliteta naših uslu-ga.

Glasnik: Lipska pećina je prvi speleološki objekat u Crnoj Gori koji je valorizovan u tu-rističke svrhe. Ovaj posao je završen u okvi-ru uspješnog javno – privatnog partnerstva Prijestonice Cetinje i "Lipske pećine " d.o.o, i to prije tri godine. Kakva su poslovna isku-stva u tom periodu? Čime se možete pohva-liti, i naravno što još treba uraditi?

T. Knežević: Kao partneri u projektu smo bili dužni da osposobimo pećinu za turi-stičke posjete i da upravljamo na način do-brog privrednika. Naravno da je to u gruboj ruci osnova ugovornog odnosa, ali pored te obaveze postoji niz drugih, sa jedne i druge strane. Sa Prijestonicom Cetinje formiran je nadzorni organ koji je u obavezi da prati stanje i djelatnosti rada u zaštićenom pri-rodnom dobru. Što se tiče iskustva sa Pri-jestonicom Cetinje, možemo reći da je ono izuzetno dobro. Nastojimo da sva pitanji-ma rješavamo konsenzusom, na obostrano zadovoljstvo. Neke obaveze iz Ugovora još nijesu realizovane od strane Prijestoni-ce Cetinje kao što je putna infrastruktura. Dogovorili smo dinamiku rekonstrukcije lokalnog puta, od skretanja sa magistral-nog puta Cetinje-Podgorica do platoa Lip-ske pećine. Nadamo se da će u narednom periodu i to biti riješeno. Partnerstvo sa Prijestonicom se ogleda i u promociji same destinacije Lipske pećine gdje sa Lokal-nom turističkom organizacijom imamo zavidnu saradnju. Potrebno je da se svi ak-teri koji posluju na teritoriji Prijestonice u oblasti turizma ujedine kako bi zajednički bolje promovisali Cetinje jer moramo biti svjesni činjenice da Prijestonica Cetinje predstavlja metropolu izletničkog turizma Crne Gore.

Glasnik: Ovaj novi segment djelatnosti upotpunio je turističku ponudu Crne Gore, što je veoma bitno, a posebno je značajan kvalitet usluge koju Vi pružate. Benefiti se ostvaruju po više osnova. Saopštite detalje.

T. Knežević: TP Lipska pećina od otvaranja nastoji da bude inovator u turističkom proi-zvodu Crne Gore i iz godine u godinu uvodi-mo nove sadržaje u turističku ponudu. Od 2015. godine, kada smo počeli rad, prepo-znati smo po inovativnoj turističkoj ponu-di na tržištu Crne Gore. Jedan od sadržaja koje nudimo turistima je degustacija crno-gorskih proizvoda, što je jedna od novina u speleološkom turizmu. Sa zadovoljstvom

62


Sve ture počinju vozićem, koji kreće sa parkinga Lipske pećine, i vozi do ulaza, zatim posjetioce prevozimo do parkinga, a ova tura se sprovodi u pratnji obučenih vodiča koji naše goste upoznaju sa istorijatom i nastankom pećine. Pored osnovne i ekstremne ture, dodatne usluge koje Turističko preduzeće Lipska pećina nudi or-ganizovanim grupama su lov na blago, gdje posjetioci traže dukate kroz pećinu koje na kraju mijenjaju za neku od nagrada. Za ovu vrstu ture najviše su zainteresovane firme koje pećinu posjećuju u sklopu Team building-a. Trudimo se da cijene budu pristupačne svima ukoliko uzmemo u obzir da su u cijenu uračunati: parking, vožnja vozićem do pećine i nazad, obilazak pećine, vodič i osigu-ranje.

Glasnik: Otvaranje Lipske pećine za turiste, uslovilo je gradnju još nekih turističkih sadržaja. O čemu je riječ?

T. Knežević: Lipska pećina je podstakla lokalno stanovništvo da se uključi u razvoj turizma na podneblju Dobrskog sela. Uz put koji vodi do pećine otvoreni su suvenirnica domaćih proizvoda, kamp, kafe bar. U toku je izgradnja autentične stare kuće koja će biti ta-kođe valorizovana u turističke svrhe. Sve to ukazuje na zavidnu zainteresovanost lokalnog stanovništva za uključivanje u promo-ciju domicilnih proizvoda. Na ovaj način smo omogućili seoskim domaćinstvima da ponude našim turistima tradicionalne domaće proizvode iz Dobrskog sela, prevashodno med, vino, domaće soko-ve i rakiju. Razvoj Lipske pećine povećava zainteresovanost pos-jetilaca i njihov broj je sve veći, što stara uslove za bolji plasman autentičnih crnogorskih proizvoda.

Glasnik: Kako vidite budućnost speleološkog turizma u Crnoj Gori?

T. Knežević: Speleološki turizam je specifična oblast u turizmu. Trenutno je najbrža rastuća grana u turizmu shodno podacima svjetske turističke organizacije. Rast i razvoj ovog vida turizma u narednom periodu će biti dinamičniji. Već sada država ima plan da u narednom periodu valorizuje Đalovića pećinu i to govori da je otpočeo razvoj ovag vida turizma u Crnoj Gori. Imajući u vidu naše specifično podneblje i konfiguraciju terena, Crna Gora obiluje brojem pećina i jama što ostavlja veliki prostor za razvoj ovog vida turizma. Ono što treba da nas brine jeste manjak znanja o ovoj vr-sti turizma. Valorizacija nekog speleološkog objekta je otvaranje vrata prirodnog muzeja kojeg priroda stvara milenijumima. Upra-vo zato je potrebno veliko znanje kako bi se upravljalo jednim spe-leološkim objektom.

Glasnik: Šta po Vašem mišljenju treba uraditi da bi još uspješnije razvijali turizam, posebno na ruralnim područjima, odnosno sje-veru Crne Gore?

T. Knežević: Crnogorski turizam umnogome ograničava to što je naša destinacija popularna za obilazak prvenstveno u ljetnim mje-secima. Zato bi za dalji razvoj turizma morali intenzivirati aktiv-nosti koje bi doprinijele produženju sezone i ravnomjernijem ra-zvoju sjevera i juga Crna Gore. Da bi bili prepoznati kao turistička destinacija tokom cijele godine potrebno je da na sjeveru razvija-mo avanturistički turizam. Moramo da radimo na otvaranju novih pješačkih staza za hajking/bajking, planinarenje, potom gastro pu-teve i dr. Sjever Crne Gore treba da nastavi da razvija rekreativno--avanturistički turizam. Potrebno je izgraditi nove hotelske kapa-citete prevashodno u planinskim centrima. Takođe, dodatno treba izvršiti promociju domaćih proizvoda. Sem navedenog, smatram, da se nedovoljno koriste nacionalni parkovi i da bi ih u narednom periodu trebalo funkcionalnije razvijati. Odmor modernih turista

je danas znatno drugačiji jer je usmjeren na sport i rekreaciju. Upravo zbog toga treba razvijati sjever Crne Gore kako bi postao konkurentan primorskom dijelu. Preduslov za to je razvijena pu-tna infrastrukturu koja bi povezala jug i sjever.

Glasnik: Crnogorski turizam iz Vašeg ugla: prednosti i izazovi?

T. Knežević: Kada je u pitanju dalji razvoj turizma Crne Gore po-trebno je nastaviti sa poreskim olakšicama za otvaranje hotela vi-soke kategorije. Takođe, treba raditi na poboljšanju putne i komu-nalne infrastrukture u svim opštinama. Smatram da su izdaci iz nacionalnog budžeta za promociju Crne Gore izuzetno skromni te da se mora povećati budžet za Nacionalnu turističku organizaciju. Moramo dalje raditi na boljoj digitalnoj promociji naše destinacije. Mi kao mala ekonomija možemo brže da reagujemo nego veće i to je naša glavna prednost. Glavni izazov predstavlja otvaranje novih tržišta. To je moguće samo ako budemo izlazili u susret svim zah-tjevima i uslovima koji danas turisti očekuju od destinacije koju obilaze. Intenzivniji ulazak na evropsko i skandinavsko tržište treba da nam bude glavni cilj. Ne smijemo da u budućem periodu zavisimo od bilo kojeg tržišta već da ulazimo na nova. Dobri kli-matski uslovi nam omogućavaju da razvijamo turizam tokom cije-le godine. Takođe, moramo napraviti razliku između crnogorskog gostoprimstva i profesionalizma, jer to nijesu turistički sinonimi. Nadalje, moramo izvršiti bolju valorizaciju nacionalnih parkova, u turističke svrhe, sa raznovrsnijom ponudom. Model razvoja treba tražiti kroz javno-privatno partnerstvo. Na kraju smatram da pol-joprivreda u Crnoj Gori ne prati u dovoljnoj mjeri trendove rasta tu-rizma. Akcenat bi u budućem periodu trebalo staviti na autentične crnogorske proizvode i dati šansu malim proizvođačima. Obilazak jedne destinacije nije samo slika već treba da omogući posjetioci-ma da probaju i proizvode kako bi se upoznali sa gastro kulturom te destinacije.

Glasnik: Kako vidite poslovni ambijent za razvoj ove strateške pri-vredne grane?

T. Knežević: Poslovni ambijent za ulaganje u Crnu Goru je dobar. Vlada Crne Gore dovodi sve kredibilnije investitore i to je veoma značajno. Smatram da je turizam generator razvoja crnogorske ekonomije pa je potrebno da svi akteri na turističkom tržištu prate strategije koje donosi Vlada Crne Gore, jer je to jedan od predu-slova za intenzivniji razvoj turističkog proizvoda. Takođe treba nastaviti sa politikom usaglašavanja domaće legislative iz oblasti turizma sa zakonodavstvom EU. Potrebno je učiniti Crnu Goru kao destinaciju što dostupnijom, a to znači da su nam prioriteti osa-vremenjivanje aerodroma kao i uvođenje novih avio linija. Naša zemlja kao destinacija treba da bude prepoznata na turističkom tržištu kao elitna destinacija.

Glasnik: Želite li da saopštite još nešto što nijesmo obuhvatili pi-tanjima?

T. Knežević: Turističko preduzeće Lipska pećina pokrenulo je pro-jekat "Edukacija u školama", koju realizuju obučeni vodiči kroz brojne prezentacije djeci približavaju pojam speleologije, nasta-nak, kao i sadržaj pećina i naravno njihov biodiverzitet, a sve u želji da probudimo znatiželju najmlađih od kojih će neki možda sjutra svoje mjesto naći u svijetu speleologije. Trudimo se da naši projekti budu od značaja za društvo u cjelini, a da uvijek imaju notu edukatvinog karaktera.

63


Montenegro on the world speleological map

Tomo Knežević, director of Lipa Cave, Cetinje

Lipa Cave is a leader in setting new standards of competitiveness in the speleological tourism of Southeast Europe.

64


Lipa Cave is the first speleological facility in Montenegro va-lorised for tourism purposes. This company continuously develops the product. Therefore, the services provided are

more comprehensive and of higher quality, which is very impor-tant for the development of overall tourist offer. Lipa Cave has brought many benefits to the local community particularly with respect to employment and offering of local products to tourists. The speleological tourism will experience more dynamic growth and development in the forthcoming period, because our country has all the conditions needed to achieve this goal, said Tomo Kne-žević, director of the tourism company in an interview for Glasnik.

Glasnik: Let's start this interview with the latest information re-lated to your company. You won the Brand Leader 2018 award at the business conference "SEET 2018 South East Europe Tourism Market". This prestigious award is presented for the continued development, a high degree of market recognition, contribution to promotion and popularization of potentials as well as creating competitive tourism market image of the Region. What does this award mean for you?

T. Knežević: We are honoured with the decision of the Mass Media International and professional board of the Eight Business Con-ference according to which the company Lipa Cave was declared the "Brand Leader Award 2018" winner. Lipa Cave was awarded as a leader in setting new standards in competitiveness of speleolo-gical tourism in the Southeast Europe through organizational and operational excellence, continuous innovation and investments, multidisciplinary in positioning authentic products of a tourist destination as well as a high degree of market recognition. This success is very important for us, another confirmation of our ser-vices’ high quality.

Glasnik: Lipa Cave is the first speleological facility in Montenegro, valorised for tourism purposes through successful public-private partnership between Old Royal Capital Cetinje and "Lipa Cave" doo three years ago. Could you present the business experiences du-ring this period? What are you proud of and what else can be done?

T. Knežević: As partners in the project, we were obliged to equip the cave for tourist visits and run it as a good businessman. Of co-urse, that is the basis of contractual relations, but in addition there are a number of other commitments for both parties. A supervi-sory body, which was established with Old Royal Capital Cetinje, is required to monitor the situation and activities in a protected natural resource. We have very good experience with Old Royal Capital Cetinje. We strive to resolve all issues by consensus, to our mutual satisfaction. Some obligations under the contract have not been fulfilled by Old Royal Capital Cetinje yet, such as road in-frastructure. We agreed on the dynamics of reconstruction of the local road from the turnoff of the Cetinje-Podgorica main road to the Lipa Cave plateau. We hope that this issue will be resolved in the forthcoming period. Partnership with Old Royal Capital is re-flected in promotion of Lipa Cave itself as well, where we have an enviable cooperation with the local tourism organization. All the actors operating in the territory of the Old Royal Capital in the field of tourism need to join their hands in order to make better promo-tion of Cetinje, because we have to be aware of the fact that Old Royal Capital Cetinje represents metropolis of the Montenegrin excursion tourism.

Glasnik: This new business segment completes the tourist offer of Montenegro, which is very important, particularly the quality of

service you provide. Benefits are realized on several grounds. Can you provide more details?

T. Knežević: Since its establishment, the company Lipa Cave has been striving to be an innovator of the Montenegrin tourist product and every year we introduce new programs in the tourist offer. We have been recognized for our innovative tourist offer on the Mon-tenegrin market. One of the services provided to tourists includes tasting Montenegrin products, which is a novelty in the speleolo-gical tourism. I'm pleased to mention mini concerts of classical music organized in one of the largest halls in Lipa Cave, Njegoš’s Hall, as well as tasting wines and homemade juices at the cave bar.

In the forthcoming period we will focus on introducing additional facilities with which we hope to attract more guests. The quality of services we offer to our tourists, education of the workforce, pri-marily tourist guides, have put us among successful companies. The project related to valorisation of Lipa Cave did not only put Montenegro on the global speleological map, but this company has provided the local community with many benefits such as emplo-yment. In addition, in the past we established cooperation with partners from the Adriatic region on a European project and we hope that there will be more partners in the future.

Glasnik: As we have said, speleological tourism has enriched the tourism offer in Montenegro. Could you please tell us about the interest of tourists in this field and whether this type of tourism records a growing trend?

T. Knežević: We will have the exact details of this year's visits at the end of the year. We must point out that this season has been better than the last one, so we are proud of the increasing number of visitors by 15% in comparison to the previous year. As we record an increase in the number of visitors year by year, we expect this trend to continue in the future. We can say that since the opening Lipa Cave has been visited by over 50,000 guests.

Glasnik: What kind of attractions do you offer to tourists? And whi-ch are the most interesting ones to them? Are the prices compe-titive?

T. Knežević: All Lipa Cave tours are tailored to the requirements of our visitors and their satisfaction is always a priority. Therefo-re, we offer two tours, so visitors have the opportunity to opt for 600 meters long "Cave tour", which is accessible to everyone and "Extreme tour", intended for adventurers and involves descending on the ropes through one of natural cave entrance, followed by a tour of the hidden part of the cave and lake hall.

Our visitors are most interested in the "Cave tour" which lasts for 60 minutes, while the "Extreme tour" needs to be scheduled in ad-vance.

All tours include driving in a small train, which departs from the parking of Lipa Cave to the cave entrance, then visitors are tran-sported to the parking lot. During the "Cave tour", our visitors are accompanied by trained guides, who introduce our guests to the history and formation of the Cave. In addition to the basic and extreme tours, additional services offered by the company Lipa Cave to organized groups include a treasure hunt, where visitors seek gold coins through the cave, which are eventually changed for the awards. This type of tours is the most interesting to the companies, which visit the cave within the Team Building activi-ties. We strive to make cost accessible to each and everyone if we

65


take into account that the price includes: parking, train ride to the cave and back, cave tour, a guide and insurance.

Glasnik: Opening of the Lipa Cave for tourists has caused the con-struction of some other tourist facilities. What is it about?

T. Knežević: Lipa Cave encouraged local people to get involved in the tourism development of the Dobrsko village. There are souve-nir shops, where visitors can buy homemade products, then camp, coffee bar along the path leading to the cave. The authentic old house that will also be valorised for tourism purposes is being con-structed. All this points to the remarkable interest of the local po-pulation to get involved in the promotion of indigenous products.

This way we provided rural households with an opportunity to of-fer our tourists the traditional local products from the village of Dobrsko, mainly homemade honey, wine, juices and brandy. In-terest of people has been aroused with the development of Lipa Cave, which is recording a growing number of visitors, thus cre-ating conditions for better placement of authentic Montenegrin products.

Glasnik: In your opinion, what is the future of speleological touri-sm in Montenegro?

T. Knežević: Speleological tourism is a specific area of tourism. Currently, it is the fastest growing branch of tourism according to the World Tourism Organization. This type of tourism will expe-rience more dynamic growth and development in the upcoming period. The Government is planning to valorise Đalovića Cave in the future, which shows that development of this type of tourism in Montenegro has started. Taking into account its specific climate and terrain configuration, Montenegro is abundant with a number of caves, which creates a lot of opportunities for the development of this type of tourism. The lack of knowledge about this type of tourism causes a concern. Valorisation of a speleological facility implies opening the doors of the natural museum, created by the nature throughout millennia. That's why it takes a lot of knowled-ge to manage a single speleological facility.

Glasnik: In your opinion, what should be done in order to foster more successful tourism development, particularly in rural areas and northern Montenegro?

T. Knežević: The fact that our destination is popular for tourist vi-sits, primarily during the summer, largely limits the Montenegrin tourism development. Therefore, further development requires more intensive activities pertaining to the extension of the tourist season and more even development of the northern and southern part of Montenegro. To become recognized as a tourist destination, it is necessary to develop adventure tourism on the northern part of Montenegro throughout the year. We need to work on opening new pathways for hiking/biking, mountaineering, gastronomic routes etc. Northern part of Montenegro should keep developing recreational and adventure tourism. It is necessary to build new hotels mainly in mountain resorts.

Local products needs to be better promoted as well. Moreover, I be-lieve that national parks are not sufficiently used and their deve-lopment needs to be more functional in the forthcoming period. A holiday of modern tourists is significantly different today, because it focuses on sport and recreation. Therefore, the northern part of Montenegro needs to be developed so as to become competitive to the coastal part, which requires a developed road infrastructure

that would connect the south and north.

Glasnik: Montenegrin tourism from your perspective: advantages and challenges.

T. Knežević: When it comes to the further development of tourism in Montenegro, it is necessary to keep implementing tax reliefs for opening of the high category hotels. We should also aim the activities at road and utility infrastructure improvement in all mu-nicipalities. I think that the expenditure of the national budget for promotion of Montenegro is extremely modest. The budget for the National Tourism Organization needs to be increased as well. We must keep working on better digital promotion of our destination. As a small economy we can react faster than larger countries and this is our main advantage. Winning new markets represents the main challenge. This can be achieved if we meet all the require-ments and conditions expected by tourists from a destination they visit.

Winning the European and Scandinavian market should be our main objective. In the future we must not depend on any market, but we should win the new ones. Good climate allows us to develop tourism throughout the year. Also, we need to make a difference between Montenegrin hospitality and professionalism, because these terms are not synonyms in tourism. Furthermore, we need to make a better valorisation of the national parks for tourism pur-poses, with more diverse offer. Development model should be so-ught through a public-private partnership. Finally, I believe that agriculture in Montenegro does not follow tourism growth trends sufficiently. In the future our focus should be on authentic Mon-tenegrin products and a chance needs to be given to small pro-ducers. Visiting a destination does not imply only a picture, but should allow visitors to taste products as well in order to become familiar with the gastronomic culture of a destination.

Glasnik: What is your perception of the business environment for the development of this strategic industry?

T. Knežević: The business environment for investment in Monte-negro is good. The Government of Montenegro has been attracting credible investors, which is very important. I believe that tourism is a generator of development of the Montenegrin economy. The-refore, all stakeholders in the tourism market need to adhere to the strategies adopted by the Government of Montenegro, because it is one of the prerequisites for intensive development of the tourism product. Also we need to keep conducting the policy of harmoni-zing the national and the EU legislation in the field of tourism. It is necessary to make Montenegro a destination as accessible as possible, which implies that modernizing the airport as well as in-troducing new air lines should be our priorities. Our country as a destination should be recognized in the tourism market as an elite destination.

Glasnik:: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions?

T. Knežević: Tourist company Lipa Cave initiated the project "Edu-cation in Schools", carried out by trained guides, who learn the children about speleology, the origin and content of the caves and of course biodiversity, in order to arouse the curiosity of the youn-gest of whom some may find its place in the world of speleology in the future. We are trying to develop projects, which would be im-portant for society as a whole and have the educational character.

66


Guliver i Liliputanci na bankarskom tržištu

Srbija

67


Talas preuzimanja koji je zapljusnuo bankarsko tržište Srbije s jedne strane je sasvim očekivan, a sa druge potpuno neo-čekivan. Očekivan je zato što eksperti tvrde da je 29 bana-

ka previše za zemlju čiji je bruto domaći proizvod prošle godine bio manji od 37 milijardi eura. A neočekivan je zato što su ranije uglavnom postojeće domaće banke kupovali stranci, a u posljednje vrijeme banke sa stranim kapitalom kupuju domaći biznismeni.

U stručnim krugovima skoro da postoji konsenzus da tek predstoji ukrupnjavanje na bankarskom tržištu Srbije, jer banke sa tržišnim udjelom manjim od jedan-dva odsto teško da mogu da opstanu u sve žešćoj utakmici.

Trenutno ima čak 14 banaka sa tržišnim učešćem manjim od 1,5%. Sve one zajedno odobrile su samo 7,5% ukupnih kredita, dok je udio šest najvećih banaka, Intesa, Komercijalne, Unikredit, Societe Ge-nerale, Raiffeisen i AIK banke osam puta veći – 62,2%.

Skoro svako iz velike šestorke ima veći udio od 14 malih banaka zajedno. Zato ekonomskog novinara Mišu Brkića odnos snaga na srpskom bankarskom tržištu podsjeća na šest "Gulivera" i "Lilipu-tance".

On je uvjeren da će u dogledno vrijeme još neke od postojećih ba-naka biti meta preuzimanja. Uostalom, ministar finansija Siniša Mali već je najavio da država planira da do kraja ove godine proda svoj udio u Jubmes banci, naredne godine i u Komercijalnoj, a pri-prema se strategija i za Srpsku banku.

Uz to, već mjesecima javnost nagađa ko bi mogao da kupi Societe Generale banku, jer se ova francuska grupacija već povukla i sa tržišta Hrvatske.

- Nisam siguran da će još dugo moći samostalno da opstane deset patuljastih banaka sa tržišnim udjelom manjim od 0,4%, od kojih je čak šest prošlu godinu završilo sa neto gubicima. Pitanje je koli-ko će njihovi akcionari imati još strpljenja da pokrivaju te minuse. Zbog svega toga me ne bi iznenadilo ako bi se u dogledno vrijeme odnos snaga u bankarskom sektoru dramatično promijenio. Tim prije što se nešto slično dešava i u drugim zemljama - ocijenio je Brkić.

U prilog te teze govori i nizak stepen koncentracije na srpskom tržištu. U Hrvatskoj četiri najveće banke imaju skoro 70% ukupne aktive, a u Srbiji su četiri najveće banke odobrile oko 47% svih kre-dita. Zato Ivan Nikolić, član Saveta guvernera Narodne banke Srbi-je, smatra da je ukrupnjavanje ne samo očekivano, već i poželjno.

- To je pozitivan proces jer će podići performanse i pojačati konku-renciju među bankama, a to će donijeti dobrobit i klijentima, jer će pojeftiniti kredite - smatra Nikolić.

U grupi od šest najvećih trenutno su samo dvije banke sa većin-skim domaćim kapitalom, Komercijalna i AIK banka, s tim što država već traži kupca za Komercijalnu banku. Ako se pogledaju rezultati poslovanja za 2017. najviše novca za kupovinu novih ba-naka ima AIK banka, koja je lani iskazala neto dobit od 118 miliona eura, Bizlife.

Novinara Mišu Brkića odnos snaga na srpskom bankarskom tržištu podsjeća na šest "Gulivera" i "Liliputance".

68


Unapređenje digitalnih vještina u zemljama Zapadnog Balkana

Radionica Ministarstva javne uprave

Ministarstvo javne uprave je u saradnji sa Savjetom za re-gionalnu saradnju (RCC) organizovalo radionicu "Una-pređenje digitalnih vještina u zemljama Zapadnog Balka-

na (WB6)" koja je održana 13. novembra u prostorijama Privredne komore. Radionica je održana u okviru projekta "Regionalni pri-stup za poboljšanje digitalnih vještina u zemljama Zapadnog Bal-kana", koji finansira Evropska unija, a sprovodi Savjet za regional-nu saradnju u saradnji sa Centrom za informisanje i razvoj (CID).

Na radionici je u uvodnom izlaganju Bojana Bajić, načelnica Direk-cije za interoperabilnost registara i normativne poslove u Mini-starstvu javne uprave upoznala učesnike sa trenutnom situacijom u Crnoj Gori, strateškim okvirom, kao i aktivnostima koje se spro-vode u cilju unapređenja digitalnih vještina, a koje su i prepoznate Digialnom agendom za zemlje Zapadnog Balkana.

Anisa Gjika, predstavnica Centra za informisanje i razvoj, koji rea-lizuje projekat "Regionalni pristup za poboljšanje digitalnih vješti-na u zemljama Zapadnog Balkana" je upoznala učesnike radionice

da ovaj projekat ima za cilj da obezbijedi zajednički okvir za podr-šku regionalnim aktivnostima u daljem razvoju digitalnih vješti-na u šest zemalja Zapadnog Balkana i stvori uslove za finansijska sredstva za njihovu realizaciju. Ove aktivnosti će rezultirati prepo-rukama o najboljim praksama EU i postaviti osnovu za nacionalne strategije u oblasti digitalnih vještina u zemljama Zapadnog Bal-kana. Preporuke će biti u skladu sa prioritetima koji su definisani u Višegodišnjem akcionom plana za regionalni ekonomski prostor za zemlje Zapadnog Balkana.

Predstavnici ključnih institucija zaduženi za oblast digitalnih vje-ština, imali su priliku da razgovaraju o aktuelnoj situaciji i priorite-tima u oblasti digitalnih vještina u Crnoj Gori.

Radionica je organizovana u okviru projekta "Regionalni pristup za poboljšanje digitalnih vještina u zemljama Zapadnog Balkana", koji finansira Evropska unija, a sprovodi Savjet za regionalnu sa-radnju (RCC) u saradnji sa Centrom za informisanje i razvoj (CID).

69


Crnogorske kompanije predstavljene u Tirani

Međunarodni sajam KLIK EXPO

Privredna komora Crne Gore je organizovala predstavljanje proizvoda naših kompanija na 25. međunarodnom sajmu KLIK EXPO 2018, održanom od 21. do 24. novembra u Tirani.

Riječ je o manifestaciji koja je okupila sve značajne aktere predu-zetništva u ovom dijelu Evrope, a ujedno je bila i najveći poslovni i trgovinski događaj u Albaniji. U okviru sajma održane su izložbe u oblasti drvoprerade, turizma i hrane, građevinarstva, poslovnih usluga i mogućnosti za biznis u inostranstvu, te roba široke po-trošnje.

Na nacionalnom štandu naše zemlje izlagači su bili: MI "Gorano-vić" Nikšic, "Eko Per voda Diva" Šavnik, "Sagar" Podgorica, "Vete-rinum" Ulcinj, "Jadroagent" Bar, "CETI" Podgorica, "Zejdin-tours" Ulcinj, "DANDI" Pljevlja, "TO Ulcinj" Ulcinj, "Bordid" Podgorica, "Institut DR Simo Milošević" Igalo, "Hotel Melia - Ljetopis Star" Petrovac, "Drvomont" Kotor, "Jadranski sajam Budva" Budva, "Od-ržavanje željezničkih vozila" Podgorica, "Montecargo" Podgorica, "Željeznička infrastruktura Crne Gore" Podgorica, "Giovanni trade"

Ulcinj, "Lighthouse of Montenegro" Igalo, "Čikom" Podgorica, "Pa-komonte" Danilovgrad, "Stirodom" Kotor, "Komunalno Budva" Bud-va i "Winner group" Podgorica.

Tradicionalno učešće kompanija iz Crne Gore, na jednoj od naju-glednijih međunarodnih izložbi u Tirani, direktno doprinosi kvali-tetnijem pozicioniranju naših brendova i ukupnom izvozu. Nastup na međunarodnom sajmu omogućio je izlagačima da predstave svoje proizvode i plasiraju ih na nova tržišta, kao i da pospiješe postojeće i steknu nove poslovne kontakte.

Crnogorski štand i delegaciju su posjetili predsjednik sajma Luan Muhametaj i državna sekretarka za zaštitu preduzetništva Sonila Qato, zatim Ines Mucostepa, predsjednica Unije komora Albanije, Safet Gërxhaliu, generalni sekretar Komorskog investicionog fo-ruma, te crnogorski i srpski ambasadori u Albaniji, Dušan Mrdović i Miroljub Zarić, gdje su dobili detaljne informacije o ekonomiji Crne Gore i izlagačima.

70


Trgovinskim olakšicama do uspješnije privredne saradnje

Sastanak sa delegacijom Bosne i Hercegovine

U okviru dvodnevnog boravka u našoj zemlji, Privrednu ko-moru Crne Gore je 12. novembra 2018. godine posjetila dele-gacija Bosne i Hercegovine. Tema sastanka je bila razmje-

na iskustava u radu Nacionalnog komiteta za trgovinske olakšice, te uloga ove poslovne asocijacije u kontekstu Sporazuma o trgo-vinskim olakšicama i Dodatnog protokola 5.

Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore je navela da od ovog Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije i Protokola 5 CEFTA sporazuma, poslovna zajednica ima velika oče-kivanja.

Koordinaciono tijelo za praćenje procesa reformi vezano za trgo-vinske olakšice je Nacionalni komitet za trgovinske olakšice koji je u Crnoj Gori aktivan od maja 2015. godine. U namjeri da daju jasan doprinos stvaranju transparentnog, pouzdanog i predvidlji-vog okruženja za međunarodnu trgovinu, predstavnici privrede u Crnoj Gori su se aktivno uključili u rad ovog komiteta, kao i u pripremu Strategije koja predstavlja plan aktivnosti do pune pri-mjene Sporazuma.

- Mi smatramo, a to su i ocjene međunarodnih institucija, da sa-stav i funkcionisanje Nacionalnog komiteta za trgovinske ola-kšice Crne Gore predstavlja primjer dobre prakse kada je riječ o

Sastav i funkcionisanje Nacionalnog komiteta za trgovinske olakšice Crne Gore predstavlja primjer dobre prakse kada je riječ o unapređenju dijaloga između privatnog i javnog sektora.

unapređenju dijaloga između privatnog i javnog sektora – kazala je Ljiljana Filipović.

Sa primjenom STO Sporazuma o trgovinskim olakšicama i do-datnog Protokola 5 uz CEFTA sporazum, doći do smanjenja trgo-vinskih troškova, redukovanja vremena zadržavanja na granici i unaprijeđenja koordinacije i efikasnosti organa nadležnih za pre-kogranično kretanje robe. Očekivani rezultat je u poboljšanju kon-kurentnosti i efikasnosti, kako privatnog, tako i javnog sektora, što znači i bolji kvalitet života.

Midhat Salić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je saopštio da je u ovoj državi nedav-no konstituisan Nacionalni komitet za trgovinske olakšice i da će razmjena iskustava sa Privrednom komorom Crne Gore doprinije-ti korišćenju dobre prakse kad je riječ o udruživanju privrede, ar-tikulisanju njenih zahtjeva i partnerskom odnosu sa donosiocima odluka.

Na sastanku je govoreno i o trgovinskoj razmjeni i načinima kako je povećati u interesu obje zemlje, a potencirana je i zaštita malih proizvođača. Trgovinska razmjena sa Bosnom i Hercegovinom to-kom devet mjeseci ove godine iznosila je 137,5 miliona eura i ka-rakteriše je niska pokrivenost uvoza izvozom.

71


Bosanci na radu u SlovenijiBosna i Hercegovina

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH na rad u inostranstvo ove godine iz BiH je otišlo 10.913 osoba. Od ovoga je 10.090 građana je otišlo u Sloveniju, a 823 radnika

su dobila posao u Njemačkoj. Podaci Ministarstva unutrašnjih po-slova Slovenije pak govore da je dozvolu za boravak u ovoj zemlji 2018. godine dobilo 28.599 državljana BiH.

Od broja dozvola izdatih BiH državljanima (52.475), od januara do oktobra 2018. godine, 2.193 dozvole su za stalni, a 26.406 za privre-meni boravak. Najviše dozvola izdato je u oktobru.

BiH je po broju izdatih dozvola daleko ispred zemalja regiona, po-put Crne Gore čiji su državljani dobili 285 boravišnih dozvola, Ma-kedonije s 3.740 boravišnih dozvola te Srbije i Kosova sa s 8.942, odnosno 6.364 boravišne dozvole.

Podaci se odnose na državljane BiH koji su zahtjeve za boravišne dozvole predavali ne samo u Ambasadi Slovenije u BiH, već i u slo-venačkim ambasadama u drugim zemljama, kao i na broj zahtjeva koje su u ime radnika lično predali poslodavci u Sloveniji.

U tom broju u tabeli uračunati su i podaci o dozvolama za boravak i rad koje se produžavaju u Republici Sloveniji na godišnjem nivou.

Zbir izdatih dozvola za boravak i rad u tabeli ne predstavlja samo boravišne dozvole zbog zaposlenja, već i boravišne dozvole iz dru-gih razloga određenih u Zakonu o strancima Republike Slovenije, kao što su spajanje porodice, studije, plava karta, drugi opravdani razlozi i sično.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH navode da je u Sloveniju otišlo 23 posto vozača, isto toliko varioca, 7 posto zidara, te u ma-njem postotku ostale profesije uglavnom vezane za građevinsku industriju, kao što su elektroizolateri, hidroizolateri, elektromonte-ri, hidromonteri, armirači, fasaderi i slično. Radnici koji su otišli u Njemačku dobili su posao kao njegovatelji.

- Za sve ove profesije postoje viškovi na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH - navode iz Agencije.

Što se tiče uslova rada, Agencija za rad i zapošljavanje BiH povre-meno kontroliše poslodavce koji zapošljavaju BiH radnike, te obi-laze radnike kako bi se uvjerili da li se sporazumi prema kojima su zaposleni poštuju.

- Mi ne možemo upoređivati uslove rada u inostranstvu i na do-maćem tržištu rada, već samo kontrolisati da li se odredbe spora-zuma poštuju. Do sada nije bilo slučajeva prevare za posredovanja koja su išla putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a radnici su zadovoljni uslovima rada, prije svega platama - navode iz Agen-cije.

Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje ističu da je evidentno da u posljednje vrijeme na strukturu raspoložive radne snage u BiH uti-če i izražena migracija u inostranstvo, naročito mladih i stručnih kadrova. Posebno se to odnosi na zanimanja iz oblasti informacio-nih tehnologija, građevinarstva, mašinstva te medicine.

- Ukoliko se taj trend nastavi, na tržištu rada u FBiH bi moglo doći do apsurdne situacije: da se na evidenciji nezaposlenih i dalje na-lazi veliki broj osoba, ali da domaći poslodavci imaju velike proble-me da pronađu odgovarajuću radnu snagu jer osobe koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih ne posjeduju potrebne vještine i znanje - ističu iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Dodaju da u ovom kontekstu treba imati na umu da blizu 30 posto osoba koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih u FBiH nemaju nikakve kvalifikacije

- Ako u svemu ovome postoji nešto pozitivno onda je to činjenica da kvalifikovani radnici na domaćem tržištu dobijaju sve više na cijeni i u poziciji su da biraju poslove te da budu adekvatnije plaće-ni nego je to ranije bio slučaj - naglašavaju iz Zavoda.

Da bi ovaj problem bio što manje izražen, dodaju, potrebno je re-formisati obrazovnu politiku koju bi trebalo apsolutno prilagoditi potrebama tržišta rada, inače će se nastaviti produkcija kadrova za evidenciju nezaposlenih, a ne za tržište rada, Biznis.ba / Klix

72


Svijetvijesti

Rusija postaje najveći izvoznik pšenice?

Rusija, koja postaje najveći izvoznik pše-nice na svijetu, nastavlja sa potiskivanjem EU i SAD sa unosnih tržišta i želi da dosti-gne izvoz od 77,7 milijardi tona ove žitarice godišnje, navode ekonomski portali.

Ako uspije da uđe i učvrsti pozicije u Iraku, Saudijskoj Arabiji i Alžiru, Rusija će defini-tivno preuzeti glavnu ulogu u isporuci pše-nice na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Ekonomisti objašnjavaju da cijene proizvo-da postaju sve važniji faktor u ekonomiji koju karakteriše niska cijena nafte. Niža ci-jena crnog zlata ide u prilog ruskom izvozu pšenice. Cijena žitarica izražena u dolari-ma ostaje na relativno niskom nivou zbog smanjenja troškova za gorivo i slabljenja nacionalne valute.

Pošto je cijena nafte niska, arapske zemlje se pitaju zašto da plaćaju uvoznu pšenicu milione dolara više nego što je potrebno, prenose Nezavisne.

Konkurentna cijena ukazuje na to da ruska pšenica može da zauzme glavni dio na trži-štima koja su za nju otvorena.

Nedavno je i tradicionalni kupac američk-og žita Irak naveo da razmatra mogućnost učestvovanja ruske pšenice u državnom otkupu.

Sadržaj glutena, zasad, nije u skladu sa zahtjevima iračkog uvoza, međutim, ruska pšenica je jeftinija 10 do 12 dolara po toni od američke.

Ruski izvoz pšenice porastao je za 47 odsto, i to na 52 miliona tona u sezoni 2017/2018. godine.

Stručnjaci smatraju da bi izlazak Rusije na tržište Iraka ili Nigerije negativno uticao na SAD, a ruska ekspanzija u Alžiru i Saudij-skoj Arabiji pogodila bi EU.

Za Evropljane bi posebno stresna bila ispo-ruka ruske pšenice u Alžir.

EU, a posebno Francuska, za sada dominira u toj zemlji, dok Rusija nije među izvoznici-ma na tom području.

Saudijska Arabija je od vitalnog značaja za Njemačku, Poljsku i baltičke zemlje.

Međutim, Rusija već priprema probne is-poruke pšenice u tu zemlju, prenosi "Ruska riječ".

Rast u eurozoni usporio

Rast je vidljivo usporio u eurozoni u trećem tromjesečju na 0,2 odsto, prema prvoj pro-cjeni Evropske kancelarije za statistiku Eu-rostat. To je najniži nivo u posljednje četiri godine.

Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,2 odsto u periodu od jula do septembra je upola stope rasta u prethodnom kvartalu i ispod je očekivanja analitičara koji su oče-kivali oko 0,4 odsto.

U prva dva tromjesečja ove godine BDP u 19 zemalja eurozone porastao je za 0,4 odsto.

Pokazatelji rasta u trećem kvartalu najgori su od drugog tromjesečja 2014. godine kada je privredni rast bio pogođen nizom proble-ma oko duga u bloku zemalja koje imaju euro kao valutu.

U odnosu na isti kvartal prošle godine, BDP eurozone je porastao 1,7 procenata, što je niže nego godišnji rast prethodnog kvarta-la od 2,2 procenta.

Ovi za sada privremeni podaci Eurostata stižu u teškom ekonomskom kontekstu, obilježenom trgovinskim tenzijama, pre-govorima o Brexitu, i u posljednje vrijeme, sukobom Brisela i Rima oko italijanskog budžeta za narednu godinu.

U julu je Evropska komisija smanjila pro-gnozu rasta za ovu godinu na 2,1 odsto zbog te globalne nesigurnosti. Komisija treba 8. novembra da predstavi nove ekonomske prognoze.

Na nivou cijele Evropske unije rast u trećem kvartalu je bio 0,3 odsto, Bankar.me.

Japanu treba pola miliona radnika

Japanska vlada uputila je parlamentu paket zakona kojim se olabavljuju ograničenja za ulazak stranaca na tamošnje tržište rada, koje se smatra jednim od najzatvorenijih na svijetu. Dok se rad stranih studenata i pripravnika u Japanu uglavnom toleriše, zapošljavanje radnika iz inostranstva ja-

panskim je kompanijama veoma otežano.

– Program za strane radnike koji želimo da uvedemo isključivo je za industrije u kojima postoji stvarna potreba za radnici-ma – poručio je premijer Shinzo Abe par-lamentarcima, izrazivši uvjerenje da uvoz radnika ne mijenja osnove državne imigra-cione politike, za šta su neke opozicione stranke vladu već optužile.

Abe se nije libio da odgovori na pitanje za-stupnika kako će se doseljenici uklopiti u japansko društvo.

– Mislim da strancima ne bi trebali name-tati naše vrijednosti, nego stvoriti okruže-nje za suživot svih – naveo je premijer, čiji kabinet trenutno ne raspolaže procjenama koliko bi radnika iz inostranstva trebale primiti japanske kompanije.

Kao glavne sektore za ulazak stranaca na japansko tržište rada ministar pravosuđa Takashi Yamashita je naveo poljoprivredu, usluge i građevinarstvo.

– Radi se o ukupno 14 ekonomskih grana – dodao je Yamashita, najavivši skorašnje vladino definisanje brojki o uvozu radnika po svakoj od industrija. Dio japanskih me-dija već spekuliše da je poljoprivredi, sek-toru usluga i građevinarstvu potrebno naj-manje 500 hiljada uvoznih radnika.

U Japanu se trenutno nalazi milion i 280 hiljada stranih radnika, što znači da bi se njihov broj u kratkom roku, ako su procjene medija tačne, povećao za 40 posto. No, kada bi se to i ostvarilo, udio stranaca u japan-skoj radnoj snazi od 65 miliona ljudi i dalje ne bi prešao tri posto.

Dok kritike Abeova plana stižu iz njegove Liberalno-demokratske stranke, opozicio-na Demokratska stranka za ljude podržava

73


premijera i nudi dodatna rješenja koja bi stranim radnicima olakšala ulazak i bora-vak u zemlji. Među ostalim, Demokratska stranka za ljude smatra da bi strancima koji nađu poslodavca u Japanu, kao i člano-vima njihovih porodica, odmah trebalo iz-dati trogodišnju dozvolu boravka uz fleksi-bilno produženje nakon toga, Bankar.me.

Kineski trgovački gigant Alibaba za 85 sekundi zaradio milijardu dolara

Kineski trgovački gigant Alibaba postavio je novi rekord na Dan samaca jer je kom-panija za 85 sekundi prodala proizvode u vrijednosti od jedne milijarde.

Kompanija je obavijestila javnost da joj je danas prodaja porasla za milijardu dolara u samo jednoj minuti i 25 sekundi, javlja CNN.

Tokom Dana samaca proda se više robe nego tokom Crnog petka i Cyber ponedjelj-ka zajedno. Ovaj rast došao je u veoma značajnom momentu kada je Alibaba pod pritiskom usporavanja kineske ekonomije, novih rivala u industriji e-trgovine, ali i tr-govinskog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Inače, trgovački gigant Alibaba ranije ovog mjeseca smanjio je prognozu godišnjih pri-hoda za čak šest posto, prenosi Klix.ba.

Dana samaca obilježava se u Kini od 1990-ih godina, kada su studenti izabrali ovaj dan kao pandan Danu zaljubljenih, kako bi ljudi koji nisu u vezi mogli da kupuju za sebe. Kompanija Alibaba, koja je podržala inicijativu, pretvorila ju je u praznik za lju-bitelje kupovine.

U ovom danu učestvuju i druge kineske platforme za e-trgovinu kao što su JD.com i mnoge druge, a od ove godine Alibabina podružnica Lazada u jugoistočnoj Aziji po-nudiće popuste i izvan Kine tj. u Singapuru, Maleziji, Indoneziji, Tajlandu i Vijetnamu.

Međutim, Dan samaca u Kini je daleko naj-ljepši. Biznis.ba

Najtraženija zanimanja u narednih pet godina

Širenje automatizacije neminovno će uni-jeti određene promjene na tržište rada, pri-je svega ukidajući pozicije na manualnim poslovima koje mogu obavljati roboti.

To će posljedično uticati i na jačanje svije-sti o potrebi za ljudskom kreativnošćui po-sebnim vještinama.

Career Builder, globalna online platforma za povezivanje radne snage i poslodavaca, objavila je istraživanje američkog tržišta rada, za koje prognozira da će u narednih pet godina zaposliti još osam miliona ljudi.

Najveći rast zapošljavanja ostvariće se u visokoplaćenim i niskoplaćenim djelatno-stima – prve će bilježiti rast od 5,7 posto, a druge od 5,6 posto. Broj zaposlenih sa srednjim nivoima primanja porasće za 3,8 posto.

Među dobro plaćenim zanimanjima najtra-ženije će biti računovođe, ali samo u bliskoj budućnosti jer se u daljoj očekuje da bi i njih mogli zamijeniti kompjuteri.

Takođe će biti posla za nastavnike, istraži-vače tržišta, IT podršku i vodoinstalatere.

Što se tiče srednje plaćenih poslova, u SAD bi u narednim godinama moglo biti otvo-reno još 50.000 radnih mjesta za vozače dostavnih vozila, mada bi i njih relativno brzo mogli zamijeniti autonomni kombiji i automobili, kao i dronovi.

Velika će biti i potražnja za građevinskim radnicima, kadrovima koji održavaju razne mašine, medicinskim sestrama i strukama iz finansijskog sektora.

Među slabije plaćenim zanimanjima najla-kše će se zapošljavati trgovci, kuvari, nje-govatelji, radnici u osiguranju i recepcio-nari u hotelima, prenose B92.net/Biznis.ba.

Od euforije do apatije: Slom tržišta kriptovaluta

Bitcoin je za dva dana vratio dio vrijednosti nakon što je iznenađujuće pao na 5.322 do-lara, najniži nivo od oktobra 2017. godine. U Londonu se vodećom kriptovalutom trgo-valo po kursu oko 5.400 dolara po jedinici.

Cijena najveće kriptovalute na platformi Coindeska kreće oko 5.540 dolara.

Rast digitalne valute započeo je prošle je-seni i dostigao je vrhunac u decembru 2017. godine kada je bitkoin koštao više od 19.500

dolara. Od tada je krenulo nizbrdo – samo u jednom danu, vrijednost je opala za više od deset posto. U roku od 24 sata, ukupna vrijednost kriptovaluta, prema Coinmar-ketcap stranici, pala je za više od 14 posto na 180 milijardi dolara.

Nova tehnologija obećala je da će radikal-no pretresti način poslovanja, kao i svako-dnevni život – slično onome kako je Inter-net promijenio prije dvije decenije. Mnogi pojedinci su uskočili u kriptovoz i na nje-mu zarađivali, a nisu bili obavezni da znaju mnogo o samoj tehnologiji na kojoj se za-snivaju kriptovalute.

Plima je podigla sve brodove, a krajem 2017. godine izgledalo je da je pronađena utak-mica u kojoj je svaka srećka dobitna. Na tržištu su zavladale euforične emocije, a snovi o sjajnoj blockchain budućnosti su se otrgnule od tehnološke realnosti na kojoj su se temeljelili.

Nešto manje od godinu kasnije, slika na tržištu je sasvim drugačija. Od prošlogodi-šnje euforije ostalo je malo, a tržištem je za-vladala apatija. Razgovore o oporezivanju kriptovaluta je zamijenila tema gubitaka.

Iza digitalne valute je ideja je o novcu koji postoji nezavisno od država, centralnih banaka i monetarne politike. Za razliku od tradicionalnih valuta, digitalna sredstva plaćanja ne kontroliše centralna instituci-ja, a rezervacije ne moraju biti potvrđene od centralne institucije.

Sa stanovišta direktora Evropske central-ne banke (ECB) Benoita Coeurea, centralne banke su daleko od spremnosti da uvedu sopstvene kriptovalute. Većina centralnih banaka još uvijek je u ranoj fazi istraživa-nja o digitalnim valutama, rekao je Coeur na događaju u Bazelu, prema tekstu govora.

Malo je vjerovatno da će digitalna valuta centralne banke u bilo kom obliku biti uve-dena u narednoj deceniji.

Ovo se odnosi i na centralne banke poput Urugvajske centralne banke, koja je već imala pilot projekte Bankar.me.

74


Konkurentnost je ključna riječ za našu poljoprivredu, jer samo podizanjem kapaciteta domaćih proizvođača možemo koristiti sredstva iz IPARD fondova i ravnopravno se takmičiti sa konkurentima iz okruženja.

Mala gazdinstva jezgro razvoja poljoprivrede

Predsjednik Komore na konferenciji Green Room Sessions

Međunarodna konferencija o poljoprivredi Green Room Sessions okupila je 1. i 2. novembra 2018. godine u Podgo-rici proizvođače, naučnike i stručnjake iz ove oblasti, koji

su razgovarali o mogućnostima unapređenja održivijeg sistema proizvodnje i prerade.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović govorio je na otvaranju ovog skupa, uz potpredsjednika Vlade Milutina Simo-vića, ministarku nauke Sanju Damjanović, rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Danila Nikolića i predsjednika Naučnog odbora konferencije dr Velibora Spalevića.

Predsjednik Golubović je kazao da poljoprivreda i selo predstavlja-ju apsolutne razvojne prioritete i jedan od resursa koji može bitno uticati na ekonomsku budućnost Crne Gore.

- Svjetski trend poskupljenja hrane daje nam za pravo da smatra-mo nužnim i opravdanim da se svi društveni potencijali usmjere ka demografskoj i ekonomskoj revitalizaciji sela i poljoprivrede – ocijenio je Golubović.

Prema njegovim riječima, agrarni budžet od 40 miliona eura pru-ža dovoljno osnova za stimulativnije agro-ekonomske mjere, uz akcenat na očuvanje vitalnosti ruralnih zajednica i proizvodnih potencijala.

- Konkurentnost je ključna riječ za našu poljoprivredu, jer samo podizanjem kapaciteta domaćih proizvođača možemo koristiti sredstva iz IPARD fondova i ravnopravno se takmičiti sa konku-rentima iz okruženja – rekao je predsjednik Komore.

Poljoprivreda sa prehrambenom industrijom je, smatra, među sek-torima koje treba snažno podržati.

- Crna Gora mora obezbijediti uslove za ulazak velikih investitora na domaće tržište koji će podstaći masovnu proizvodnju i imati kapacitet da izgrade, opreme i postave velike centre, hladnjače i skladišta kroz evropski model javno-privatnog partnerstva – na-glašava Golubović.

Dodaje da će investicije u velike poljoprivredne sisteme omogućiti individualnim proizvođačima pristup modernim tehnologijama, čime će dobiti veću izvjesnost prodaje svojih proizvoda kroz koo-peraciju i partnerski odnos.

- Naši napori su usmjereni ka privlačenju domaćih i stranih inve-stitora koji će osnivati kompanije čiji će finalni proizvodi biti za-snovani na korišćenju domaćih sirovina i domaćeg znanja i rada – riječi su predsjednika Komore.

Dodaje da su proizvodnja vina i mesnih prerađevina dobri primjeri kako se uvođenjem profesionalnog menadžmenta koji sprovodi ozbiljne investicije, može postati konkurentan i visoko izvozno orijentisan.

Golubović naglašava da mala poljoprivredna gazdinstva treba da čine jezgro koje će biti u funkciji razvoja poljoprivrede, revitaliza-cije sela i demografske obnove.

- Seosko gazdinstvo preduzetničkog tipa treba da bude temelj razvoja poljoprivrede u Crnoj Gori, a poljoprivredni proizvođači moraju imati status profesionalaca u tržišnom privređivanju. Mo-dernu i održivu proizvodnju možemo dostići uvođenjem novih tehnologija, udruživanjem poljoprivrednika i boljim povezivanjem proizvođača hrane sa sektorima turizma i trgovine – rekao je on.

Brojne nagrade i osvojena priznanja za kvalitet na međunarodnim

75


sajmovima i manifestacijama, prema njegovim riječima, govore u prilog tome da je crnogorski proizvod kvalitetom konkurentan, dok mnogo više napora se mora uložiti u dostizanje cjenovne i konkurentnosti u asortimanu.

Podsjetio je da se, u organizaciji Privredne komore, crnogorska po-ljoprivreda predstavljena na brojnim regionalnim sajmovima, i to na zajedničkom štandu, uz pomoć i podršku ministarstava poljo-privrede i ekonomiji i Investiciono - razvojnog fonda.

- Organska proizvodnja je trenutno najbrže rastući prehrambeni sektor u Evropskoj Uniji. Individualni proizvođači iz Crne Gore imaju ograničen pristup modernim tehnologijama i uglavnom pri-mjenjuju tradicionalni način proizvodnje. Značajnijim ulaganjem sredstava u tehnološku modernizaciju gazdinstava i usvajanjem organskog načina proizvodnje mogao bi se riješiti egzistencijal-ni problem znatnog dijela ruralnog stanovništva, s obzirom da bi njihova proizvodnja postala ekonomski isplativija - ocjenjuje Go-lubović.

Privredna komora smatra da je izuzetno važna saradnja sa lokal-nim samoupravama kako bi se pružila adekvatna finansijska po-drška i poreske olakšice, prije svega mladim poljoprivrednicima, koji hoće da razvijaju agro-biznis u svojim lokalnim sredinama, od adaptacije napuštenih prostora, stimulacije proizvodnje, razvo-ja poslovnih zona, otvaranja otkupnih mjesta i specijalizovanih kooperativa do razvoja ekološkog i seoskog turizma. Zajedno sa institucijama sistema Privredna komora permanentno edukuje poljoprivrednike, doprinoseći njihovoj konkurentnosti.

- Crnogorska poljoprivreda može daleko više doprinijeti ekonom-skom razvoju Crne Gore i našem društvenom proizvodu, a zato

nam je potreban udruženi napor na realizaciji vizije modernog agrara u čemu će Privredna komora i crnogorske kompanije dati svoj maksimalan doprinos – zaključio je predsjednik Golubović.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović kazao je da su ključne teme kako proizvesti što više hrane koja zadovoljava standarde zdravstvene bezbjednosti i kvaliteta, očuvati prirodne resurse, koristiti ih na održiv način, odgovoriti izazovima koje donose klimatske promjene.

Prema njegovim riječima, važno je i kako život na selu učiniti kva-litetnijim i sadržajnijim, obezbijediti savremeni koncept razvoja sela, kroz diverzifikaciju aktivnosti, bavljenje agroturizmom, za-natstvom i drugim djelatnostima.

- Kako razviti modernu poljopriverdu 20. vijeka, a istovremeno sa-čuvati tradiciju i nasljeđe? Mislim da je u tome posebna šansa i prednost malih poljoprivreda kakva je crnogorska. I konačno oče-kivanje od ove konferencije je kako u traganju za svim ovim odgo-vorima napraviti optimalan mogući spoj nauke i struke, kako vri-jednim proizvođačima, prerađivačima i preduzetnicima olakšati da povećaju svoju konkuretntnost, produktivnost, da usvoje nove standarde i poboljšaju tržišnu poziciju - kazao je Simović.

Drugog dana Konferencije organizovane su prezentacije aka-demskih prvaka iz regiona i Rusije, između ostalog, o biljnoj pro-izvodnji, zaštiti bilja i bezbjednosti hrane, genetičkim resursima, ‚fithemiji, ljekovitom bilju, stočarstvu, ruralnom razvoju i agro-eko-nomiji, zaštiti životne sredine, šumarstvu i drugim temama.

Organizatori Konferencije bili su Green Room i Univerzitet Crne Gore.

76


Svjetske građevine koje privlače pažnju

Arhitektura

77


U različitim dijelovima svijeta postoje zgrade sa zanimljivom arhitekturom, koje su nerijet-ko i simboli grada i zemlje u kojoj se nalaze.

Jedna od njih je Oculus, koji se nalazi na ulazu u Sv-jetski trgovinski centar (WTC) u New Yorku. Radi se o željezničkoj i metro stanici koja važi za najskuplju željezničku stanicu u svijetu.

Kao jedna od najpoznatijih zgrada u New Yorku i svi-jetu je i zgrada Flatiron. Projektovao ju je arhitekta Daniel Burnham, a zgrada je završena 1902. godine. Poznata je po svom trouglastom obliku, a nalazi se na raskrsnici 5. avenije i Brodveja.

I zgrada firme za visoku tehnologiju i industriju Sui-wa u kineskom Fujianu privlači veliku pažnju posje-tilaca u ovom dijelu svijeta. Ima 22 sprata, a sagrađe-na je u obliku spirale.

U gradu Chongqingu na sjeveroistoku Kine napra-vljene su vozne šine koje prolaze direktno kroz blok zgrada od 19 spratova. Jedinstveno arhitektonsko rješenje napravljeno je sa željezničkom prugom, čiji jedan dio prolazi kroz blok zgrada, u intervalu od šestog do osmog sprata. Stanovnici ovih zgrada u voz ulaze na Liziba stanici koja se nalazi unutar zgrade.

Još jedna zgrada sa zanimljivom arhitekturom je i Atomium, jedan od simbola Brisela. Atomium je skulptura izgrađena u čast Svjetske izložbe 1958. Ta 110 metara visoka čelično-aluminijska konstrukcija postala je senzacijom izložbe. Kada je Svjetska iz-ložba 1958. zatvorila svoja vrata, devet srebrnih kugli Atomiuma postale su znamenitost Brisela.

I Zhuhai Opera House važi za jedan od simbla Guan-gzhoua u kineskoj provinciji Guangdong. Izgrađena na površini od 50.000 kvadratnih metara, ima kon-certnu dvoranu koja može da primi 1.550 osoba.

Gaudijeva Casa Mila (La Pedrera) je stambena zgrada u Barceloni, jedno od ključnih djela Antonija Gaudija. Građena je od 1905. do 1910. godine. Dobila je naziv La Pedrera, što znači “kamenolom”, zbog nepravilne ka-mene fasade koja izgleda kao prirodna kamena liti-ca. Specifična je po tome što liči na kamenu planinu napravljenu ljudskom rukom s brojnim nepravilnim prozorima koji izgledaju kao otvori pećina i balkoni-ma sa unikatnom ogradom od kovanog željeza.

Još jedna od zanimljivih građevina je i Hundertwas-ser House u Beču. Izgradio ju je Joseph Krawina iz-među 1983. i 1986. godine. Spoljašnji dio je u različi-tim bojama i ima 52 stana.

Još jedna građevina koja privlači veliku pažnju svo-jom arhitekturom je i ulazna luka (Gateway Arch), podignuta uz rijeku Mississippi. Luk je dovršen 1965. godine, kao dio spomenika američke ekspanzije na Zapad. Spomenik simbolizuje američko širenje na Zapad između 1803. i 1890. godine. Na vrh luka, vi-sokog 192 metra, penje se malim tramvajem, Biznis.ba/AA.

78


Novi korak u evoluciji novca

MMF ima novi plan za kriptovalute

Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde je na skupu fintech industrije u Singapuru poručila kako bi centralne banke trebale da razmotre mogućnost da počnu s

izdavanjme svojih digitalnih valuta (central bank digital currency ili CBDC), dakle digitalne forme postojećeg novca kao zakonitog sredstva plaćanja (što su trenutno novčanice i kovanice). To bi mo-gao biti novi korak u evoluciji novca, zaključak je iz analize koju je napravio MMF, i jednoga dana zamijeniti postojeći, piše Globus.

"Istorija novca sugeriše da se njegove temeljne funkcije ne mi-jenjaju, ali forma se razvija kao odgovor na potrebe korisnika. Digitalizacija mnogih aspekata ekonomske aktivnosti podstiče centralne banke da ozbiljno razmotre uvođenje CBDC-a", kažu stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda u materijalu koji su

objavili ovoga mjeseca na svojim internet stranicama ("Casting Li-ght on Central Bank Digital Currency") i očekuju da se oko njega razvije debata.

Država bi, ukratko, na taj način mogla biti dobavljač novca za novu, digitalnu ekonomiju, a on bi bio dostupan za sve tipove plaćanja i mogao bi biti implementiran kroz različite tehnologije. Tek treba istražiti, međutim, kako bi se to konkretno sprovelo u pojedinoj zemlji, s kojim sve implikacijama za monetarnu politiku, finansi-jsku stabilnost i integritet te s kakvim troškovima. Za izdavanje i upravljanje gotovinom troškovi se procjenjuju u eurozoni na oko 0,5 posto BDP-a, a snose ih uglavnom banke, kompanije i domaćin-stva, prenio je Bankar.

79


Depoziti u komercijalnim bankama već ionako u digitalnom obliku, ali razlika bi bila u tome što bi CBDC, kao što je to sada gotovina, bili odgovornost države a ne privatne kompanije, poručuje šefica MMF Christine Lagarde.

svakodnevna plaćanja. Neke centralne banke sa tim već eksperi-mentišu, odnosno okupile su timove koji razrađuju tu ideju – u Ka-nadi, Kini, Švedskoj i Urugvaju – ali niko, pa ni stručnjaci MMF-a, nemaju zasad odgovor na pitanje je li CBDC poželjni oblik novca budućnosti s obzirom na rapidno nastajuće alternative. Fintech revolucija, kako priznaje Legarde, već dovodi u pitanje dvije for-me novca: onaj fizički kao i depozite u komercijalnim bankama, a ozbiljno propituje i ulogu države kao dobavljača. "Nalazimo se na istorijskoj tački preokreta. Vi – mladi i odvažni preduzetnici koji ste ovdje okupljeni – ne smišljate samo nove usluge; vi potencijal-no smišljate novu istoriju. A svi mi smo u procesu prilagođavanja", kazala je šefica MMF-a u Singapuru novoj generaciji.

Koje su funkcije novca? Prvo, on je jedinica računanja, potom je sredstvo plaćanja, te na kraju sredstvo čuvanja vrijednosti. Ljudi, vođeni željom da maksimizuju korist za sebe te smanje troškove i rizike, određuju što im je bolje. U slučaju CBDC, u odnosu na goto-vinu, postavlja se, recimo, pitanje anonimnosti plaćanja. Do koje je mjere tu uopšte moguće sačuvati anonimnost, odnosno koliko se trećim stranama ili vlastima mora otkriti podataka o identitetu i transakcijama? Postoje, naime, legitimni razlozi zašto ljudi mogu preferirati barem određeni stepen anonimnosti. To je način da se izbjegne profilisanje klijenata i svako drugo komercijalno korište-nje ličnih informacija, takođe i limitiranje opasnosti od hakovanja. Anonimnost je takođe i dio privatnosti, a ona je kroz UN-ovu de-klaraciju priznata kao jedno od ljudskih prava. Ipak, jasno je, po-tpuna anonimnost digitalnog plaćanja neće biti moguća, to bi onda bio raj za kriminalce svih vrsta.

Bankama, zapravo, ideja CBDC-a neće biti previše privlačna jer bi se moglo dogoditi da digitalni novac koje izdaje centralna banka smanji depozite građana u komercijalnim bankama, odnosno u potpunosti učini račun u banci suvišnim. Taj novac je siguran, s njim bi se moglo plaćati bez ograničenja iznosa, a za držanje na računu vjerovatno bi se nudila i kamata. Zamislite taj horor u ban-karskim glavama. Naravno, stručnjaci MMF-a nisu dozvolili da se horor razmaše već u ovoj fazi rasprave: nude rješenje. Banke se mogu uključiti u tržišnu utakmicu i nuditi više kamate i bolju uslugu. Moguće je, naravno, da centralne banke sklope partnerstva s privatnim sektorom, bankama i drugim finansijskim institucija-ma. Recimo, privatni sektor bi organizovao i održavao kontakt s klijentima, skladištio njihove digitalne novčanike, davao kamate i savjete, nudio zajmove, ali bi se transakcije, plaćanja odvijala pre-ko centralne banke, one bi držale back-end. Tako bi banke, finan-sijske institucije i startupi upravljali digitalnim novcem, kao što danas banke distribuiraju gotovinu.

Sav taj vrli novi svijet koji se pomalja stvara priličnu konfuziju jer ispada da bi se komercijalne banke zapravo mogle naći u poziciji da se takmiče sa središnjim bankama za klijente, ako ne bi posti-gle partnerstvo. U jednačinu treba pritom još ubaciti i kriptovalute koje, zahvaljujući blockchain tehnologiji, pokušavaju izboriti mje-sto za sebe u neregulisanosti tog dijela tržišta. Sve to je svakako veliki pritisak na banke kakve poznajemo, a ionako ih pritiskaju fintech kompanije razvijajući rješenja za život bez gotovine s pa-metnim telefonima u rukama. Legitimno je tako pitanje – što će od njih ostati, ili što će ih zamijeniti? Recimo, kad u Evropskoj uniji iduće godine krene primjena Direktive o platnim uslugama 2, ban-ke će morati da otvore račune spoljnim licenciranim pružaocima platnih usluga, tehnološkim kompanijama, te će oni dobiti pristup klijentima i time će početi velika trka u mobilnom plaćanju.

Lagarde i društvo time podstiču razvoj u posve suprotnom smjeru od onog kojem su se nadali promoteri kriptovaluta poput bitcoina, odnosno onom koji trasira fintech industrija koja omogućuje nove vidove privatnog e-novca i plaćanja. Dok oni, dakle, sanjaju o tome da će država u digitalnoj budućnosti malo uzmaknuti, pogotovo s očekivanim "izumiranjem" gotovine, Lagarde podstiče države da ostanu aktivni igrači na tržištu novca, osvoje i tu teritoriju.

Istina, danas su naši depoziti u komercijalnim bankama već io-nako u digitalnom obliku, ali razlika bi bila u tome što bi CBDC, kao što je to sada gotovina, bili odgovornost države a ne privatne kompanije, poručuje Lagarde. Taj bi digitalni novac mogao biti to-ken iza kojeg stoji država, ili račun koji se direktno drži kod cen-tralne banke, dostupan svima, pojedincima i kompanijama, za

80


Kako će kineska recesija uticati na ostatak svijeta

Kenneth Rogoff za "Ekonomiju i politiku"

Kada Kina neminovno uđe u recesiju rasta – što će gotovo sigurno biti pojačano finansijskom krizom, uzimajući u ob-zir veliku prednost ove ekonomije – kako će to uticati na

ostatak svijeta? Budući da trgovinski rat predsjednika SAD Donal-da Trumpa pogađa Kinu u vrijeme kada je rast već usporen, ovo nije dokono pitanje.

Tipične procjene, naprimjer one utjelovljene u procjenama držav-nog rizika Međunarodnog monetarnog fonda, sugerišu da će eko-nomsko usporavanje u Kini povrijediti sve. Ali akutni bol, prema MMF-u, bit će više regionalo koncentrisan i ograničen, za razliku od onog kako bi bilo u slučaju duboke recesije u SAD. Nažalost, ovo bi mogle biti samo puste želje.

Prvo, efekat na međunarodnom tržištu kapitala mogao bi biti dale-ko veći nego što poveznice sa kineskim kapitalom sugerišu. Koli-ko god nervozni globalni investitori bili o izgledima za rast profita, udarac kineskom rastu bi pogoršao situaciju umnogome. Iako je istina da je SAD i dalje najveći uvoznik finalnih proizvoda (veliki dio kineskih proizvodnih uvoza su prelazni proizvodi koji na kraju budu utjelovljeni u izvozima u SAD i Evropu), strane firme još uvi-jek uživaju u ogromnim profitima na prodaji u Kini.

Investitori danas su takođe zabrinuti zbog rasta kamatnih stopa, koji ne samo da smanjuju konzumaciju i investicije, već i reduci-

Autor teksta je ugledni američki ekonomista, profesor na Harvardu i šahovski velemajstor.

raju tržišnu vrijednost kompanija (posebno tehnoloških firmi) čije vrijednosti ovise umnogome o rastu profita daleko u budućnosti. Kineska recesija bi mogla pogoršati situaciju.

Finansijska kriza

Cijenim keynesijansko razmišljanje da ako bilo koja ekonomi-ja bilo gdje uspori, to snižava svjetsku ukupnu potražnju, i stoga snižava pritisak na globalne kamatne stope. Ali moderno razmi-šljanje je više iznijansirano. Visoke azijske stope ušteđevina u protekle dvije decenije bile su značajan faktor u niskom ukupnom nivou stvarnih (inflaciji-prilagođenih) kamatnih stopa i u SAD i Evropi, zahvaljujući činjenici da nedovoljno razvijena azijska tr-žišta kapitala naprosto ne mogu konstruktivno apsorbovati višak ušteđevine. Bivši predsjednik američkih Federalnih rezervi Ben Bernanke slavno je okarakterisao ovaj mnogo proučavani feno-men kao ključnu komponentu "globalnog zasićenja ušteđevina". Stoga, umjesto da dovede do nižih globalnih stvarnih kamatnih stopa, kinesko usporavanje koje se širi po Aziji moglo bi parado-ksalno dovesti do većih kamatnih stopa drugdje – posebno ako druga azijska finansijska kriza dovede do oštre depresije central-nih bankarskih rezervi. Stoga, za tržišta globalnog kapitala, kine-ska recesija bi se mogla lagano pokazati kao dupla nesreća.

81


Koliko god loše bilo usporavanje u izvozu u Kinu za mnoge drža-ve, značajan porast globalnih kamatnih stopa bio bi mnogo gori. Lideri eurozone, posebno njemačka kancelarka Angela Merkel, dobijaju manje zasluga nego što zaslužuju jer na okupu drže poli-tički i ekonomski krhku jednu valutu naspram teških ekonomskih i političkih uslova. Ali njihov zadatak bi bio gotovo nemoguć da nije ultra-niskih globalnih kamatnih stopa koji su omogućili poli-tički paralizovanim zvaničnicima eurozone da zaobiđu potrebna smanjenja duga i restrukturiranja na periferiji.

Kada su napredne države imale finansijsku krizu prije deset godi-na, nova tržišta su se relativno brzo oporavila, zahvaljujući niskom nivou dugova i snažnim cijenama robe. Danas je međutim nivo duga značajno porastao, i oštri porast globalnih kamatnih stopa bi sasvim sigurno proširio današnje krize dalje od šačice država (uključujući Argentinu i Tursku) koje su već pogođene.

Važnost kineske ekonomije

Ni SAD nije imun. Trenutno, SAD može finansirati svoj deficit od hiljadu milijardi dolara sa relativno niskim troškom. Ali relativno kratko trajanje ove posudbe – ispod četiri godine ako se integri-šu bilans Ministarstva finansija i Federalnih rezervi – znači da bi porast kamatnih stopa uskoro uzrokovao uslugu duga da istisne

potrebne troškove u drugim poljima. U isto vrijeme, Trumpov trgo-vinski rat također prijeti da potkopa dinamiku američke ekonomi-je. Njegova donekle proizvoljna i politički motivisana priroda čini ga jednako štetnim za američki rast kao i regulative koje je Trump tako ponosno eliminisao. Oni koji su pretpostavljali da je Trumpov stav o trgovini uglavnom hvalisanje u sklopu kampanje trebali bi biti zabrinuti. Dobra vijest je da se trgovinski pregovori često čine nepodesnim do zadnjeg časa. SAD i Kina bi mogle postići spora-zum prije nego što Trumpove kaznene tarife stupe na snagu prvog januara.

Takav sporazum, nadamo se, bi odražavao sazrijevanje stava Kine prema pravima na intelektualno vlasništvo – slično kako se desilo u SAD krajem devetnaestog vijeka. (U godinama velikog rasta SAD, američki preduzetnici su često krali patentirane izume od Velike Britanije.)

Recesija u Kini, pojačana finansijskom krizom, bi predstavljala treću etapu super-ciklusa duga koji je počeo u SAD u 2008. i prese-lio se u Evropu 2010. Do ove tačke, kineske vlasti su uradile sjajan posao u odgađanju neminovnog usporavanja. Nažalost, kada sti-gne opadanje, svijet će vjerovatno otkriti da je kineska ekonomija važnija nego što mnogi misle.

82


Sixty years of the New York Convention

Vesko M. Božović, President of the Arbitration court at the CEM

83


The New York Convention is described as the most important and most successful agreement in the field of international trade law. It has become one of the most successful instruments of the United Nations system in the economic field.

During the entire 2018, the 60th anniversary of the Conventi-on on the Recognition and Enforcement of the Foreign Ar-bitral Awards - the New York Convention is celebrated in all

parts of the world. The United Nations Conference in International Trade Arbitration worked on the adoption of the New York Con-vention from May 20 to June 10, 1958. The New York Convention came into force on June 7, 1959.

The SFRY Assembly adopted the Law on ratification of the New York Convention in 1981 and it entered into force on February 26, 1982. Montenegro has, by its 2006 Constitutional Law, recognized all international treaties and conventions concluded by the former Yugoslavia.

The Convention is a universal instrument covering all regions, le-gal regimes and levels of development. From a total of 195 coun-tries in the world, 80% are contracting states. So far, 159 countries have joined (with Sudan, which deposited instruments of accessi-on on March 26, 2018), and a few others are in the plan.

The New York Convention is described as the most important and most successful agreement in the field of international trade law. As a very concise document with only 5 pages and 16 articles, it has become one of the most successful instruments of the United Nations system in the economic field.

The forerunner of the New York Convention is the Geneva Protocol on arbitration clauses from 1923 and the Geneva Convention on the Enforcement of Foreign Arbitral Awards from 1927 which have been agreed and established by a limited number of countries.

The objective of the Convention was to build an effective legisla-tive framework that would facilitate the recognition and enforce-ment of arbitration awards and arbitration agreements. In order to achieve this goal, the authors of the Convention sought to esta-blish a real balance in designing a mechanism "which, expanding beyond the Geneva Convention in facilitating the enforcement of the foreign arbitration awards, would at the same time keep generally recognized principles of the judiciary and respect the sovereign rights of the States". Furthermore, it points to the right balance between the application of domestic law to issues that do not require harmonization and international substantive law. In addition, the Convention has a built-in mechanism that allows for the advancement of the legislative framework for the recognition and enforcement of foreign arbitration awards through Article VII, which leaves the opened door for the application of more favorable laws, thus opening up the path to innovative and liberal standards.

The Convention has been the cornerstone of international arbitra-tion as the primary method for solving disputes in international trade, and the most commonly used dispute resolution method for many disputes.

The New York Convention is often referred to as one of the pillars of an international system of arbitral justice. The Convention's principal aim is the obligation of the Contracting States to ensure

that foreign arbitral awards are recognized and generally capable of enforcement in their jurisdiction in the same way as domestic awards. A second aim of the Convention is to require courts of the Contracting States to uphold valid arbitration agreements and dis-continue court proceedings in respect of matters which the parties have agreed should be resolved by arbitration. In brief, by signing up to the Convention, a state agrees that its courts will respect and enforce parties' agreements to arbitrate, and to recognize and en-force any resulting arbitral award in its jurisdiction subject to only very limited grounds for refusal.

Both aims of the Convention have been key factors in the growth and popularity of the arbitration across the world in the last 60 ye-ars. Privacy, the ability to choose an arbitral tribunal and neutrality are also considered valuable aspects of the arbitral process. Howe-ver, the knowledge that the parties' agreement will be upheld and any resulting award will be enforced across 80% of the countries in the world is fundamental.

An arbitration decision may be enforced by a forced decision of the courts in countries around the world.A well-respected acade-mic study found that 9 out of 10 awards are satisfied without the need for enforcement proceedings.

Based on the Convention, UNCITRAL developed Arbitration Rules (1976, revised in 2010), the Model Law on International Commercial Arbitration (1985, amended in 2006) and undertook a survey on the legislative implementation of the Convention (1995-2007).

In preparation for the 50th anniversary of the Convention, the UN General Assembly adopted resolution 62/65 in which it recogni-zed the value of arbitration as a method of settling disputes in in-ternational commercial relations in a manner that contributed to harmonious commercial relations, stimulated international trade and development and promoted the rule of law at the international and national levels. The Assembly expressed its conviction that the Convention strengthened respect for binding commitments, inspired confidence in the rule of law and ensured fair treatment in the resolution of disputes arising over contractual rights and obligations. On the basis of the General Assembly request to incre-ase efforts to promote wider adherence to the Convention and its uniform interpretation and effective implementation, UNCITRAL entrusted its Secretariat with the preparation of a Guide on the New York Convention (2011-2017).

The contribution of the UNCITRAL Model Law and UNCITRAL Ar-bitration Rules is significant in Montenegrin legislation since the Montenegro Law on Arbitration was adopted on the basis of the Model Law of UNCITRAL from 1985 with amendments from 2006. The Arbitral Tribunal of the Commercial court of Montenegro may on the basis of the parties' agreements apply the UNCITRAL arbi-tration Rules from 1976 revised in 2010.

Even after 60 years of its existence, the New York Convention is fresh and functional as when it was adopted.

84


Zaposlenost i investicije u šumarstvu

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

U neposrednoj proizvodnji, odnosno šumarskoj privredi radilo je 1973. godine 100 šumarskih inženjera i 198 tehničara.

85


U neposrednoj proizvodnji, odnosno šumarskoj privredi radilo je 1973. godine 100 šumarskih inženjera i 198 tehničara.

Prema rezultatima istraživanja šumarskih stručnjaka, Crna Gora je u poređenju sa razvojem šumarstva drugih republika i Jugosla-vije zaostajala. To zaostajanje ogleda se u ostvarenoj veličini dru-štvenog proizvoda, zaposlenosti, dužini šumskih komunikacija. Za posmatrani period može se reći da je šumski fond pretjerano eksploatisan i u većoj mjeri degradiran, ali i dalje raspolaže zna-čajnim rezervama drvnih zaliha.

U periodu neposredno poslije završetka Drugog svjetskog rata za potrebe obnove i izgradnje porušenih kuća i mnogih drugih obje-kata bila je velika potražnja za drvenom građom. Za povećanje eksploatacije šumarstva trebalo je, dakle, uložiti značajna dru-štvena sredstva. U periodu 1947-1969. godine u šumarstvo su ulo-žena oko 162,2 miliona dinara, računato prema stalnim cijenama iz 1966. godine.

U pomenutom periodu bruto ulaganja u osnovne fondove, od ukupnih bruto društvenih investicija u privredi iznosile su u šu-marstvu 1,70%, što je bilo više od prosječnih ulaganja u Jugosla-viji. Tehnička struktura investicija u šumarstvu u istom periodu (1947–1969) pokazuje da je u građevinske radove ulagano 68,5%.

Poslije ovog perioda investiciona ulaganja u milionima dinara i tekućim cijenama kretala su se: 1972. godine - 4,1 dinara, 1982. godine - 366,1 dinara, 1987. godine 26 dinara i 1991. godine 12.185 dinara.

U posmatranom periodu šumarstvo je sopstvenim i dobijenim in-vesticijama prilično izgradilo svoju proizvodno-tehničku bazu,

naročito poslije 1961. godine.

U 1945. godini bilo je 28 km šumskih puteva i opšta prosječna otvorenost šuma iznosila je 0,07 km/1.000

ha šuma, 1965. godine šumski putevi bili su dugi 970 km, a otvorenost šuma iznosila je 1,63 km/1.000 ha

šuma, dok je šumskih puteva u 1971. godini bilo 1.297 km, a otvorenost šuma povećana je na

2,25 km/1.000 ha šuma.

Otvorenost šuma bila je najveća u sjevero-istočnom dijelu Crne Gore, gdje se nalaze ekonomske šume. I pored toga što je otva-ranje šuma imalo određeni napredak, ipak ti napori nijesu bili dovoljni da bi mogli za-dovoljiti savremene zahtjeve gazdovanja. Veliki napredak je postignut u opremlje-

nosti šumarstva (radnih organizacija) meha-nizacijom (kamionima, traktorima, motornim

testerama). U 1961. godini bilo je ukupno 18 kamiona, pet traktora i 21 motorna testera. Šumsko-privredne orga-

nizacije raspolagale su 1971. godine sa 72 kamiona, 29 traktora i 440 motornih testera. U 1981. godini broj kamiona porastao je na 94, traktora na 48 i motornih testera na 481. Poslije 10 godina broj kamiona iznosio je 104, traktora 88 i motornih testera 571. Poveća-nje broja kamiona u 1991. godini, u odnosu na stanje u 1961. godini, iznosi više od pet i po puta, traktora oko dva i po puta i motornih testera za oko 27 puta.

Površine pod šumama Crne Gore učestvovale su u SFRJ 1962. go-dine 5,7%, 1970. godine 5,6%, 1980. godine 5,4% i 1990. godine 5,7%.

U periodu poslije Drugog svjetskog rata šumarstvo je za-pošljavalo znatan dio radno aktivnog stanovništva i to u sjevernom nerazvijenom dijelu Crne Gore. Zaposleno

osoblje u šumarstvu po godinama bilo je: 1947. - 360; 1950. - 499; 1955. - 600; 1960. - 667; 1965. - 2.271; 1970. - 2.923; 1980.

- 2.640; 1991. - 2.743.

Crna Gora je 1945. godine imala svega četiri šumar-ska inženjera, 1955. godine 43, 1963. godine 86

i 1973. godine 165. Šumarskih tehničara 1955. godine imala je 35, 1963. - 110 i 1973. - 244.

Najveći broj ovih kadrova radio je u ra-dnim organizacijama šumarstva i

drvne industrije, ali i u drugim ustanovama, organima, udruže-

njima i organizacijama.

86


Brod "Artania" njemačke kompanije Phoenix Reisen 19. no-vembra je prvi put uplovio u Bar i doveo 1.054 turista i 527 članova posade. Uplovljavanjem tog broda zvanično je za-

tvorena kruzing sezona, tokom koje je u luku uplovilo 16 kruzer sa ukupno 22.500 turista, piše RTCG.

"Ovogodišnja sezona bila je uspješna. Činjenica je da se kruzing počeo razvijati u Bar dolaskom Global Ports Holdinga i uz napore brodske agencije Allegra, posredstvom koje je i uplovio prvi kruzer, i da se jednostavno naslonio na postojeće resurse naše Opštine. Kruzing turizam kao dio nautičkog turizma je posljednjih godina prerastao u finansijski moćnu turističku industriju. Svjetsko tr-žište pomorskih krstarenja bilježi rast na svim tržištima i prema procjenama činiće sve veći dio svjetskog turizma. Zato nas po-sebno raduje to što je Bar postao destinacija u koju uplovljavaju brodovi na brodskim kružnim putovanjima, a naročito nas raduju pozitivne najave za budućnost. Vjerujem da će Bar, imajući u vidu atraktivnost i konkurentnost svoje ponude, i u tome uspjeti", izja-vio je Emil Kukalj, direktor Turističke organizacije Bar.

U odnosu na prethodnu godinu kruzing sezona u Baru je značajno bolja.

"Za 2019. imamo najavu za 25 kruzera koja će dovesti oko 26.000 turista. Kompanije koje svoje kruzere šalju u Bar zadovoljne su pr-venstveno sa bezbjednošću i sigurnošću u luci, lučkim kapaciteti-

Kruzeri donijeli 22.500 turista

Završena kruzing sezona u Baru

ma, infrastrukturom i uslugom ali i Barom kao turističkom desti-nacijom koja pruža mogućnost različitih izletničkih tura" izjavila je Tanja Novović, koordinatorka kruzing aktivnosti u AD Port of Adria.

Kapetan broda "Artania" Mortn Handson godinama dolazi dolazi u Crnu Goru. Po drugi put imao je priliku da posjeti Bar.

"Sjajna je prilika da imamo dvije luke u jednom danu, Kotor i Bar. Međutim, u Kotoru je ograničen prostor, ima mjesta za jedan kru-zer, a drugi je na sidru. Mali je grad, mnogo ljudi i na to moramo obratiti pažnju, zbog toga je dobro da u Crnoj Gori imamo još jednu luku. Ukoliko je gužva u Kotoru, možemo birati Bar, a koliko znam iz Bara nije daleko da se turisti kroz izletničke programe dovezu do Kotora , to je sat vremena. To je ujedno i prilika da turisti vide vašu divnu državu Crnu Goru", kazao je kapetan broda "Artania" Mortn Handson, koji 13 godina radi za ovu kompaniju.

AD Port of Adria je u 2017. godini prihvatila devet kruzera, preko kojih je u Bar i Crnu Goru došlo oko 11.550 putnika, dok je u 2016. godini prihvatila sedam kruzer brodova i 8.660 putnika.

U odnosu na 2017. godinu sezona 2018. bilježi rast putnika od 96 odsto dok projektovani rast putnika za 2019. godinu u odnosu na sezonu 2018. iznosi 16 odsto. Dolaskom njemačkog kruzera, pro-dužena je turistička sezona u Baru što je svakako jedan od priori-tetnih ciljeva.

Documents

Valorizacija kvalitetnih resursa Privrednici traže · će se dobiti povratna informacija, od strane biznisa, u vezi spre- mnosti za investiranje kao i mogući modeli korišćenja