UVOD U EKONOMIJU 2UVOD U EKONOMIJU 2

Prof. dr Ibrahim JusufranićProf. dr Ibrahim Jusufranić

NESAVRŠENOSTI TRŽIŠTANESAVRŠENOSTI TRŽIŠTA(odstupanje od tržišne efikasnosti)(odstupanje od tržišne efikasnosti)

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi Nepotpuna konkurencijaNepotpuna konkurencija Prirodno monopolPrirodno monopol MonopolMonopol OligopolOligopol OligopsonOligopson DuopsonDuopson Tržišna moćTržišna moć Javna dobraJavna dobra ‘’‘’Slobodni jahač’’Slobodni jahač’’ Eksterne ekonomijeEksterne ekonomije Eksterne disekonomijeEksterne disekonomije Nepotpuna tržištaNepotpuna tržišta Netržišna rješenjaNetržišna rješenja

U stvarnosti, tržište je daleko od svog U stvarnosti, tržište je daleko od svog idealnog stanja – savršene idealnog stanja – savršene konkurencije. Zapravo, tržište je sklono konkurencije. Zapravo, tržište je sklono ispoljavanju određenih ispoljavanju određenih grešakagrešaka upravo upravo zbog tendencija u stalnom remećenju zbog tendencija u stalnom remećenju potpune ravnoteže, pa se javlja kao potpune ravnoteže, pa se javlja kao dinamičan ali nedovoljno stabilan dinamičan ali nedovoljno stabilan sistem. Posljedice ovakvog stanja su: sistem. Posljedice ovakvog stanja su: nestabilan tempo privrednog rasta i nestabilan tempo privrednog rasta i cikličan karakter privrednog razvoja, cikličan karakter privrednog razvoja, nedovoljno iskorištenje resursa, nedovoljno iskorištenje resursa, nestabilnost cijena, odnosno pojava nestabilnost cijena, odnosno pojava inflacije i nezaposlenosti.inflacije i nezaposlenosti.

Svaka odstupanja od modela potpune Svaka odstupanja od modela potpune konkurencije istovremeno znače i stanje konkurencije istovremeno znače i stanje suboptimalne efikasnosti u alokaciji resursa, suboptimalne efikasnosti u alokaciji resursa, shvaćene u Paretovom smislu. Postoji šest shvaćene u Paretovom smislu. Postoji šest važnih slučajeva tržišnih nedostataka koja važnih slučajeva tržišnih nedostataka koja ukazuju na nesavršenosti tržišta i ukazuju na nesavršenosti tržišta i neostvarivanje Pareto- efikasnosti:neostvarivanje Pareto- efikasnosti:

1.1. Nepotpuna (nesavršena) konkurencijaNepotpuna (nesavršena) konkurencija2.2. Eksterni efektiEksterni efekti3.3. Javna dobraJavna dobra4.4. Nesavršene informacijeNesavršene informacije5.5. Nepotpuna tržištaNepotpuna tržišta6.6. Nezaposlenost i drugi makroekonomski Nezaposlenost i drugi makroekonomski

poremećajiporemećaji

NEPOTPUNA KONKURENCIJA I NEPOTPUNA KONKURENCIJA I NEPOTPUNO TRŽIŠTENEPOTPUNO TRŽIŠTE

Pojam i izvori nepotpune Pojam i izvori nepotpune konkurencijekonkurencije

Nepotpuna (nesavršena) Nepotpuna (nesavršena) konkurencijakonkurencija je znatno odstupanje od je znatno odstupanje od savršene konkurencije i dolazi sa savršene konkurencije i dolazi sa pojavom pojavom nesavršenog konkurentanesavršenog konkurenta (monopola i oligopola) čija tržišna moć (monopola i oligopola) čija tržišna moć (najveće povećani tržišni udjeli) (najveće povećani tržišni udjeli) rezultiraju cijenama koje su veće od onih rezultiraju cijenama koje su veće od onih koje bi se formirale u uslovima savršene koje bi se formirale u uslovima savršene konkurencije.konkurencije.

Međutim, unutra svakog tržišnog Međutim, unutra svakog tržišnog mehanizma postoje procesi koji bitno mehanizma postoje procesi koji bitno slabe moć konkurencije. slabe moć konkurencije.

Radi se o izvorima nesavršene Radi se o izvorima nesavršene konkurencije, koje klasifikujemo u konkurencije, koje klasifikujemo u dvije grupe:dvije grupe:

postojanje ekonomije obima i postojanje ekonomije obima i opadajućih troškova,opadajućih troškova,

‘’‘’prepreke ulasku’’ novih prepreke ulasku’’ novih konkurenata.konkurenata.

1.1. Postojanje ekonomije obima i opadajućih Postojanje ekonomije obima i opadajućih troškova najčešće je karakteristika velikih troškova najčešće je karakteristika velikih industrijskih preduzeća, koja povećavanjem industrijskih preduzeća, koja povećavanjem proizvodnje smanjuju svoje prosječne proizvodnje smanjuju svoje prosječne troškove (ispod graničnih troškova) i time troškove (ispod graničnih troškova) i time ostvaruju konkurentsku prednost u odnosu ostvaruju konkurentsku prednost u odnosu na mala preduzeća. Ovo stvara na mala preduzeća. Ovo stvara nesavršenu nesavršenu konkurencijukonkurenciju jer omogućava opstanak samo jer omogućava opstanak samo jednog (monopol) ili nekoliko preduzeća jednog (monopol) ili nekoliko preduzeća (oligopol) na tržištu. Primjer nesavršene (oligopol) na tržištu. Primjer nesavršene konkurencije je i postojanje konkurencije je i postojanje prirodnog prirodnog monopolamonopola koji odražava situaciju ‘’kada je koji odražava situaciju ‘’kada je jeftinije da jedno preduzeće obezbjeđuje jeftinije da jedno preduzeće obezbjeđuje cjelokupnu proizvodnju, nego da se obavlja cjelokupnu proizvodnju, nego da se obavlja parcijalno od stane nekoliko preduzeća’’ parcijalno od stane nekoliko preduzeća’’ (npr. pošta, električna energija i sl.).(npr. pošta, električna energija i sl.).

2. ‘’Prepreke ulasku’’ novih 2. ‘’Prepreke ulasku’’ novih konkurenata su ‘’faktori koji novim konkurenata su ‘’faktori koji novim preduzećima otežavaju da uđu u neku preduzećima otežavaju da uđu u neku industriju’’. Nastaju onda kada (a) industriju’’. Nastaju onda kada (a) pravna ograničenjapravna ograničenja ili (b) ili (b) ekonomske ekonomske prepreke (diferencijacija proizvoda)prepreke (diferencijacija proizvoda) smanjuju broj mogućih konkurenata.smanjuju broj mogućih konkurenata.

(a) (a) Najačešća pravna ograničenjaNajačešća pravna ograničenja su:patenti, ulazna ograničenja, te su:patenti, ulazna ograničenja, te carine i kvote u vanjskoj trgovini. carine i kvote u vanjskoj trgovini.

Patenti se dodjeljuju pronalazaču kao Patenti se dodjeljuju pronalazaču kao isključivo pravo na neki pronalazak isključivo pravo na neki pronalazak (inovaciju),(inovaciju),

Ulazna ograničenja u neke privredne Ulazna ograničenja u neke privredne sektore najčešće podrazumijevaju sektore najčešće podrazumijevaju monopolske koncesije preduzećima. monopolske koncesije preduzećima. Ove koncesije predstavljaju ugovore Ove koncesije predstavljaju ugovore kojima država dodjeljuje nekom kojima država dodjeljuje nekom preduzeću isključivo pravo pružanja preduzeću isključivo pravo pružanja neke usluge. Država sklapa ovakve neke usluge. Država sklapa ovakve ugovore sa sektorima sa prirodnim ugovore sa sektorima sa prirodnim monopolima koji pružaju važne usluge monopolima koji pružaju važne usluge (npr. isporuke el. energije, plina i vode, (npr. isporuke el. energije, plina i vode, koji se omogućavaju potrošačima bez koji se omogućavaju potrošačima bez razlike) ili za korištenje i eksploataciju razlike) ili za korištenje i eksploataciju prirodnih resursa (turističke atrakcije, prirodnih resursa (turističke atrakcije, rudnici i sl.)rudnici i sl.)

Uvozna ograničenja uvodi država da bi Uvozna ograničenja uvodi država da bi zaštitila domaću proizvodnju (postoji zaštitila domaću proizvodnju (postoji izreka ‘’carina je majka monopola’’), izreka ‘’carina je majka monopola’’), čime se domaća preduzeća stavljaju u čime se domaća preduzeća stavljaju u konkurentniju poziciju od stanih (pri konkurentniju poziciju od stanih (pri ulasku strana preduzeća moraju ulasku strana preduzeća moraju računati sa dodatnim troškovima – računati sa dodatnim troškovima – carinama ili ograničenjima – uvoznim carinama ili ograničenjima – uvoznim kvotama.kvotama.

(b) (b) Ekonomske prepreke ulasku na Ekonomske prepreke ulasku na tržištetržište odnose se na prošireno odnose se na prošireno prisustvo diferencijacije proizvoda, što prisustvo diferencijacije proizvoda, što je i karakteristično za stanje je i karakteristično za stanje nesavršene konkurencije (u modelu nesavršene konkurencije (u modelu savršene konkurencije proizvodi su savršene konkurencije proizvodi su istovjetni). Izvori diferencijacije istovjetni). Izvori diferencijacije proizvoda mogu proizilaziti iz lokacije proizvoda mogu proizilaziti iz lokacije ili kvaliteta proizvoda/ usluga. Primjer ili kvaliteta proizvoda/ usluga. Primjer za to je automobilska industrija koja za to je automobilska industrija koja prodaje diferencijane proizvode (iako prodaje diferencijane proizvode (iako nisu istovjetni automobili npr. nisu istovjetni automobili npr. Mercedes i BMW međusobno konkurišu Mercedes i BMW međusobno konkurišu na tržištu luksuznih automobila).na tržištu luksuznih automobila).

Vrste nepotpune konkurencijeVrste nepotpune konkurencije Osnovne vrste nesavršene Osnovne vrste nesavršene

konkurencije su: monopol (monopson), konkurencije su: monopol (monopson), oligopol (oligopson) i monopolistička oligopol (oligopson) i monopolistička konkurencija.konkurencija.

(1) (1) Monopol Monopol je tržišno stanje u kome je tržišno stanje u kome jedan prodavac ima potpunu kontrolu jedan prodavac ima potpunu kontrolu nad cijelim tržištem. nad cijelim tržištem. Monopolist jeMonopolist je jedini proizvođač u svom sektoru i jedini proizvođač u svom sektoru i nijedan drugi sektor ne proizvodi čak nijedan drugi sektor ne proizvodi čak ni adekvatni supstitut (izraz ni adekvatni supstitut (izraz monopolist dolazi od grč. mono = monopolist dolazi od grč. mono = jedan i polist = prodavac). jedan i polist = prodavac).

Postojanje samo jednog kupca naziva Postojanje samo jednog kupca naziva se se monopsonmonopson. U svom čistom obliku, . U svom čistom obliku, monopson se javlja kod prometa monopson se javlja kod prometa nekih sirovina (npr. otkupna stanica nekih sirovina (npr. otkupna stanica ljekovitih bilja), u vrijeme ratova i ljekovitih bilja), u vrijeme ratova i većih ekonomskih poremećaja. većih ekonomskih poremećaja. Monopson se još naziva ‘’monopolom Monopson se još naziva ‘’monopolom kupca’’. Monopoli nastaju kao rezultat kupca’’. Monopoli nastaju kao rezultat visokog stepena koncentracije i visokog stepena koncentracije i centralizacije proizvodnje i kapitala, a centralizacije proizvodnje i kapitala, a često djeluju kao sporazumi i svezi često djeluju kao sporazumi i svezi velikih proizvođača i trgovaca.velikih proizvođača i trgovaca.

Svojom tržišnom snagom, monopoli su u Svojom tržišnom snagom, monopoli su u stanju da u potpunosti određuju cijene na stanju da u potpunosti određuju cijene na tržištu (za razliku od potpune konkurencije tržištu (za razliku od potpune konkurencije gdje niko ne može uticati na cijenu). Tako gdje niko ne može uticati na cijenu). Tako formirana cijena je formirana cijena je monopolska cijenamonopolska cijena, a , a ona u pravilu premašuje normalne cijene ona u pravilu premašuje normalne cijene koje se formiraju u odnosima potpune koje se formiraju u odnosima potpune konkurencije. Osim naknade troškova i konkurencije. Osim naknade troškova i uobičajane zaradeuobičajane zarade, monopolska cijena , monopolska cijena obuhvata još iobuhvata još i monopolski ekstraprofit monopolski ekstraprofit..

Treba napomenuti da su potpuni monopoli Treba napomenuti da su potpuni monopoli danas rijetki. Pojavljuju se najčešće u danas rijetki. Pojavljuju se najčešće u obliku prirodnih monopola (telefonska obliku prirodnih monopola (telefonska mreža, plin, električna energija).mreža, plin, električna energija).

(2) Mnogo češći oblik nesavršene (2) Mnogo češći oblik nesavršene konkurencije je tržišno stanje sa dva konkurencije je tržišno stanje sa dva (ili nekoliko) učesnika. Nekoliko (ili nekoliko) učesnika. Nekoliko preduzeća na strani ponude, koji preduzeća na strani ponude, koji presudno utiču na kretanje cijena presudno utiču na kretanje cijena nazivaju se nazivaju se oligopolioligopoli (grč. (grč. oligopololigopol = = malo prodavaca), dok je konkurentima malo prodavaca), dok je konkurentima pristup otežan. U stanju nepotpune pristup otežan. U stanju nepotpune konkurencije može ih biti najmanje konkurencije može ih biti najmanje dva, kada se nazivaju duopoli.dva, kada se nazivaju duopoli.

Tipičan primjer oligopolskih tržišta su Tipičan primjer oligopolskih tržišta su tržišta automobila i tržišta tržišta automobila i tržišta prerađivačke industrije, a najprisutniji prerađivačke industrije, a najprisutniji su u američkoj privredi. su u američkoj privredi.

Oligopolisti često sklapaju tajne dogovore o Oligopolisti često sklapaju tajne dogovore o cijenama, proizvodnim kvotama ili podjeli cijenama, proizvodnim kvotama ili podjeli tržišta (tzv. džentlmenski sporazum), a tržišta (tzv. džentlmenski sporazum), a mogući su i prešutni dogovori.mogući su i prešutni dogovori.

Kao oligopolski oblici pojavljuju se:Kao oligopolski oblici pojavljuju se:- korner,- korner,- pul,- pul,- kartel,- kartel,- trust i - trust i - koncern.- koncern.

Najpoznatiji Najpoznatiji kartelkartel je OPEC (Organisation of je OPEC (Organisation of Exporting Countries), kojeg su formirale Exporting Countries), kojeg su formirale zemlje izvoznice nafte.zemlje izvoznice nafte.

Korner Korner je oblik povezivanja trgovaca kako je oblik povezivanja trgovaca kako bi ovladali tržištem i povisili cijene.bi ovladali tržištem i povisili cijene.

KartelKartel predstavlja oblik horizontalnog predstavlja oblik horizontalnog povezivanja preduzeća koja proizvode iste povezivanja preduzeća koja proizvode iste ili slične proizvode.ili slične proizvode.

Pul Pul (eng. pool) je interesna zajednica (eng. pool) je interesna zajednica nezavisnih preduzeća koja međusobno nezavisnih preduzeća koja međusobno sarađuju na različitim projektima sarađuju na različitim projektima proizvodnje i trgovine.proizvodnje i trgovine.

KoncernKoncern predstavlja oblik povezivanja predstavlja oblik povezivanja preduzeća ili grupa preduzeća, sa preduzeća ili grupa preduzeća, sa zadržanim pravnim statusom, povezanih zadržanim pravnim statusom, povezanih tako da jedno preduzeće ima kontrolni tako da jedno preduzeće ima kontrolni paket dionica.paket dionica.

TrustTrust čini preduzeća koja su potčinjena čini preduzeća koja su potčinjena jedinstvenoj upravi.jedinstvenoj upravi.

Više kupaca koji presudno utiču na Više kupaca koji presudno utiču na kretanje cijena nazivaju se kretanje cijena nazivaju se oligopsonioligopsoni. . Njih također može biti najmanje dva, u Njih također može biti najmanje dva, u tržišnom stanju nepotpune tržišnom stanju nepotpune konkurencije, kada se nazivaju konkurencije, kada se nazivaju duopsoniduopsoni..

(3) U (3) U monopolističkoj konkurencijimonopolističkoj konkurenciji, , koja je od svih oblika nepotpune koja je od svih oblika nepotpune konkurencije najbliža potpunoj konkurencije najbliža potpunoj konkurenciji, učestvuje veliki broj konkurenciji, učestvuje veliki broj preduzeća različite veličine, a ulazak preduzeća različite veličine, a ulazak novih konkurenata je relativno lak novih konkurenata je relativno lak (nema ekonomskih i pravnih prepreka).(nema ekonomskih i pravnih prepreka).

Kvalifikacija tržišnih stanja prema Weintraub- Kvalifikacija tržišnih stanja prema Weintraub- uu

Tržišno stanje Broj učesnika Elastičnost supstitucije ili tražnje (Es)

Unakrsna elastičnost tražnje (cxEy)

Potpuna konkurencija

Veliki - 0

Monopol Jedan Određeni mali 0Oligopol Mali - Određeni brojOgraničena konkurencija

Veliki Određeni (veliki) broj

Određeni broj

Kako nesavršena konkurencija vodi Kako nesavršena konkurencija vodi ka neefikasnosti privredeka neefikasnosti privrede

Privreda je efikasna kada ostvaruje Privreda je efikasna kada ostvaruje Pareto Pareto efikasnostefikasnost. U konkurentnim uslovima u . U konkurentnim uslovima u kojima se ostvaruje potpuna konkurencija, kojima se ostvaruje potpuna konkurencija, granične koristi su jedanake graničnim granične koristi su jedanake graničnim troškovima. Nesavršena konkurencija vodi troškovima. Nesavršena konkurencija vodi ka neefikasnosti privrede. U uslovima ka neefikasnosti privrede. U uslovima nesavršene konkurencije, preduzeća nesavršene konkurencije, preduzeća ostvaruju dodatne prihode koje preuzimaju ostvaruju dodatne prihode koje preuzimaju od prodaje dodatne jedinice – granični od prodaje dodatne jedinice – granični prihod jednak graničnim troškovima.prihod jednak graničnim troškovima.

U slučaju U slučaju prirodnog monopolaprirodnog monopola, zbog , zbog smanjenja prosječnih troškova, kao i smanjenja prosječnih troškova, kao i zbog graničnih troškova manjih od zbog graničnih troškova manjih od prosječnih troškova, konkurencija, prosječnih troškova, konkurencija, naravno nije održiva; iako je utvrdila naravno nije održiva; iako je utvrdila cijenu koja je jednaka graničnim cijenu koja je jednaka graničnim troškovima (što bi bio uslov u uslovima troškovima (što bi bio uslov u uslovima konkurencije), preduzeće bi poslovalo sa konkurencije), preduzeće bi poslovalo sa gubitkom, pošto su graanični troškovi niži gubitkom, pošto su graanični troškovi niži od prosječnih troškova. Jednostavno od prosječnih troškova. Jednostavno rečeno, monopolska moć rezultira rečeno, monopolska moć rezultira maksimiziranju profita sa obimom maksimiziranju profita sa obimom proizvodnje ispod optimalnog nivoa i proizvodnje ispod optimalnog nivoa i cijenama koje su iznad okoje se ostvaruju cijenama koje su iznad okoje se ostvaruju u uslovima potpune konkutrencije.u uslovima potpune konkutrencije.

Postojanje malog broja preduzeća na Postojanje malog broja preduzeća na nekom tržištu (ili čak samo jednog) ne nekom tržištu (ili čak samo jednog) ne znači nužno da se ta preduzeća mogu znači nužno da se ta preduzeća mogu monopolski ponašati. Ključno je da li monopolski ponašati. Ključno je da li postoji mogućnost lakog (pravnog i postoji mogućnost lakog (pravnog i ekonomskog) ulaska na to tržište od ekonomskog) ulaska na to tržište od strane drugih potencijalnih učesnika strane drugih potencijalnih učesnika (drugih firmi iz zemlje ili inostranstva). (drugih firmi iz zemlje ili inostranstva). Ako takva mogućnost postoji, postojeća Ako takva mogućnost postoji, postojeća firma neće dugo da ostvaruje firma neće dugo da ostvaruje monopolski profit već će ubrzo morati monopolski profit već će ubrzo morati da se ponaša konkurentski, tj. da obara da se ponaša konkurentski, tj. da obara cijenu i poveća obim konkurencije kako cijenu i poveća obim konkurencije kako ne bi bila ugrožena novim ne bi bila ugrožena novim konkurentima.konkurentima.

Mjerenje tržine moćiMjerenje tržine moći Učešće preduzeća na tržištu mjeri se Učešće preduzeća na tržištu mjeri se

pokazateljima pokazateljima tržišne moćitržišne moći. Pod . Pod pojmom tržišne moći pojmom tržišne moći podrazumijevamo stepen uticaja podrazumijevamo stepen uticaja ponuđača ili kupaca na odvijanje ponuđača ili kupaca na odvijanje tržišnih transakcija, prije svega na tržišnih transakcija, prije svega na oblikovanje cijena. oblikovanje cijena.

Za mjerenje ove moći koriste se dva Za mjerenje ove moći koriste se dva pokazatelja:pokazatelja:- koeficijent koncentracije i- koeficijent koncentracije i- Herfindahl –Hirschmanov index. - Herfindahl –Hirschmanov index.

(1)(1) Koeficijent koncentracijeKoeficijent koncentracije pokazuje udio pokazuje udio prvih 4 od 8 najvećih preduzeća u prvih 4 od 8 najvećih preduzeća u ponudi nekog sektora. U slučaju čistog ponudi nekog sektora. U slučaju čistog monopola, koeficijent koncentracije monopola, koeficijent koncentracije iznosi 100%, a sa svakim iznosi 100%, a sa svakim povećavanjem broja tržišnih učesnika povećavanjem broja tržišnih učesnika se smanjuje.se smanjuje.

Analiza savremene tržišne strukture Analiza savremene tržišne strukture razvijenih zemalja pokazuje da se razvijenih zemalja pokazuje da se povećava stepen konkurentnosti u povećava stepen konkurentnosti u većini privrednih graba, npr. u SAD je većini privrednih graba, npr. u SAD je krajem 1950- ih godina samo oko 56% krajem 1950- ih godina samo oko 56% industrijskih sektora bilo potpuno industrijskih sektora bilo potpuno konkurentno dok je 1980- ih godina konkurentno dok je 1980- ih godina konkurentnost povećana na 77%.konkurentnost povećana na 77%.

(2) Herfinddahl – Hirschmanov index (2) Herfinddahl – Hirschmanov index (HHI)(HHI) obuhvata sva preduzeća na obuhvata sva preduzeća na tržištu. Izračunava se kvadriranjem tržištu. Izračunava se kvadriranjem tržišnih udjela svakog preduzeća i tržišnih udjela svakog preduzeća i zbrajanjem tako dobivenih kvadrata. zbrajanjem tako dobivenih kvadrata. U slučaju monopola, HHI ima U slučaju monopola, HHI ima maksimalnu visinu koja iznosi maksimalnu visinu koja iznosi 10,000, dok je u uslovima potpune 10,000, dok je u uslovima potpune konkurencije vrijednost HHv veća od konkurencije vrijednost HHv veća od 0, u zavisnosti od broja tržišnih 0, u zavisnosti od broja tržišnih učesnika.učesnika.

EKSTERNI EFEKTI (EKSTERNALIJE)EKSTERNI EFEKTI (EKSTERNALIJE) Pojam eksternih efekata i Pojam eksternih efekata i

njihove posljedicenjihove posljedice Tržišne transakcije uključuju Tržišne transakcije uključuju

dobrovoljne razmjene u kojima ljudi dobrovoljne razmjene u kojima ljudi razmjenjuju dobra za novac. razmjenjuju dobra za novac. Međutim, mnoga međudjelovanja, Međutim, mnoga međudjelovanja, kao što su kao što su eksternalijeeksternalije, se odvijaju , se odvijaju izvan tržišta. Ovakvi efekti postoje izvan tržišta. Ovakvi efekti postoje onda kada akcije pojedinaca ili grupa onda kada akcije pojedinaca ili grupa utiču na blagostanje ili štetu drugih, utiču na blagostanje ili štetu drugih, bez njihove volje ili saglasnosti.bez njihove volje ili saglasnosti.

Eksternalije se sastoje od troškova i Eksternalije se sastoje od troškova i koristi koji se nagomilavaju, ne onome ko koristi koji se nagomilavaju, ne onome ko ih proizvodi, već drugim pojedincima ili ih proizvodi, već drugim pojedincima ili društvu kao cjelini i predstavljaju primjer društvu kao cjelini i predstavljaju primjer sukoba pojedinačnog i javnog interesa, sukoba pojedinačnog i javnog interesa, odnosno odstupanje od optimalne odnosno odstupanje od optimalne alokacije resursa u alokacije resursa u Paretovom smisluParetovom smislu. .

Eksternalije se pojavljuju kao: (1) Eksternalije se pojavljuju kao: (1) negativnenegativne, pa se zovu , pa se zovu eksterne eksterne disekonomijedisekonomije (negativan uticaj na druge, (negativan uticaj na druge, tj. povećavanje njegovih troškova) i (2) tj. povećavanje njegovih troškova) i (2) pozitivne,pozitivne, i tada se nazivaju i tada se nazivaju eksternim eksternim ekonomijamaekonomijama (koristi drugima bez (koristi drugima bez naknade).naknade).

(1)(1) Negativni eksterni efektiNegativni eksterni efekti se najčešće vežu se najčešće vežu za zagađivanje okoliša, odnosno troškove za zagađivanje okoliša, odnosno troškove ugrožavanje prirodne okoline i normalnog ugrožavanje prirodne okoline i normalnog biološkog i socijalnog ambijenta života ljudi. biološkog i socijalnog ambijenta života ljudi. Klasični primjeri negativnih eksternalija su Klasični primjeri negativnih eksternalija su npr. zagađivanje okoline od strane bazne npr. zagađivanje okoline od strane bazne hemijske industrije Tuzle ili efekti tonjenja hemijske industrije Tuzle ili efekti tonjenja grada od posljedica eksploatacije soli.grada od posljedica eksploatacije soli.

(2)(2) Eksterni efekti nisu isključivo negativne Eksterni efekti nisu isključivo negativne prirode. Pozitivne eksternalije se najčešće prirode. Pozitivne eksternalije se najčešće povezuju sa inovacijama. Mnoge razvijene povezuju sa inovacijama. Mnoge razvijene zemlje, naprosto, ‘’preuzmu’’ stručnjake i zemlje, naprosto, ‘’preuzmu’’ stručnjake i specijaliste iz nerazvijenih zemalja bez specijaliste iz nerazvijenih zemalja bez ulaganja u njihovo školovanje.ulaganja u njihovo školovanje.

Posljedice eksternih efekata se odnose na Posljedice eksternih efekata se odnose na nedovoljnu ponudu dobara koja stvaraju nedovoljnu ponudu dobara koja stvaraju pozitivne eksterne efekte te na prekomjernu pozitivne eksterne efekte te na prekomjernu proizvodnju dobara koja stvaraju negativne proizvodnju dobara koja stvaraju negativne eksterne efekte.eksterne efekte.

Ekonomski subjekti nisu u stanju da eksterne Ekonomski subjekti nisu u stanju da eksterne efekte unesu u tržišne cijene robe, a to može efekte unesu u tržišne cijene robe, a to može učiniti samo država propisivanjem:učiniti samo država propisivanjem:

a)a) korektivnog poreza, kojim se otvara korektivnog poreza, kojim se otvara mogućnost naknade štete licima koja su mogućnost naknade štete licima koja su oštećena dejstvom negativnih eksternih oštećena dejstvom negativnih eksternih efekata,efekata,

b)b) zabranom ili ograničenjem djelatnosti koje zabranom ili ograničenjem djelatnosti koje proizvode negativne eksterne efekte (npr. u proizvode negativne eksterne efekte (npr. u slučaju zagađivanja okoline).slučaju zagađivanja okoline).

JAVNA DOBRAJAVNA DOBRA Dobra ili usluge koja tržište ne može ili neće Dobra ili usluge koja tržište ne može ili neće

obezbijediti, a koriste svim građanima su obezbijediti, a koriste svim građanima su javna dobrajavna dobra. Preciznije, . Preciznije, javna dobrajavna dobra predstavljaju dobra/ usluge čije su koristi predstavljaju dobra/ usluge čije su koristi dostupne cijeloj zajednici bez obzira žele li dostupne cijeloj zajednici bez obzira žele li pojedinci to dobro ili uslugu koristiti. Tri pojedinci to dobro ili uslugu koristiti. Tri osnovna obilježja osnovna obilježja (čistih) javnih dobara(čistih) javnih dobara, kaja , kaja ih razlikuju od tržišnih dobara su:ih razlikuju od tržišnih dobara su:

1.1. Istovremena i besplatna raspoloživost za Istovremena i besplatna raspoloživost za više korisnika,više korisnika,

2.2. Nemogućnost isključenja pojedinaca iz Nemogućnost isključenja pojedinaca iz upotrebe javnog dobra,upotrebe javnog dobra,

3.3. Jednakost potrošnje za sve korisnike.Jednakost potrošnje za sve korisnike.

Za javna dobra se kaže da omogućavaju Za javna dobra se kaže da omogućavaju nerivalnu potrošnjunerivalnu potrošnju, nasuprot tržišnih , nasuprot tržišnih dobara koja predstavljaju dobara koja predstavljaju rivalnu rivalnu potrošnjupotrošnju. Naime, tržišna dobra/ usluge . Naime, tržišna dobra/ usluge su dostupni onim potrošačima koji za njih su dostupni onim potrošačima koji za njih plate, a njihova prisutnost na tržištu plate, a njihova prisutnost na tržištu isključivo zavisi od interesa i zarada isključivo zavisi od interesa i zarada ponuđača (proizvođača i trgovaca). Za ponuđača (proizvođača i trgovaca). Za razliku od tržišnih dobara, čista javna razliku od tržišnih dobara, čista javna dobra se ne mogu kupiti na tržištu, a dobra se ne mogu kupiti na tržištu, a javljaju se kao izraz opštih potreba javljaju se kao izraz opštih potreba savremenog čovjeka. Primjeri javnih savremenog čovjeka. Primjeri javnih dobara su: parkovi, javna škola ili dobara su: parkovi, javna škola ili bolnica, gradsko osvjetljenje, odbrana bolnica, gradsko osvjetljenje, odbrana zemljei zaštita građana, putevi i sl.zemljei zaštita građana, putevi i sl.

PrimjerPrimjer Pretpostavimo primjer izgradnje Pretpostavimo primjer izgradnje

(asfaltirana) puta kroz jedno naselje. (asfaltirana) puta kroz jedno naselje. Ovaj projekat košta 1.000.000 €. Ako bi Ovaj projekat košta 1.000.000 €. Ako bi postojao tržišni motiv za izvođača postojao tržišni motiv za izvođača radova tada bi postojećih 10.000 radova tada bi postojećih 10.000 domaćinstava ovog naselja morali domaćinstava ovog naselja morali platiti po 100 €. Ali ne postoji način da platiti po 100 €. Ali ne postoji način da se domaćinstva prisile da plate se domaćinstva prisile da plate pristojbu, a kamoli da stvorimo sistem u pristojbu, a kamoli da stvorimo sistem u kojem domaćinstva koja imaju najviše kojem domaćinstva koja imaju najviše koristi od puta ili ga najviše žele koristi od puta ili ga najviše žele doplate i najvišu pristojbu.doplate i najvišu pristojbu.

Korištenje puta je neisključivo i neekskluzivno: Korištenje puta je neisključivo i neekskluzivno: ako se put izgradi svi će imati koristi od toga. ako se put izgradi svi će imati koristi od toga. Stoga domaćinstva neće imati motiva platiti Stoga domaćinstva neće imati motiva platiti onoliko koliko im je put koristan. Pojedinci se onoliko koliko im je put koristan. Pojedinci se ponačaju kao slobodni jahači (free riders) i ne ponačaju kao slobodni jahači (free riders) i ne plaćaju onoliko koliko im je put zaista koristan. plaćaju onoliko koliko im je put zaista koristan.

Zbog prisustva Zbog prisustva slobodnih jahačaslobodnih jahača, tržištima je , tržištima je gotovo nemoguće efikasno pružati javna gotovo nemoguće efikasno pružati javna dobra. U ovim slučajevima, tržište nhe može dobra. U ovim slučajevima, tržište nhe može biti isključivi instrument efikasne alokacije, već biti isključivi instrument efikasne alokacije, već su potrebna netržišna rješenja. Zbog toga, ako su potrebna netržišna rješenja. Zbog toga, ako želimo da se javna dobra proizvode efikasno želimo da se javna dobra proizvode efikasno nužno je da ih subvencionira ili u cjelini plaća nužno je da ih subvencionira ili u cjelini plaća država.država.

OSTALE NESAVRŠENOSTI TRŽIŠTAOSTALE NESAVRŠENOSTI TRŽIŠTA1.1. Kad privatna tržišta nisu u stanju da Kad privatna tržišta nisu u stanju da

pruže neki proizvod ili uslugu, čak i kad pruže neki proizvod ili uslugu, čak i kad su troškovi njihovog obezbjeđenja niži su troškovi njihovog obezbjeđenja niži nego što su pojedinci spremni da plate, nego što su pojedinci spremni da plate, postoji nesavršenost, a takva tržišta zovu postoji nesavršenost, a takva tržišta zovu se se nepotpuna tržištanepotpuna tržišta. U ova tržišta . U ova tržišta spadaju: tržište osiguranja, tržište spadaju: tržište osiguranja, tržište kapitala, kao i komplementarna tržišta.kapitala, kao i komplementarna tržišta.

2.2. Konkurentska (savršena) tržišta Konkurentska (savršena) tržišta obezbjeđuju potpune informacije za obezbjeđuju potpune informacije za učesnike u razmjeni (o svim cijenama učesnike u razmjeni (o svim cijenama roba/ usluga, njihovom kvalitetu, o roba/ usluga, njihovom kvalitetu, o mogućim opasnostima koja su povezana mogućim opasnostima koja su povezana sa kupovinom i prodajom roba/ usluga sa kupovinom i prodajom roba/ usluga itd.).itd.).

Efikasnost zahtijeva da se informacije Efikasnost zahtijeva da se informacije besplatno šire ili tačnije, da jedino mogu besplatno šire ili tačnije, da jedino mogu da se naplaćuju stvarni troškovi njihovog da se naplaćuju stvarni troškovi njihovog prenošenja. U stvarnosti, međutim to nije prenošenja. U stvarnosti, međutim to nije slučaj. Kupci obično nemaju sve tržišne slučaj. Kupci obično nemaju sve tržišne informacije (ne znaju da na drugom mjestu informacije (ne znaju da na drugom mjestu postoje niže cijene, bolji kvalitet; ili im se postoje niže cijene, bolji kvalitet; ili im se neke informacije čine nevažnim ili neke informacije čine nevažnim ili preskupim), kao što ni prodavci ne znaju preskupim), kao što ni prodavci ne znaju uvijek preferencije kupaca, što govori o uvijek preferencije kupaca, što govori o stanju nesavršenog tržišta. U tom slučaju stanju nesavršenog tržišta. U tom slučaju imamo imamo asimetrične informacijeasimetrične informacije, budući da , budući da učesnici u razmjeni nisu jednako učesnici u razmjeni nisu jednako obaviješteni o cijenama i robama/ obaviješteni o cijenama i robama/ uslugama na tržištu.uslugama na tržištu.

Zato država interveniše donošenjem Zato država interveniše donošenjem propisa, nastojeći da kupcima i propisa, nastojeći da kupcima i prodavcima omogući jednake tržišne prodavcima omogući jednake tržišne informacije. Najčešće to čini:informacije. Najčešće to čini:

a)a) propisivanjem odgovarajućih propisivanjem odgovarajućih standarda istandarda i

b)b) propisivanjem higijenskih, tehničkih i propisivanjem higijenskih, tehničkih i zaštitnih uslova pod kojima se robe zaštitnih uslova pod kojima se robe proizvode ili prodaju (npr. kvalitet proizvode ili prodaju (npr. kvalitet namirnica; sigurnost automobila, namirnica; sigurnost automobila, higijenskih proizvoda; nametanje higijenskih proizvoda; nametanje obaveze da proizvođači pruže obaveze da proizvođači pruže informacije o načinu upotrebe informacije o načinu upotrebe proizvoda, garancije kvaliteta i sl.)proizvoda, garancije kvaliteta i sl.)

3. I na kraju možda najprepoznatljiviji 3. I na kraju možda najprepoznatljiviji simptom nesavršenosti tržišta je simptom nesavršenosti tržišta je nezaposlenost, inflacija i nezaposlenost, inflacija i makroekonomska neravnoteža. Ove makroekonomska neravnoteža. Ove tri institucije su usko povezane, te tri institucije su usko povezane, te jedna povlači drugu, a većina jedna povlači drugu, a većina ekonomista smatra da je nivo ekonomista smatra da je nivo nezaposlenosti nesumnjiv dokaz nezaposlenosti nesumnjiv dokaz nesavršenosti tržišta.nesavršenosti tržišta.

EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE: DOPUNA EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE: DOPUNA I KOREKCIJA TRŽIŠNOG MEHANIZMAI KOREKCIJA TRŽIŠNOG MEHANIZMA

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi Velika ekonomska krizaVelika ekonomska kriza Kejnsijanska revolucijaKejnsijanska revolucija Mješovita privredaMješovita privreda Javni radoviJavni radovi Antimonopolsko zakonodavstvoAntimonopolsko zakonodavstvo Regulisanje cijenaRegulisanje cijena NacionalizacijaNacionalizacija Stabiliziranje ekonomijeStabiliziranje ekonomije Fiskalna politikaFiskalna politika Monetarna politikaMonetarna politika Ekonomija javnog izboraEkonomija javnog izbora Funkcija političke ponudeFunkcija političke ponude

DRŽAVA I EKONOMSKI SISTEMDRŽAVA I EKONOMSKI SISTEM

Slika savremene ekonomske Slika savremene ekonomske aktivnosti države (sistem mješovite aktivnosti države (sistem mješovite privrede na kapitalističkoj osnovi) privrede na kapitalističkoj osnovi) pokazuje na njeno.pokazuje na njeno.

a)a) stvaranje i nametanje primjene stvaranje i nametanje primjene pravila,pravila,

b)b) promjena pravila,promjena pravila,c)c) učešće kao ekonomskog aktera.učešće kao ekonomskog aktera.

U prva dva slučaja, država stvara i U prva dva slučaja, država stvara i nameće nameće primjenu pravila funkcionisanja primjenu pravila funkcionisanja privrede i pravila demokratske privrede i pravila demokratske vladavine,vladavine, čime na jednoj strani, vrši čime na jednoj strani, vrši zaštitu građansih prava, vlasničkih zaštitu građansih prava, vlasničkih prava i prisiljavanje na izvršavanje prava i prisiljavanje na izvršavanje ugovora, a na drugoj, postavlja pravila ugovora, a na drugoj, postavlja pravila igre za ekonomske aktivnsoti i pravni igre za ekonomske aktivnsoti i pravni okvir za tržišnu utakmicu. okvir za tržišnu utakmicu.

Država, također, Država, također, mijenja pravila, mijenja pravila, donoseći nova ili korigujući stara.donoseći nova ili korigujući stara. Najčešće je riječ o pravilima za Najčešće je riječ o pravilima za funkcionisanje tržišta i privatnog funkcionisanje tržišta i privatnog vlasništva.vlasništva.

Učešće Učešće države kao ekonomskog akteradržave kao ekonomskog aktera podrazumijeva ulogu države kao: proizvođača, podrazumijeva ulogu države kao: proizvođača, mikroekonomskog regulatora, distributera i mikroekonomskog regulatora, distributera i makroekonomskog regulatora.makroekonomskog regulatora.

Kao Kao mikroekonomski regulator, mikroekonomski regulator, država utiče država utiče na ono što će privatna preduzeća rpizvoditi, na ono što će privatna preduzeća rpizvoditi, na način na koji će se dobra i usluge na način na koji će se dobra i usluge proizvoditi i na mjesto gdje će se proizvoditi.proizvoditi i na mjesto gdje će se proizvoditi.

Kao Kao distributer, distributer, država utiče na raspodjelu država utiče na raspodjelu dohotka među pojedincima i grupama.dohotka među pojedincima i grupama.

Kao Kao makroekonomski regulator,makroekonomski regulator, država koristi država koristi različite metode kojima utiče na poslovni različite metode kojima utiče na poslovni ciklus i kontroliše nestabilnost cijena, profite ciklus i kontroliše nestabilnost cijena, profite izaposlenost koji proizilaze iz njegovog izaposlenost koji proizilaze iz njegovog naizmjeničnog ritma ekspanzije i recesije.naizmjeničnog ritma ekspanzije i recesije.

DRŽAVNI ODGOVOR NA NESAVRŠENOSTI DRŽAVNI ODGOVOR NA NESAVRŠENOSTI TRŽIŠTA:GENEZA KRITIKETRŽIŠTA:GENEZA KRITIKE

Ova koncepcija, u kojoj država igra samo Ova koncepcija, u kojoj država igra samo ulogu „noćnog čuvara sistema“, međutim, u ulogu „noćnog čuvara sistema“, međutim, u potpunosti je dovedena u pitanje u vremenu potpunosti je dovedena u pitanje u vremenu između dva svjetska rata i to u tri tačke:između dva svjetska rata i to u tri tačke:

PrvoPrvo, osporeno je da će tržište, prepušteno , osporeno je da će tržište, prepušteno samom sebi, nužno stvoriti punu zaposlenost samom sebi, nužno stvoriti punu zaposlenost svih raspoloživih proizvodnih resursa;svih raspoloživih proizvodnih resursa;

DrugoDrugo, alokacija resursa uslovljena , alokacija resursa uslovljena nesavršenom konkurencijom, monopolom i nesavršenom konkurencijom, monopolom i oligopolom, daleko je od optimuma ioligopolom, daleko je od optimuma i

TrećeTreće, monopolistički oblici uslovljavaju da , monopolistički oblici uslovljavaju da raspodjela dohotka ima tendenciju d raspodjela dohotka ima tendenciju d apostane sve neravnomjernija i, kao takva, apostane sve neravnomjernija i, kao takva, neprihvatljiva za društvo.neprihvatljiva za društvo.

Spoznaje da se ekonomski Spoznaje da se ekonomski liberalizam, zasnovan na nemiješanju liberalizam, zasnovan na nemiješanju države u ekonomske poslove, države u ekonomske poslove, pokazao nemoćnim da zapadne pokazao nemoćnim da zapadne ekonomije izvuče iz ekonomije izvuče iz ekonomske ekonomske depresijedepresije u uslovima snaženja u uslovima snaženja monopolskih struktura, primorao je monopolskih struktura, primorao je državu, da po uputama Kejnsove državu, da po uputama Kejnsove teorije, koncipira mjere teorije, koncipira mjere anticiklične anticiklične politike.politike. Ove mjere, zasnovane na Ove mjere, zasnovane na kejnsijanskom konceptu kejnsijanskom konceptu podrazumijevale su monetarnu i podrazumijevale su monetarnu i fiskalnu politiku.fiskalnu politiku.

U ove mjere za stimulisanje U ove mjere za stimulisanje zaposlenosti i potrošnje dolazi i zaposlenosti i potrošnje dolazi i organizovanje organizovanje javnih radovajavnih radova (izgradnja puteva, hidrosistema i sl.) (izgradnja puteva, hidrosistema i sl.) koji zahtijevaju zapošljavanje većeg koji zahtijevaju zapošljavanje većeg broja ljudi djeluju na porast tražnje i broja ljudi djeluju na porast tražnje i na proširivanje potrošnje u sektorima na proširivanje potrošnje u sektorima koji proizvode potrošna dobra. U koji proizvode potrošna dobra. U istom pravcu djeluje i istom pravcu djeluje i povećanje povećanje pomoći nezaposlenima,pomoći nezaposlenima, kreditiranje kreditiranje stambene izgradnjestambene izgradnje i povećavanje i povećavanje izdataka za izdataka za naoružanje. naoružanje.

EKONOMSKE FUNKCIJE DRŽAVEEKONOMSKE FUNKCIJE DRŽAVE Koristeći se instrumentima državne Koristeći se instrumentima državne

politike, država realizuje svoje četiri politike, država realizuje svoje četiri ekonomske funkcije:ekonomske funkcije:

1.1. unapređivanje ekonomske unapređivanje ekonomske efikasnosti,efikasnosti,

2.2. ostvarivanje manje nejednake ostvarivanje manje nejednake raspodjele dohotka,raspodjele dohotka,

3.3. stabiliziranje ekonomije pomoću stabiliziranje ekonomije pomoću makroekonomskih politika imakroekonomskih politika i

4.4. međunarodno predstavljanje zemljemeđunarodno predstavljanje zemlje

Unapređivanje ekonomske Unapređivanje ekonomske efikasnostiefikasnosti

Nesavršena konkurencijaNesavršena konkurencija (znatno (znatno odstupanje od savršene konkurencije) odstupanje od savršene konkurencije) dolazi sa pojavom dolazi sa pojavom nesavršenog nesavršenog konkurentakonkurenta (monopola i oligopola), čija (monopola i oligopola), čija monopolska moć „rezultira u cijenama monopolska moć „rezultira u cijenama koje su veće od troškova i potražnji koje su veće od troškova i potražnji potrošača koja je ispod nivoa potrošača koja je ispod nivoa efikasnosti. Oblik previsoke cijene i efikasnosti. Oblik previsoke cijene i preniske proizvodnje je siguran znak da preniske proizvodnje je siguran znak da se radi o neefikasnostima povezanim s se radi o neefikasnostima povezanim s monopolskom moći“. monopolskom moći“.

Obuzdavanje monopolske moći država Obuzdavanje monopolske moći država vrši uvođenjem:vrši uvođenjem:- anonopolskog zakonodavstva - anonopolskog zakonodavstva (propisi koj i zabranjuju (propisi koj i zabranjuju monopoliziranje proizvodnje, odnosno monopoliziranje proizvodnje, odnosno javne i tajne dogovore o visini cijena, javne i tajne dogovore o visini cijena, geografskoj podjeli tržišta, sklapanje geografskoj podjeli tržišta, sklapanje kartelnih sporazuma o objedinjavanju kartelnih sporazuma o objedinjavanju preduzeća u gigante sa monopolskim preduzeća u gigante sa monopolskim položajem na tržištu),položajem na tržištu),- regulisanja cijena i profita monopola- regulisanja cijena i profita monopola

Sprečavanje štetnih Sprečavanje štetnih eksternalija, eksternalija, koje koje može proizvesti neregulisano tržište, može proizvesti neregulisano tržište, država vrši tako što s jedne strane, država vrši tako što s jedne strane, kontroliše i zabranjuje npr. kontroliše i zabranjuje npr. „zagađivanje zraka, vode, ogolijevanje „zagađivanje zraka, vode, ogolijevanje pejzaža vađenjem ruda, štetnih pejzaža vađenjem ruda, štetnih otpadaka, ložih lijekova i hrane, te otpadaka, ložih lijekova i hrane, te radioaktivnog otpada“, a s druge, uvodi radioaktivnog otpada“, a s druge, uvodi poreze na djelatnosti koje nameću poreze na djelatnosti koje nameću eksterne javne troškove (kao što je eksterne javne troškove (kao što je pušenje cigareta) ili subvencionira pušenje cigareta) ili subvencionira djelatnosti koje su društveno korisne djelatnosti koje su društveno korisne (npr. istraživanje i razvoj).(npr. istraživanje i razvoj).

Ostvarivanje manje nejednake Ostvarivanje manje nejednake raspodjele dohotkaraspodjele dohotka

Da kojim slučajem, tržište ostvaruje Da kojim slučajem, tržište ostvaruje ideal savršene konkurencije i ideal savršene konkurencije i ostvaruje efikasnu alokaciju resursa, ostvaruje efikasnu alokaciju resursa, ili da država svojim intervencijama ili da država svojim intervencijama potpuno „ispravlja tržišne potpuno „ispravlja tržišne promašaje“ i unapređuje ekonosku promašaje“ i unapređuje ekonosku efikasnost, još uvijek je moguće krivo efikasnost, još uvijek je moguće krivo djelovanje tržišta ostvarivanje djelovanje tržišta ostvarivanje socijalno neprihvatljive nejednake socijalno neprihvatljive nejednake raspodjele dohotka i potrošnje.raspodjele dohotka i potrošnje.

Preraspodjelu dohotka države najčešće Preraspodjelu dohotka države najčešće ostvaruju na sljedeće načine:ostvaruju na sljedeće načine:

1.1. oporezivanjemoporezivanjem (uvođenjem progresivnih (uvođenjem progresivnih poreskih stopa – što je dohodak veći i porezi poreskih stopa – što je dohodak veći i porezi su veći o obratno, sa smanjivanjem dohotka, su veći o obratno, sa smanjivanjem dohotka, smanjuju se poreske stope),smanjuju se poreske stope),

2.2. politikama trošenja politikama trošenja ( transferni programi, ( transferni programi, „socijalno-sigurnosne mreže“) putem novčanih „socijalno-sigurnosne mreže“) putem novčanih pomoći najsiromašnijim i nemoćnim ljudima pomoći najsiromašnijim i nemoćnim ljudima (starijim osobama, slijepima, invalidima, (starijim osobama, slijepima, invalidima, nezaposlenima, porodicama sa preniskim nezaposlenima, porodicama sa preniskim dohocima), subvencioniranjem neophodne dohocima), subvencioniranjem neophodne zdravstvene njege i socijalnog osiguranja,zdravstvene njege i socijalnog osiguranja,

3.3. politikama regulisanja politikama regulisanja jednakih uslova za jednakih uslova za zapošljavanje, stanovanje i jednake obrazovne zapošljavanje, stanovanje i jednake obrazovne mogućnosti za sve članove društva, mogućnosti za sve članove društva, uključujući besplatno osnovno školovanje.uključujući besplatno osnovno školovanje.

Stabiliziacija ekonomije pomoću Stabiliziacija ekonomije pomoću makroekonomskih politikamakroekonomskih politika

Opći zadatak Opći zadatak stabilizacione politike stabilizacione politike je da ostvari stabilnost cijena je da ostvari stabilnost cijena održavanjem agregatne tražnje na održavanjem agregatne tražnje na nivou agregatne ponude kod pune nivou agregatne ponude kod pune zaposlenosti. Ovu politiku država zaposlenosti. Ovu politiku država vodi odgovarajućom ekonomskom vodi odgovarajućom ekonomskom politikom i to mjerama fiskalne i politikom i to mjerama fiskalne i monetarne politike, ili, pak, monetarne politike, ili, pak, kombinacijom instrumenata fiskalne i kombinacijom instrumenata fiskalne i monetarne politike.monetarne politike.

Fiskalna politika Fiskalna politika (doslovno (doslovno značenje izraza značenje izraza fiskalna politia fiskalna politia, , prema engl.Fiscal policy, je „politika prema engl.Fiscal policy, je „politika javnih prihoda/poreza), predstavlja javnih prihoda/poreza), predstavlja skup mjera usmjerenih na primjenu skup mjera usmjerenih na primjenu javnih (budžetskih) prihoda i javnih javnih (budžetskih) prihoda i javnih rashoda radi ostvarivanja rashoda radi ostvarivanja ravnomjernog ekonomskog rasta i ravnomjernog ekonomskog rasta i stabilnosti cijena.stabilnosti cijena.

Monetarna (novčana) politikaMonetarna (novčana) politika određuje količinu novca u opticaju, određuje količinu novca u opticaju, visinu kamatnih stopa i obim kredita, visinu kamatnih stopa i obim kredita, čime država, utičući na kamate i čime država, utičući na kamate i investicije, može osiguravati: visoku investicije, može osiguravati: visoku stopu zaposlenosti, nisku ifnlaciju, stopu zaposlenosti, nisku ifnlaciju, platnobilansnu ravnotežu i rast platnobilansnu ravnotežu i rast društvenog proizvoda. Monetarnu društvenog proizvoda. Monetarnu politiku u svakoj zemlji neposredno politiku u svakoj zemlji neposredno provodi centralna (ili narodna) banka.provodi centralna (ili narodna) banka.

Osim toga, država iznalazi ekonomske Osim toga, država iznalazi ekonomske politike koje pospješuju politike koje pospješuju ekonomski ekonomski rastrast pod kojim podrazumijevamo rast pod kojim podrazumijevamo rast bruto nacionalnog proizvoda.bruto nacionalnog proizvoda.

Međunarodno predstavljanje zemljeMeđunarodno predstavljanje zemlje Smanjenje trgovačkih preprekaSmanjenje trgovačkih prepreka država država

provodi sa drugim zemljama putem provodi sa drugim zemljama putem usklađivanja zakona i smanjenja trgovačkih usklađivanja zakona i smanjenja trgovačkih prepreka, kao i poticanjem međunarodne prepreka, kao i poticanjem međunarodne specijalizacije i podjele rada.specijalizacije i podjele rada.

Programe pomoći donose Programe pomoći donose visoko razvijene visoko razvijene zemlje radi poboljšanja ekonomskog stanja zemlje radi poboljšanja ekonomskog stanja u siromašnim zemljama. Ovi programi se u siromašnim zemljama. Ovi programi se realizuju realizuju bilateralno bilateralno (pomoć jedne zemlje (pomoć jedne zemlje drugoj), ili drugoj), ili multilateralnomultilateralno, npr.preko , npr.preko institucija Svjetske banke koja siromašnim institucija Svjetske banke koja siromašnim zemljama dodjeljuje kredite s niskim zemljama dodjeljuje kredite s niskim kamatama.kamatama.

Današnja povećana ekonomska Današnja povećana ekonomska međuzavisnost zemalja upućuje na međuzavisnost zemalja upućuje na usklađivanje njihovih makroekonomskih usklađivanje njihovih makroekonomskih politika.politika. Cilj je usklađivanje njihovih Cilj je usklađivanje njihovih fiskalnih i monetarnih politika, kako fiskalnih i monetarnih politika, kako inflacija ili nezaposlenost ne bi, iz inflacija ili nezaposlenost ne bi, iz jedne, prešli u drugu zemlju. Najčešće jedne, prešli u drugu zemlju. Najčešće se koriste koordinacije trgovinsih i se koriste koordinacije trgovinsih i valutnih politika, ali se s integracijskim valutnih politika, ali se s integracijskim procesima širi popis ekonomskih procesima širi popis ekonomskih politika koje su predmet koordinacije. politika koje su predmet koordinacije. Npr. EU koordinira monetarne politike, Npr. EU koordinira monetarne politike, a IMF, na globalnom nivou, koordinira a IMF, na globalnom nivou, koordinira politike valutnih kurseva.politike valutnih kurseva.

JAVNI IZBORJAVNI IZBOR U političkom životu su osnovni subjekti U političkom životu su osnovni subjekti

odlučivanja: odlučivanja: glasači, političari i državna glasači, političari i državna administracija.administracija. Svaa akcija i kolektivna odluka Svaa akcija i kolektivna odluka državnog (javnog sektora) proizilazi iz državnog (javnog sektora) proizilazi iz međuodnosa ovih subjekata.međuodnosa ovih subjekata.

Dakle, ovi učesnici učestvuju u demokratkom Dakle, ovi učesnici učestvuju u demokratkom političkom odlučivanju o pitanjima javnog političkom odlučivanju o pitanjima javnog interesa, odnosno učestvuju u interesa, odnosno učestvuju u javnom izboru.javnom izboru. Javni interes (nacionalni ili opći interes), označava Javni interes (nacionalni ili opći interes), označava koristi ili prednosti društvene zajednice za razliku koristi ili prednosti društvene zajednice za razliku od privatnih interesa.od privatnih interesa.

Ekonomija javnog izboraEkonomija javnog izbora daje odgovore na daje odgovore na pitanja, koliki treba da iznose rashodi države, pitanja, koliki treba da iznose rashodi države, odnosno koji je to najefikasniji nivo potrošnje odnosno koji je to najefikasniji nivo potrošnje države. To znači da će se, i u slučaju ekonomije države. To znači da će se, i u slučaju ekonomije izbora, optimalni nivo rashoda utvrđivati na izbora, optimalni nivo rashoda utvrđivati na osnovu marginalnih troškova i marginalnih koristi.osnovu marginalnih troškova i marginalnih koristi.

Razlika je u tome:Razlika je u tome:a)a) što su političari zainteresovani za što su političari zainteresovani za

poboljšanje svog položaja, koji se poboljšanje svog položaja, koji se osigurava pobjedom na izborima, a osigurava pobjedom na izborima, a preduzeća, kao glavni igrači na tržištu, preduzeća, kao glavni igrači na tržištu, nastoje maksimizirati profit inastoje maksimizirati profit i

b)b) b) što za razliku od privatnih odluka b) što za razliku od privatnih odluka ekonomskih učesnika na tržištu, kolektivna ekonomskih učesnika na tržištu, kolektivna (politička) odluka sadrži bitnu nedjeljivost (politička) odluka sadrži bitnu nedjeljivost sa samo jednim ishodom (npr. da se gradi sa samo jednim ishodom (npr. da se gradi ili ne autoput i sl.), pa se radi o zajedničkoj ili ne autoput i sl.), pa se radi o zajedničkoj marginalnoj koristi kao ukupnoj korisnosti marginalnoj koristi kao ukupnoj korisnosti koju ostvaruju svi članovi zajednice.koju ostvaruju svi članovi zajednice.

Sva tri subjekta političkog odlučivanja teže Sva tri subjekta političkog odlučivanja teže maksimalizaciji svojih interesa i nastoje ih maksimalizaciji svojih interesa i nastoje ih pretvoriti u odgovarajuće državne zakone i pretvoriti u odgovarajuće državne zakone i propise.propise.

U stvarnosti, političari konkurišu drugim U stvarnosti, političari konkurišu drugim političkim opcijama (strankama) i bore se za političkim opcijama (strankama) i bore se za pravilo većine prema kome je odluka pravilo većine prema kome je odluka donesena ako ju je prihvatilo najmanje 50% donesena ako ju je prihvatilo najmanje 50% + 1 glasova biračkog tijela. Krajnji rezultat + 1 glasova biračkog tijela. Krajnji rezultat ovakvih pokušaja je dobijanje podrške ovakvih pokušaja je dobijanje podrške većine glasača, pa će se, na kraju, programi većine glasača, pa će se, na kraju, programi političkih stanaka veoma malo razlikovati, a političkih stanaka veoma malo razlikovati, a do sličnosti u programima dovodi i činjenica do sličnosti u programima dovodi i činjenica da se one bore za prosječnog (da se one bore za prosječnog (medijalnog)medijalnog) glasača, jer je najveći dio populacije blizak glasača, jer je najveći dio populacije blizak takvim političkim opcijama. Političke stranke takvim političkim opcijama. Političke stranke se, upravo, i bore da privuku više od 50% se, upravo, i bore da privuku više od 50% glasača, obećanjem da će njihov položaj biti glasača, obećanjem da će njihov položaj biti bolji, ako im daju političku podršku.bolji, ako im daju političku podršku.

NOVAC I INFALACIJANOVAC I INFALACIJAOsnovni pojmoviOsnovni pojmovi

TrampaTrampa Robni novacRobni novac Papirni novacPapirni novac Elektronski novacElektronski novac Nominalna vrijednost novcaNominalna vrijednost novca Realna vrijednost novcaRealna vrijednost novca DeflacijaDeflacija

Osnovni pojmovi (nastavak)Osnovni pojmovi (nastavak) Sistem ‘’vezane vrijednosti’’Sistem ‘’vezane vrijednosti’’ Sistem ‘’slobodne vrijednosti’’Sistem ‘’slobodne vrijednosti’’ Apresijacija novcaApresijacija novca Depresijacija novcaDepresijacija novca Brzina novčanog opticajaBrzina novčanog opticaja InflacijaInflacija Inflacija tražnjeInflacija tražnje Inflacija troškovaInflacija troškova Stagflacija Stagflacija Tržišnu ekonomiju karakteriše proces Tržišnu ekonomiju karakteriše proces

razmjene koji se obavlja pomoću novca, pa razmjene koji se obavlja pomoću novca, pa je razumijevanje tržišne ekonomije je razumijevanje tržišne ekonomije uslovljeno razumijevanjem novca.uslovljeno razumijevanjem novca.

POJAM I EVOLUCIJA NOVCAPOJAM I EVOLUCIJA NOVCA

Novac je sredstvo koje javnost Novac je sredstvo koje javnost prihvata kao sredstvo plaćanja, medij prihvata kao sredstvo plaćanja, medij za razmjenu i mjerilo vrijednosti svih za razmjenu i mjerilo vrijednosti svih drugih roba i usluga. drugih roba i usluga.

Razmjenjivost za sve robe i usluge, Razmjenjivost za sve robe i usluge, čini novac posebnom ili rijetkom čini novac posebnom ili rijetkom robom („roba na robama“), koja u robom („roba na robama“), koja u sebi sadrži „u prikrivenom stanju“ sebi sadrži „u prikrivenom stanju“ sve druge robe. sve druge robe.

Prihvaćenost općim sredstvom razmjene Prihvaćenost općim sredstvom razmjene uslovljena je sljedećim osobinama novca uslovljena je sljedećim osobinama novca u savremenoj ekonomiji:u savremenoj ekonomiji:

1.1. PrenosivostPrenosivost – novac mora biti pogodan za – novac mora biti pogodan za nošenje i prenos radi transakcija na nošenje i prenos radi transakcija na različitim lokacijama;različitim lokacijama;

2. 2. TrajnostTrajnost – novac mor aimati fizičku – novac mor aimati fizičku trajnost;trajnost;

3. 3. DjeljivostDjeljivost – mora postojati mogućnost – mora postojati mogućnost djeljivosti novca na jednake dijelove djeljivosti novca na jednake dijelove (npr.1 US dolar=100 centi);(npr.1 US dolar=100 centi);

4. 4. StandardizovanostStandardizovanost – novčanice se ne – novčanice se ne smiju razlikovati po obliku ili kvalitetu što smiju razlikovati po obliku ili kvalitetu što je preduslov njihove prihvaćenosti;je preduslov njihove prihvaćenosti;

5. 5. Prepoznatljivost Prepoznatljivost – novac mora biti poznat i – novac mora biti poznat i prepoznatljiv, čime se olakšava njegova prepoznatljiv, čime se olakšava njegova primjena i zaštita od falsifikata.primjena i zaštita od falsifikata.

Historijski pregled pokazuje da je Historijski pregled pokazuje da je novac prešao nekoliko faza dok nije novac prešao nekoliko faza dok nije dobio osobine i funkcije kakve ima u dobio osobine i funkcije kakve ima u savremenoj ekonomiji. Novac je, savremenoj ekonomiji. Novac je, zapravo, stariji od države.zapravo, stariji od države.

Društvena podjela rada i pojava Društvena podjela rada i pojava privatnog vlasništva su najzaslužniji za privatnog vlasništva su najzaslužniji za dalju evoluciju novca.dalju evoluciju novca.

Problem se rješava nastankom Problem se rješava nastankom robnog novca robnog novca – robe koja počinje – robe koja počinje vršiti funkciju općeg ekvivalenta, tj. za vršiti funkciju općeg ekvivalenta, tj. za koju se u razmjeni može dobiti bilo koju se u razmjeni može dobiti bilo koja druga roba.koja druga roba.

Dok je u slučaju kovanica nominalna Dok je u slučaju kovanica nominalna vrijednost novca jednaka materijalnoj vrijednost novca jednaka materijalnoj vrijednosti njegovog sadržaja (zlata), vrijednosti njegovog sadržaja (zlata), papirni novacpapirni novac nema unutrašnju nema unutrašnju vrijednost, već samo čini novčani znak, vrijednost, već samo čini novčani znak, a njegova stvarna vrijednost jednaka je a njegova stvarna vrijednost jednaka je štampanju i vrijednosti papira od kojeg štampanju i vrijednosti papira od kojeg je novčanica izrađena. Zato što nema je novčanica izrađena. Zato što nema nikakvu unutrašnju materijalnu nikakvu unutrašnju materijalnu vrijednost, papirni novac i ne može vrijednost, papirni novac i ne može cirkulisati u opticaju prema svojoj cirkulisati u opticaju prema svojoj vlastitoj vrijednosti, već mu država vlastitoj vrijednosti, već mu država zakonskim propisom daje tečaj (otkuda zakonskim propisom daje tečaj (otkuda i naziv i naziv fiat money –fiat money – fiducijarni novac). fiducijarni novac).

Štampanje novca je ekskluzivno Štampanje novca je ekskluzivno pravo država, pa je papirni novac pravo država, pa je papirni novac društvena konvencija s precizno društvena konvencija s precizno definisanim pravnim normama, a ne definisanim pravnim normama, a ne prirodno svojstvo neke robe (kao u prirodno svojstvo neke robe (kao u slučaju roba iz trampe, robnog novca slučaju roba iz trampe, robnog novca i plemenitih metala) koja služi kao i plemenitih metala) koja služi kao mjera vrijednosti drugih roba. mjera vrijednosti drugih roba. Troškovi razmjene se pojavom Troškovi razmjene se pojavom papirnog novca svode na minimum.papirnog novca svode na minimum.

Današnji sistem plaćanja papirnim Današnji sistem plaćanja papirnim novcem dijelimo na novcem dijelimo na gotovinskigotovinski (kao (kao papirni novac i metalni sitni novac) i papirni novac i metalni sitni novac) i bezgotovinskibezgotovinski (gdje se plaćanja (gdje se plaćanja obavljaju upotrebom čekova preko obavljaju upotrebom čekova preko računa u bankama), dok se već računa u bankama), dok se već započeta budućnost novca vidi u započeta budućnost novca vidi u potpunom prebacivanju novca iz potpunom prebacivanju novca iz fizičkog koncepta u koncept fizičkog koncepta u koncept elektronskog novca, čime novac elektronskog novca, čime novac postaje postaje informacija informacija (virtualni novac). (virtualni novac).

Elektronski (digitalni) novacElektronski (digitalni) novac definišemo kao: „novac koji se kreće definišemo kao: „novac koji se kreće kroz elektronske medije, tj. van kroz elektronske medije, tj. van uobičajenih kanala plaćanja koje uobičajenih kanala plaćanja koje tradicionalno podržavaju banke“. tradicionalno podržavaju banke“. Njegova upotreba je inicirana znatnim Njegova upotreba je inicirana znatnim prednostima u odnosu na klasični prednostima u odnosu na klasični novac: umjesto da ga smjestimo na novac: umjesto da ga smjestimo na papir, novac se „upakuje“ u niz cifara; papir, novac se „upakuje“ u niz cifara; iako je pokretan i prenosiv kroz mrežu; iako je pokretan i prenosiv kroz mrežu; ima visok nivo inteligencije; elektronski ima visok nivo inteligencije; elektronski novac ne poznaje granice; može se novac ne poznaje granice; može se programirati, pratiti i ograničavati, ako programirati, pratiti i ograničavati, ako se izgubi može da se zamijeni (kontrola se izgubi može da se zamijeni (kontrola dupliciranja).dupliciranja).

Na osnovu iznijetog, zaključujemo da se Na osnovu iznijetog, zaključujemo da se osnovne faze u razvoju novca vežu za osnovne faze u razvoju novca vežu za postojanje:postojanje:

monetarne ekonomijemonetarne ekonomije u kojoj se u kojoj se razmjena roba vrši po principu trampe razmjena roba vrši po principu trampe robe za robu, ili robe koja kao robe za robu, ili robe koja kao materijalna vrijednost služi za materijalna vrijednost služi za iskazivanje općeg ekvivalenta za koju se iskazivanje općeg ekvivalenta za koju se razmjenjuju ostale robe irazmjenjuju ostale robe i

monetarne ekonomijemonetarne ekonomije u kojoj se u kojoj se razmjena vrši po osnovu opće razmjena vrši po osnovu opće usvojenog robnog standarda (papirnog usvojenog robnog standarda (papirnog novca) koji nema unutrašnju materijalnu novca) koji nema unutrašnju materijalnu vrijednost a u razmjeni služi po osnovu vrijednost a u razmjeni služi po osnovu novčanog znaka.novčanog znaka.

FUNKCIJE NOVCAFUNKCIJE NOVCA Opća prihvatljivost novca proizašla je iz njegove Opća prihvatljivost novca proizašla je iz njegove

četiri funkcije u savremenoj ekonomiji.četiri funkcije u savremenoj ekonomiji. Prva funkcija novca je Prva funkcija novca je univerzalno sredstvo univerzalno sredstvo

razmjenerazmjene (ili prometno sredstvo), što proizilazi (ili prometno sredstvo), što proizilazi iz osobine univerzalne i jednostavne iz osobine univerzalne i jednostavne razmjenjivosti novca za sve druge robe.razmjenjivosti novca za sve druge robe.

Druga funkcija novca je Druga funkcija novca je sredstvo očuvanja sredstvo očuvanja vrijednostivrijednosti, jer novac držanjem i vremenom ne , jer novac držanjem i vremenom ne smije gubiti nominalnu vrijednost smije gubiti nominalnu vrijednost (zanemarujemo moguće efekte inflacije). Druge (zanemarujemo moguće efekte inflacije). Druge robe kao opći ekvivalenti (krzono, stoka, žito...) robe kao opći ekvivalenti (krzono, stoka, žito...) vremenom gube vrijednosti ili se upotrebom vremenom gube vrijednosti ili se upotrebom habaju (npr. zlato).habaju (npr. zlato).

U trećoj funkciji kao U trećoj funkciji kao obračunska jedinicaobračunska jedinica i i mjera vrijednosti novac iskazuje vrijednost svih mjera vrijednosti novac iskazuje vrijednost svih drugih roba i vrši njihovo upoređivanje, drugih roba i vrši njihovo upoređivanje, odnosno, njihov međusobni obračun.odnosno, njihov međusobni obračun.

Novac funkcionira i kao Novac funkcionira i kao sredstvo odgođenih sredstvo odgođenih plaćanjaplaćanja, što je četvrta funkcija novca u kojoj , što je četvrta funkcija novca u kojoj se povezuju funkcije novca kao univerzalno se povezuju funkcije novca kao univerzalno sredstva razmjene i obračunske jedinice. U sredstva razmjene i obračunske jedinice. U ovoj funkciji novac, zapravo, funkcioniiše kao ovoj funkciji novac, zapravo, funkcioniiše kao kreditni novac (plaćanje putem kreditnih kreditni novac (plaćanje putem kreditnih kartica, mjenica, čekova i sl.). Savremena kartica, mjenica, čekova i sl.). Savremena ekonomija je karakteristična po kupovinama ekonomija je karakteristična po kupovinama na kredit (od domaćinstva, preduzeća do na kredit (od domaćinstva, preduzeća do same države, pa razlikujemo potrošačke same države, pa razlikujemo potrošačke kredite, investicione kredite, međudržavne kredite, investicione kredite, međudržavne kredite itd.). Bez novca kao sredstva razmjene kredite itd.). Bez novca kao sredstva razmjene i obračunske jedinice, sa konstantnom i obračunske jedinice, sa konstantnom nominalnom vrijednošću, institut kredita bi bio nominalnom vrijednošću, institut kredita bi bio znatno manje primjenjiv.znatno manje primjenjiv.

ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI NOVCA I ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI NOVCA I INFLACIJEINFLACIJE

1. U 1. U sistemu vezane vrijednostisistemu vezane vrijednosti količina emisije novca odgovara količina emisije novca odgovara odgovarajućoj količini zlata, kao odgovarajućoj količini zlata, kao vrijednog i oskudnog dobra. Novac, u vrijednog i oskudnog dobra. Novac, u ovom slučaju, ima pokriće u zlatu, tako ovom slučaju, ima pokriće u zlatu, tako što država propisuje kurs u odnosu na što država propisuje kurs u odnosu na zlato, odnosno količinu zlata (u zlato, odnosno količinu zlata (u gramima) koju predstavlja novčana gramima) koju predstavlja novčana jedinica. Ovaj sistem određivanja jedinica. Ovaj sistem određivanja vrijednosti novca funkcionisao je od vrijednosti novca funkcionisao je od 1800. godine, kada se pojavio u Americi, 1800. godine, kada se pojavio u Americi, pa sve do prve polovine XX stoljeća.pa sve do prve polovine XX stoljeća.

2. Predhodni nedostatak određivanja 2. Predhodni nedostatak određivanja vrijednosti novca (problem vrijednosti novca (problem likvidnosti) ispravlja se likvidnosti) ispravlja se sistemom sistemom slobodne vrijednosti.slobodne vrijednosti. U ovom U ovom slučaju novac nema zlatno pokriće, slučaju novac nema zlatno pokriće, već ga država proglašava sredstvom već ga država proglašava sredstvom prometa i plaćanja. Vrijednost novca prometa i plaćanja. Vrijednost novca se tada određuje robama koje mu se tada određuje robama koje mu stoje nasuprot. Veća količina robe na stoje nasuprot. Veća količina robe na tržištu povećava broj i vrijednost tržištu povećava broj i vrijednost tržišnih transakcija, pa je potrebna i tržišnih transakcija, pa je potrebna i veća količina novca.veća količina novca.

Nominalna vrijednostNominalna vrijednost novca je izražena novca je izražena (otisnuta) na novčanicama, a (otisnuta) na novčanicama, a realnarealna, u , u količini roba i usluga, koje se mogu kupiti količini roba i usluga, koje se mogu kupiti za nominalnu količinu novca. Razlika za nominalnu količinu novca. Razlika realne i nominalne vrijednosti novca realne i nominalne vrijednosti novca proizilazi iz (ne)stabilnosti ekonomskog proizilazi iz (ne)stabilnosti ekonomskog sistema, zbog čega, između njih, može sistema, zbog čega, između njih, može doći do odstupanja. To znači da za istu doći do odstupanja. To znači da za istu nominalnu vrijednost novca u različitim nominalnu vrijednost novca u različitim vremenima možemo kupiti manje ili više vremenima možemo kupiti manje ili više roba. Realnu vrijednost određuje kupovna roba. Realnu vrijednost određuje kupovna moć koja stoji iz njega.moć koja stoji iz njega.

Količinu novca u opticaju (M) smo izrazili Količinu novca u opticaju (M) smo izrazili klasičnom kvantitativnom jednačinom klasičnom kvantitativnom jednačinom razmjene. Može se zaključiti da je masa razmjene. Može se zaključiti da je masa novca potrebna za promet srazjerna zbiru novca potrebna za promet srazjerna zbiru cijena dobara, a obrnuto srazmjerna broju cijena dobara, a obrnuto srazmjerna broju opticaja istoimenih komada novca.opticaja istoimenih komada novca.

Brzina novčanog opticajaBrzina novčanog opticaja je je posebna okolnost koja utiče na posebna okolnost koja utiče na novčanu masu i čije se povećavanje novčanu masu i čije se povećavanje manifestuje isto kao i povećanje sume manifestuje isto kao i povećanje sume novca u opticaju. Ukoliko u određenom novca u opticaju. Ukoliko u određenom periodu ista količina novca posluži za periodu ista količina novca posluži za više transakcija roba i usluga nego u više transakcija roba i usluga nego u predhodnom periodu, to će povećati predhodnom periodu, to će povećati ekonomske efekte date količine novca.ekonomske efekte date količine novca.

Količina novca je, kako vidimo, Količina novca je, kako vidimo, određena prema potrebama privrede. određena prema potrebama privrede. Za ravnotežu između ponude i tražnje Za ravnotežu između ponude i tražnje novca odgovara država sa svojim novca odgovara država sa svojim mjerama ekonomske politike.mjerama ekonomske politike.

InflacijaInflacija se obično shvata kao opći rast se obično shvata kao opći rast cijena, ili rast općeg nivoa cijena. Riječ cijena, ili rast općeg nivoa cijena. Riječ inflacija je latinskog porijekla i izvorno inflacija je latinskog porijekla i izvorno znači naduhavati (znači naduhavati (innflare)innflare), nadimanje , nadimanje ((inflatio)inflatio), a ekonomski, ona predstavlja , a ekonomski, ona predstavlja „naduhavanje“ cijena i novčanih „naduhavanje“ cijena i novčanih dohodaka, troškova proizvodnje i drugih dohodaka, troškova proizvodnje i drugih novčanih iznosa, tj. poremećaj u robno-novčanih iznosa, tj. poremećaj u robno-novčanim odnosima kada količina novca novčanim odnosima kada količina novca u opticaju znatno prekorači veličinu u opticaju znatno prekorači veličinu robnih fondova, što dovodi do porasta robnih fondova, što dovodi do porasta cijena i pada vijednosti novca cijena i pada vijednosti novca (smanjenja njegove kupovne moći). (smanjenja njegove kupovne moći). Inflacija se može posmatrati i kao oblik Inflacija se može posmatrati i kao oblik depresijacije novca.depresijacije novca.

Npr. rast cijena za 30% znači da su robe, čija Npr. rast cijena za 30% znači da su robe, čija je prosječna cijena za taj period iznosila 100 je prosječna cijena za taj period iznosila 100 ERU-a u toku ovog perioda, poskupile na 130 ERU-a u toku ovog perioda, poskupile na 130 EUR-a (indeks cijena na malo je 130). Dakle, EUR-a (indeks cijena na malo je 130). Dakle, nominalna vrijednost novčanice od 100 EUR-nominalna vrijednost novčanice od 100 EUR-a je realno izgubila na supstanci, pa se sada a je realno izgubila na supstanci, pa se sada za 100 EUR-a može kupiti znatno manje roba za 100 EUR-a može kupiti znatno manje roba nego prije poskupljenja.nego prije poskupljenja.

Postoji više vrsta inflacije, od kojih navodimo Postoji više vrsta inflacije, od kojih navodimo sljedeće:sljedeće:

a)a) prema osnovnom mehanizmu prema osnovnom mehanizmu nastajanjanastajanja, inflacija može biti: , inflacija može biti: apsolutnaapsolutna (prouzrokovana povećavanjem količine (prouzrokovana povećavanjem količine novca u opticaju iznad rasta količina roba i novca u opticaju iznad rasta količina roba i usluga) i usluga) i relativnarelativna (nastala zbog (nastala zbog povećavanja brzine opticaja novca),povećavanja brzine opticaja novca),

b)b) prema intenzitetuprema intenzitetu, inflacija može biti: , inflacija može biti: puzajuća puzajuća (do 4% godišnje), (do 4% godišnje), galopirajuća galopirajuća (do (do 50 ili 100 % godišnje)50 ili 100 % godišnje) i hiperinflacija i hiperinflacija (iznad (iznad 100% godišnje koja može toliko da 100% godišnje koja može toliko da „podivlja“ da dostigne 1000%, pa i više, u „podivlja“ da dostigne 1000%, pa i više, u nekim slučajevima iznosi milione procenata nekim slučajevima iznosi milione procenata godišnje ili čak mjesečno). Najpoznatije godišnje ili čak mjesečno). Najpoznatije hiperinflacije u historiji nastale su tokom i hiperinflacije u historiji nastale su tokom i nakon Prvog svjetskog rata: npr. u nakon Prvog svjetskog rata: npr. u Njemačkoj 1923. godine, cijene su toliko Njemačkoj 1923. godine, cijene su toliko porasle, da je za kupovinu običnih porasle, da je za kupovinu običnih namirnica bila potrebna vreća novčanica,namirnica bila potrebna vreća novčanica,

c)c)prema dužini trajanjaprema dužini trajanja, inflacija može biti: , inflacija može biti: sekularna, jednokratna, hronična,sekularna, jednokratna, hronična,

d)d) prema dejstvuprema dejstvu, inflacija može biti: , inflacija može biti: aktivna i neaktivna, aktivna i neaktivna, odnosno, odnosno, slobodna i slobodna i prigušena prigušena (kontrolisana).(kontrolisana).

Kao uzroci inflacije postoje:Kao uzroci inflacije postoje:a) a) Inflacija tražnje, Inflacija tražnje, (dolazi usljed (dolazi usljed

prevelike efektivne tražnje u odnosu prevelike efektivne tražnje u odnosu na ponudu, pri čemu je rast tražnje na ponudu, pri čemu je rast tražnje uzrokovan prekomjernim ratom uzrokovan prekomjernim ratom novčane mase ili rastom lične i novčane mase ili rastom lične i investicione potrošnje),investicione potrošnje),

b) b) Inflacija troškova, (Inflacija troškova, (dolazi usljed dolazi usljed povećavanja troškova proizvodnje, povećavanja troškova proizvodnje, odnosno cijene inputa, npr. cijene odnosno cijene inputa, npr. cijene energenata),energenata),

c)c) Strukturna inflacija, uvezena Strukturna inflacija, uvezena inflacia, tzv. psihološka inflacijainflacia, tzv. psihološka inflacija, a , a govori se i o govori se i o političkoj inflaciji.političkoj inflaciji.

DeflacijaDeflacija je suprotna pojava od inflacije, u je suprotna pojava od inflacije, u kojoj dolazi do smanjivanja količine novca u kojoj dolazi do smanjivanja količine novca u opticaju, praćenog općim padom cijena i opticaju, praćenog općim padom cijena i povećavanjem kupovne snage novca. povećavanjem kupovne snage novca. Neminovna posljedica deflacije je Neminovna posljedica deflacije je smanjivanje tražnje, pad investicione i druge smanjivanje tražnje, pad investicione i druge ekonomske aktivnosti, besposlica i ekonomske aktivnosti, besposlica i smanjivanje obima proizvodnje. Danas je smanjivanje obima proizvodnje. Danas je deflacija rijetka pojava i uglavnom je rezultat deflacija rijetka pojava i uglavnom je rezultat vladine monetarne politike. Za cilj može vladine monetarne politike. Za cilj može imati povećanje izvoza (domaća roba postaje imati povećanje izvoza (domaća roba postaje jeftinija za uvoznike), uravnoteženje platne jeftinija za uvoznike), uravnoteženje platne ilanse i sl. Pogoduje vjerovnicima koi su ilanse i sl. Pogoduje vjerovnicima koi su posudili novac, dok je za dužnike nepovoljna, posudili novac, dok je za dužnike nepovoljna, (vraćaju više novca nego su posudili). (vraćaju više novca nego su posudili).

Uz inflacije se pojavljuje i fenomen Uz inflacije se pojavljuje i fenomen stagflacijestagflacije, pod kojom se podrzaumijeva , pod kojom se podrzaumijeva istovremeno pojavljivanje visoke inflacije i istovremeno pojavljivanje visoke inflacije i visoke stope nezaposlenosti.visoke stope nezaposlenosti.

MJERENJE UKUPNE EKONOMSKE MOĆI, MJERENJE UKUPNE EKONOMSKE MOĆI, KRUŽNI TOK DOBARA I DOHODAKAKRUŽNI TOK DOBARA I DOHODAKA

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi Prirodna dobraPrirodna dobra Proizvodna dobraProizvodna dobra Bruto nacionalni proizvod (GNP)Bruto nacionalni proizvod (GNP) Neto nacionalni proizvod (NNP)Neto nacionalni proizvod (NNP) Bruto domaći proizvod (GDP)Bruto domaći proizvod (GDP) Dvosektorski model ekonomijeDvosektorski model ekonomije Nacionalno računovodstvoNacionalno računovodstvo Integralni tržišni mehanizamIntegralni tržišni mehanizam Intermedijalna dobraIntermedijalna dobra Dodatna vrijednostDodatna vrijednost Opšta ravnotežaOpšta ravnoteža

DRUŠTVENO BOGATSTVODRUŠTVENO BOGATSTVO Vidjeli smo da je stvaranje društvenog Vidjeli smo da je stvaranje društvenog

bogatstva u uslovima oskudnosti resursa u bogatstva u uslovima oskudnosti resursa u biti ekonomske nauke. Mjerenje ukupne biti ekonomske nauke. Mjerenje ukupne ekonomske moći omogućava:ekonomske moći omogućava:- označavanje nivoa koji je neka zemlja - označavanje nivoa koji je neka zemlja dostigla u svom rastu (domaći ili nacionalni dostigla u svom rastu (domaći ili nacionalni proizvodi),proizvodi),- usporedbe sa drugim zemljama i u odnosu - usporedbe sa drugim zemljama i u odnosu na prethodne periode.na prethodne periode.

Društveno bogatstvo jedne zemlje čine Društveno bogatstvo jedne zemlje čine ukupna materijalna dobra koja obuhvataju:ukupna materijalna dobra koja obuhvataju:

1.1. prirodno bogatstvo i prirodno bogatstvo i 2.2. proizvedeno društveno bogatstvoproizvedeno društveno bogatstvo

1. U 1. U prirodno bogatstvoprirodno bogatstvo (prirodne (prirodne izvore) ubrajamo:izvore) ubrajamo:- - prirodne usloveprirodne uslove (uslovi za (uslovi za odvijanje života i proizvodnje – tlo, odvijanje života i proizvodnje – tlo, voda, klima i voda, klima i - - raspoložive prirodne izvore:raspoložive prirodne izvore: poljoprivredno zemljište, vode s poljoprivredno zemljište, vode s ribom u njima, šume (drvna masa) s ribom u njima, šume (drvna masa) s divljači i drugim sadržajima u njim,a divljači i drugim sadržajima u njim,a rudno i mineralno blago, klimatske rudno i mineralno blago, klimatske prilike, geografski položaj, koje prilike, geografski položaj, koje čovjek koristi u proizvodnji.čovjek koristi u proizvodnji.

2.2. Proizvodna dobra Proizvodna dobra (proizvedeno (proizvedeno društveno bogatstvo), su izraz društveno bogatstvo), su izraz kumuliranih investicija u dužem kumuliranih investicija u dužem vremenskom intervalu, u čijem su vremenskom intervalu, u čijem su stvaranju učestvovale generacije stvaranju učestvovale generacije naraštaja. Ovdje spadaju dobra u naraštaja. Ovdje spadaju dobra u koja je uložen ljudski rad i čiji je koja je uložen ljudski rad i čiji je vijek trajanja preko jedne godine. U vijek trajanja preko jedne godine. U nacionalnim statistikama nacionalnim statistikama uobičajeno je iskazivanje uobičajeno je iskazivanje fiksnih fiksnih fondova i obrtnih fondova (fondova i obrtnih fondova (zaliha) u zaliha) u sektoru privrede (preduzeća).sektoru privrede (preduzeća).

Fiksne ili osnovne fondove Fiksne ili osnovne fondove čine: građevine, čine: građevine, oprema, osnovno stado, višegodišnji zasadi, oprema, osnovno stado, višegodišnji zasadi, patenti, licence i sl., te trajna potrošna dobra patenti, licence i sl., te trajna potrošna dobra u domaćinstvima ako čine materijalnu bazu u domaćinstvima ako čine materijalnu bazu proizvodnje, (aparati za pranje rublja u proizvodnje, (aparati za pranje rublja u javnim praonicama, automobili u javnim praonicama, automobili u preduzećima).preduzećima).

U U obrtne fondoveobrtne fondove ili ili zalihe zalihe ubrajamo: obrtna ubrajamo: obrtna sredstva u preduzećima, trajna i polutrajna sredstva u preduzećima, trajna i polutrajna potrošna dobra u domaćinstvima, stočni fond, potrošna dobra u domaćinstvima, stočni fond, drvnu masu u šumi. Ovaj dio društvenog drvnu masu u šumi. Ovaj dio društvenog bogatstva zavisi od tekućih ekonomskih bogatstva zavisi od tekućih ekonomskih aktivnosti u zemlji, odnosno raspodjele aktivnosti u zemlji, odnosno raspodjele efekata proizvodnje na finalnu potrošnju i efekata proizvodnje na finalnu potrošnju i investicije. Investicije služe stvaranju i investicije. Investicije služe stvaranju i povećavanju fonda proizvedenog bogatstva.povećavanju fonda proizvedenog bogatstva.

DRUŠTVEN ORAČUNOVODSTVO-RAČUNI DRUŠTVEN ORAČUNOVODSTVO-RAČUNI UKUPNOGUKUPNOG PROIZVODA I DOHOTKAPROIZVODA I DOHOTKA

Ekonomska oblast s kojom se sagledava i Ekonomska oblast s kojom se sagledava i mjeri ukupna (makroekonomska), mjeri ukupna (makroekonomska), ekonomska aktivnost (izražena ekonomska aktivnost (izražena makroekonomskim agregatima) jedne makroekonomskim agregatima) jedne zemlje, naziva se zemlje, naziva se društveno društveno računovodstvoračunovodstvo ili ili računovodstvo računovodstvo nacionalnog dohotkanacionalnog dohotka (ili još: (ili još: nacionalno nacionalno računovodstvo).računovodstvo). Na osnovu tih podataka, Na osnovu tih podataka, makroekonomska analiza utvrđuje makroekonomska analiza utvrđuje međuzavisnost makroekonomskih međuzavisnost makroekonomskih agregata radi njihovog objašnjavanja, agregata radi njihovog objašnjavanja, predviđanja i usmjeravanja.predviđanja i usmjeravanja.

Makroekonomski agregatiMakroekonomski agregati su su ekonomske veličine u kojima su ekonomske veličine u kojima su zbirno (agregatno) izraženi rezultati i zbirno (agregatno) izraženi rezultati i resursi privrede jedne zemlje.resursi privrede jedne zemlje.

Društveno računovodstvo, Društveno računovodstvo, dakle, dakle, daje ukupnu sliku ekonomskih daje ukupnu sliku ekonomskih aktivnsoti nacionalne privrede u aktivnsoti nacionalne privrede u određenom periodu kroz sistemski određenom periodu kroz sistemski pregled strukture i tokov adruštvene pregled strukture i tokov adruštvene reprodukcije u obliku povezanog reprodukcije u obliku povezanog sistema računa.sistema računa.

Ekonomske aktivnosti mogu biti Ekonomske aktivnosti mogu biti stvarne i finansijskestvarne i finansijske. . Stvarne ili realneStvarne ili realne aktivnosti sadrže proizvodnju, aktivnosti sadrže proizvodnju, razmjenu i potrošnju dobara i usluga razmjenu i potrošnju dobara i usluga (agregatni izraz ovih veličina čini (agregatni izraz ovih veličina čini nacionalni proizvod).nacionalni proizvod). U U finansijske finansijske aktivnosti aktivnosti spadaju tokovi novčanih spadaju tokovi novčanih dohodaka, odnosno novčane, kreditne dohodaka, odnosno novčane, kreditne i druge finansijske transakcije između i druge finansijske transakcije između ekonomskih subjekata (agregatni izraz ekonomskih subjekata (agregatni izraz ovih veličina čini ovih veličina čini nacionalni dohodak).nacionalni dohodak).

Cilj društvenog računovodstva je Cilj društvenog računovodstva je prikazivanje formiranja nacionalnog prikazivanje formiranja nacionalnog proizvoda i nacionalnog dohotka, i proizvoda i nacionalnog dohotka, i praćenje relacija između ekonomskih praćenje relacija između ekonomskih subjekata. U tom smislu, ukupna subjekata. U tom smislu, ukupna ekonomska aktivnost se prati preko ekonomska aktivnost se prati preko računa preduzeća, domaćinstava, računa preduzeća, domaćinstava, države i inostranstva. Preduzeća su države i inostranstva. Preduzeća su proizvođači nacionalnog proizvoda, a proizvođači nacionalnog proizvoda, a dohoci faktora proizvodnje (rada, dohoci faktora proizvodnje (rada, kapitala, zemlje), čine nacionalni kapitala, zemlje), čine nacionalni dohodak.dohodak.

Prema metodologiji UN, Svjetske banke i Prema metodologiji UN, Svjetske banke i IMF-a vrijednost ukupnog proizvoda IMF-a vrijednost ukupnog proizvoda obuhvata vrijednost proizvodnje svih obuhvata vrijednost proizvodnje svih materijalnih dobara i usluga koje se materijalnih dobara i usluga koje se realizuju na tržištu tokom godine dana realizuju na tržištu tokom godine dana izraženo u US dolarima.izraženo u US dolarima.

Ukupni proizvod se izražava kao:Ukupni proizvod se izražava kao: Bruto nacionalni proizvodBruto nacionalni proizvod (Gross (Gross

National Product – GNP) koji izražava National Product – GNP) koji izražava ukupnu vrijednost finalnih proizvoda i ukupnu vrijednost finalnih proizvoda i usluga proizvedena tokom godinu dana.usluga proizvedena tokom godinu dana.

Neto nacionalni proizvod Neto nacionalni proizvod (Netto National (Netto National Product – NNP) koga dobivamo umanjenjem Product – NNP) koga dobivamo umanjenjem GNP, a za iznos amrotizacije.GNP, a za iznos amrotizacije.

Postoje dva načina mjerenja GNP-a:Postoje dva načina mjerenja GNP-a:1. metod proizvodnje ili metod izdataka (1. metod proizvodnje ili metod izdataka (product product

approach),approach),2. metod prihoda.2. metod prihoda.1) Po 1) Po metodu proizvodnje ili izdataka,metodu proizvodnje ili izdataka, GNP se GNP se

dobija sabiranjem komponenti, u vremenskom dobija sabiranjem komponenti, u vremenskom intervalu od jedne godine, po slijedećem obrascu:intervalu od jedne godine, po slijedećem obrascu:

GNP = C + 1 + G + NXGNP = C + 1 + G + NX pri čemu su:pri čemu su:

- C (- C (consumtion) =consumtion) = lična potrošnja pojeidnaca i lična potrošnja pojeidnaca i domaćinstva,domaćinstva,- I - I (investment)(investment) = potrošnja preduzeća, tj. domaće = potrošnja preduzeća, tj. domaće investicije,investicije,- G - G (government spending)(government spending) = potrošnja države, tj. = potrošnja države, tj. državni rashodi,državni rashodi,- NX (- NX (net export)net export) = neto izvoz tj. vrijednost izvoza = neto izvoz tj. vrijednost izvoza umanjenog za vrijednost uvoza (potrošnja stranaca)umanjenog za vrijednost uvoza (potrošnja stranaca)

2) 2) PoPo metodi prihoda, metodi prihoda, odnosno odnosno dohodaka GNP se dobija sabiranjem dohodaka GNP se dobija sabiranjem nadnica (W=wage), kamata nadnica (W=wage), kamata (i=(i=interest)interest), renti (R=, renti (R=rent)rent), profita , profita (Pf=(Pf=profit)profit), amortizacije , amortizacije (Dp=(Dp=depreciation)depreciation) i posrednih poreza i posrednih poreza (T(T=taxes),=taxes), tj. kao: tj. kao:

GNP = W + i + R + Pf +Dp + TGNP = W + i + R + Pf +Dp + T Po oba metoda uvijek se dobija isti Po oba metoda uvijek se dobija isti

iznos GNP-a (eventualno neslaganje – iznos GNP-a (eventualno neslaganje – statitička greška – iznosi do 1%).statitička greška – iznosi do 1%).

Vrijednost ukupnog proizvoda, proizvedenog Vrijednost ukupnog proizvoda, proizvedenog unutar jedne zemlje u toku godine dana, unutar jedne zemlje u toku godine dana, označavamo kao označavamo kao bruto domaći proizvodbruto domaći proizvod (GDP= Gross Domestic Product) i u njega ne (GDP= Gross Domestic Product) i u njega ne ulaze vrijednosti dobara i uslug ulaze vrijednosti dobara i uslug aproizvedenih domaćim kapitalom u aproizvedenih domaćim kapitalom u inostranstvu. Inostrani faktor uključen je u inostranstvu. Inostrani faktor uključen je u veličinu GNP. Dakle, GNP se dobija veličinu GNP. Dakle, GNP se dobija dodavanjem GDP-u – prihoda od ulaganja u dodavanjem GDP-u – prihoda od ulaganja u inostranstvu i oduzimanjem plaćanja inostranstvu i oduzimanjem plaćanja strancima za njihova ulaganja. Npr. japanski strancima za njihova ulaganja. Npr. japanski GNP je veći od GDP zazvaljujući postojanju GNP je veći od GDP zazvaljujući postojanju obimne „druge“ japanske ekonomije nastale obimne „druge“ japanske ekonomije nastale obimom ulaganjima japanskog apitala u obimom ulaganjima japanskog apitala u inostranstvu, a skromnosti stranih ulaganja inostranstvu, a skromnosti stranih ulaganja u Japanu.u Japanu.

U obračunu GNP-a se isključuju U obračunu GNP-a se isključuju intermedijarna dobraintermedijarna dobra – dobra koja se – dobra koja se upotrebljavaju u izradi nekog dobra u upotrebljavaju u izradi nekog dobra u cijelom lancu njegove proizvodnje, a cijelom lancu njegove proizvodnje, a čijim sabiranjem bi se vještački povećao čijim sabiranjem bi se vještački povećao GNP.GNP.

Pri mjerenju GNP-a koristimo Pri mjerenju GNP-a koristimo realnerealne (stalne), a ne (stalne), a ne nominalnenominalne (tekuće) (tekuće) cijene dobara i usluga kako bismo cijene dobara i usluga kako bismo isključili uticaj (tekućih) cijena na visinu isključili uticaj (tekućih) cijena na visinu GNP-a (normalni GNP raste brže od GNP-a (normalni GNP raste brže od realnog GNP-a zbog inflacije cijena). realnog GNP-a zbog inflacije cijena). Realni GNP dobijamo tako što nominalni Realni GNP dobijamo tako što nominalni GNP podijelimo indeksom cijena GNP podijelimo indeksom cijena ((deflator GNP).deflator GNP).

Najvažnija koponenta GNP je Najvažnija koponenta GNP je potrošnja stanovništva (pojedinaca i potrošnja stanovništva (pojedinaca i domaćinstava), koja se izražava kao domaćinstava), koja se izražava kao raspoloživi dohodak raspoloživi dohodak domaćinstavadomaćinstava. Do ove veličine se . Do ove veličine se dolazi slijedećim računanjem:dolazi slijedećim računanjem:1. 1. Bruto nacionalni proizvod Bruto nacionalni proizvod (GNP)(GNP)2. 2. AmortizacijaAmortizacija3. Neto nacionalni proizvod (1. 3. Neto nacionalni proizvod (1. minus 2.)minus 2.)4. Indirektni porezi4. Indirektni porezi

5. 5. Nacionalni dohodak Nacionalni dohodak (3.minus 4.) (3.minus 4.)6. Dio ND koji pripada ali se ne 6. Dio ND koji pripada ali se ne isplaćuje domaćinstvima (npr. isplaćuje domaćinstvima (npr. doprinosi za socijalnu sigurnost)doprinosi za socijalnu sigurnost)7.7. Transferna plaćanja domaćinstvima Transferna plaćanja domaćinstvima (npr. socijalna pomoć)(npr. socijalna pomoć)8. 8. Dohodak domaćinstava (5.minus Dohodak domaćinstava (5.minus 6.plus7.)6.plus7.)9.9. Direktni porezi Direktni porezi10.10. Raspoloživi dohodak Raspoloživi dohodak domaćinstava domaćinstava (8.minus 9.)(8.minus 9.)

KRUŽNI TOK DOBARA I DOHODAKAKRUŽNI TOK DOBARA I DOHODAKA U tržišnoj privredi, svaki U tržišnoj privredi, svaki intupintup ili faktor ili faktor

proizvodnje (prirodni resursi, rad, kapital, proizvodnje (prirodni resursi, rad, kapital, preduzetništvo), ima svoju cijenu preduzetništvo), ima svoju cijenu upotrebe, što direktno utiče na cijenu upotrebe, što direktno utiče na cijenu proizvedene robe/usluge (proizvedene robe/usluge (output)output), bilo da , bilo da se oni troše ili korist za daljnju upotrebu.se oni troše ili korist za daljnju upotrebu.

Na Na tržištu finalnih dobara (tržište tržištu finalnih dobara (tržište roba/usluga) roba/usluga) domaćinstva kupuju domaćinstva kupuju robe/usluge, koje preduzeće proizvede. robe/usluge, koje preduzeće proizvede. Na strani tražnje su, dakle, domaćinstva Na strani tražnje su, dakle, domaćinstva a na strani ponude, preduzeća.a na strani ponude, preduzeća.

Tržišta Tržišta inputa i outputainputa i outputa međusobno su međusobno su povezana ponašanjem i preduzeća i povezana ponašanjem i preduzeća i domaćinstava. Preduzeća određuju domaćinstava. Preduzeća određuju količine i vrste proizvoida, vrste i količinu količine i vrste proizvoida, vrste i količinu inputainputa, koje će koristiti u proizvodnji, kao i , koje će koristiti u proizvodnji, kao i tehnologiju koju će koristiti. Domaćinstva tehnologiju koju će koristiti. Domaćinstva određuju tipove i količine proizvoda koje određuju tipove i količine proizvoda koje će tražiti na tržištu proizvoda i količine i će tražiti na tržištu proizvoda i količine i tipove koje će ponuditi na tržištu inputa.tipove koje će ponuditi na tržištu inputa.

Tržište faktora proizvodnje u Tržište faktora proizvodnje u ekonomskom sistemu vrši dvije bitne ekonomskom sistemu vrši dvije bitne funkcije:funkcije:1. određuje kako se robe proizvode1. određuje kako se robe proizvode2. za koga se robe proizvode2. za koga se robe proizvode

Ciklični tok tražnje, proizvodnje, odhodaka i Ciklični tok tražnje, proizvodnje, odhodaka i ponovo, tražnje, predstavlja ponovo, tražnje, predstavlja kružni tok kružni tok dohotka i proizvodnjedohotka i proizvodnje u ekonomskom u ekonomskom sistemu. Kružni tok dohotka i proizvodnje sistemu. Kružni tok dohotka i proizvodnje iskazuje tok robe i usluga od preduzeća iskazuje tok robe i usluga od preduzeća prema domaćinstvima i tok faktora od prema domaćinstvima i tok faktora od domaćinstava prema preduzećima.domaćinstava prema preduzećima.

Zbir svih vrijednosti proizvedene robe i Zbir svih vrijednosti proizvedene robe i usluga, koji je jednak toku novca od tržišta usluga, koji je jednak toku novca od tržišta roba prema preduzećima, čini roba prema preduzećima, čini nacionalni nacionalni proizvodproizvod i, ujedno, predstavlja protutežu i, ujedno, predstavlja protutežu toku roba/usluga od preduzeća prema toku roba/usluga od preduzeća prema tržištu robe.tržištu robe.

Zbir vrijednosti rente, nadnica, kamata i Zbir vrijednosti rente, nadnica, kamata i dobiti čini dobiti čini nacionalni dohodak,nacionalni dohodak, koji je koji je jednak tou novca od tržišta faktora prema jednak tou novca od tržišta faktora prema domaćinstvima, kao protuteža toku faktora domaćinstvima, kao protuteža toku faktora od tržišta faktora prema preduzećima.od tržišta faktora prema preduzećima.

U modelu dvosektorske ekonomije U modelu dvosektorske ekonomije (jednostavni model u kome je (jednostavni model u kome je ekonomska aktivnost svedena na odnos ekonomska aktivnost svedena na odnos preduzeća i domaćinstva), nacionalni preduzeća i domaćinstva), nacionalni dohodak i nacionalni proizvod su, po dohodak i nacionalni proizvod su, po definiciji, identični. To proizilazi iz:definiciji, identični. To proizilazi iz:1)1) identičnosti izdataka domaćinstava identičnosti izdataka domaćinstava za kupovinu roba/usluga njihovom za kupovinu roba/usluga njihovom ukupnom dohotku, kao i činjenice da ukupnom dohotku, kao i činjenice da preduzeća svu proizvedenu robu/usluge preduzeća svu proizvedenu robu/usluge prodaju direktno domaćinstvima, što prodaju direktno domaćinstvima, što znači da nacionalni proizvod mora biti znači da nacionalni proizvod mora biti identičan nacionalnom dohotku i identičan nacionalnom dohotku i

2)2) činjenice da preduzeća prihode od činjenice da preduzeća prihode od prodaje roba/usluga (nacionalni prodaje roba/usluga (nacionalni proizvod), koriste za plaćanje faktora proizvod), koriste za plaćanje faktora proizvodnje (renta, nadnica, kamata), proizvodnje (renta, nadnica, kamata), a razlika predstavlja dobit, koja a razlika predstavlja dobit, koja pripada domaćinstvima. Plaćanje pripada domaćinstvima. Plaćanje faktora, uključujući i dobit, jednako je faktora, uključujući i dobit, jednako je ukupnim primanjima domaćinstava ukupnim primanjima domaćinstava (nacionalni dohodak), što ponovo (nacionalni dohodak), što ponovo znači da nacionalni proizvod mora znači da nacionalni proizvod mora biti identičan nacionalnom dohotku).biti identičan nacionalnom dohotku).

Međutim kružni tok dohotka i Međutim kružni tok dohotka i proizvodnje ne odvija se uvijek u proizvodnje ne odvija se uvijek u

1.1. direktnom odnosu između preduzeća i direktnom odnosu između preduzeća i domaćinstava (dvosektorski, domaćinstava (dvosektorski, jednostavni model ekonomije), već jednostavni model ekonomije), već veliim dijelom i preko:veliim dijelom i preko:

2.2. institucionalnih posrednika institucionalnih posrednika (finansijsko tržište),(finansijsko tržište),

3.3. posredstvom javnog sektora (države) iposredstvom javnog sektora (države) i4.4. inostranog sektora (međunarodne inostranog sektora (međunarodne

razmjene plaćanja).razmjene plaćanja).

UPOTREBA NACIONALNOG DOHOTKAUPOTREBA NACIONALNOG DOHOTKA PotrošnjaPotrošnja Struktura potrošnje tijesno je korelirana s Struktura potrošnje tijesno je korelirana s

visinom dohotka, što je uočio još u visinom dohotka, što je uočio još u prošlom stoljeću pruski statističar Engel. prošlom stoljeću pruski statističar Engel. Na nižim nivoima dohotka, on se sav ili Na nižim nivoima dohotka, on se sav ili pretežno troši, troši na osnovne životne pretežno troši, troši na osnovne životne potrepštine, kao što su hrana i stan. potrepštine, kao što su hrana i stan. Povećavanjem dohotka, izdaci na hranu Povećavanjem dohotka, izdaci na hranu rastu, jer se kvalitetnije jede, ali se u rastu, jer se kvalitetnije jede, ali se u relativnom izrazu ti izdaci smanjuju. relativnom izrazu ti izdaci smanjuju. Daljnjim porastom dohotka povećavaju se Daljnjim porastom dohotka povećavaju se izdaci za odjeću, rekreaciju i luksuzna izdaci za odjeću, rekreaciju i luksuzna dobra.dobra.

Kao komponente Kao komponente raspoloživog dohotkaraspoloživog dohotka (Yd) potrošnja (C= (Yd) potrošnja (C=Consumption)Consumption) i i štednja (=štednja (=Saving)Saving) se mogu predstaviti se mogu predstaviti kao: kao:

Yd=CC + SYd=CC + S Povećanje dohotka je, ne samo Povećanje dohotka je, ne samo

pretpostavka veće potrošnje, nego i pretpostavka veće potrošnje, nego i veće štednje. veće štednje.

ŠtednjaŠtednja se definiše kao neutrošeni se definiše kao neutrošeni dio raspoloživog dohotka, a dio raspoloživog dohotka, a izračunava se tako da se raspoloživi izračunava se tako da se raspoloživi dohodak umanji za visinu potrošnje.dohodak umanji za visinu potrošnje.

Zbrajanjem individualnih funkcija Zbrajanjem individualnih funkcija potrošnje, dobija se nacionalna funkcija potrošnje, dobija se nacionalna funkcija štednje. Ona je određena:štednje. Ona je određena:- tekućim raspoloživim dohotkom,- tekućim raspoloživim dohotkom,- permanentnim dohotkom- permanentnim dohotkom- imetkom- imetkom

Permanentni dohodakPermanentni dohodak je onaj koji je lišen je onaj koji je lišen kratkoročnih i sezonskih uticaja. Veličina kratkoročnih i sezonskih uticaja. Veličina

imetkaimetka, također djeluje na veličinu , također djeluje na veličinu potrošnje. Ona je tim veća što je imetak potrošnje. Ona je tim veća što je imetak veći i obrnuto. Za razliku od tekućeg veći i obrnuto. Za razliku od tekućeg dohotka, promjena imetka, u pravilu, dohotka, promjena imetka, u pravilu, rijetko uzrokuje nagle promjene rijetko uzrokuje nagle promjene potrošnje.potrošnje.

InvesticijeInvesticije U okviru komponenti GNP najnestabilnije su U okviru komponenti GNP najnestabilnije su

investicije, investicije, koje determinišu dinamiku koje determinišu dinamiku ekonomskog rasta. Investicijama (ekonomskog rasta. Investicijama (investment)investment) nazivamo ulaganja u proširenje ili obnovu nazivamo ulaganja u proširenje ili obnovu proizvodnog potencijala, pretvaranje finansijskih proizvodnog potencijala, pretvaranje finansijskih sredstava u elemente realnog kapitala. U sredstava u elemente realnog kapitala. U najširem smislu najširem smislu investicijainvesticija (lat. (lat. In = u, vestire In = u, vestire =obući, odjenuti)=obući, odjenuti), je svako ulaganje s ciljem , je svako ulaganje s ciljem ostvarivanja dobiti.ostvarivanja dobiti.

Za ekonomiste investicije uvijek znače Za ekonomiste investicije uvijek znače „proizvodnju trajnih kapitalnih dobara“, to jest „proizvodnju trajnih kapitalnih dobara“, to jest investicije „postoje samo onda kada se stvara investicije „postoje samo onda kada se stvara realni kapital“. realni kapital“.

““. U svakodnevnom govoru, međutim, investicije . U svakodnevnom govoru, međutim, investicije čine prostran naziv još i za kupovinu vrijednosnih čine prostran naziv još i za kupovinu vrijednosnih papira, zemlje, otvaranje štednih računa i sl. papira, zemlje, otvaranje štednih računa i sl.

Iako, prema ekonomskom tumačenju, Iako, prema ekonomskom tumačenju, investicie podrazumijevaju isključivo investicie podrazumijevaju isključivo proizvodnju fizičkog kapitalnog dobra. proizvodnju fizičkog kapitalnog dobra. Investiranje, Investiranje, označava ulaganje u označava ulaganje u materijalna dobra, novca i znanja materijalna dobra, novca i znanja (know how, licence, patenti) u (know how, licence, patenti) u investicijske objekte radi ostvarenja investicijske objekte radi ostvarenja neke zarade (profita, dohotka, neke zarade (profita, dohotka, dividende) ili postizanje nekog drugog dividende) ili postizanje nekog drugog interesa ili cilja. Investiranje, pritom, interesa ili cilja. Investiranje, pritom, uvijek podrazumijeva žrtvovanje tekuće uvijek podrazumijeva žrtvovanje tekuće potrošnje da bi se povećala buduća potrošnje da bi se povećala buduća potrošnja.potrošnja.

Kapital se, dakle, može ulagati u:Kapital se, dakle, može ulagati u:- - aktivneaktivne (realne) investicije, (realne) investicije, odnosno trajna ulaganja novčanih odnosno trajna ulaganja novčanih sredstava u nabavku i izgradnju sredstava u nabavku i izgradnju realnih dobara radi stvaranja uslova realnih dobara radi stvaranja uslova za trajno poslovanje, što ekonomisti za trajno poslovanje, što ekonomisti preciziraju kao ulaganja u preciziraju kao ulaganja u stalnastalna sredstva (oprema, građevine) i sredstva (oprema, građevine) i trajna trajna (obrtna sredstva);(obrtna sredstva);- - pasivnepasivne (portfolio) investicije, što (portfolio) investicije, što se odnosi na ulaganja u vrijednosne se odnosi na ulaganja u vrijednosne papire.papire.

Brojne su vrste investicija, od kojih su Brojne su vrste investicija, od kojih su najvažnije slijedeće:najvažnije slijedeće:

1. Prema 1. Prema svrsi investiranjasvrsi investiranja, razlikujemo nove , razlikujemo nove investicije, investicije u proširenja, investicije u investicije, investicije u proširenja, investicije u rekonstrukcije i modernizacije, te investicije u rekonstrukcije i modernizacije, te investicije u zaštitu životne sredine (ekološke investicije).zaštitu životne sredine (ekološke investicije).

2. S obzirom na vrstu ulaganja, postoje investicije 2. S obzirom na vrstu ulaganja, postoje investicije u u fiksne fondove fiksne fondove (osnovna sredstva, kao što su (osnovna sredstva, kao što su građevinski objekti, oprema, saobraćajna i građevinski objekti, oprema, saobraćajna i druga infrastruktura i sl.) i investicije u druga infrastruktura i sl.) i investicije u obrtne obrtne fondove fondove (ulaganja u obrtna sredstva: sirovine, (ulaganja u obrtna sredstva: sirovine, razne materiale i sl);razne materiale i sl);

3. Prema kriterijumima obuhvatnosti, investicije mogu 3. Prema kriterijumima obuhvatnosti, investicije mogu biti:biti:

bruto investicijebruto investicije, koje se finansiraju iz , koje se finansiraju iz amortizacije i akumulacije, te namjenjuju zamjeni amortizacije i akumulacije, te namjenjuju zamjeni istrošenog fizičkog kapitala i proširenja postojećeg);istrošenog fizičkog kapitala i proširenja postojećeg);

neto investicijeneto investicije,, koje čine izdvojeni dio dohotka u koje čine izdvojeni dio dohotka u vidu akumulacije (dobiju se kada se od bruto vidu akumulacije (dobiju se kada se od bruto investicija oduzme amortizacija), a namjenjuje se investicija oduzme amortizacija), a namjenjuje se za proširenja proizvodnje i to, uglavnom u fizičko za proširenja proizvodnje i to, uglavnom u fizičko proširenje kapaciteta iproširenje kapaciteta i

nove investicijenove investicije, kao nova ulaganja, (novi fiksni , kao nova ulaganja, (novi fiksni fondovi i povećanje obrtnih fondova), koja fondovi i povećanje obrtnih fondova), koja premašuju sumu izdvajanja za proširenje premašuju sumu izdvajanja za proširenje kapaciteta i rashodovanje fiksnih fondova, kao što kapaciteta i rashodovanje fiksnih fondova, kao što je slučaj kod neto investicija.je slučaj kod neto investicija.

4. Prema donosiocima odluke, investicije dijelimo na 4. Prema donosiocima odluke, investicije dijelimo na individualne, investicije korporacija i javne individualne, investicije korporacija i javne investicijeinvesticije..

Investicije su uslov ekonomskog razvoja. Investicije su uslov ekonomskog razvoja. Faktori koji opredjeljuju ekonomski razvoj Faktori koji opredjeljuju ekonomski razvoj

izražavaju se upravo kroz investicije. Efekat izražavaju se upravo kroz investicije. Efekat investicija se najdirektnije odražava na rast investicija se najdirektnije odražava na rast GDP, odnosno nacionalnog dohotka, jer GDP, odnosno nacionalnog dohotka, jer investicije podižu proizvodnju i zaposlenost. investicije podižu proizvodnju i zaposlenost. Dodavanje fondu građevina i opreme povećava Dodavanje fondu građevina i opreme povećava potencijalnu proizvodnju i pomiče dugoročni potencijalnu proizvodnju i pomiče dugoročni ekonomski rast. Dakle, onovn oobilježje ekonomski rast. Dakle, onovn oobilježje investicija, počiva na tome da promjena njihove investicija, počiva na tome da promjena njihove veličine ima snažne reperkusije na kretanje veličine ima snažne reperkusije na kretanje veličine agregatne tražnje i, analogno tome, veličine agregatne tražnje i, analogno tome, ima uticaja na promjenu proizvodnje i ima uticaja na promjenu proizvodnje i zaposlenosti na nivou ukupne privrede. Druga zaposlenosti na nivou ukupne privrede. Druga važna karakteristika investicija upućuje na to važna karakteristika investicija upućuje na to da porast investicija u obliku kapitalnih tokova da porast investicija u obliku kapitalnih tokova (objekti, oprema), utiče na rast potencijalne (objekti, oprema), utiče na rast potencijalne proizvodnje, što u dugom roku djeluje na proizvodnje, što u dugom roku djeluje na akceleraciju razvojne dinamike.akceleraciju razvojne dinamike.

Izvor investicija je Izvor investicija je štednja.štednja. Ukupnu štednju Ukupnu štednju čine: lična štednja, bruto štednja preduzeća i čine: lična štednja, bruto štednja preduzeća i štednja države, pa investicije i štednja moraju štednja države, pa investicije i štednja moraju biti u ravnoteženi. Ukupna štednja je jednaka biti u ravnoteženi. Ukupna štednja je jednaka nacionalnim investicijama (domaće bruto nacionalnim investicijama (domaće bruto investicije i neto izvoz).investicije i neto izvoz).

Veličina investicija zavisi od Veličina investicija zavisi od profitabilnosti profitabilnosti investiranja.investiranja. Do onvestiranja će doći samo Do onvestiranja će doći samo ako je očekivana profitna stopa visoka, ako je očekivana profitna stopa visoka, odnosno veća od kamatne stope. U odnosno veća od kamatne stope. U suprotnom, za investitora (ulagača), je bolje d suprotnom, za investitora (ulagača), je bolje d akapital uloži u banku. Otuda se kapital akapital uloži u banku. Otuda se kapital aktivir au vidu investicija onog momenta aktivir au vidu investicija onog momenta kada visina očekivane stope profita kada visina očekivane stope profita premašuje kamatnu stopu.premašuje kamatnu stopu.

EKONOMSKI RAZVOJ I EKONOMSKI RAZVOJ I GLOBALIZACIJAGLOBALIZACIJA

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi Ekonomski rastEkonomski rast Ekonomski razvojEkonomski razvoj Održivi razvojOdrživi razvoj ProduktivnostProduktivnost Ekonomska globalizacijaEkonomska globalizacija Nova ekonmijaNova ekonmija Informatička ekonomijaInformatička ekonomija Ekonomika tranzicijeEkonomika tranzicije Privatizacija Privatizacija

EKONOMSKI RAST I RAZVOJEKONOMSKI RAST I RAZVOJ Pojam i izvori ekonomskog rasta i Pojam i izvori ekonomskog rasta i

razvojarazvoja Ekonomski rastEkonomski rast je dugoročno je dugoročno

povećanje proizvodnje, odnosno, povećanje proizvodnje, odnosno, uvećanje realnog bruto društvenog uvećanje realnog bruto društvenog proizvoda. Postojanje ekonomskog rasta proizvoda. Postojanje ekonomskog rasta pretpostavkla je zadovoljavanja stalno pretpostavkla je zadovoljavanja stalno rastućih potreba ljudi, pa je ekonomski rastućih potreba ljudi, pa je ekonomski rast osnovni ekonomski i politički cilj rast osnovni ekonomski i politički cilj svake zemlje. Ekonomski rast se svake zemlje. Ekonomski rast se kvantitativno izražava na različite kvantitativno izražava na različite načine, a najčešće pomoću pokazatelja načine, a najčešće pomoću pokazatelja stope rasta GDP stope rasta GDP per capitaper capita u određenom u određenom razdoblju.razdoblju.

U dugom roku (10-20 godina), ekonomski U dugom roku (10-20 godina), ekonomski rast govori o napredovanju nacionalne rast govori o napredovanju nacionalne eknomije, odnosno ‘’ekonomski rast, eknomije, odnosno ‘’ekonomski rast, dugoročno, najznačajniji je faktor dugoročno, najznačajniji je faktor ekonomskog uspjeha nacije’’. Ekonomski ekonomskog uspjeha nacije’’. Ekonomski rast se ostvaruje kada se rast se ostvaruje kada se granice granice proizvodnih mogućnostiproizvodnih mogućnosti pomiću naviše pomiću naviše kao izraz povećanja kapaciteta za kao izraz povećanja kapaciteta za proizvodnju u nekoj nacionalnoj privredi. proizvodnju u nekoj nacionalnoj privredi. Stopa rasta proizvodnje određuje stopu Stopa rasta proizvodnje određuje stopu kojom raste standard stanovništva jedne kojom raste standard stanovništva jedne zemlje.zemlje.

Godišnje povećanje GNP u odnosu na Godišnje povećanje GNP u odnosu na baznu godinu pokazuje stopu baznu godinu pokazuje stopu ekonomskog rasta.ekonomskog rasta.

Prve analize ekonomskog rasta u ’40- Prve analize ekonomskog rasta u ’40- im i ’50- im godinama dvadesetog im i ’50- im godinama dvadesetog vijeka imale su za predmet isključivo vijeka imale su za predmet isključivo kvantitativan rast nacionalne privrede kvantitativan rast nacionalne privrede (proizvodnje i GDP- a). Nakon toga je u (proizvodnje i GDP- a). Nakon toga je u ekonomsku teoriju uveden pojam ekonomsku teoriju uveden pojam ekonomskog razvoja, pod kojim ekonomskog razvoja, pod kojim podrazumijevamo ‘’ekspanziju privrede podrazumijevamo ‘’ekspanziju privrede popraćenu strukturalnim promjenama popraćenu strukturalnim promjenama u sistemu proizvodnje i promjenama u u sistemu proizvodnje i promjenama u kvalitetu i sastavu finalnog proizvoda’’. kvalitetu i sastavu finalnog proizvoda’’. Dakle, ekonomski razvoj je širi i Dakle, ekonomski razvoj je širi i kompleksniji ekonomski i društveni kompleksniji ekonomski i društveni proces od ekonomskog rasta.proces od ekonomskog rasta.

U posljednje vrijeme se naglašava da U posljednje vrijeme se naglašava da ekonomski razvoj treba da bude i održiv. ekonomski razvoj treba da bude i održiv. Održivi razvojOdrživi razvoj se definiše kao onaj se definiše kao onaj razvoj u kome svaka generacija razvoj u kome svaka generacija sljedećoj predaje stok ‘’neto resursa’’ sljedećoj predaje stok ‘’neto resursa’’ (tj. prirodni resursi), okoliš, znanje, (tj. prirodni resursi), okoliš, znanje, tehnologije, fizički i ljudski kapital) koji u tehnologije, fizički i ljudski kapital) koji u per capitaper capita terminima nije manji od terminima nije manji od onoga koji je naslijedila.onoga koji je naslijedila.

Među osnovnim karakteristikama Među osnovnim karakteristikama ekonomskog rasta su sporost i ekonomskog rasta su sporost i dugotrajnost, s jedne strane i razlike od dugotrajnost, s jedne strane i razlike od zemlje do zemlje, s druge strane.zemlje do zemlje, s druge strane.

U prvom slučaju, kako slijedi u narednoj U prvom slučaju, kako slijedi u narednoj tabeli, uzeli smo period od oko 100 godina. tabeli, uzeli smo period od oko 100 godina. Prosječna stopa ekonomskog rasta u tom Prosječna stopa ekonomskog rasta u tom periodu (posljednja kolona tabele), npr., za periodu (posljednja kolona tabele), npr., za Japan je 2,8% a za Pakistan 1,2%. To znači da Japan je 2,8% a za Pakistan 1,2%. To znači da je realni GDP Japana sa 1.256 USD u 1870- oj je realni GDP Japana sa 1.256 USD u 1870- oj godini po datoj stopi ekonomskog rasta godini po datoj stopi ekonomskog rasta porastao na 26.460 USD 2000- te godine, a porastao na 26.460 USD 2000- te godine, a Pakistana sa 616 na 1.960 USD. Tabela Pakistana sa 616 na 1.960 USD. Tabela također pokazuje da je GDP per capita u USA, također pokazuje da je GDP per capita u USA, npr., čak 17 puta veći od onog u Pakistanu. npr., čak 17 puta veći od onog u Pakistanu. Realni GDP prosječnog Kineza u 2000- oj Realni GDP prosječnog Kineza u 2000- oj godini ravaj je GDP prosječnog Britanca od godini ravaj je GDP prosječnog Britanca od prije 130 godina, a GDP prosječnog prije 130 godina, a GDP prosječnog Pakistanca je 2000. godine iznosio polovinu Pakistanca je 2000. godine iznosio polovinu realnog dohotka prosječnog Amerikanca.realnog dohotka prosječnog Amerikanca.

Zemlja Period GDP p.c (na početku perioda

GDP p.c (na kraju perioda)

Stopa rasta (godišnja u %)

Japan 1890-2000 1.256 26.460 2,8Brazil 1900-2000 650 7.320 2,5Meksiko 1900-2000 968 8.810 2,2Kanada 1870-2000 1.984 27.330 2,0Njemačka 1870-2000 1.825 25.010 2,0Kina 1900-2000 598 3.940 1,9USA 1870-2000 3.347 34.260 1,8Indija 1900-2000 564 3.390 1,5V. Britanija 1870-2000 4.107 23.550 1,4Pakistan 1900-2000 616 1.950 1,2

FAKTORI EKONOMSKOG RASTA I FAKTORI EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJARAZVOJA

Prethodne razlike u životnom Prethodne razlike u životnom standardu (ostvarenim stopama standardu (ostvarenim stopama ekonomskog rasta, odnosno visini GDP) ekonomskog rasta, odnosno visini GDP) različitih zemalja objašnjavaju se različitih zemalja objašnjavaju se razlikama u dostignutom nivou razlikama u dostignutom nivou produktivnosti, a time i konkurentnosti produktivnosti, a time i konkurentnosti ekonomije jedne zemlje.ekonomije jedne zemlje.

ProduktivnostProduktivnost izražava sposobnost da izražava sposobnost da se određena količina dobara i usluga se određena količina dobara i usluga proizvede u određenom vremenu.proizvede u određenom vremenu.

Produktivnost (odnosno ekonomski rast i Produktivnost (odnosno ekonomski rast i razvoj) je određena sa četiri faktora, razvoj) je određena sa četiri faktora, koje čine: koje čine: - ljudski kapital, - ljudski kapital, - prirodna bogatstva, - prirodna bogatstva, - fizički kapital i - fizički kapital i - tehnologija.- tehnologija.

(1)(1) Ljudski kapitalLjudski kapital je ekonomski izraz za je ekonomski izraz za znanje i vještine koje radnici stiču kroz znanje i vještine koje radnici stiču kroz obrazovanje (spretnost, znanje i obrazovanje (spretnost, znanje i motivaciju radne snage); obično se motivaciju radne snage); obično se uzima za najvažniji faktor ekonomskog uzima za najvažniji faktor ekonomskog rasta.rasta.

(2) Prirodna bogatstva(2) Prirodna bogatstva (zemlja i (zemlja i uopšte svi prirodni resursi) su nekada uopšte svi prirodni resursi) su nekada bila prvi preduslov ekonomskog bila prvi preduslov ekonomskog napretka. Danas prirodna bogatstva napretka. Danas prirodna bogatstva ne određuju je li neka zemlja uspješna ne određuju je li neka zemlja uspješna ili ne: primjer su zemlje poput Japana i ili ne: primjer su zemlje poput Japana i Hong Konga, koje su napredovale i Hong Konga, koje su napredovale i pored toga što nemaju prirodna pored toga što nemaju prirodna bogatstva, svoj brzi rast su bazirale na bogatstva, svoj brzi rast su bazirale na sektorima koji više zavise od rada i sektorima koji više zavise od rada i kapitala. Za bogate zemlje naftom kapitala. Za bogate zemlje naftom (kao S. Arabija, koja na osnovu toga (kao S. Arabija, koja na osnovu toga ostvarujem visoke dohotke) su, pri ostvarujem visoke dohotke) su, pri tome, izuzetak a ne pravila.tome, izuzetak a ne pravila.

(3) Fizički kapital(3) Fizički kapital (ili samo (ili samo kapitalkapital) je ) je izražen u obliku kapitalnih dobara izražen u obliku kapitalnih dobara (oprema, mašine, zgrade, (oprema, mašine, zgrade, infrastruktura i dr.) i investicija za infrastruktura i dr.) i investicija za izgradnju kapitalnih dobara. izgradnju kapitalnih dobara. Raspolaganje sa više kapitalnih Raspolaganje sa više kapitalnih dobara obezbjeđuje bržu i obilniju dobara obezbjeđuje bržu i obilniju proizvodnju dobara i usluga).proizvodnju dobara i usluga).

(4) Tehnologija(4) Tehnologija (tehničko- tehnološki (tehničko- tehnološki progres, inovacije) podrazumijeva progres, inovacije) podrazumijeva najbolje/ nejbrže tehnološke načine najbolje/ nejbrže tehnološke načine proizvodnje dobara i usluga).proizvodnje dobara i usluga).

ITVORENA PRIVREDA- PREDNOSTI ITVORENA PRIVREDA- PREDNOSTI MEĐUNARODNE TRGOVINEMEĐUNARODNE TRGOVINE

Otvorena privreda i tokovi međunarodne Otvorena privreda i tokovi međunarodne trgovinetrgovine

Zemlje sa razvijenom vanjskom trgovinom Zemlje sa razvijenom vanjskom trgovinom imaju tzv. otvorenu privredu, koja omogućava imaju tzv. otvorenu privredu, koja omogućava da se svaka zemlja specijalizira (i time poveća da se svaka zemlja specijalizira (i time poveća svoju produktivnost) za onu proizvodnju za svoju produktivnost) za onu proizvodnju za koju ima najpovoljnije uslove što će u koju ima najpovoljnije uslove što će u krajnjem ishodu povećati životni standard krajnjem ishodu povećati životni standard stanovništva u tim zemljama. Dakle, stanovništva u tim zemljama. Dakle, otvorena privredaotvorena privreda je ona koja slobodno je ona koja slobodno uspostavlja odnose sa drugim ekonomijama uspostavlja odnose sa drugim ekonomijama širom svijeta, dok je suprotna koncepcija- širom svijeta, dok je suprotna koncepcija- zatvorena privreda ona koja ne sarađuje sa zatvorena privreda ona koja ne sarađuje sa drugim ekonomijama u svijetu.drugim ekonomijama u svijetu.

Globalizacija ekonomije u drugoj polovini 20. Globalizacija ekonomije u drugoj polovini 20. vijeka označava podjelu koncepcije otvorene vijeka označava podjelu koncepcije otvorene privrede. Otada se ekonomsko jedinstvo privrede. Otada se ekonomsko jedinstvo svijeta (označeno kao ekonomska svijeta (označeno kao ekonomska globalizacija) iskazuje kao proces pretvaranja globalizacija) iskazuje kao proces pretvaranja posebnih nacionalnih privreda u integrisanu posebnih nacionalnih privreda u integrisanu svjetsku privredu, a ispoljava kao proces svjetsku privredu, a ispoljava kao proces rasta međunarodnih tokova roba, usluga rasta međunarodnih tokova roba, usluga kapitala, ljudi i tehnologije.kapitala, ljudi i tehnologije.

Osnovne tokove dobara u međunarodnoj Osnovne tokove dobara u međunarodnoj ekonomiji čine: izvoz, uvoz i neto izvoz. ekonomiji čine: izvoz, uvoz i neto izvoz.

Izvoz Izvoz predstavlja dobra i usluge koja se predstavlja dobra i usluge koja se proizvode u zemlji, a prodaju drugim proizvode u zemlji, a prodaju drugim zemljama.zemljama.

UvozUvoz čine ona dobra i usluge koje se čine ona dobra i usluge koje se proizvode u inostranstvu, a prodaju u proizvode u inostranstvu, a prodaju u zemlji. Razlika između vrijednosti izvoza i zemlji. Razlika između vrijednosti izvoza i vrijednosti uvoza je vrijednosti uvoza je neto izvozneto izvoz (ili (ili trgovinski bilans).trgovinski bilans).

Ako neka zemlja više izvozi, nego što uvozi Ako neka zemlja više izvozi, nego što uvozi (izvoz je veći od uvoza), tada je neto izvoz (izvoz je veći od uvoza), tada je neto izvoz pozitivan i zemlja ostvaruje pozitivan i zemlja ostvaruje trgovinski trgovinski suficitsuficit (ili pozitivan trgovinski bilans). Kada (ili pozitivan trgovinski bilans). Kada zemlja ima višak uvoza u odnosu na izvoz zemlja ima višak uvoza u odnosu na izvoz (izvoz je manji od uvoza) ona ostvaruje (izvoz je manji od uvoza) ona ostvaruje trgovinski deficittrgovinski deficit (negativan trgovinski (negativan trgovinski bilans). Ako su, pak, izvoz i uvoz jednaki bilans). Ako su, pak, izvoz i uvoz jednaki zemlja ima zemlja ima uravnoteženi trgovinski uravnoteženi trgovinski bilansbilans..

KONCEPT I IZVORI KOMPARATIVNIH KONCEPT I IZVORI KOMPARATIVNIH PREDNOSTIPREDNOSTI

Odgovor na pitanje zašto uopšte dolazi Odgovor na pitanje zašto uopšte dolazi do spoljnotrgovinske razmjene daje do spoljnotrgovinske razmjene daje koncept komparativnih prednosti D. koncept komparativnih prednosti D. Rikarda (1817)Rikarda (1817)

Rikardova teorija komparativnih Rikardova teorija komparativnih prednostiprednosti pokazuje da dvije zemlje pokazuje da dvije zemlje mogu imati koristi od specijalizacija i mogu imati koristi od specijalizacija i međunarodne trgovine, što je međunarodne trgovine, što je pokazano na primjeru trgovine pokazano na primjeru trgovine Engleske i portugala, koje proizvode Engleske i portugala, koje proizvode vino i platno.vino i platno.

Uzmimo da Engleska proizvodi određenu Uzmimo da Engleska proizvodi određenu količinu platna sa 100 radnih dana i vina sa količinu platna sa 100 radnih dana i vina sa 120 dana, dok Portugal proizvodi istu količinu 120 dana, dok Portugal proizvodi istu količinu platna za 90 radnih dana a vina za 80 dana. platna za 90 radnih dana a vina za 80 dana. Portugal, prema tome, ima apsolutnu Portugal, prema tome, ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda. S istim prednost u proizvodnji oba proizvoda. S istim radom Portugal proizvede više vina i platna radom Portugal proizvede više vina i platna od Engleske. To što Portugal ima apsolutnu od Engleske. To što Portugal ima apsolutnu prednost u troškovima za oba dobra, ne znači prednost u troškovima za oba dobra, ne znači i pozitivan bilans u trgovini sa Engleskom, i pozitivan bilans u trgovini sa Engleskom, zato što su komparativni oportunitetni zato što su komparativni oportunitetni troškovi različiti između zemalja. Ipak se troškovi različiti između zemalja. Ipak se objema zemljama isplati proizvoditi samo onaj objema zemljama isplati proizvoditi samo onaj proizvod kod kojeg imaju relativnu prednost, proizvod kod kojeg imaju relativnu prednost, a zatim i međusobno trgovati.a zatim i međusobno trgovati.

Portugal ima relativnu prednost u Portugal ima relativnu prednost u proizvodnji vina a Engleska u proizvodnji vina a Engleska u proizvodnji platna. Ovo bi trebao biti proizvodnji platna. Ovo bi trebao biti razlog da proizvode date proizvode i razlog da proizvode date proizvode i izvoze ih jedna drugoj. Razlog je, izvoze ih jedna drugoj. Razlog je, zapravo jednostavan: Engleska će za zapravo jednostavan: Engleska će za 100 jedinica rada opredmećenog u 100 jedinica rada opredmećenog u platnu dobiti istu količinu vina za koju platnu dobiti istu količinu vina za koju ni inače morala utrošiti 120 radnih ni inače morala utrošiti 120 radnih jedinica, dok će Portugal za 80 jedinica jedinica, dok će Portugal za 80 jedinica rada sadržanog u vinu razmjenom rada sadržanog u vinu razmjenom dobiti istu količinu platna za koju bi dobiti istu količinu platna za koju bi inače, kada bi ga sam proizvodio, inače, kada bi ga sam proizvodio, morao utrošiti 90 radnih dana.morao utrošiti 90 radnih dana.

Zaključujemo da postoje obostrane Zaključujemo da postoje obostrane koristi, odnosno komparativne razlike u koristi, odnosno komparativne razlike u troškovima, iako Portugal oba troškovima, iako Portugal oba proizvoda može proizvesti jeftinije. proizvoda može proizvesti jeftinije. Zbog toga se i uspostavlja sistem Zbog toga se i uspostavlja sistem međunarodne trgovine. Svaka zemlja međunarodne trgovine. Svaka zemlja učestvujući u međunarodnoj razmjeni učestvujući u međunarodnoj razmjeni povećava svoj GNP.povećava svoj GNP.

Iako je Rikardova Iako je Rikardova teorija komparativnih teorija komparativnih prednostiprednosti doprinijela razumijevanju doprinijela razumijevanju međunarodne trgovine, ona ima i svoj međunarodne trgovine, ona ima i svoj nedostatak: važi samo u slučaju u nedostatak: važi samo u slučaju u kome se zemlje nalaze na jednakom kome se zemlje nalaze na jednakom nivou ekonomske razvijenosti.nivou ekonomske razvijenosti.

Teorija koja dalje elaborira teoriju Teorija koja dalje elaborira teoriju komparativnih prednosti D. Rikarda je Hakšer- komparativnih prednosti D. Rikarda je Hakšer- Olinova teorija. Osnova teorije veže se za Olinova teorija. Osnova teorije veže se za raspravu o uticaju međunarodne ekonomije na raspravu o uticaju međunarodne ekonomije na cijena faktora proizvodnje. Hakšer je u svojoj cijena faktora proizvodnje. Hakšer je u svojoj studiji zaključio da se izvozom smanjuje studiji zaključio da se izvozom smanjuje raspoloživost proizvodnih faktora za proizvodnju raspoloživost proizvodnih faktora za proizvodnju na domaćem tržištu, a uvoz povećava njihovu na domaćem tržištu, a uvoz povećava njihovu raspoloživost.raspoloživost.

Prema Hakšer- Olinovoj teoremi preduslov rizika Prema Hakšer- Olinovoj teoremi preduslov rizika u komparativnoj prednosti i troškovima je u komparativnoj prednosti i troškovima je razlika u relativnoj raspoloživosti proizvodnih razlika u relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora. Zemlje koje su relativno dobro faktora. Zemlje koje su relativno dobro obezbijeđene proizvodnim faktorima imaju obezbijeđene proizvodnim faktorima imaju komparativnu prednost.komparativnu prednost.

INSTRUMENTI SPOLJNOTRGOVINSKE INSTRUMENTI SPOLJNOTRGOVINSKE POLITIKEPOLITIKE

Ako zemlje svojom ekonomskom Ako zemlje svojom ekonomskom politikom ograničavaju kretanje politikom ograničavaju kretanje osnovnih tokova u međunarodnoj osnovnih tokova u međunarodnoj ekonomiji na sceni je ekonomiji na sceni je zaštitna politikazaštitna politika ili ili protekcionizamprotekcionizam. . ProtekcionizamProtekcionizam predstavlja tajkvu ekonomsku doktrinu, predstavlja tajkvu ekonomsku doktrinu, odnosno ekonomsku politiku koja odnosno ekonomsku politiku koja ograničavanjem slobodne razmjene ograničavanjem slobodne razmjene između zemalja nastoji zaštititi domaću između zemalja nastoji zaštititi domaću ekonomiju, a provodi se tzv. ekonomiju, a provodi se tzv. trgovinskim restrikcijama ili barijerama.trgovinskim restrikcijama ili barijerama.

Najčešći oblik zaštitne politike je Najčešći oblik zaštitne politike je carina carina (tarifa) koja predstavlja porez (ili taksu) (tarifa) koja predstavlja porez (ili taksu) koja se naplaćuje prilikom uvoza koja se naplaćuje prilikom uvoza dobara. Carine poskupljuju uvezenu dobara. Carine poskupljuju uvezenu robu (favorizuje se domaća roba). robu (favorizuje se domaća roba).

KvotaKvota predstavlja ograničenje količina predstavlja ograničenje količina ili vrijednosti uvoza dobara (uvozna ili vrijednosti uvoza dobara (uvozna kvota) ili izvoza roba (izvozne kvote). kvota) ili izvoza roba (izvozne kvote). Efekat kvota je sličan efektu uvođenju Efekat kvota je sličan efektu uvođenju carina. Međutim, razlika je u tome što u carina. Međutim, razlika je u tome što u slučaju uvođenja kvota, veća cijena slučaju uvođenja kvota, veća cijena donosi veće prihode preduzeću, dok u donosi veće prihode preduzeću, dok u slučaju carina ta razlika ide u državni slučaju carina ta razlika ide u državni budžet.budžet.

Izvozne olakšiceIzvozne olakšice predstavljaju mjere predstavljaju mjere stimulacije izvoza, ali mogu biti i stimulacije izvoza, ali mogu biti i barijere u razmjeni, jer se domaćim barijere u razmjeni, jer se domaćim preduzećima daju, često velike, preduzećima daju, često velike, subvencije i povlastice, pa oni mogu na subvencije i povlastice, pa oni mogu na svjetskom tržištu prodavati po nižim svjetskom tržištu prodavati po nižim cijenama, ustvari, po damping cijenama. cijenama, ustvari, po damping cijenama. U tom slučaju cijene su niže od cijene U tom slučaju cijene su niže od cijene koštanja proizvodnje.koštanja proizvodnje.

EmbargoEmbargo je restrikcija izvoza i uvoza za je restrikcija izvoza i uvoza za sva dobra. Obično nije povezan s sva dobra. Obično nije povezan s ekonomskim, već međunarodnim ekonomskim, već međunarodnim političkim razlozima. Primjer je političkim razlozima. Primjer je posljednji embargo uveden na uvoz i posljednji embargo uveden na uvoz i izvoz Iraka.izvoz Iraka.

Tarife, kvote i embargo su direktne Tarife, kvote i embargo su direktne metode restrikcije međunarodne metode restrikcije međunarodne trgovine. Pored ovih barijera na trgovine. Pored ovih barijera na međunarodnu trgovina imaju uticaja i međunarodnu trgovina imaju uticaja i indirektne metode restrikcije koje se indirektne metode restrikcije koje se mogu nazvati regulativne trgovinske mogu nazvati regulativne trgovinske restrikcije, jer su povezane sa restrikcije, jer su povezane sa regulativom i pravilima postavljenim regulativom i pravilima postavljenim od vlade. Jedan tip tih barijera je od vlade. Jedan tip tih barijera je restrikcija uvoza povrća koja je restrikcija uvoza povrća koja je tretirana pesticidima. Ili, na primjer, tretirana pesticidima. Ili, na primjer, uvoz mesa iz Velike Britanije zbog uvoz mesa iz Velike Britanije zbog kravljeg ludila i sl.kravljeg ludila i sl.

EKONOMSKA GLOBALIZACIJAEKONOMSKA GLOBALIZACIJA Globalizacija je posljednji stadij u Globalizacija je posljednji stadij u

neprestanom procesu društvene neprestanom procesu društvene promjene. Izraz promjene. Izraz globalizacijaglobalizacija počeo počeo se upotrebljavati prije dvije i pol se upotrebljavati prije dvije i pol decenije za objašnjenje promjena u decenije za objašnjenje promjena u privredi, tehnologiji i društvu. Mnogi privredi, tehnologiji i društvu. Mnogi autori smatraju da globalizacija nije autori smatraju da globalizacija nije ništa novo i da je posrijedi proces koji ništa novo i da je posrijedi proces koji nije počeo prije nekoliko stotina, a po nije počeo prije nekoliko stotina, a po nekima, i prije nekoliko hiljada nekima, i prije nekoliko hiljada godina.godina.

Na globalizaciju svjetske privrede, Na globalizaciju svjetske privrede, naročito poslije 60- ih godina 20. vijeka, naročito poslije 60- ih godina 20. vijeka, uticalo je niz faktora, i to:uticalo je niz faktora, i to:

(1)(1) Stvaranje međunarodnih finansijskih i Stvaranje međunarodnih finansijskih i trgovinskih institucija 1944. godine kao trgovinskih institucija 1944. godine kao što su GATT, Svjetska banka, što su GATT, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, koji su Međunarodni monetarni fond, koji su bitno uticali na razvoj svjetske trgovine i bitno uticali na razvoj svjetske trgovine i finansiranje zemalja u razvoju;finansiranje zemalja u razvoju;

(2)(2) Razvoj svjetske trgovine u cijelom 20. Razvoj svjetske trgovine u cijelom 20. vijeku, naročito poslije 1950- ih;vijeku, naročito poslije 1950- ih;

(3)(3) Stvaranje multinacionalnih korporacija Stvaranje multinacionalnih korporacija koje su po svojoj ekonomskoj snazi koje su po svojoj ekonomskoj snazi snažnije i bogatije od privreda mnogih snažnije i bogatije od privreda mnogih zemalja u svijetu;zemalja u svijetu;

(4) Razvoj svjetskih tržišta kapitala, (4) Razvoj svjetskih tržišta kapitala, naročito tržišta finansijskog kapitala;naročito tržišta finansijskog kapitala;

(5) Stvaranje regionalnih trgovačkih (5) Stvaranje regionalnih trgovačkih blokova u svijetu, naročito:blokova u svijetu, naročito:- stvaranje Evropske zajednice 1958. - stvaranje Evropske zajednice 1958. godine i njeno prerastanje u EU,godine i njeno prerastanje u EU,- stvaranje Sjevernoameričke zone - stvaranje Sjevernoameričke zone slobodne trgovine (NAFTA) 1992.,slobodne trgovine (NAFTA) 1992.,- stvaranje regionalne trgovinske - stvaranje regionalne trgovinske zajednice srednje Azije i Pacifika zajednice srednje Azije i Pacifika (ASEAN) 1990.(ASEAN) 1990.

Ekonomska globalizacijaEkonomska globalizacija je proces je proces pretvaranja posebnih nacionalnih pretvaranja posebnih nacionalnih privreda u integrisanu svjetsku privreda u integrisanu svjetsku privredu, a ispoljava se kao proces privredu, a ispoljava se kao proces rasta međunarodnih tokova roba, rasta međunarodnih tokova roba, usluga kapitala, ljudi i tehnologije. usluga kapitala, ljudi i tehnologije. Nastupajuća ‘’opšta vladavina Nastupajuća ‘’opšta vladavina svjetskog tržišta’’, omogućena svjetskog tržišta’’, omogućena informatičko- tehnološkim razvojem, informatičko- tehnološkim razvojem, imigracijom svjetskih finansijskih imigracijom svjetskih finansijskih tržišta i trgovinskom liberalizaciojom, tržišta i trgovinskom liberalizaciojom, mijenja totalitet ekonomskih, političkih mijenja totalitet ekonomskih, političkih i kulturnih odnosa u svijetu.i kulturnih odnosa u svijetu.

Ekonomija se transnacionalizira i oblikuje Ekonomija se transnacionalizira i oblikuje prema interesima globalnih kompanija prema interesima globalnih kompanija (fuzionirane multinacionalne kompanije), (fuzionirane multinacionalne kompanije), kao glavnih subjekata procesa kao glavnih subjekata procesa globalizacije. To znači da se čitavo svjetsko globalizacije. To znači da se čitavo svjetsko tržište tretira kao jedinstveno područje tržište tretira kao jedinstveno područje sprovođenja poslovnih aktivnosti. sprovođenja poslovnih aktivnosti. Ekonomska globalizacija se, iako inicirana Ekonomska globalizacija se, iako inicirana informatičkom tehnologijom, ne razvija informatičkom tehnologijom, ne razvija sama po sebi. Ona predstavlja sama po sebi. Ona predstavlja usklađivanje ekonomskih politika, jer se usklađivanje ekonomskih politika, jer se samo tako može osigurati interes globalnih samo tako može osigurati interes globalnih kompanija da primjenjuju visoke kompanija da primjenjuju visoke tehnologije tamo gdje će prelivanjem tehnologije tamo gdje će prelivanjem kapitala ostvariti najveću – rentabilnost.kapitala ostvariti najveću – rentabilnost.

Globalizacija ima svoje pobornike i Globalizacija ima svoje pobornike i kritičare. Po prvima, globalni tržišni kritičare. Po prvima, globalni tržišni poredak će osigurati ekonomski poredak će osigurati ekonomski prosperitet, demokraciju i mir u prosperitet, demokraciju i mir u globalnim razvijenim zemljama, a u globalnim razvijenim zemljama, a u zemljama u razvoju trasirati put izlaza iz zemljama u razvoju trasirati put izlaza iz siromaštva. Ekonomski rast će se siromaštva. Ekonomski rast će se temeljiti na otvorenosti nacionalnih temeljiti na otvorenosti nacionalnih privreda (ekonomska liberalizacija i privreda (ekonomska liberalizacija i slobodna trgovina) kao glavnim slobodna trgovina) kao glavnim pokazateljem ekonomske globalizacije. pokazateljem ekonomske globalizacije. Što zemlja više sudjeluje u procesu Što zemlja više sudjeluje u procesu globalizacije (mjereno otvorenošću globalizacije (mjereno otvorenošću njene privrede), to je uspješniji njen njene privrede), to je uspješniji njen ekonomski razvoj.ekonomski razvoj.

Za kritičare je globalizacija politički Za kritičare je globalizacija politički projekat koji se provodi u ime interesa projekat koji se provodi u ime interesa globalnog kapitala. Poznati kritičar globalnog kapitala. Poznati kritičar globalizma, Urlih Bek označio je globalizma, Urlih Bek označio je globalizam kao ‘’ideologiju svjetskog globalizam kao ‘’ideologiju svjetskog tržišta ili ideologiju neoliberalizma’’, a . tržišta ili ideologiju neoliberalizma’’, a . Soroš kao ‘’tržišni fundamentalizam’’. Soroš kao ‘’tržišni fundamentalizam’’.

Kritičari smatraju da je globalizacija Kritičari smatraju da je globalizacija upravljana protiv nerazvijenih zemalja upravljana protiv nerazvijenih zemalja jer one nisu u stanju nositi se sa jer one nisu u stanju nositi se sa konkurencijom kompanija iz razvijenih konkurencijom kompanija iz razvijenih zemalja.zemalja.

Nova ekonomijaNova ekonomija Pojam Pojam nove ekonomijenove ekonomije podrazumijeva podrazumijeva

četiri različite stvari:četiri različite stvari:(1)(1) dio privrede koji proizvodi uređaje za dio privrede koji proizvodi uređaje za

informacije i komunikacije u koje su informacije i komunikacije u koje su ugrađene najnovije tehnologije;ugrađene najnovije tehnologije;

(2)(2) dio privrede koji proizvodi ili koji koristi nove dio privrede koji proizvodi ili koji koristi nove informacione i komunikacione tehnologije;informacione i komunikacione tehnologije;

(3)(3) ekonomije u kojima se razvijaju i koriste ekonomije u kojima se razvijaju i koriste informatičke i komunikacione tehnologije;informatičke i komunikacione tehnologije;

(4)(4) čitava svjetska privreda, koja je zahvaljujući čitava svjetska privreda, koja je zahvaljujući ekonomskoj tranziciji i transnacionalnim ekonomskoj tranziciji i transnacionalnim kompanijama, postala tržišna, tj. svjetska kompanijama, postala tržišna, tj. svjetska privreda u kojoj je tržišna privreda privreda u kojoj je tržišna privreda globalizirana (globalna privreda, globalno globalizirana (globalna privreda, globalno tržište), u velikoj mjeri je integrisana itijesno tržište), u velikoj mjeri je integrisana itijesno povezana.povezana.

Osnovne odrednice takve, nove ekonomije Osnovne odrednice takve, nove ekonomije čine informacija i Internet, što razvija čine informacija i Internet, što razvija informatičku ekonomijuinformatičku ekonomiju kao moćnu polugu kao moćnu polugu svjetske ekonomije, koja mijenja sektorsku svjetske ekonomije, koja mijenja sektorsku strukturu svjetske privrede i dovodi do strukturu svjetske privrede i dovodi do promjena u svim oblastima poslovanja. S promjena u svim oblastima poslovanja. S njenom pojavom razlikujemo četiri sektora njenom pojavom razlikujemo četiri sektora privrede: poljoprivredu, industriju, usluge i privrede: poljoprivredu, industriju, usluge i informatiku.informatiku.

Za razliku od tradicionalne (ili stare) Za razliku od tradicionalne (ili stare) ekonomije u kojoj se ekonomski rast izvodi iz ekonomije u kojoj se ekonomski rast izvodi iz faktora – inputa proizvodnje, u novoj faktora – inputa proizvodnje, u novoj ekonomiji se kao osnovni pokazatelj ekonomiji se kao osnovni pokazatelj ekonomskog rasta pojavljuje tehnološki ekonomskog rasta pojavljuje tehnološki progres, odnosno informatičke tehnologije.progres, odnosno informatičke tehnologije.

POJAM (PAKET) EKONOMSKE TRANZICIJEPOJAM (PAKET) EKONOMSKE TRANZICIJE Transformacija društvenog sistema, Transformacija društvenog sistema,

odnosno kompletnu zamjenu socijalizma odnosno kompletnu zamjenu socijalizma kapitalističkim društvenim ustrojstvom kapitalističkim društvenim ustrojstvom označena je kao označena je kao tranzicijatranzicija, koja sadrži , koja sadrži tranzicijske komplekse: političko- pravno tranzicijske komplekse: političko- pravno ustrojstvo (demokratija), vlasništvo ustrojstvo (demokratija), vlasništvo (privatno), tržište (free market), i nov način (privatno), tržište (free market), i nov način izlaganja svjetskom tržištu (sistem izlaganja svjetskom tržištu (sistem otvorenih ekonomija).otvorenih ekonomija).

Ekonomska sadržina ovog prelaza čini Ekonomska sadržina ovog prelaza čini prelaz iz netržišne (socijalističke) u tržišnu prelaz iz netržišne (socijalističke) u tržišnu (kapitalističku) privredu i označava se (kapitalističku) privredu i označava se nazivom nazivom ekonomikom tranzicijeekonomikom tranzicije..

Standardan paket tranzicije, primijenjen Standardan paket tranzicije, primijenjen manje- više u većini bivših socijalističkih manje- više u većini bivših socijalističkih zemalja, kompletiran je od strane Svjetske zemalja, kompletiran je od strane Svjetske banke i IMF- a u skladu s principima banke i IMF- a u skladu s principima neoklasične ekonomske ideologije. Isko neoklasične ekonomske ideologije. Isko postoje različiti pristupi u predstavljanju postoje različiti pristupi u predstavljanju elemenata paketa, radi preglednijeg elemenata paketa, radi preglednijeg praćenja grupišemo ih na:praćenja grupišemo ih na:- institucionalne reforme,- institucionalne reforme,- makroekonomsku stabilizaciju,- makroekonomsku stabilizaciju,- mikroekonomsku liberalizaciju,- mikroekonomsku liberalizaciju,- prestruktuiranje i- prestruktuiranje i- privatizaciju.- privatizaciju.

(1)(1) Institucionalne promjeneInstitucionalne promjene uključuju uključuju promjene etičkih propisa i sudova o pravnim i promjene etičkih propisa i sudova o pravnim i ekonomskim vrijednostima zemlje, saglasno ekonomskim vrijednostima zemlje, saglasno sa tržišno determinisanim institucijama sa tržišno determinisanim institucijama sistema. Promjene počinju sa mijenjanjem sistema. Promjene počinju sa mijenjanjem ustava, zatim sistemskih i podsistemskih ustava, zatim sistemskih i podsistemskih zakona i propisa u regulisanju funkcionisanja i zakona i propisa u regulisanju funkcionisanja i organizacije preduzeća, finansijskih tržišta, organizacije preduzeća, finansijskih tržišta, bankarstva, poreskog i računovodstvenog bankarstva, poreskog i računovodstvenog sistema kao i tretmana ugovora, monopola, sistema kao i tretmana ugovora, monopola, zaštite industrijske svojima itd., pa sve do zaštite industrijske svojima itd., pa sve do osposobljavanja učesnika za tržišno osposobljavanja učesnika za tržišno poslovanje i uspostavljanja preduzetnički poslovanje i uspostavljanja preduzetnički orjentisane vlade.orjentisane vlade.

(2)(2) Početak reformi socijalističkih privreda Početak reformi socijalističkih privreda započinje uspostavljanjem započinje uspostavljanjem makroekonomske stabilizacijemakroekonomske stabilizacije, koja se , koja se pozicionira kao strateški preduslov za dalje pozicionira kao strateški preduslov za dalje reforme, obzirom da rješava problem reforme, obzirom da rješava problem inflacije i uvodi čitav set inflacije i uvodi čitav set monetarnofinansijskih mjera – restriktivnu monetarnofinansijskih mjera – restriktivnu monetarnu politiku, konvertibilnost valuta, monetarnu politiku, konvertibilnost valuta, finansijsku disciplinu i tvrda budžetska finansijsku disciplinu i tvrda budžetska ograničenja.ograničenja.

Makroekonomska stabilizacija se u većini Makroekonomska stabilizacija se u većini postsocijalističkih zemalja izvodi shok- postsocijalističkih zemalja izvodi shok- terapijskim mjerama otklanjanja fiskalnog terapijskim mjerama otklanjanja fiskalnog deficita i uspostavljanja kontrole novčane deficita i uspostavljanja kontrole novčane mase, i u principu počiva na: suzbijanje mase, i u principu počiva na: suzbijanje inflacije, eliminisanju budžetskih defita i inflacije, eliminisanju budžetskih defita i konkurentskoj i uravnoteženoj politici tečaja.konkurentskoj i uravnoteženoj politici tečaja.

(3)(3)Tranzicioni sadržaj Tranzicioni sadržaj ekonomske ekonomske liberalizacijeliberalizacije pokriva ‘’oslobođenje pokriva ‘’oslobođenje tržišta’’ i sprovodi se mjerama kao tržišta’’ i sprovodi se mjerama kao što su: deregulacija cijena, što su: deregulacija cijena, konvertibilnost (obično rješavana konvertibilnost (obično rješavana devalvacijom) i izlaganje domaće devalvacijom) i izlaganje domaće privrede ‘’pozitivnim uticajima privrede ‘’pozitivnim uticajima svjetskog tržišta’’.svjetskog tržišta’’.

(4)(4) Ako bi se izdvajao Ako bi se izdvajao najkarakterističniji dio standardnog najkarakterističniji dio standardnog tranzicionog paketa, onda bi to tranzicionog paketa, onda bi to svakako bila svakako bila privatizacijaprivatizacija. .

Njom se postižu sljedeći primarni Njom se postižu sljedeći primarni ciljevi: ciljevi:

1)1) politički: smanjivanje moći države,politički: smanjivanje moći države,2)2) socijalni: podjela dionica stanovništvu, socijalni: podjela dionica stanovništvu,

odnosno uključivanje stanovništva u odnosno uključivanje stanovništva u proces tranzicije privrede, iproces tranzicije privrede, i

3)3) ekonomski ciljevi: racionalizacija ekonomski ciljevi: racionalizacija privređivanja i jačanje konkurencije.privređivanja i jačanje konkurencije.

U provođenju privatizacije prisutna su U provođenju privatizacije prisutna su dva strategijska modela: dva strategijska modela: shok- shok- terapijskiterapijski modelmodel i i gradualističi gradualističi modelmodel..

Shok- terapijaShok- terapija zagovara ekspresnu promjenu zagovara ekspresnu promjenu vlasničkih odnosa i prava kao radikalnog vlasničkih odnosa i prava kao radikalnog reza, kako bi se s jedne strane u kratkom reza, kako bi se s jedne strane u kratkom vremenu stvorili uslovi da se preduzećima vremenu stvorili uslovi da se preduzećima upravlja na sličan način kao i u savremenim upravlja na sličan način kao i u savremenim zapadnim kompanijama, tj. da u njima zapadnim kompanijama, tj. da u njima upravljaju novi vlasnici na uobičajen način upravljaju novi vlasnici na uobičajen način preko menadžera, a s druge kako bi se preko menadžera, a s druge kako bi se onemogućilo zadržavanje države kao onemogućilo zadržavanje države kao vlasnika preduzeća.vlasnika preduzeća.

Gradualistički pristupGradualistički pristup polazi od toga da je polazi od toga da je vraćanje u normalni tržišni sistem težak i vraćanje u normalni tržišni sistem težak i spor postupak, da je privatizacija samo dio spor postupak, da je privatizacija samo dio procesa nastajanja tržišne ekonomije i da je, procesa nastajanja tržišne ekonomije i da je, prema tome, treba preduzimati zajedno sa prema tome, treba preduzimati zajedno sa drugim mjerama marketizacije privrede.drugim mjerama marketizacije privrede.

Sve tipologije modela privatizacije mogu se Sve tipologije modela privatizacije mogu se svesti na dva modela: prodaja državnog/ svesti na dva modela: prodaja državnog/ društvenog kapitala i masovna (kuponska) društvenog kapitala i masovna (kuponska) privatizacija.privatizacija.

(a) Tradicionalni (zapadni) (a) Tradicionalni (zapadni) model prodajemodel prodaje državnih preduzeća, u kome se preferira državnih preduzeća, u kome se preferira kupac sa najvećom ponuđenom cijenom, kupac sa najvećom ponuđenom cijenom, naravno, nije bilo moguće direktno primijeniti naravno, nije bilo moguće direktno primijeniti zbog odsustva tržišnih uslova (prije svega zbog odsustva tržišnih uslova (prije svega finansijskih tržišta) i platežno sposobne finansijskih tržišta) i platežno sposobne tražnje. Iako se radi o najprivlačnijem modelu tražnje. Iako se radi o najprivlačnijem modelu ove ga zemlje ne mogu izvesti, pa su ove ga zemlje ne mogu izvesti, pa su izvedeni primjenjivi modeli prodaje u obliku izvedeni primjenjivi modeli prodaje u obliku interneinterne i i eksterneeksterne privatizacije. privatizacije.

(b) (b) Model masovne privatizacijeModel masovne privatizacije (provodi se kuponima, najčešće (provodi se kuponima, najčešće označenim kao vaučeri i certifikati) označenim kao vaučeri i certifikati) se razvija u dvije varijante: se razvija u dvije varijante: neposrednu i posrednu.neposrednu i posrednu.

U prvoj se kuponi (vaučeri, certifikati) U prvoj se kuponi (vaučeri, certifikati) daju neposredno građanima, a u daju neposredno građanima, a u drugoj investicionim fondovima kao drugoj investicionim fondovima kao posrednicima između pojedinačnih posrednicima između pojedinačnih dioničara i preduzeća.dioničara i preduzeća.

Model podjele kuponaModel podjele kupona (označen i kao (označen i kao papirna privatizacija) najviše se bazira papirna privatizacija) najviše se bazira na osnovama jednakosti i pravednosti na osnovama jednakosti i pravednosti raspodjele državnog kapitala, budući da raspodjele državnog kapitala, budući da sistemom kupona omogućava sistemom kupona omogućava uglavnom besplatan prenos vlasničkih uglavnom besplatan prenos vlasničkih prava na građane (kuponi konverzijom prava na građane (kuponi konverzijom prvo prelaze u dionice, a zatim se u prvo prelaze u dionice, a zatim se u sljedećoj iteraciji na otvorenom sljedećoj iteraciji na otvorenom sekundarnom tržištu – kupoprodajom sekundarnom tržištu – kupoprodajom dionica, dolazi do izvjesne dionica, dolazi do izvjesne koncentracije vlasništva). Ovaj model je koncentracije vlasništva). Ovaj model je prva izvodila nekadašnja Čehoslovačka, prva izvodila nekadašnja Čehoslovačka, a zaim i veći broj postkomunističkih a zaim i veći broj postkomunističkih zemalja.zemalja.

Model institucionalnih institucijaModel institucionalnih institucija je skrojen po je skrojen po uzoru na uzajamne (zajedničke) fondove uzoru na uzajamne (zajedničke) fondove (mutual funds), čija je osnovna funkcija (mutual funds), čija je osnovna funkcija investiranje na berzi i upravljanje novcem investiranje na berzi i upravljanje novcem investitora. Model, razvijen u Poljskoj 1989. investitora. Model, razvijen u Poljskoj 1989. godine i široko prisutan još u Češkoj, godine i široko prisutan još u Češkoj, Slovačkoj i Rusiji, vrši masovni i brzi kuponski Slovačkoj i Rusiji, vrši masovni i brzi kuponski transfer vlasništva građanima, preko transfer vlasništva građanima, preko institucionalnih vlasnika indirektno (državnom institucionalnih vlasnika indirektno (državnom holding kompanijom kao u slučaju bivše holding kompanijom kao u slučaju bivše Istočne Njemačke) ili tako što građani sami Istočne Njemačke) ili tako što građani sami povjeravaju svoje kupone finansijskim povjeravaju svoje kupone finansijskim posrednicima ili PIF- ovima – privatizacijskim posrednicima ili PIF- ovima – privatizacijskim investicionim fondovima (zapravo svoje investicionim fondovima (zapravo svoje kupone zamjenjuju za dionice ovih fondova).kupone zamjenjuju za dionice ovih fondova).

(5)(5) U najširem konsenzusu U najširem konsenzusu prestruktuiranje prestruktuiranje predstavlja napuštanje predstavlja napuštanje postojeće poslovne, naročito proizvodne postojeće poslovne, naročito proizvodne strukture, kako sa stanovišta razvojne strukture, kako sa stanovišta razvojne politike nacionalne privrede, tako i sa politike nacionalne privrede, tako i sa stanovišta preduzeća (prestruktuiranje stanovišta preduzeća (prestruktuiranje preduzeća uz vlasničko obuhvata još preduzeća uz vlasničko obuhvata još upravljačko, proizvodno i tehnološko upravljačko, proizvodno i tehnološko prestruktuiranje, a provodi se u kontekstu prestruktuiranje, a provodi se u kontekstu tržišne valorizacije funkcionisanja tržišne valorizacije funkcionisanja preduzeća. Prema sadržaju paketa preduzeća. Prema sadržaju paketa tranzicije (p)restruktuiranje insistira na tranzicije (p)restruktuiranje insistira na promjeni privredne sektorske strukture i promjeni privredne sektorske strukture i određivanju novih nosilaca privrednog određivanju novih nosilaca privrednog razvoja.razvoja.