Click here to load reader

VALORIZACIJA PEĆINE MEGARA NA PLANINI BJELAŠNICI · PDF file 6 I. PODACI O PROJEKTU Valorizacija pećine Megara na planini Bjelašnici, Općina Hadžići, izvršena je u okviru Projekta

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of VALORIZACIJA PEĆINE MEGARA NA PLANINI BJELAŠNICI · PDF file 6 I. PODACI O PROJEKTU...

  • VALORIZACIJA PEĆINE MEGARA

    NA PLANINI BJELAŠNICI (OPĆINA HADŽIĆI)

    „IZRADA TOPOGRAFSKOG NACRTA I IDEJNOG RJEŠENJA SANACIJE I

    UREĐENJA PEĆINE MEGARE“

    Sarajevo, 2013

  • 2

    Prirodno-matematički fakultet

    UNIVERSITY OF SARAJEVO

    FACULTY OF SCIENCE

    Broj:

    Sarajevo, 20.09.2013.

    VALORIZACIJA PEĆINE MEGARA NA PLANINI BJELAŠNICI (OPĆINA

    HADŽIĆI)

    „Izrada topografskog nacrta i idejnog rješenja sanacije

    i uređenja pećine Megara“

    Sarajevo, 2013

    Zmaja od Bosne 33-35

    Sarajevo

    Bosnia and Herzegovina

    Phone ++387 (0)33 723723

    Fax ++387 (0)33 649359

    Foto: Damir Basara

  • 3

    Voditeljica projekta:

    Prof. dr. Lada Lukić Bilela, molekularni biolog, biospeleolog

    Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; [email protected];

    [email protected]

    Projektni tim:

    Mr. sc. Roman Ozimec, biospeleolog

    Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, 10 000 Zagreb;

    [email protected]

    Dr. sc. Kazimir Miculinić, paleontolog

    Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, 10 000 Zagreb; [email protected]

    Damir Basara, instruktor speleologije

    Planinarsko društvo Dubovac; speleološki odsjek; Strossmayerov trg 2, 47 000

    Karlovac, Croatia; [email protected]

    Prof. dr. Samir Đug, ekolog

    Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; [email protected]

    Doc. dr. Nusret Drešković, klimatolog

    Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo;

    [email protected]

  • 4

    SADRŽAJ

    I. PODACI O PROJEKTU 6

    II. PRIKAZ REZULTATA PROJEKTA 7

    2.1. Topografske izmjere 7

    2.2. Izrada detaljnog digitalnog topografskog nacrta i 3D modela

    pećine Megara 7

    2.3. Definiranje i izrada sheme turističke staze pećine Megara 8

    2.4. Izrada prijedloga adekvatnog pozicioniranja LED dioda u pećini Megara 10

    2.5. Definiranje programa za saniranje i konzervaciju paleontološkog

    lokaliteta, analiza trenutne situacije paleontološkog lokaliteta

    i iskop paleontološke sonde u pećini Megara 11

    2.5.1. Dosadašnja paleontološka istraživanja 11

    2.5.2. Paleontološka istraživanja u sastavu priprema za turističko

    uređenje 12

    2.5.3. Prijedlog saniranja 16

    2.5.4. Prijedlog izložbenog postava 19

    2.6. Špiljsko stanište Megare 20

    2.7. Špiljski organizmi Megare 23

    2.6.1. Popis organizama (Check lista) 23

    2.6.2. Analiza faune 28

    2.6.2.1. Struktura faune 28

    2.6.2.2. Ekologija 30

    2.6.2.3. Endemizam 30

    2.6.2.4. Tipske vrste 30

    III. PRIJEDLOZI ZA BUDUĆE AKTIVNOSTI 31

    3.1. Speleološka istraživanja 31

    3.2. Uspostava monitoringa pećine Megara 32

    3.3 Vizualni identitet pećine Megara 32

    3.4. Izrada programa upravljanja pećinom Megara 33

  • 5

    3.4.1. Program upravljanja pećinom Megara 33

    3.4.2. Pravilnik o unutarnjem redu pećine Megara 33

    3.4.3. Priručnik za vodiče u Megari 33

    3.4.4. Radna uputa za vođenje posjetilaca u pećini Megari 33

    3.4.5. Plan evakuacije i spašavanja iz pećine Megare 34

    IV. LITERATURA 35

    V. PRILOZI 37

  • 6

    I. PODACI O PROJEKTU

    Valorizacija pećine Megara na planini Bjelašnici, Općina Hadžići, izvršena je

    u okviru Projekta Općine Hadžići – Valorizacija pećine Megara, a temeljem Ugovora

    (br. protokola PMF: 01/01-2100/1-2011; br. protokola Općine Hažići: 02-14-11-

    6897/11) između Općine Megara i Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u

    Sarajevu (u daljnjem tekstu: PMF) koje zastupaju dekan PMF-a, prof. dr. Rifat

    Škrijelj i načelnik Općine Hadžići, dipl. ing. maš. Hamdo Ejubović. Ugovor je

    potpisan 03. odnosno 05. 05.2013. godine.

    Projekt “Valorizacija pećine Megara” je financirala Općina Hadžići u suradnji

    sa SeeNet translokalnom mrežom za suradnju Italije i Jugoistočne Europe te

    regijom Piemonte (Italija).

    Faza I Projekta PMF-a pod nazivom Karakteristike pećine Megare u

    funkciji zaštite i valorizacije (grant: 01/01-2100/1-2011; Lada Lukić Bilela)

    odnosila se na sveobuhvatna istraživanja multidisciplinarnog ekspertnog tima

    završena je 01.11.2011. godine (Lukić-Bilela et al. 2011).

    Faza II Projekta PMF-a pod nazivom Izrada topografskog nacrta i

    idejnog rješenja sanacije i uređenja pećine Megara (grant: 01/01-2911/5-2012)

    trajala je od 01.05. do 01.10.2013. godine.

    U okviru projekta su svi zadaci definirani Ugovorom, uspješno obavljeni kako

    slijedi:

     Topografske izmjere pećine Megare;

     Izrada detaljnog digitalnog topografskog nacrta i 3D modela pećine

    Megara;

     Definiranje i izrada sheme turističke staze pećine Megara;

     Izrada prijedloga adekvatnog pozicioniranja LED dioda u pećini Megara

     Definiranje programa za saniranje i konzervaciju paleontološkog lokaliteta,

    analiza trenutne situacije paleontološkog lokaliteta i iskop paleontološke

    sonde u pećini Megara;

     Izrada prijedloga za dvije (2) edukativno-promotivne table

  • 7

    Nadalje, načinjen je dopunjen popis faune sa makrofotografijama,

    mikroklimatske izmjere na svakoj mjernoj točki nacrta, te sačinjena ukupno 4

    banera od čega je jedan detaljan nacrt pećine.

    II. PRIKAZ REZULTATA PROJEKTA

    2.1. Topografske izmjere

    Tijekom istraživanja pećine Megare obavljeno je i topografsko snimanje

    cijeloga objekta. Mjerenja su obavljena kompasom i padomjerom marke Suunto, s

    preciznošću od 0,5°, 50 metarskom mjernom vrpcom s izmjerom na decimetar, dok

    su mjerne točke poligonskog vlaka i visine kanala mjerene laserskim daljinomjerom

    tipa Leica DISTO DXT centimetarskom preciznošću.

    Topografsko snimanje obavio je Damir Basara in situ u mjerilu M1:200, a

    mjerili su Lada Lukić Bilela, Kazimir Miculinić i Roman Ozimec.

    Poligonski vlak unesen je i izrađen u programu Compass (ver.5.10.1.23.163) dok je

    detaljni trodimenzionalni prikaz izrađen u programu CaveXO (ver.5.13.5.30). Dalja

    obrada radnih nacrta pećine Megare izrađena je u programu CorelDRAW X5(ver.

    15.0.0.486) u mjerilu M1:200. Radi kontrole, poligonski vlak prilikom crtanja

    objekta u Corel-u izrađen je ponovo. Dobivene dimenzije pećine iznose 277 metara

    stvarna i 243 metara tlocrtna duljina dok je dubina pećine 10,5 metara.

    2.2. Izrada detaljnog digitalnog topografskog nacrta i 3D modela pećine

    Megara

    Glavni rezultat speleoloških istraživanja je na stručan način i u skladu sa

    svjetskim standardima izrađen speleološki nacrt. On se sastoji od tlocrta i profila sa

    svim elementima koji su definirani od strane Međunarodne speleološke unije (UIS).

    Kada je nacrt izrađen, iz pravilno izmjerenog i tablično prikazanog poligonskog

    vlaka, izračunavaju se statistički parametri špilje ili jame - njena duljina, dubina,

    položaji najudaljenijih točaka, pružanje kanala itd.

  • 8

    Današnja preciznost nacrta, koristeći optičke instrumente i laserske

    daljinomjere je na zadovoljavajućoj razini. Bitno je naglasiti i da speleološki nacrt

    ne sadrži samo špiljske kanale već brojne druge elemente kojima se prikazuje

    morfološka, geološka i hidrološka situacija u njima.

    Detaljni nacrt pećine Megare (Prilog I) prikazuje i točna mjesta gdje su

    nađeni skeletni ostaci pećinskog medvjeda, postojeće paleontološke sonde, prijedlog

    položaja edukativnih table koje se planiraju postaviti u speleološkom objektu,

    izložbeni primjerci, te mjesta postojanja periodične ili stalnih voda nakapnica,

    različiti oblici speleotema, te devastirano područje u Završnoj dvorani.

    2.3. Definiranje i izrada sheme turističke staze pećine Megara

    Prijedlog sheme turističke staze prikazan je na uopćenom nacrtu pećine (Sl.

    1), s tim da se kao najbolje rješenje predlaže staza od usitnjenog kamena, iste

    teksture kao što je izvedena i van pećine dok bi na spoju Fialine dvorane s

    Završnom trebalo izraditi stepeničastu, rešetkastu konstrukciju od nehrđajućih

    materijala kako se ne bi uništavala podnica pećine, a služila bi za sigurni prijelaz

    preko strmina unutar pećine. To bi dalo najprirodniji izgled i najmanje bi

    narušavalo interijer speleološkog objekta. Predviđena turistička staza bila bi

    ukupne duljine 225 metara sa tri predviđena poluproširenja i tri proširenja na

    kojima bi se oko edukativnih tabli i izložbenih vitrina zadržavali turisti dok im

    educirani vodiči predstavljaju sadržaj istih (Tab. 1). Stazu bi trebalo izvesti u

    najmanjoj širini 1,5 metra radi nesmetano

Search related