Kod i naziv kolegija 74275, KT100, UVOD U EKONOMIJU · Pozadina ekonomije 2. Osnove mikroekonomije 3. Osnove makroekonomije 4. ... datumu pisanja prvog, odnosno drugog kolokvija

Kod i naziv kolegija 74275, KT100, UVOD U EKONOMIJU

Nastavnik/nastavnica

Suradnik/suradnica

s povez i o a rež u str.)

Prof.dr.s . Mari ko Škare i Doc.dr.sc. Tea Golja (sunositelji)

Studijski program Interdisciplinarni studij kulture i turizma

Vrsta kolegija Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina

studija

I.

Mjesto izvođe ja predavaona

Jezik

izvođe ja (drugi jezici)

hrvatski, engleski

Broj ECTS bodova 6 Broj sati u

semestru 30P – 0V – 30S

Preduvjeti -

Korelativnost -

Cilj kolegija

Ovladavanje temeljnim znanjima iz osnova ekonomije i njihova

aplikativna primjena primjerena interdisciplinarnom studiju Kulture i

turizma.

Ishodi uče ja

1. Definirati i razlikovati mikroekonomiju od makroekonomije

2. Tu ačiti važ ost gra ič ih kategorija te argumentirati kako

važ e odluke često ovise o ali pro je a a te elj ih varijabli i parametara.

3. Upotrijebiti os ov e alate eko o ske teorije u proučava ju tržišta, po aša ja potrošača, po aša ja tvrtki i čitavog gospodarstva

4. Procijeniti i opisati kako pro je e u okruže ju i držav oj politi i utječu a ije u i output a pojedi o tržištu, upotre ljavajući zako e po ude i potraž je

Sadržaj kolegija

1. Pozadina ekonomije

2. Osnove mikroekonomije

3. Osnove makroekonomije

4. Među arod a raz je a i ko parativ a pred ost

Planirane aktivnosti,

metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja

(alternativno stjecanje

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-4 45 1,6 5

navesti u studentskim

obvezama)

seminarski rad 1-4 42 1,5 20

zadatci 2, 3 25 0,9 15

ispit (kolokviji - pismeni) 1-4 56 2 60

ukupno 168 6 100

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora

1. Prisustvovati na najmanje 70% nastavnih sati, za nazočnost na v iše od

70% nastavnih sati, stječe pravo na ostvarivanje 5% uspješnosti. Svi

studenti moraju biti pripremljeni za svako predavanje i seminare i

aktivno sudjelovati na nastavi.

2. Uspješ o pripre iti, apisati i preze tirati seminarski rad na unaprijed

zadanu temu. Se i arski se rad piše u paru.

3. uspješ o riješiti zadane zadatke koji prate astav u građu i to isključivo u zadanom vremenskom okviru. Rješava je zadataka pretpostavlja pripremu unaprijed na temu koju najavi predmetni nastavnik. Zadatci se

pišu u paru. Ukoliko student uspješ o riješi zadatke stječe pravo a ostvarivanje 15% uspješ osti. Ukupno se ocjenjuje 2 zadataka.

4. pristupiti i položiti kolokvije odnosno završ i ispit (pismeni).

U se estru će stude ti a iti da a oguć ost pisa ja 2 kolokvija (u

prosi u i siječ ju . Sadržaj se kolokvija od osi a gradivo koje je stude t odslušao do pisa ja prvog, od os o drugog kolokvija), dakle nisu

ku ulativ og karaktera. Stude ti se u aprijed o avijeste o toč o datumu pisanja prvog, odnosno drugog kolokvija. Svaki kolokvij nosi 30%

uspješ osti, dakle pisa je o a kolokvija tijeko se estra, stude t stječe pravo a 0% uspješ osti prosječa roj ostvare ih odova a oba kolokvija). Polože i kolokvije s atra se o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% bodova. Da bi ostvario ECTS bodove iz ovog

pred eta, stude t ora položiti gradivo o a kolokvija, toč ije, a svakom od kolokvija mora ostvariti najmanje 50% bodova. Ukoliko

student ne pristupi kolokvijima, ili ne ostvari zadanu razinu minimuma

odova, ora pristupiti završ o ispitu. Ukoliko stude t uspješ o položi o a kolokvija e ora pristupati završ o ispitu, o svakako ga mora

prijaviti a ispit o roku do iti će upute pred et og astav ika o datu u už e prijave ispit og roka . )avrš o se ispitu ože pristupiti maksimalno 4 puta. Ako student na

završ o ispitu e ostvari aj a je 0% uspješ osti, e ože steći pravo na upis bodovne vrijednosti ECTS, ocjenjuje se ocjenom

nedovoljan (F) te ponovno upisuje predmet. (4 puta je max. broj

oguć osti pristupa ja završ o ispitu . Izlazak na završni ispit student

je obavezan prijaviti putem Studomata. Ukoliko student uspješ o položi završ i ispit, stječe pravo a ostvariva je 60% uspješ osti.

Po završetku se estra, ispu je ih o veza stude ta, o je juje se ukupna

uspješ ost stude ta ti jeko astave , a prema Europskom sustavu

prijenosa bodova.

Ko ač a se o je a stude ta utvrđuje pre a slijedećoj For uli:

OCJENA = 60% x FI + 20% x S + 15%x Z + 5% x N

gdje je:

FI = postig uti odovi a završ o ispitu (ili prosjek oba

kolokvija),

S = izrađe i preze tira se i arski rad

Z = zadaci na seminarskoj nastavi (ukupno 2 zadataka)

N = prisutnost na nastavi

Ko ač a se o je a do iva a sljedeći ači :

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

ocjene

B = 80 88,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88,9%

ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75,9%

ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62,9%

ocjene

E = 50 59,9%

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.

Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij

Konzultacije i materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-

uče ju. Naputci za pisanje seminarskog rada i eseja objavljeni su na e-

uče ju i oli se strogo pridržava je avede oga.

Literatura

Obvezna:

Samuelson, P.; Nordhaus, W.D. (2007). Ekonomija. Zagreb:

MATE.

Mankiw, N.Gregory.; (2006). Osnove ekonomije. Zagreb: MATE.

Heilbroner, R.L.;Thurow, L.C., (1995). Ekonomija za svakoga.

Treće dopu je o izda je. )agre : MATE

Walker, J.R. (2013) Introduction to Hospitality. 6th ed. New

Jersey: Pearson Education. (Poglavlja: Introducing Hospitality 4-

38 str.; The Hotel Business 47-88.str.; The Restaurant Business

219-252.str.; Recreation, Attractions, and Clubs 375-420.;

Leadership and Management 525-548.str.) (176 str.)

Varbanova, L. (2013) Strategic Management in the Arts. New

York i London: Routledge. (Poglavlja: Innovation and

Entrepreneurship in the Arts: A Strategic Approach 1-21. str.;

Strategic Management: Essence, Role and Phases 24-38.str.;

Strategic Planning Process, Methods and Types of Plans 40-

52.str.; Strategic Analysis: The Arts Orgganisation and Its

Environment 86-113.str.; Financial and Fundraising Plan 248-

284.str.) (110 str.)

Sikavi a, P., Bahtijarević-Ši er, F. i Pološki Vokić, N. 008 Te elji e adž e ta. )agre : Školska k jiga. Poglavlja: Temelji

kontrolinga 754-794.str.; Upravljanje kvalitetom 820-841.str.)

(61 str.)

(ukupno 347 str.)

Izborna:

Tesone, D. (2010.) Principles of Management for the Hospitality

Industry, Oxford: Butterworth-Heinemann by Elsevier

Certo, S.C. i Certo, S.T. (2008. Moder i e adž e t, deseto izda je, )agre : Mate i )agre ačka škola eko o ije i

e adž e ta

Bahtijarević-Ši er, F., Sikavi a, P. i Pološki Vokić, N. 008. Izazovi suvre e og e adž e ta. Vješti e, sustavi i izazovi, )agre : Školska k jiga

Pavičić, J., Alfirević, N. i Aleksić, Lj. 00 . Marketi g i e adž e t u kulturi i u jet osti, zagre : Mas edia

Cerović, ). 00 . Hotelski e adž e t, Opatija: Fakultet za turistički i hotelski e adž e t

Adizes, I. 00 . Me adž e t za kulturu, Beograd: Asee

Van Der Wagen, L. i Carlos, B. R. (2008.) Event Management.

Upravlja je događa ji a za turistička, kultur a i sportska događa ja, )agre : Mate d.o.o.

Kod i naziv kolegija 74275, KT100, UVOD U EKONOMIJU


Suradnik/suradnica


Prof.dr.s . Mari ko Škare i Doc.dr.sc. Tea Golja (sunositelji)



Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina

studija

I.

Mjesto izvođe ja predavaona

Jezik


hrvatski, engleski



Preduvjeti -

Korelativnost -

Cilj kolegija

Ovladavanje temeljnim znanjima iz osnova ekonomije i njihova

aplikativna primjena primjerena interdisciplinarnom studiju Kulture i

turizma.

Ishodi uče ja

1. Definirati i razlikovati mikroekonomiju od makroekonomije

2. Tu ačiti važ ost gra ič ih kategorija te argumentirati kako

važ e odluke često ovise o ali pro je a a te elj ih varijabli i parametara.

3. Upotrijebiti os ov e alate eko o ske teorije u proučava ju tržišta, po aša ja potrošača, po aša ja tvrtki i čitavog gospodarstva

4. Procijeniti i opisati kako pro je e u okruže ju i držav oj politi i utječu a ije u i output a pojedi o tržištu, upotre ljavajući zako e po ude i potraž je

Sadržaj kolegija

1. Pozadina ekonomije

2. Osnove mikroekonomije

3. Osnove makroekonomije

4. Među arod a raz je a i ko parativ a pred ost




Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-4 14 0,5 -


obvezama)

seminarski rad 1-4 42 1,5 20

zadatci 2, 3 25 0,9 10

esej 1-4 31 1,1 10

ispit (kolokviji - pismeni) 1-4 56 2 60

ukupno 168 6 100

Studentske obveze


1. Prisustvovati na najmanje 30% nastavnih sati. Svi studenti moraju biti

pripremljeni za svako predavanje i aktivno sudjelovati na nastavi.

2. Uspješ o pripre iti i napisati seminarski rad na unaprijed zadanu

temu. Se i arski se rad piše sa ostal o.

3. Uspješ o riješiti zadane zadatke koji prate astav u građu i to isključivo u zada o vre e sko okviru. Rješava je zadataka pretpostavlja pripremu unaprijed na temu koju najavi predmetni

nastavnik. )ada i se rješavaju u paru. Ukoliko student uspješ o riješi zadatke stječe pravo a ostvariva je 15% uspješ osti. Ukupno se

ocjenjuje 2 zadataka.

4. samostalno napisati esej na unaprijed zadanu temu

5. pristupiti i položiti završ i ispit (pismeni).

)avrš o se ispitu ože pristupiti maksimalno 4 puta. Ako student na

završ o ispitu e ostvari aj a je 0% uspješ osti, e ože steći pravo na upis bodovne vrijednosti ECTS, ocjenjuje se ocjenom

nedovoljan (F) te ponovno upisuje predmet. (4 puta je max. broj

oguć osti pristupa ja završ o ispitu . Izlazak na završni ispit student

je obavezan prijaviti putem Studomata. Ukoliko student uspješ o položi završ i ispit, stječe pravo a ostvariva je 60% uspješ osti.

Po završetku se estra, ispu je ih o veza stude ta, o je juje se ukupna

uspješ ost stude ta ti jekom nastave, a prema Europskom sustavu

prijenosa bodova.


OCJENA = 60% x FI + 20% x S + 10%x Z + 10% x E

gdje je:

FI = postig uti odovi a završ o ispitu

S = sa ostal o izrađe seminarski rad

Z = zadatci na seminarskoj nastavi (ukupno 2 zadataka)

E = napisan esej


A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

ocjene

B = 80 88,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88,9%

ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75,9%

ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62,9%

ocjene

E = 50 59,9%




uče ju.

Naputci za pisanje seminarskog rada i eseja objavljeni su na e-uče ju i oli se strogo pridržava je avede oga.

Literatura

Obvezna:

Samuelson, P.; Nordhaus, W.D. (2007). Ekonomija. Zagreb:

MATE.

Mankiw, N.Gregory.; (2006). Osnove ekonomije. Zagreb: MATE.

Heilbroner, R.L.;Thurow, L.C., (1995). Ekonomija za svakoga.

Treće dopu je o izda je. )agre : MATE

Walker, J.R. (2013) Introduction to Hospitality. 6th ed. New

Jersey: Pearson Education. (Poglavlja: Introducing Hospitality 4-

38 str.; The Hotel Business 47-88.str.; The Restaurant Business

219-252.str.; Recreation, Attractions, and Clubs 375-420.;

Leadership and Management 525-548.str.) (176 str.)

Varbanova, L. (2013) Strategic Management in the Arts. New

York i London: Routledge. (Poglavlja: Innovation and

Entrepreneurship in the Arts: A Strategic Approach 1-21. str.;

Strategic Management: Essence, Role and Phases 24-38.str.;

Strategic Planning Process, Methods and Types of Plans 40-

52.str.; Strategic Analysis: The Arts Orgganisation and Its

Environment 86-113.str.; Financial and Fundraising Plan 248-

284.str.) (110 str.)

Sikavi a, P., Bahtijarević-Ši er, F. i Pološki Vokić, N. 008 Te elji e adž e ta. )agre : Školska k jiga. Poglavlja: Temelji

kontrolinga 754-794.str.; Upravljanje kvalitetom 820-841.str.)

(61 str.)

(ukupno 347 str.)

Izborna:

Tesone, D. (2010.) Principles of Management for the Hospitality

Industry, Oxford: Butterworth-Heinemann by Elsevier

Certo, S.C. i Certo, S.T. 008. Moder i e adž e t, deseto izda je, )agre : Mate i )agre ačka škola eko o ije i

e adž e ta

Bahtijarević-Ši er, F., Sikavi a, P. i Pološki Vokić, N. 008. Izazovi suvre e og e adž e ta. Vješti e, sustavi i izazovi, )agre : Školska k jiga

Pavičić, J., Alfirević, N. i Aleksić, Lj. 00 . Marketi g i

e adž e t u kulturi i u jet osti, zagre : Masmedia

Cerović, ). 00 . Hotelski e adž e t, Opatija: Fakultet za turistički i hotelski e adž e t

Adizes, I. 00 . Me adž e t za kulturu, Beograd: Asee

Van Der Wagen, L. i Carlos, B. R. (2008.) Event Management.

Upravlja je događa ji a za turistička, kulturna i sportska

događa ja, )agre : Mate d.o.o.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA

Kod i naziv kolegija 74276, KT101

Povijest civilizacija


Suradnik/suradnica

(s poveznicom na

rež u str.

Prof. dr. s . Klara Buršić Matijašić ositelji a

Dr. s . Mari a )gra lić, poslijdokotorandica

Studijski program Preddiplo ski s eučiliš i studij kulture i turiz a

Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

Zimski

Godina

studija I.

Mjesto iz ođe ja Dvorana

Jezik

iz ođe ja (drugi jezici)

Hrvatski



Preduvjeti Nema preduvjeta za upis kolegija.

Korelativnost

Kultur o po ijes i spo e i i, Turistička geografija s ijeta, U od u povijest likovnih umjetnosti.

Cilj kolegija

Upoz a a je stude ata s rele a ti spoz aja a o događaj oj i kulturnoj povijesti drevnih kultura i civilizacija.

Ishodi uče ja

1. Pravilno definirati i opisati temeljna zbivanja i procese bitne za

povijesni razvoj kultura i civilizacija.

2. Objasniti temeljne pojmove povijesti drevnih kultura i civilizacija.

. Raščla iti uzroč o posljedič e eze po ijes og raz oja i iliza ija.

. Kritički a alizirati i vrednovati povijesna zbivanja i procese i

povezati ih s rezultatima srodnih znanstvenih disciplina (arheologija,

povijest umjetnosti).

Sadržaj kolegija

Po ijest i iliza ija re e ski o uh aća raz oj kultura i i iliza ija od poja e čo jeka do a tičkih i iliza ija Grčke i Ri a.

1. Pojmovi kultura i civilizacija. Zemljopisne i vremenske

odrednice.

2. Prapovijesne i protopovijesne kulture (kamena i metalna

doba).

3. Drevni Bliski i Daleki istok (Mezopotamija, Egipat, Perzija,

Fenicija, Dolina Inda, Kina).

4. Dre a Europa Kelti, Etrurija, egejske i iliza ije, a tičke i iliza ije Grčke i Ri a .


metode uče ja i pouča a ja i ači i vrednovanja

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-4 45 1,6 10%

dva kolokvija (pismena) 1-4 67 2,4

2x25%=50

%

ispit (pismeni) 1-4 56 2 40%

Ukupno 168 6 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je ji a ja :

1. Pohađanje nastave: stude t/i a je duža pohađati asta u. Za svaki dolazak na nastavu student će do iti propor io al i postotak udjela u o je i, aj iše %, a pritom smije izostati

neopravdano s tri termina predavanja/seminara.

2. Kontinuirana provjera znanja: tijeko asta e pišu se d a

kolokvija u obliku testa s po 10 pitanja; svaki kolokvij nosi

aj iše % udjela u o je i, tj. toča odgo or a jed o

pitanje 2,5% udjela u ocjeni. Student koji stekne manje od

polo i e toč ih odgo ora, do i a % udjela u o je i. U zad je tjed u asta e održa aju se popravni testovi koji

iz opravdanih razloga nisu prethodno pisali ili nisu na njima

ostvarili minimalni broj bodova.

3. Završni ispit: sastoji se od pisanog testa s 10 pitanja.

Stude t/i a koji a za rš o ispitu stek e a je od polo i e toč ih odgo ora, do i a % udjela i o je i i ora po o iti za rš i ispit. Stude t/i a u jesto polaga ja za rš og ispita ože izraditi

seminarski rad opsega oko 10 kartica (svaka kartica iznosi

z ako a . Nako prih aće og pisa og o lika seminarskog rada student/ica pristupa obrani seminarskog

rada koja se sastoji od usmenog izlaganja i odgovaranja na

pita ja ogra iče a a gradi o u utar literature korište e u izradi seminarskog rada. Seminarski rad i njegova obrana

ocjenjuju se u rasponu od 0 do 40% udjela u ocjeni.

Student/ica koji iz seminarskog rada stekne ukupno (pismeni

rad i izlaganje) manje od 20% dobiva 0% udjela u ocjeni i

ora po o iti se i arski rat ili položiti za rš i ispit.

U ko ač u o je u ulazi ispu ja a je s ih a ede ih o eza.

Stude ti će a asta i stje ati z a ja i us ajati ješti e er al i pripo ijeda je, o jaš ja a je i razgo ara je i

vizualnim (demonstracija) metodama.

Ko ač a o je a do i a se pre a Pravilniku o ocjenjivanju,

dostupnom na http://unipu.hr/index.php?id=89.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/i a ora: 1. Pohađati asta u i akti o sudjelo ati u asta o pro esu. 2. Položiti oba kolokvija.

3. Položiti za rš i ispit, ili apisati, us e o izložiti i o ra iti seminarski rad opsega oko 10 kartica (1 kartica = 1800

znakova).

Rokovi ispita i kolokvija

Ispit i roko i o ja ljuju se početko akade ske godi e za tekuću godinu na e-uče ju i u ISVU-u. Pr i kolok ij piše se u stude o , drugi u siječ ju.

Ostale až e či je i e vezane uz kolegij

)a rš o ispitu ože pristupiti stude t koji je iz s akog kolok ija ost ario aj a je , % udjela u o je i. Stude t koji e ože pristupiti za rš o ispitu, ora pred et upisati po o o sljedeće akademske godine.

Seminarski se dio nastave odnosi na razgovor i diskusiju sa studentima

o pojedi i pita ji a iz sadržaja pred eta, e a udio u ECTS-u, niti

u ocjeni jer se za njega nije potrebno pripremati.

Nasta i aterijali Po er poi t preze ta ije i dio struč e literature stude ti a će iti dostup i a e-uče ju.

Ko taktira je s profesori o i s asiste ti o oguće je elektro ičko pošto iz a ter i a ko zulta ija pre a potre i. Stude ti tre aju redovito pratiti obavijesti na e-uče ju i a s eučiliš i rež i stranicama.

Informacije o kolegiju studenti će do iti a pr o preda a ju, a dostup e su i a s eučiliš i rež i stra i a a i e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. P. J. E. Davies i dr., Jansonova povijest umjetnosti, Stanek, 2007. (i

dr. izd.): str. 1-18, 21-44, 47-76, 79-99, 101-174, 177-228.

2. Povijest 1, Prapovijest i prve civilizacije, gl. ur. hrv. izd. I. Goldstein,

Europapress holding d.o.o., 2007: 21-245.

3. Povijest svijeta od početka do da as, gl. ur. hr . izd. M. Mirić, Naprijed, 1990. (i dr. izd.): str. 137-141, 144-155.

Izborna:

1. The Middle East : the cradle of civilization revealed, gl. savjetnik S.

Bourke, Thames & Hudson, 2008.

. E. Heršak, Dre e seo e: prapo ijest i stari ijek, Školska k jiga, 2005.

3. F. Bourbon, Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Mozaik knjiga,

2002. (92-268).

. I. Ura ić, Ži oti Egipća a, Arheološki uzej u )agre u, .

5. M. Liverani, The Ancient Near East: History, Society and Economy,

Routledge, 2014.

6. B. G. Trigger, Understanding early civilizations. A comparative study,

Cambridge University Press, 2003.

. I. Ja ko ić i I. Kara a ić, Os it čo ječa st a, Školska k jiga, .

. F. Cha oux, Grčka i iliza ija, Izda ački za od Jugosla ija, .

. P. Gri al, Ri ska i iliza ija, Izda ački za od Jugosla ija, .

Priruč a:

1. The Times atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986.

2. Veliki svjetski povijesni atlas, Zagreb, 1999.

3. Materijali dostupni na e-uče ju karte, kro ologije, ilustra ije, ppt


Kod i naziv kolegija 74276, KT101

Povijest civilizacija


Suradnik/suradnica

(s poveznicom na

rež u str.

Prof. dr. s . Klara Buršić Matijašić ositelji a

Dr. s . Mari a )gra lić, poslijdokotorandica

Studijski program Preddiplo ski s eučiliš i studij kulture i turiz a

Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

Zimski

Godina

studija I.

Mjesto iz ođe ja Dvorana

Jezik

iz ođe ja (drugi jezici)

Hrvatski



Preduvjeti Nema preduvjeta za upis kolegija.

Korelativnost

Kultur o po ijes i spo e i i, Turistička geografija s ijeta, U od u povijest likovnih umjetnosti.

Cilj kolegija

Upoz a a je stude ata s rele a ti spoz aja a o događaj oj i kulturnoj povijesti drevnih kultura i civilizacija.

Ishodi uče ja

1. Pravilno definirati i opisati temeljna zbivanja i procese bitne za

povijesni razvoj kultura i civilizacija.

2. Objasniti temeljne pojmove povijesti drevnih kultura i civilizacija.

. Raščla iti uzroč o posljedič e eze po ijes og raz oja i iliza ija.

. Kritički a alizirati i red o ati po ijes a z i a ja i pro ese i povezati ih s rezultatima srodnih znanstvenih disciplina (arheologija,

povijest umjetnosti).

Sadržaj kolegija

Po ijest i iliza ija re e ski o uh aća raz oj kultura i i iliza ija od poja e čo jeka do a tičkih i iliza ija Grčke i Ri a.

1. Pojmovi kultura i civilizacija. Zemljopisne i vremenske

odrednice.

2. Prapovijesne i protopovijesne kulture (kamena i metalna

doba).

3. Drevni Bliski i Daleki istok (Mezopotamija, Egipat, Perzija,

Fenicija, Dolina Inda, Kina).

4. Dre a Europa Kelti, Etrurija, egejske i iliza ije, a tičke i iliza ije Grčke i Ri a .


metode uče ja i pouča a ja i ači i vrednovanja

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-4 14 0,5 10%

esej 1-4 42 1,5 30%

ispit (pismeni) 1-4 112 4 60%

Ukupno 168 6 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je ji a ja :

1. Pohađanje nastave: stude t/i a je duža pohađati asta u. Za svaki dolazak na nastavu student će do iti propor io al i postotak udjela u ocjeni, a aj iše 0%.

2. Esej: stude t ora apisati esej s te o iz sadržaja kolegija opsega od 6 do 10 kartica teksta (od 10800 do 18000

z ako a . Rad tre a predsta ljati prikaz određe e te e iz sadržaja kolegija a os o i prouča a ja o ja lje e literature. Ocjenjuje se cjelovitost prouča a e te atike, jas oća i pregled ost pisa og izlaga ja te pra opis a i gra atička ispravnost.

3. Završni ispit: sastoji se od pisanog testa s 10 pitanja. Ispit

osi aj iše 0% udjela u ocjeni, tj. toča odgo or a jed o pitanje donosi 6% udjela u ocjeni. Student/ica koji na

za rš o ispitu stek e a je od polo i e toč ih odgo ora, do i a % udjela i o je i i ora po o iti za rš i ispit.

U ko ač u o je u ulazi ispu ja a je s ih a ede ih o eza.

Stude ti će a asta i stje ati z a ja i us ajati ješti e er al i pripo ijeda je, o jaš ja a je i razgo ara je i

vizualnim (demonstracija) metodama.

Ko ač a o je a do i a se pre a Pravilniku o ocjenjivanju,

dostupnom na http://unipu.hr/index.php?id=89.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/ica mora:

1. Pohađati asta u i akti o sudjelo ati u asta o pro esu. 2. Napisati esej.

3. Položiti za rš i ispit.

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i roko i o ja ljuju se početko akade ske godi e za tekuću godinu na e-uče ju i u ISVU-u.

Ostale až e či je i e vezane uz kolegij

)a rš o ispitu ože pristupiti stude t koji je iz pohađa ja asta e i napisanog eseja ostvario najmanje 20% udjela u ocjeni. Student koji ne

ože pristupiti za rš o ispitu, ora pred et upisati po o o sljedeće akade ske godine.

Seminarski se dio nastave odnosi na razgovor i diskusiju sa studentima

o pojedi i pita ji a iz sadržaja pred eta, e a udio u ECTS-u, niti

u ocjeni jer se za njega nije potrebno pripremati.

Nasta i aterijali Po er poi t preze ta ije i dio stručne literature)

stude ti a će iti dostup i a e-uče ju.

Ko taktira je s profesori o i s asiste ti o oguće je elektro ičko pošto iz a ter i a ko zulta ija pre a potre i. Stude ti tre aju redovito pratiti obavijesti na e-uče ju i a s eučiliš i rež im

stranicama.

I for a ije o kolegiju stude ti će do iti a pr o preda a ju, a dostup e su i a s eučiliš i rež i stra i a a i e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. P. J. E. Davies i dr., Jansonova povijest umjetnosti, Stanek, 2007. (i

dr. izd.): str. 1-18, 21-44, 47-76, 79-99, 101-174, 177-228.

2. Povijest 1, Prapovijest i prve civilizacije, gl. ur. hrv. izd. I. Goldstein,

Europapress holding d.o.o., 2007: 21-245.

. Po ijest s ijeta od početka do da as, gl. ur. hr . izd. M. Mirić, Naprijed, 1990. (i dr. izd.): str. 137-141, 144-155.

Izborna:

1. The Middle East : the cradle of civilization revealed, gl. savjetnik S.

Bourke, Thames & Hudson, 2008.

. E. Heršak, Dre e seo e: prapo ijest i stari ijek, Školska k jiga, 2005.

3. F. Bourbon, Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Mozaik knjiga,

2002. (92-268).

. I. Ura ić, Ži oti Egipća a, Arheološki uzej u )agre u, .

5. M. Liverani, The Ancient Near East: History, Society and Economy,

Routledge, 2014.

6. B. G. Trigger, Understanding early civilizations. A comparative

study, Cambridge University Press, 2003.

. I. Ja ko ić i I. Kara a ić, Os it čo ječa st a, Školska k jiga, .

. F. Cha oux, Grčka i iliza ija, Izda ački za od Jugosla ija, .

9. P. Grimal, Ri ska i iliza ija, Izda ački za od Jugosla ija, .

Priruč a:

1. The Times atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986.

2. Veliki svjetski povijesni atlas, Zagreb, 1999.

3. Materijali dostupni na e-uče ju karte, kro ologije, ilustra ije, ppt


Kod i naziv kolegija JE)IČNA KULTURA 39 01; KT003

Nastavnice Izv. prof. dr. sc. Li a Pliško [email protected])

Majda Čolak, asl. asist. colak@u ipu.hr

Studijski program

Sveučiliš i preddiplo ski i terdiscipli ar i studij Kultura i turiza

Vrsta kolegija obvezan

Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar

zimski

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Preradovićeva 1, Pula

Jezik


hrvatski jezik


semestru 45 (30P – 0V – 15S)

Preduvjeti za upis i za

svladavanje

Predznanja koja se očekuju u skladu su s gimnazijskim programom

astave hrvatskoga jezika s aglasko a pis e o izražava je i pravopisna pravila). Stjecanje specifičnih i općih kompetencija ovoga

kolegija, koji je obvezan u 1. semestru interdisciplinarnog studija

Kultura i turizam, omogućuje temeljno poznavanje pismenoga i

us e oga izražava ja te je jegovo polaga je ujed o i preduvjet za svladava je ovih sadržaja za koje se stude t ože opredijeliti u sljedećim semestrima.

Korelativnost Svladavanjem gradiva ovoga kolegija studenti se nadovezuju na

gradivo kolegija Jezič a raz olikost u 3. se estru.

Cilj kolegija

Temeljni je cilj kolegija ovladati os ova a jezič e kulture, s aglasko a kulturu pisa ja, a u sve u se raza ire i stjeca je općih i stru e tal ih, i terperso al ih, siste skih i specifič ih

kompetencija.

Ishodi uče ja

Nakon položenoga ispita studenti će biti osposobljeni:

1. za služe je or ativ i priručnicima i za njihovu analizu

2. za kritičko analiziranje tekstova s obzirom na usvojenu ortografsku

normu te dvojbena pitanja gramatičke i leksičke norme

3. za uočava je pogrešaka u pis u i govoru

4. za primjenu stečenih znanja u pisanoj i govorenoj praksi

5. za a alizira je dopušte ih odstupa ja od or â s o ziro a funkcionalne stilove.

Sadržaj kolegija

• uvod u standardni jezik i njegove norme te funkcionalne stilove

• uvod u normativne priručnike i njihovu uporabu

• pis e o izražava je grafija, ortografija, ortografska or a, ačela,

pravila i priruč ici, o lici pis e oga izražava ja

mailto:[email protected]

• pis e e i govor e vjež e poštiva je gra atičke, leksičke,

ortografske i ortoepske or e, dopušte a odstupa ja od or a s obzirom na funkcionalne stilove, naglasak, rečenični naglasak,

intonacija, vrednote govorenoga jezika).





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS

*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P, V 1 – 5

33,7

5 1,2 0

aktivnost 1 – 5 14 0,5 15

seminarski rad 1 – 5 15 0,5 10

usmeno izlaganje 4 7 0,3 5

kolokvij x2 (pismeni) 1 – 4 28 0,5

40 (20 + 20)

ispit (pismeni) 1 – 4 14 1 30

ukupno 112 4 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja :

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko astave doseći i i al i roj odova ukup o 0 , stoga je i aktiv ost u ko ač ici

važ a u z iru odova. Stude ti koji izosta u više od 50 % astave dobivaju dopunski zadatak (pisanje referata na zadanu temu). Svakoga

tjed a stude ti su duž i pisati do aće zadaće rješavati zadatke u Vjež e ici te preze tirati rezultate svojih vjež i i istraž ivanja na

sljedeće u susretu 14 zadaća x 1 % i dodat ih 1 % za sve zadaće napisane na vrijeme).

U se estru se pišu kolokvija u stude o e i siječ ju . U zad je u tjed u siječ ja dodat i je rok za kolokvije za o e koji iz opravda ih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak.

Seminarski rad:

0 % ocje e = rad ije apisa ili isu slijeđe i aputci. 2 % ocje e = rad je apisa s veći o aška a u sadržaj o i formalnome smislu.

4 % ocje e = rad je apisa s a ji o aška a u sadržajnom i

formalnome smislu.

8 % ocjene = rad je napisan u skladu s naputcima, no donosi samo

pregled osnovne literature, bez dublje sinteze i vlastitoga prinosa u

obradi teme

10 % ocjene = rad je napisan u skladu s naputcima; u radu se pokazuje

visok stupanj sinteze literature, rad je bogato oprimjeren.

Rad eće iti pozitiv o ocije je ako se uoče pravopis e ili gra atičke pogreške te o aške u pis u i ako profesoriči ih apo e a.

Stude ti će a prvo e predava ju do iti pri jerak se i arskoga rad koji se smatra uzornim

Kolokviji: i i al o 51 % toč ih odgovora, dalje se oduje proporcionalnim postotkom (0,4 %).

)avrš i ispit: i i al o 51 % toč ih odgovora, dalje se oduje proporcionalnim postotkom (0,6 %) .

Ko ač a je ocje a z ir svih ele e ata: 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene

4 (vrlo dobar) = 76 88,9 % ocjene

3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene

2 (dovoljan) = 50 62,9 % ocjene.

Studentske obveze

Da polože kolegij, stude ti oraju: 1. pohađati više od 50 % astave ili apisati referat a zadanu temu

2. položiti kolokvije s više od 50 % toč ih odgovora

3. položiti završ i ispit s više od 50 % toč ih odgovora.

Rokovi ispita i kolokvija Oglaše i su a Studo atu.

Ostale važ e či je ice vezane uz kolegij

Na prvo e satu stude ti će do iti aterijale u PDF-formatu na CD-u

te su o vez i do sljedećega susreta do ijeti ih u ispisu. Ostali aterijali i informacije dostupne su na internetskoj stranici kolegija. Vrlo je

važ o redovito pratiti o avijesti a e-stra ica a i a oglas oj ploči.

Pismeni radovi:

Vrlo je važ o slijediti aputke o izradi se i arskih radova, završ oga rada i diplomskoga rada. Naputci su dostupni na internetskim

stra ica a, a u prilogu su i ovoga progra a. Stude ti su duž i apisati jedan seminarski rad te ga do kraja semestra predati u pisanome

o liku pisa o raču alo , veliči o slova fo t 1 , s proredo 1,5 , euveza o, ez plastič ih o ota. Gra atička i pravopis a toč ost

uvjet su za pozitiv u ocje u rada. Plagijat preze tira je tuđega rada kao svojega eće se tolerirati. Svaki rad ora sadržavati: aslov u stra icu a o a sadrži: i e sveučilišta, odjela, odsjeka – na vrhu; ime i

prezime studenta/studentice i naslov seminarskoga rada – u sredini;

JMBAG, smjer, kolegij, ime i prezime mentora, mjesto i datum kada je

napisan rad – a d u , sadržaj, uvod, razradu koja se slo od o aslovljuje , zaključak, popis literature. O likova je se rada također

ocjenjuje.

Literatura

Obvezna:

1. Pravopis po izboru:

V. A ić, J. Silić: Pravopis hrvatskoga jezika, NL i ŠK, )agre , 001.

S. Ba ić, B. Fi ka, M. Moguš: Hrvatski pravopis, ŠK, )agre , 1996. ili novija izdanja)

Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013., e-

dokument: http://pravopis.hr/

. E. Barić i dr.: Hrvatska gramatika, ŠK, )agre , 1997. Morfonologija,

str. 76 – 94. 3. A. Fra čić, L. Hudeček, M. Mihaljević: Normativnost i

višefu kcio al ost u hrvatsko e sta dard o jeziku , Hrvatska

sveučiliš a aklada, )agre , 005. 4. A. Fra čić, B. Petrović: Hrvatski jezik i jezič a kultura, Visoka škola za poslova je i upravlja je s pravo jav osti „Baltazar Ada Krčelić“, )aprešić, 013.

Izborna:

Izborna:

PRAVOPISI

1. S. Bat ožić, B. Ranilović, J. Silić: Hrvatski računalni pravopis, MH,

Zagreb, 1996.

2. S. Babić, S. Ha , M. Moguš: Hrvatski školski pravopis, ŠK, )agre , 2005.

3. L. Badurina, I. Marković, K. Mićanović: Hrvatski pravopis, Matica

hrvatska, 2007.

4. Pravopisni priručnik, ur. Lj. Jojić, Novi Liber-Jutarnji list, Zagreb,

2004.

5. M. Čubrić, M. Bar aroša-Šikić: Praktični školski pravopis, ŠK, Zagreb, 2001.

GRAMATIKE

6. S. Babić i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga

k jižev og jezika, HAZU 1991.

7. S. Babić i dr.: Glasovi i o lici hrvatskoga k jižev oga jezika, NZ

Globus, Zagreb, 2007.

8. S. Babić: Tvorba riječi u hrvatsko k jižev o jeziku. HAZU -


9. R. Katičić: Si taksa hrvatskoga k jižev og jezika, NZ Glogus –

HAZU, Zagreb, 2002.

10. S. Vukušić, I. Zoričić, M. Grasselli-Vukušić: Naglasak u

hrvatsko e k jižev o jeziku, Zagreb, 2007.

11. J. Silić, I. Pranjković: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska k jiga, Zagreb, 2005.

1 . D. Raguž: Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada,

Zagreb, 1990.

13. S. Težak, S. Ba ić: Gramatika hrvatskoga jezika, ŠK, )agre , 000.

RJEČNICI

14. V. Anić: Rječnik hrvatskoga jezika, NL, Zagreb, 2000.

15. V. Anić, I. Goldstein: Rječnik stranih riječi, Novi Liber, Zagreb,

1999.

16. J. Be ešić: Rječ ik hrvatskoga k jižev og jezika od preporoda do I. G. Kovačića,

17. V. Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, ŠN, Zagreb, 1991. ili hrvatskoga ili srpskoga jezika, ŠN, )agre , 199 .

Priruč a: Svi dostup i jezič i savjet ici za hrvatski jezik.





Studijski program



Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar

zimski

Godina

studija I.


Jezik


hrvatski jezik


semestru 45 (0P – 30V – 15S)


svladavanje








Cilj kolegija


kompetencija.

Ishodi uče ja



2. za kritičko analiziranje tekstova s obzirom na usvojenu ortografsku





Sadržaj kolegija







ortografske i ortoepske or e, dopušte a odstupa ja od or a s obzirom na funkcionalne stilove, naglasak, rečenični naglasak,






obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS

*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P, V 1 – 5

33,7

5 1,2 0

aktivnost 1 – 5 14 0,5 15




40 (20 + 20)


ukupno 112 4 100 %



važ a u z iru odova. Stude ti koji izosta u više od 50 % astave dobivaju dopunski zadatak (pisanje referata na zadanu temu). Svakoga

tjed a stude ti su duž i pisati do aće zadaće rješavati zadatke u Vjež e ici te preze tirati rezultate svojih vjež i i istraž ivanja na

sljedeće u susretu 14 zadaća x 1 % i dodat ih 1 % za sve zadaće napisane na vrijeme).


Seminarski rad:


4 % ocje e = rad je apisa s a ji o aška a u sadržajnom i

formalnome smislu.



obradi teme



Rad eće iti pozitiv o ocije je ako se uoče pravopis e ili gra atičke pogreške te o aške u pis u i ako profesoriči ih apo e a.

Stude ti će a prvo e predava ju do iti pri jerak se i arskoga rad koji se smatra uzornim





3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene


Studentske obveze

Da polože kolegij, stude ti oraju: 1. pohađati više od 50 % astave ili apisati referat a zadanu temu

2. položiti kolokvije s više od 50 % toč ih odgovora







Pismeni radovi:








ocjenjuje.

Literatura

Obvezna:






. E. Barić i dr.: Hrvatska gramatika, ŠK, )agre , 1997. Morfonologija,

str. 76 – 94. 3. A. Fra čić, L. Hudeček, M. Mihaljević: Normativnost i


sveučiliš a aklada, )agre , 005. 4. A. Fra čić, B. Petrović: Hrvatski jezik i jezič a kultura, Visoka škola za poslova je i upravlja je s pravo jav osti „Baltazar Ada Krčelić“, )aprešić, 013.

Izborna:

Izborna:

PRAVOPISI


Zagreb, 1996.



hrvatska, 2007.


2004.

5. M. Čubrić, M. Bar aroša-Šikić: Praktični školski pravopis, ŠK, Zagreb, 2001.

GRAMATIKE







9. R. Katičić: Si taksa hrvatskoga k jižev og jezika, NZ Glogus –

HAZU, Zagreb, 2002.





Zagreb, 1990.


RJEČNICI



1999.








Studijski program



Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar

zimski

Godina

studija I.


Jezik


hrvatski jezik


semestru 15 (10P – 0V – 5S)


svladavanje








Cilj kolegija


kompetencija.

Ishodi uče ja



2. za kritičko analiziranje tekstova, s obzirom na usvojenu ortografsku





Sadržaj kolegija







ortografske i ortoepske or e, dopušte a odstupa ja od or a s

obzirom na funkcionalne stilove, naglasak, rečenični naglasak,






obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS

*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je V, S 1 – 5 12 0,6 0

aktivnosti 1 – 5 15 0,7 15

seminarski rad 1 – 5 28 1 15


40 (20 + 20)


ukupno 112 4 100 %



važ a u z iru odova. Studenti isu duž i pohađati astavu, ali su duž i redovito pisati do aće zadaće rješavati zadatke u Vjež e ici te ih

predati najkasnije do termina nastave na kojoj se one analiziraju (14

zadaća x 1 % i dodat ih 1 % za sve zadaće apisa e a vrije e ).


Seminarski rad:

0 % ocjene = rad nije napisan ili isu slijeđe i aputci. 4 % ocje e = rad je apisa s veći o aška a u sadržaj o i formalnome smislu.

8 % ocje e = rad je apisa s a ji o aška a u sadržaj o i formalnome smislu.



obradi teme



Rad eće iti pozitiv o ocije je ako se uoče pravopis e ili gra atičke pogreške te o aške u pis u i ako profesoriči ih apo e a. Stude ti će a prvo e predava ju do iti pri jerak se i arskoga rad koji se smatra uzornim.





3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene


Studentske obveze

Da polože kolegij, stude ti oraju: 1. položiti kolokvije s više od 50 % toč ih odgovora







Pismeni radovi:



o liku pisa o raču alo , veliči o slova fo t 1 , s proredo 1,5 , neuvezano, bez plastič ih o ota. Gra atička i pravopis a toč ost uvjet su za pozitiv u ocje u rada. Plagijat preze tira je tuđega rada kao svojega eće se tolerirati. Svaki rad ora sadržavati: aslov u stra icu a o a sadrži: i e sveučilišta, odjela, odsjeka – na vrhu; ime i




ocjenjuje.

Literatura

Obvezna:






. E. Barić i dr.: Hrvatska gramatika, ŠK, )agre , 1997. Morfo ologija, str. 76 – 94. 3. A. Fra čić, L. Hudeček, M. Mihaljević: Normativnost i


sveučiliš a aklada, )agre , 005.

4. A. Fra čić, B. Petrović: Hrvatski jezik i jezič a kultura, Visoka škola za poslova je i upravlja je s pravo jav osti „Baltazar Ada Krčelić“, )aprešić, 013.

Izborna:

Izborna:

PRAVOPISI


Zagreb, 1996.



hrvatska, 2007.


2004.

5. M. Čubrić, M. Bar aroša-Šikić: Praktič i školski pravopis, ŠK, Zagreb, 2001.

GRAMATIKE







9. R. Katičić: Sintaksa hrvatskoga k jižev og jezika, NZ Glogus –

HAZU, Zagreb, 2002.





Zagreb, 1990.


RJEČNICI



1999.








Studijski program



Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar

zimski

Godina

studija I.


Jezik


hrvatski jezik




svladavanje








Cilj kolegija


kompetencija.

Ishodi uče ja



2. za kritičko analiziranje tekstova, s obzirom na usvojenu ortografsku





Sadržaj kolegija







ortografske i ortoepske or e, dopušte a odstupa ja od or a s

obzirom na funkcionalne stilove, naglasak, rečenični naglasak,






obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS

*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je V, S 1 – 5 12 0,6 0

aktivnosti 1 – 5 15 0,7 15

seminarski rad 1 – 5 28 1 15


40 (20 + 20)


ukupno 112 4 100 %



važ a u z iru odova. Studenti isu duž i pohađati astavu, ali su duž i redovito pisati do aće zadaće rješavati zadatke u Vjež e ici te ih

predati najkasnije do termina nastave na kojoj se one analiziraju (14

zadaća x 1 % i dodat ih 1 % za sve zadaće apisa e a vrije e ).


Seminarski rad:

0 % ocjene = rad nije napisan ili isu slijeđe i aputci. 4 % ocje e = rad je apisa s veći o aška a u sadržaj o i formalnome smislu.




obradi teme








3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene


Studentske obveze

Da polože kolegij, stude ti oraju: 1. položiti kolokvije s više od 50 % toč ih odgovora







Pismeni radovi:



o liku pisa o raču alo , veliči o slova fo t 1 , s proredo 1,5 , neuvezano, bez plastič ih o ota. Gra atička i pravopis a toč ost uvjet su za pozitiv u ocje u rada. Plagijat preze tira je tuđega rada kao svojega eće se tolerirati. Svaki rad ora sadržavati: aslov u stra icu a o a sadrži: i e sveučilišta, odjela, odsjeka – na vrhu; ime i




ocjenjuje.

Literatura

Obvezna:






. E. Barić i dr.: Hrvatska gramatika, ŠK, )agre , 1997. Morfo ologija, str. 76 – 94. 3. A. Fra čić, L. Hudeček, M. Mihaljević: Normativnost i

višefu kcio al ost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska

sveučiliš a aklada, )agre , 005.

4. A. Fra čić, B. Petrović: Hrvatski jezik i jezič a kultura, Visoka škola za poslova je i upravlja je s pravo jav osti „Baltazar Ada Krčelić“, )aprešić, 013.

Izborna:

Izborna:

PRAVOPISI


Zagreb, 1996.



hrvatska, 2007.


2004.

5. M. Čubrić, M. Bar aroša-Šikić: Praktič i školski pravopis, ŠK, Zagreb, 2001.

GRAMATIKE







9. R. Katičić: Si taksa hrvatskoga k jiževnog jezika, NZ Glogus –

HAZU, Zagreb, 2002.





Zagreb, 1990.


RJEČNICI



1999.


17. V. Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, ŠN, Zagreb, 1991. ili hrvatskoga ili srpskoga jezika, ŠN, )agre , 1992.



Kod i naziv kolegija 39222

Uvod u povijest likovnih umjetnosti

Nastavnica

Doc. art. Aleksandra Rotar

Studijski program Sveučiliš i preddiplo ski i terdiscipli ar i studij Kultura i turiza

Vrsta kolegija obavezni Razina kolegija diplomski

Semestar zimski Godina studija I.

Mjesto izvođe ja dvorana

Jezik izvođe ja hrvatski




svladavanje nema preduvjeta za upis

Korelativnost Likovna kultura, Vizual e ko u ikacije i kultur a ašti a, Glazbena

kultura, Hrvatski jezik i k jižev ost

Cilj kolegija

razvijati stvaralačke, kreativ e i otivacijske sposo osti te kritičko oso o išlje je i stavove

razumjeti i primijeniti likovni jezik, likovne tehnike i motive u

analizi recentnih likovnih djela iz povijesti likovnih umjetnosti

istraživati likov u u jet ost u Hrvatskoj u od osu a europski kontekst

razvijati likovno–estetske prosudbe o likovnim pravcima i

u jet ički djeli a

Ishodi uče ja

1. pravilno pristupati likovnom djelu s obzirom na autora/autoricu

djela, razdoblje u kojem je djelo nastalo, motiva, tehnike rada i

elemente likovnog jezika

2. pri ije iti z a ja, vješti e, oso e, društve e i etodološke sposobnosti u profesionalnom i osobnom razvoju

3. a alizirati likov a u jet ička djela pre a oguć osti origi al a djela)

4. kritički se od ositi pre a oso o i tuđe radu, pratiti likov a zbivanja u ašoj ze lji i i oze stvu, us jeravati se pre a udućoj profesio al oj izgrad ji cjeloživot o o razova je

5. sa ostal o se i kreativ o izražavati, respektirati povijes e ele e te i jihovu eđuovis ost

Sadržaj kolegija

1. Uvod u likovnu umjetnost, literatura, ciljevi, ishodi kolegija, zadatci

studenata i studentica.

2. Pristup likovnom djelu, likovni jezik, likovni i kompozicijski elementi

i sintaksa, likovne tehnike, motivi.

3. Povijesni pregled razvoja likovnih umjetnosti, bitne ideje i

kapitalna djela svjetske umjetnosti kroz pet aspekata (umjetnik,

razdoblje, motiv, likovne tehnike, likovni jezik).

4. Pismena analiza (seminar) likovnih i kompozicijskih elemenata,

tehnika, motiva, povijesnog razdoblja u kojem je djelo nastalo te

društve ih prilika u ikrozajed ici nastanka djela (prema

oguć osti a origi al i djeli a s naglaskom na umjetnike i

djela astala a područji a da aš je Hrvatske).

5. Posjet izlož i rece t ih origi al ih djela profesio al ih likov ih umjetnika u galeriji i /ili u muzeju.


metode uče ja i poučava ja i ači i vrjed ova ja

Obveze Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P, V 1. – 4. 34 1,2 20%

seminar 1. – 3. 44 1,6

50 %

(3 x 16,6 %)

usmeni ispit 1. – 5. 34 1,2 30%

ukupno 112 4 100 %

Studentske obveze

Da i položio/la kolegij, stude t/stude tica ora: 1. Redovito prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati u svim oblicima

nastave.

2. Izraditi seminar.

3. Položiti us e i ispit.

Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra ica a Sveučilišta i u ISVU.

Literatura

Obvezna:

1. Ba ić, A tu 1997 : Likov a kultura, pregled povijesti u jet osti, Osijek.

2. Jakubin, Marijan (2001): Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb:

Educa.

Izborna:

1. Culej, Marko; Biškupić, Božo i drugi (1994): Novi sjaj Marije

S jež e, o ovlje i iser hrvatskoga aroka u Belcu, Belec: INA i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

2. Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon (2008):

Jansonova povijest umjetnosti – zapad a tradicija, Varaždi : Stanek.

3. Dorfles, Gilo 1997 : Kič, a tologija lošeg ukusa, )agre : Golde marketing.

4. Freud, Sigmund (2005): Freud i Mojsije, studije o umjetnosti i

umjetnicima, Zagreb: Prosvjeta.

5. Fučić, Bra ko 007 : Iz istarske spo e ičke ašti e, )agre : Matica hrvatska.

6. Hemenway, Priya (2008): Tajni kod, Formula koja definira

umjetnost, prirodu i znanost, Köln: Evergreen.

7. Holzapfel, Otto (2008): Leksikon europske mitologije, Zagreb:

Školska k jiga. 8. Horvat Pi tarić, Vera 01 : Kritike i eseji, )agre : Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Biblioteka Arthistorija.

9. Horvat Pi tarić, Vera 015 : U ijeće opisiva ja, )agre : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Biblioteka Arthistorija.

10. Itten, Johannes (2002): Arte del colore, Milano: Il saggiatore.

11. Iva čević, Radova 1997 : Likov i govor, uvod u svijet likov ih umjetnosti, Zagreb: Profil.

12. Iva čević, Radova 1999 : Stilovi, razdo lja, život I., od paleolita do predro a ike, udž e ik za drugi razred gi azije, )agre :

Profil.

13. Ivetić, Marija 007): Drveni retabli oltara od XVII. do kraja XIX.

stoljeća a području središ je Istre, Pazi : Muzej grada Pazi a. 14. Jaku i , Marija 004 : Vodič kroz povijest u jet osti i

vre e ska le ta, )agre : Školska k jiga. 15. Janson, Anthony F. (2004): Povijest umjetnosti, Varaždi : Sta ek. 16. Kalčić, Silva 005 : Neizvjes ost u jet osti, udž e ik za 4. razred

gi azije iz pred eta likov a u jet ost, )agre : Školska k jiga. 17. Lucie – Smith, Edward (2003): Vizualne umjetnosti dvadesetog

stoljeća, )agre : Golde arketi g – Teh ička k jiga. 18. Mastrangelo, Adriana; Adorno, Piero (1999): L´arte, correnti,

artisti, societa´, Firenze: Casa editrice G. D´Anna.

19. Mo ografije velikih u jet ika, struč i časopisi, I ter et stra ice muzeja i galerija, katalozi, etnografske zbirke.

20. Muzeji i galerije svijeta (1978): Zagreb: Mladost, Ljubljana:

Mladinska knjiga.

21. Peić, Matko 1977 : Pristup likov o djelu, )agre : Školska k jiga. 22. Pischel, Gi a 1977 : Opća povijest u jet osti I., II., III., )agre :

Mladost.

23. Werkner, Patrick (2007): Kunst seit 1940, Wien: Böhlau Verlag.

24. Wölfflin, Heinrich (1998): Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti,

problem razvoja stila u novijoj umjetnosti, Zagreb: Kontura.

25. )a arovský, Vojtech 004 : Bogovi i ju aci a tičkih itova, leksiko grčke i ri ske itologije, )agre : Artresor naklada.

26. Zeri, Federico (1998): Picasso, Guernica, Milano: Rizzoli.

Kod i naziv kolegija Engleski jezik EJ1-1


Suradnik/suradnica

(s poveznicom na

rež u str.

Su ča a Tuksar Radu ilo, mag. educ. philol. angl.

Studijski program Preddiplomski interdisciplinarni studij Kultura i turizam

Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski, redovni

Semestar

Zimski

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Jezik


Engleski jezik


semestru P 30– V 15

Preduvjeti Savladavanje – gradivo određe og udž e ika

Korelativnost Predmeti unutar studijske grupe

Cilj kolegija Cilj kolegija je stjeca je z a ja i u ijeća a razi i B1/B1+, sukladno

Europskom referentnom okviru za jezike (CEFR).

Ishodi uče ja 1-definirati; 2-tu ačiti; 3-primijeniti; 4-analizirati; 5-vrednovati; 6-

zaključiti

Sadržaj kolegija



Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Aktivnosti u nastavi 1-6 45 1 20%

Samostalni zadaci: esej,

osvrt, prezentacija,

vjež e

1-6 28 0.5 10%

Kontinuirana provjera

znanja (2 pismena

kolokvija)

1-6 11 1.5 25%+25%=

50%

)avrš i ispit: usmeni

pri je a steče ih znanja: leksik i

gra atičke strukture u govoru)

1-6 28 1 20%

Ukupno 112 4 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora:

1. predati seminarski rad najkasnije do zadnjeg dana predavanja

. ostvariti dovolja postotak za izlazak a us e i ispit vidi iže navedeno)

Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na ostvarivanje

dodat ih 0% uspješ osti. Stude t je duža apisati sa ostal i pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra. Pismeni se rad

predaje pre a dogovore i rokovi a. Ukoliko je riječ o završ o pismenom zadatku, koji je ujedno i uvjet za pristup usmenom ispitu,

studenti su obvezni predati ga najkasnije do kraja predavanja u

tekuće se estru. Stude ti su duž i sa i istražiti aktual u literaturu

vezano za problematiku. Oso ito je važ o samostalno proučiti releva t u literaturu iz etodologije z a stve og istraživa ja. Upute

o izradi seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru

prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama e-

uče ja.

Polože i pis e i ispito s atra se test a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka uspješ osti a pis e i ispitima, usmenom ispitu, iz seminara i

aktivnosti u nastavi.

Rokovi ispita i kolokvija Studomat/stranice e-uče ja


Dodat a pojaš je ja:

Pohađa je astave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4

izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne ostvaruju

ukoliko se izostalo 5 ili više puta i te je izosta ke potre o adok aditi. „Extra Activity“ literatura: 1 ECTS 00 str/hrv.; 1 ECTS

100 str./engl.)

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre no je iz svakoga segmenta

prije jega tijeko astave doseći i i al i roj odova ukup o 0 , stoga je i pohađa je astave u ko ač ici važ o u z roju odova.

U semestru se pišu pis e a kolokvija. Na kraju semestra pristupa

se završ o e ispitu us e o e , aksi al o 4 puta, sa o ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. U konačnu ocjenu

ulaze svi rezultati.

Struktura i pravila pisanja osvrta, eseja, vjež i te preze tacija

elaborirana su na stranicama e-uče ja te je svaki stude t o aveza i for irati se a vrije e o svoji duž osti a tijeko studija.

Aktivnosti u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na vježbe.

1 % = Prisustvuje vjež a a, o e sudjeluje u radu, i dividual i radovi nisu napisani na vrijeme.

14% = Pripremljen/-na je, no pripreme su nepotpune uz veće

nedostatke

16% = Pripremljen/-na je, no pripreme nisu posve korektne

18% = Redovito je pripremljen/-na, pripreme su korektne,

dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.

20% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je

pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, te do osi dodat e aterijale.

Kolokviji se ocje juju a sljedeći ači ali i detalj ije pre a proporcionalnome postotku):

a je od 50% toč ih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 4% ocjene


od 71% do 80% = 15% ocjene

od 81% do 90% = 20% ocjene

od 91% do 100% = 25% ocjene

Samostalni zadaci ocjenjuju se ovako:

0% = Radovi isu apisa i i preze tira i ili e sadrže traže e elemente.

4% = Radovi sadrže a je od 50% traže ih ele e ata.

7% = Radovi sadrže više od 50% traže ih ele e ata, ali isu slijeđe i zada i aputci o o likova ju rada.

10% = Radovi su apisa i i preze tira i, te sadrže traže e ele e ata i či e sklad u cjeli u: u for al o e, jezič o e, i sadržaj o e s islu.

Završ i us e i ispit ocjenjuje se ovako:


od 51% do 60% = 12% ocjene

od 61% do 70% = 14% ocjene

od 71% do 80% = 16% ocjene

od 81% do 90% = 18% ocjene

od 91% do 100% = 20% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju ko ač a se ocje a do iva a sljedeći ači :

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88%

ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75%

ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62%

ocjene

Literatura

Obavezna:

1. Dubicka, Iwonna, O'Keeffe, Margaret i sur. (2013.): English

for I ter atio al Touris , Ne Editio , Lo g a udž e ik, rad a iljež ica, CD ; Intermediate Level; Units 1-5

2. Dodatni materijali dobiveni na nastavi

3. Oxford, Longman ili neki drugi jed ojezič i rječ ik

4. Academic Vocabulary in Use, CUP

5. Oraić Tolić, Du ravka: Akade sko pis o (2011)

Izborna:

Popis koji slijedi i for ativ oga je karaktera jer je dijelo sadržaja kolegija sa ostal o istraživa je sta dard ojezič ih pita ja i kulturoloških te a po oću ove priruč ičke literature koja

će se protezati kroz cijeli studij. GRAMATIKE:

1. Murphy, Raymond (2001.), English Grammar in

Use,Intermediate Level, CUP

2. Thomson, A.J. i Martinet, A.V. (New-ed), A Practical

English Grammar, OUP

3. Greenbaum, Sidney i, Quirk, Randolph (1990.): A

Student's Grammar of the English Language, Longman

4. Hewings, Martin (2003.): Intermediate to Advanced

Grammar in Use; CUP

5. Willis, Dave (1993.): Collins Cobuild Student's Grammar;

HarperCollins Publisher

UDŽBENICI: 6. Tullis Graham i, Trape, Tonya (2001.): New Insights into

Business Students' Book, Longman

7. Tullis Graham i Trape, Tony (2001.): New Insights into

Business Workbook, Longman

8. Cotton, David (2010): New Market Leader Business

English Course Book, Longman

9. Bosnar-Valković, Brigita i sur. 001. : E glish for the Hotel a d Touris I dustry, Školska k jiga

10. Naunton, Jon (New-ed): Head for Business, OUP

11. Stott, Trish i Revell, Rod (New-ed): Highly Recommende

d, OUP

12. Digen, Bob i sur. (2004.): Professional English for Work

and Life, CUP

13. Littlejohn, Andrew (1996.): Company to Company, CUP

14. O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP

RJEČNICI: 15. Longman Dictionary of Contemporary English (New-ed),

Longman.

16. Bujas Željko 1999. , Veliki e glesko-hrvatski rječ ik, Nakladni zavod Globus, Zagreb

17. Bujas Željko 1999. , Veliki hrvatsko-e gleski rječ ik, Nakladni zavod Globus, Zagreb

18. Ivir, Vladimir i sur. (1998.), Hrvatsko-engleski poslovno-

uprav i rječ ik, Školska k jiga, )agre

SAVJETNICI:

19. Truss, Lynne (2009.): Eats, Shoots & leaves, Fourth

Estate-London

20. Dent, Susie (2004.): Larpers and Shroomers – The

Language Report, OUP

21. Fox, Kate (2004.): Watching the English; The Hidden

Rules of English Behaviour, Hodder

22. Bryson, Bill (2009.): Troublesome Words, Penguin Books

23. Bryson, Bill (1996.): Made in America, Minerva

24. Lewis, Michael: The Lexical Approach: The State of ELT

(1993.), Heinle & Heinle

25. Susie Dent's Words of the Year (2008.); OUP

26. Braj B. Kachru: Other Tongue: English Across Cultures

(1992.), University of Illinois Press

27. McKay, Sandra Lee: Teaching English As an International

Language (2009.), OUP

ČASOPISI, )BORNICI I ČLANCI: 28. Stephen S., Birdsall i John, Florin (1992.): Outline of

American Geography, US Department of State,

www.usia.gov/usis.html

29. Zbornici radova: Forum, English Teaching;US Department

of State , http://exchanges.state.gov/forum/

30. Grupa autora: Time Out Guides, Random House,

http://www.timeout.com

31. Grupa autora: Lonely Planet's Best in Travel, Lonely

Planet, http://www.lonelyplanet.com/uk

URL PREPORUKE )A ODABIR ČLANAKA I TEMA

http://moreintelligentlife.com

http://www.economist.com/

http://www.popmatters.com/

https://www.digitalmethods.net/MoM/WebHome

https://aeon.co/

https://www.ethnologue.com/about/language-status

http://hrcak.srce.hr/

http://www.newyorker.com/

http://www.villagevoice.com/

PRIRUČNICI: 32. Sampedro, Ricardo i Hillyard, Susan (2008.): Global

Issues, OUP

33. O'Donnell, Teresa (1993.): Inependent Writing,

Heinle&Heinle

34. Maley, Alan (2000.): The Internet, OUP

35. Dudeney, Gavin (2000.): The Internet and the Language

Classroom, CUP

36. Donna, Sylvie ( 2000.) : Teach Business English, CUP

37. Underhill, Nic (2003.): Testing Spoken Language, CUP

38. Ur, Penny (1997.): Discussions That Work, CUP

PRILOG: Kalendar nastave u 1. semestru

Br. nast.

cjelina

TEME, ISHODI I LITERATURA

ZIMSKI SEMESTAR

1. Intro: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan i program

UNITS 1 - 5

Placement Test

Unit 1: Selling Dreams

Provest će se i icijal o testira je pre a OUP Test evaluacijskom programu.

Provest će se uvod i razgovor te upoz ava je s kolegije , stra ica a e -

uče ja te literaturo .

Literatura: OUP Placement Tests

http://moreintelligentlife.com/




https://aeon.co/





2. Unit 1: Selling Dreams

Tenses Review

Improve a Service

Designing a Tour

Literatura : Obavezna i dodatna literatura dobivena na nastavi ili putem

stranica e-uče ja

3. Unit 2: Getting There

Multi-part verbs

Destinations

Dealing with the Public


stranica e-uče ja


Writing and Reading Skills

Case Study

Literatura: English for International Tourism, New Edition

5. Unit 3: Accomodation

Modal verbs

Types of Accomodation

Dealing With Complaints

Investigate Customer Complaint


stranica e-uče ja

6.

Unit 3: Accomodation

.Revision for Progress 1

Common Mistakes

Practice Tests


stranica e-uče ja

7. 1. KOLOKVIJ UNITS 1-3

Po oviti i vjež ati će gra atiku i struč i jezik.

(Pronunciation, punctuation, word stress, grammar review: the tenses, word-

building)

Po ovit će struč e tekstove i kulturološke te e.

Analiza i priprema seminara

Practice Test

8. ANALIZA

Stude ti će a alizirati tipič e pogreške;

Common mistakes.


stranica e-uče ja

9. Unit 4: Destinations

Articles

Offering Advice

Cllimate and the weather

Writing Skills


stranica e-uče ja


Develop a Destination

Grammar and Vocabulary Revision


stranica e-uče ja

11. Unit 5: Things to Do

Co ditio als ith „if“

Geographical Features


stranica e-uče ja


Speaking to a Group

Planning a Coach Tour

Writing Skills


stranica e-uče ja

13. Review 1

Po ovit će gra atiku, struč i jezik i pisa je; pla irati izlet; po ovit će pisa je prijave za posao;

Naučit će odgovarati a pita ja za i tervju za posao; prevodit će struč e tekstove

Struč i tekstovi

Tema iz kulture


stranica e-uče ja

14. Consolidation 1: Grammar and vocabulary review: UNITS 1-5



building)



Practice Test


stranica e-uče ja

15. Zaključno predavanje.

Evaluacija kolegija

.



Suradnik/suradnica

(s poveznicom na

rež u str.



Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski, izvanredni

Semestar

Zimski

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Jezik


Engleski jezik


semestru P 30– V 15



Cilj kolegija Cilj kolegija je stjeca je z a ja i u ijeća a razi i B1/B1+, sukladno

Europskom referentnom okviru za jezike (CEFR).

Ishodi uče ja 1-definirati; 2-tu ačiti; 3-primijeniti; 4-analizirati; 5-vrednovati; 6-

zaključiti

Sadržaj kolegija



Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


Samostalni zadaci: esej,

osvrt, prezentacija,

vjež e

1-6 28 0.5 10%

Kontinuirana provjera

znanja (2 pismena

kolokvija)

1-6 11 1.5 25%+25%=

50%




1-6 28 1 20%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze


1. predati seminarski rad najkasnije do zadnjeg dana predavanja


Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na ostvarivanje

dodat ih 0% uspješ osti. Stude t je duža apisati sa ostal i pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra. Pismeni se rad

predaje pre a dogovore i rokovi a. Ukoliko je riječ o završ o pismenom zadatku, koji je ujedno i uvjet za pristup usmenom ispitu,

studenti su obvezni predati ga najkasnije do kraja predavanja u

tekuće se estru. Stude ti su duž i sa i istražiti aktual u literaturu

vezano za problematiku. Oso ito je važ o samostalno proučiti releva t u literaturu iz etodologije z a stve og istraživa ja. Upute

o izradi seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru

prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama e-

uče ja.

Polože i pis e i ispito s atra se test a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka uspješ osti a pis e i ispitima, usmenom ispitu, iz seminara i

aktivnosti u nastavi.




Pohađa je astave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4

izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne ostvaruju

ukoliko se izostalo 5 ili više puta i te je izosta ke potre o adok aditi. „Extra Activity“ literatura: 1 ECTS 00 str/hrv.; 1 ECTS

100 str./engl.)

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre no je iz svakoga segmenta

prije jega tijeko astave doseći i i al i roj odova ukup o 0 , stoga je i pohađa je astave u ko ač ici važ o u z roju odova.

U semestru se pišu pis e a kolokvija. Na kraju semestra pristupa

se završ o e ispitu us e ome), maksimalno 4 puta, samo ako se

tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. U konačnu ocjenu

ulaze svi rezultati.

Struktura i pravila pisanja osvrta, eseja, vjež i te preze tacija

elaborirana su na stranicama e-uče ja te je svaki stude t o aveza i for irati se a vrije e o svoji duž osti a tijeko studija.



1 % = Prisustvuje vjež a a, o e sudjeluje u radu, individualni

radovi nisu napisani na vrijeme.

14% = Pripremljen/-na je, no pripreme su nepotpune uz veće

nedostatke


18% = Redovito je pripremljen/-na, pripreme su korektne,

dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.


pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, te do osi dodat e aterijale.





od 71% do 80% = 15% ocjene

od 81% do 90% = 20% ocjene

od 91% do 100% = 25% ocjene






Završ i us e i ispit ocjenjuje se ovako:


od 51% do 60% = 12% ocjene

od 61% do 70% = 14% ocjene

od 71% do 80% = 16% ocjene

od 81% do 90% = 18% ocjene

od 91% do 100% = 20% ocjene


A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88%

ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75%

ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62%

ocjene

Literatura

Obavezna:

1. Dubicka, Iwonna, O'Keeffe, Margaret i sur. (2013.): English

for I ter atio al Touris , Ne Editio , Lo g a udž e ik, rad a iljež ica, CD ; I ter ediate Level; U its 1-5

2. Dodatni materijali dobiveni na nastavi

3. Oxford, Lo g a ili eki drugi jed ojezič i rječ ik

4. Academic Vocabulary in Use, CUP

5. Oraić Tolić, Du ravka: Akade sko pis o 011

Izborna:



1. Murphy, Raymond (2001.), English Grammar in

Use,Intermediate Level, CUP

2. Thomson, A.J. i Martinet, A.V. (New-ed), A Practical

English Grammar, OUP

3. Greenbaum, Sidney i, Quirk, Randolph (1990.): A

Student's Grammar of the English Language, Longman

4. Hewings, Martin (2003.): Intermediate to Advanced

Grammar in Use; CUP

5. Willis, Dave (1993.): Collins Cobuild Student's Grammar;

HarperCollins Publisher


Business Students' Book, Longman

7. Tullis Graham i Trape, Tony (2001.): New Insights into

Business Workbook, Longman

8. Cotton, David (2010): New Market Leader Business

English Course Book, Longman

9. Bosnar-Valković, Brigita i sur. (2001.): English for the

Hotel a d Touris I dustry, Školska k jiga

10. Naunton, Jon (New-ed): Head for Business, OUP

11. Stott, Trish i Revell, Rod (New-ed): Highly Recommende

d, OUP

12. Digen, Bob i sur. (2004.): Professional English for Work

and Life, CUP

13. Littlejohn, Andrew (1996.): Company to Company, CUP

14. O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP


Longman.



18. Ivir, Vladimir i sur. (1998.), Hrvatsko-engleski poslovno-

uprav i rječ ik, Školska k jiga, )agre

SAVJETNICI:

19. Truss, Lynne (2009.): Eats, Shoots & leaves, Fourth

Estate-London

20. Dent, Susie (2004.): Larpers and Shroomers – The

Language Report, OUP

21. Fox, Kate (2004.): Watching the English; The Hidden

Rules of English Behaviour, Hodder

22. Bryson, Bill (2009.): Troublesome Words, Penguin Books

23. Bryson, Bill (1996.): Made in America, Minerva

24. Lewis, Michael: The Lexical Approach: The State of ELT

(1993.), Heinle & Heinle

25. Susie Dent's Words of the Year (2008.); OUP

26. Braj B. Kachru: Other Tongue: English Across Cultures

(1992.), University of Illinois Press

27. McKay, Sandra Lee: Teaching English As an International

Language (2009.), OUP

ČASOPISI, )BORNICI I ČLANCI: 28. Stephen S., Birdsall i John, Florin (1992.): Outline of

American Geography, US Department of State,

www.usia.gov/usis.html

29. Zbornici radova: Forum, English Teaching;US Department

of State , http://exchanges.state.gov/forum/

30. Grupa autora: Time Out Guides, Random House,

http://www.timeout.com

31. Grupa autora: Lonely Planet's Best in Travel, Lonely

Planet, http://www.lonelyplanet.com/uk


http://moreintelligentlife.com




https://aeon.co/






Issues, OUP

33. O'Donnell, Teresa (1993.): Inependent Writing,

Heinle&Heinle

34. Maley, Alan (2000.): The Internet, OUP

35. Dudeney, Gavin (2000.): The Internet and the Language

Classroom, CUP

36. Donna, Sylvie ( 2000.) : Teach Business English, CUP

37. Underhill, Nic (2003.): Testing Spoken Language, CUP

38. Ur, Penny (1997.): Discussions That Work, CUP


Br. nast.

cjelina

TEME, ISHODI I LITERATURA

ZIMSKI SEMESTAR

1. Intro: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan i program

UNITS 1 -5

Placement Test

Unit 1: Selling Dreams

Provest će se i icijal o testira je pre a OUP Test evaluacijsko progra u.

Provest će se uvod i razgovor te upoz ava je s kolegije , stra ica a e -

uče ja te literaturo .

Literatura: OUP Placement Tests

2. Unit 1: Selling Dreams





https://aeon.co/





Tenses Review

Improve a Service

Designing a Tour


stranica e-uče ja


Multi-part verbs

Destinations

Dealing with the Public


stranica e-uče ja


Writing and Reading Skills

Case Study

Literatura: English for International Tourism, New Edition

5. Unit 3: Accomodation

Modal verbs

Types of Accomodation

Dealing With Complaints

Investigate Customer Complaint


stranica e-uče ja

6.

Unit 3: Accomodation

.Revision for Progress 1

Common Mistakes

Practice Tests


stranica e-uče ja




building)



Practice Test

8. ANALIZA

Stude ti će a alizirati tipič e pogreške;

Common mistakes.


stranica e-uče ja


Articles

Offering Advice

Cllimate and the weather

Writing Skills


stranica e-uče ja


Develop a Destination

Grammar and Vocabulary Revision


stranica e-uče ja


Co ditio als ith „if“

Geographical Features


stranica e-uče ja


Speaking to a Group

Planning a Coach Tour

Writing Skills


stranica e-uče ja

13. Review 1

Po ovit će gra atiku, struč i jezik i pisa je; pla irati izlet; po ovit će pisa je prijave za posao;

Naučit će odgovarati a pita ja za i tervju za posao; prevodit će struč e tekstove

Struč i tekstovi

Tema iz kulture


stranica e-uče ja

14. Consolidation 1: Grammar and vocabulary review: UNITS 1-5



building)



Practice Test


stranica e-uče ja


Evaluacija kolegija

.

KIT I1


Kod i naziv kolegija I1 (39209) (KT007) Talijanski jezik


Suradnik/suradnica

s povez ico a rež u str.)

Mr.sc.Marija Nedveš, viši predavač

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Kultura i turizam


Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana

Jezik


Hrvatski jezik/Talijanski

jezik


semestru 30P – 15V –0 S


svladavanje

Prethod o uče je talija skog jezika u os ov oj i/ili sred joj školi Minimalno predznanje talijanskog jezika (stupanj A1 EU jezič e ape)

Korelativnost

Cilj kolegija

Osposobiti studente stjecanju jezič ih kompetencija koje će im

o ogućiti razu ijeva je reče ica i izraza česte upotre e osnovnih

područja, ko u icira je u jednostavnim aktivnostima koje

podrazumijevaju razmjenu baznih informacija o poznatim temama,

opisati jed ostav i riječi a aspekte svog oso og iskustva i svoje okoline, izraziti trenutne potrebe.

Ishodi uče ja

1. Sjetiti se i po oviti prethod o auče o gradivo u os ov oj i/ili sred joj školi. 2. Povezivati sa starim gradivom , sažeti i/ili proširiti ovi tekst, prevesti

ove jezič e sadržaje . 3. Pri ije iti steče o z a je u ovi situacija a. 4. Upotrije iti jezič e strukture i voka ular kako i ih produ ili i proširili. 5. Gra atički a alizirati te e.

Sadržaj kolegija

1. Pozdraviti, predstaviti se, pitati i reći i e, opisati svakod ev e rad je, dati osobne informacije.

. Poz avati i opisati eke profesije, govoriti o radu,pročitati eke oglase u potrazi za poslom.

3. Opisati izgled i kvalitetu nekih tipič ih talija skih proizvoda, opisati svakodnevne radnje, poznavati obiteljske veze, izraziti ukuse i što se preferira.

4. Opisati okruže ja, prepričati iskustva u prošlo vre e u, govoriti o kli i i stra a a svijeta, upoz ati kulturološke i for acije i tradiciju

nekih talijanskih regija, rezervirati hotele i usluge za praznike.

5.Upoz ati pojedi e dijelove grada, opisati kuću, govoriti o svoji avika a, pitati i for acije u svezi kuća.

6.Izraziti osobni ukus, opisati neke aktivnosti slobodnog vremena,

govoriti o svijetu spektakla: kazalište, ki o, glaz a, sport, prihvatiti ili odbiti poziv.





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je( i redovita

aktivnost u nastavi) P, V 1-5 5,6 0,20 5 %

Samostalni zadatci

do aća zadaća,

istraživa je, us e i i pismeni)

2-5 5,6 0,20 5%

Aktiv osti učio ič e i izva učio ič e, radionica)

2-5 5,6 0,20 5%

Pismeni radovi (radni

listići.) 2-5 5,6 0,20 5%

1. kolokvij (pismeni) 3-5 33,6 1,20 30%

2. kolokvij (pismeni) 3-5 33,6 1,20 30%

Ispit (usmeni, pismeni) 3-5 22,4 0,80 20%

ukupno 112 4,00 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t je duža prisustvovati a

astavi. Neopravda o ože izostati 3 puta i opravda o 3 puta. )a veći broj puta izostanka ora doz ačiti liječ ičko uvjere je o olesti. U toku astave ože steći do 80% ocjene kroz pozitivno ocjenjene

kolokvije te ostalu aktivnost. Kolokvijem se provjerava znanje tijekom

nastave.

Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova na svakom kolokviju.

Nastavnik organizira i popravni kolokvij za negativno ocjenjene studente.

Student prijavljuje ispit na kraju semestra.

Na završ o ispitu stude t polaže ekvivale t kolokvija koji ije položio tijeko astave ili iz kojeg želi postići olji rezultat.

Pozitiv o polože završ i pis e i ispit ili o a kolokvija o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a ocjena.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora

što i do kada* :

1. Pohađati predava ja i vjež e- najmanje 70%, pripremati se za

astavu svakog tjed a utvrđiva je i po avlja je gradiva iz ijetog a predava ji a i vjež a a proteklog tjed a, aktiv o se uključiti u

astav i proces rješava je zadataka, odgovori a a postav ljena

pitanja, sudjelovanjem u diskusiji i sl. Svi studenti moraju biti

pripre lje i za svako predava je i vjež e.

2. Pristupiti kolokvijima tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere

znanja:

I. kolokvij krajem studenog

II. kolokvij kraje siječ ja

3. Položiti us e i dio ispita

ILI

1. Položiti pis e i ispit

. Položiti us e i ispit

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra ica a FET-a i u ISVU.


/

Literatura

Obvezna:

1. Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano A2

Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education

S.p.A., Milano,2007. (2-126 str.)



S.p.A., Milano,2007. CD1 Unità 1-6

Izborna:

1.Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano A2 Corso di

lingua italiana per stranieri, Guida per il docenteMondadori Education

S.p.A., Milano,2011. (6-30 str.)

Priruč a: www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html

Dea ović, M.,Jer ej, J., Voca olario italia o croato. )agre , ŠK, 00 . Dea ović, M.,Jer ej, J., Hrvatsko talija ski rječ ik. )agre , ŠK, 1994.

http://www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html

KIT I1


Kod i naziv kolegija I1 (39209) (KT007) Talijanski jezik


Suradnik/suradnica

(s poveznicom na

rež u str.

Mr.sc.Marija Nedveš, viši predavač

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Kultura i turizam


Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.


Jezik


Hrvatski jezik/Talijanski

jezik




svladavanje

Prethod o uče je talija skog jezika u os ov oj i/ili sred joj školi Minimalno predznanje talijanskog jezika (stupanj A1 EU jezič e mape)

Korelativnost

Cilj kolegija

Osposobiti studente stjecanju jezič ih kompetencija koje će im

o ogućiti razu ijeva je reče ica i izraza česte upotre e osnovnih

područja, ko u icira je u jednostavnim aktivnostima koje

podrazumijevaju razmjenu baznih informacija o poznatim temama,

opisati jed ostav i riječi a aspekte svog oso og iskustva i svoje okoline, izraziti trenutne potrebe.

Ishodi uče ja

1. Sjetiti se i po oviti prethod o auče o gradivo u os ov oj i/ili sred joj školi. 2. Povezivati sa starim gradivom , sažeti i/ili proširiti ovi tekst, prevesti ove jezič e sadržaje . 3. Pri ije iti steče o z a je u ovi situacija a. 4. Upotrije iti jezič e strukture i voka ular kako i ih produ ili i proširili. 5. Gra atički a alizirati te e.

Sadržaj kolegija

1. Pozdraviti, predstaviti se, pitati i reći i e, opisati svakod ev e radnje, dati osobne informacije.

. Poz avati i opisati eke profesije, govoriti o radu,pročitati eke oglase u potrazi za poslom.

3. Opisati izgled i kvalitetu nekih tipič ih talija skih proizvoda, opisati svakodnevne radnje, poznavati obiteljske veze, izraziti ukuse i što se preferira.

4. Opisati okruže ja, prepričati iskustva u prošlo vre e u, govoriti o kli i i stra a a svijeta, upoz ati kulturološke i for acije i tradiciju

nekih talijanskih regija, rezervirati hotele i usluge za praznike.

5.Upoz ati pojedi e dijelove grada, opisati kuću, govoriti o svoji avika a, pitati i for acije u svezi kuća.

6.Izraziti osobni ukus, opisati neke aktivnosti slobodnog vremena,

govoriti o svijetu spektakla: kazalište, ki o, glaz a, sport, prihvatiti ili odbiti poziv.





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pisanje eseja 1-6 5,6 0,20 5 %

Samostalni zadatci

do aća zadaća, istraživa je, us e i i pismeni)

1-6 11,2 0,40 10 %


1-6 5,6 0,20 5%

Pismeni radovi, usmena

izlaganja, prezentacije,

jezič i portfolio

1-5 33,6 1,20 30 %

Kolokvij 1-6 22,4 0,80 20 %

Ispit (usmeni, pismeni) 3-5 33,6 1,20 30 %

ukupno 112 4,00 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a nastavi.

Tijeko astave / se estra ože se steći do 70% ocje e kroz pozitiv o ocje je e aktiv osti, izlaga ja, preze tacije, jezič i portfolio i kolokvij. Polože i kolokvije se s atra onaj na kojem je student ostvario

najmanje 50% od ukupnog broja bodova.

Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a ocje a.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora

1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi

jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju

3. Položiti pis e i i us e i dio ispita



/

Literatura

Obvezna:



S.p.A., Milano,2007. (2-126 str.)



S.p.A., Milano,2007. CD1 Unità 1-6

Izborna:

1.Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano A2 Corso

di lingua italiana per stranieri, Guida per il docenteMondadori

Education S.p.A., Milano,2011. (6-30 str.)

Priruč a: www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html

Dea ović, M.,Jer ej, J., Voca olario italia o croato. )agre , ŠK, 00 . Dea ović, M.,Jer ej, J., Hrvatsko talija ski rječ ik. )agre , ŠK, 1994.



Kod i naziv kolegija (39208) (KIT2006) Nje ački jezik I-1


Suradnik/suradnica


Marieta Djaković, viša predavačica ositeljica

http://www.unipu.hr/index.php?id=1983

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Kultura i turiza


Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana, vanjske

institucije

Jezik


Nje ački jezik /Hrvatski

jezik




svladavanje

Minimalno predznanje je ačkog jezika na razini A1 prema

)ajed ičko europsko refere t o okviru za jezike.

Korelativnost

Progra kolegija usporediv je sa slič i kolegiji a, dakle stra i jezici a, koji se predaju u sklopu sveučiliš ih studija u sred joj i zapadnoj Europi

Cilj kolegija

Cilj kolegija je upoz ava je je ačkog jezika kao i usvaja je vješti a u korište ju tog jezika: razvija je receptiv ih sposo osti čita je / sluša je te razvija je jezič ih ko pete cija leksičke,

gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske) na

razini A1.2/A2 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kao i socioli gvističke i prag atič e ko pete cije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja).

Nastava kolegija o uhvaća sljedeće aspekte jezika: čita je, sluša je s razu ijeva je , ko verzaciju, pisa je, o rađiva je struč e terminologije, stilistiku, audiovizualne tehnike, film te individualni

rad a tekstu. Stude ti će raditi a tekstovi a koji će iti usredotoče i a kulturu svakodnevnice u ze lja a nje ačkog govornog područja. Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije na nivou

A1.2/A2 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kako i se stude ti ogli s aći u svakod ev i situacija a u ze lja a je ačkog govor og područja, kako i ogli razmjenjivati informacije i ideje s osobama koje govore taj jezik te

kako i razu jeli ači života i kultur u ašti u ze alja je ačkog govor og područja.

Ishodi uče ja

1. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a a razi i A1.2/A2 prema

ZEROJ-u.

2. Čitati i razu jeti te us e o tu ačiti tekstove a razi i A.1.2/A2


3 Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru a razi i A1.2/A2

4. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o ko u icira je

5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati

o temama na razini A1.2/A2

6. Pri ije iti auče o u ko tekstu i u svakod ev o životu

Sadržaj kolegija

1. Sich vorstellen

2. Alltagssituationen

3. Gespräche, Kleinanzeigen

4. Tagesabläufe, Verabredungen

5. Einkäufe, Bestellungen

6. Familienleben


etode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja



obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je (i redovita

aktivnost u nastavi) P, V

1-6 5,6 0,20 5 %

Samostalni zadatci


1-6 11,2 0,40 10 %


1-6 5,6 0,20 5%



jezič i portfolio

1-5 33,6 1,20 30 %

Kolokvij 1-6 22,4 0,80 20 %


Ukupno 112 4,00 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t je duža prisustvovati a

astavi. U toku astave ože steći do 70% ocjene kroz pozitivno

ocjenjene aktivnosti, izlaganja, prezentacije, jezič i portfolio i kolokvij.

Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je student ostvario

najmanje 50% od ukupnog broja bodova.

Pozitivno polože završ i pis e i ispit o ogućuje studentu da pristupi

us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a ocje a.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora:

1. Pohađati predava ja i vjež e, pripremati se za nastavu, aktivno se

uključiti u astav i proces rješava je zadataka, izradom prezentaci ja,

sudjelovanjem u diskusiji te su duž i voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere

znanja:

3. Položiti pismeni i usmeni dio ispita.

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra ica a

Filozofskog fakulteta i u ISVU.


Nastav ik ože revidirati sila us ovis o o predz a ju stude ata.

Literatura

Obvezna:

1. Kaufmann,S., Lemcke, Ch., Rohrmann, L.,Rusch, P., Scherling,

Th., Sonntag, R.:Berliner Platz 1 Neu Deutsch im Alltag,

Langenscheidt KG, Berlin und München,2010.

2 . Dreyer-Schmitt: Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007

3. T. Marčetić: Pregled gra atike je ačkog jezika / Deutsche Grammatik im Über lick, Školska k jiga, Zagreb, 2008.

Izborna:

1. I. Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska k jiga, Zagreb, 2007.

Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , 004. Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , 004.

Internet adrese: www.deutschlandpanorama.de,

www.deutschland.de, www.deutschland-tourismus.de, www.dw-

world.de, http://www.dw.de/deutsch-lernen/; www.daad.de,

www.duden.de, www.hueber.de, www.goethe.de, www.did.de

http://www.deutschlandpanorama.de/

http://www.deutschland.de/

http://www.deutschland-tourismus.de/

http://www.dw-world.de/


http://www.dw.de/deutsch-lernen/

http://www.daad.de/

http://www.duden.de/

http://www.hueber.de/

http://www.goethe.de/

http://www.did.de/


Kod i naziv kolegija (39208) (KIT2006) Nje ački jezik I-1


Suradnik/suradnica




Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i izvanredni studij Kultura i turizam


Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana, vanjske

institucije

Jezik



jezik




svladavanje

Minimalno predznanje je ačkog jezika na razini A1 prema

)ajed ičko europsko refere t o okviru za jezike.

Korelativnost

Progra kolegija usporediv je sa slič i kolegiji a, dakle stra i jezici a, koji se predaju u sklopu sveučiliš ih studija u sred joj i zapadnoj Europi

Cilj kolegija

Cilj kolegija je upoz ava je je ačkog jezika kao i usvaja je vješti a u korište ju tog jezika: razvija je receptiv ih sposo osti čita je / sluša je te razvija je jezič ih ko pete cija leksičke,

gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske) na

razini A1.2/A2 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kao i socioli gvističke i prag atič e ko pete cije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja).

Nastava kolegija o uhvaća sljedeće aspekte jezika: čita je, sluša je s razu ijeva je , ko verzaciju, pisa je, o rađiva je struč e terminologije, stilistiku, audiovizualne tehnike, film te individualni

rad a tekstu. Stude ti će raditi a tekstovi a koji će iti usredotoče i a kulturu svakodnevnice u zemljama njemačkog govornog područja. Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije na nivou

A1.2/A2 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kako i se stude ti ogli s aći u svakod ev i situacija a u ze lja a je ačkog govor og područja, kako bi mogli

razmjenjivati informacije i ideje s osobama koje govore taj jezik te

kako i razu jeli ači života i kultur u ašti u ze alja je ačkog govor og područja.

Ishodi uče ja

1. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a a razi i A1.2/A2 prema

ZEROJ-u.

2. Čitati i razu jeti te us e o tu ačiti tekstove a razi i A.1.2/A2


3 Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru a razi i A1.2/A2

4. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o ko u icira je

5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati

o temama na razini A1.2/A2

6. Pri ije iti auče o u ko tekstu i u svakod ev o životu

Sadržaj kolegija

1. Sich vorstellen

2. Alltagssituationen

3. Gespräche, Kleinanzeigen

4. Tagesabläufe, Verabredungen

5. Einkäufe, Bestellungen

6. Familienleben





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


Samostalni zadatci


1-6 11,2 0,40 10 %


1-6 5,6 0,20 5%



jezič i portfolio

1-5 33,6 1,20 30 %

Kolokvij 1-6 22,4 0,80 20 %


Ukupno 112 4,00 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a nastavi.

Tijeko astave / se estra ože se steći do 70% ocje e kroz pozitiv o ocje je e aktiv osti, izlaga ja, preze tacije, jezič i portfolio i kolokvi j. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova.

Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a ocje a.

Studentske obveze


1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi

jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju

3. Položiti pis e i i us e i dio ispita

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra ica a Filozofskog fakulteta i u ISVU.



Literatura

Obvezna:

1. Kaufmann,S., Lemcke, Ch., Rohrmann, L.,Rusch, P., Scherling,

Th., Sonntag, R.:Berliner Platz 1 Neu Deutsch im Alltag,

Langenscheidt KG, Berlin und München,2010.


3. T. Marčetić: Pregled gra atike je ačkog jezika / Deutsche Grammatik im Über lick, Školska k jiga, Zagreb, 2008.

Izborna:

1. I. Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska k jiga, Zagreb, 2007.

Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , 004. Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , 004.

Internet adrese: www.deutschlandpanorama.de,

www.deutschland.de, www.deutschland-tourismus.de, www.dw-

world.de, http://www.dw.de/deutsch-lernen/; www.daad.de,

www.duden.de, www.hueber.de, www.goethe.de, www.did.de







http://www.daad.de/




http://www.did.de/


Kod i naziv kolegija 116413

Uvod u povijest glazbene umjetnosti

Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica s povez ico a rež u

str.)

doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin (nositeljica)

Studijski program Sveučilišni preddiplo ski interdisciplinarni studij Kultura i turizam

Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski Godina studija

1.

Mjesto izvođe ja učio ica Jezik izvođe ja (drugi jezici)

hrvatski (talijanski, slovenski)

Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru

15P – 0V – 15S

Preduvjeti za upis i za svladavanje

Nema preduvjeta

Korelativnost Glazba i turizam, Upravljanje atrakcijama u turizmu, Selektivni oblici turizma.

Cilj kolegija

Ovladati glazbenom terminologijom na temeljima glazbene povijesti te razvijati i steći opće i specifične glazbene kompetencije važ e za poznavanje temelja svjetske i hrvatske glazbene umjetnosti.

Ishodi uče ja

1. Aktivno slušati glazbu 2. Prepoz ati i a alizirati glaz e o djelo određiva je stilskog

razdoblja, glazbenog oblika i glazbene vrste. 3. Usporediti karakteristike različitih glaz e ih djela s o ziro

a razdo lje asta ka i izvođački sastav. 4. Kritički vrednovati hrvatsku i svjetsku glazbu.

Sadržaj kolegija

1. Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog)

2. Glazbeni oblici i glazbene vrste 3. Glaz e a kultura a tičke Grčke i Ri a 4. Glazba srednjeg vijeka 5. Glazbena renesansa 6. Barok 7. Bečka klasika 8. Romantizam i predstavnici romantizma 9. Glazbeni impresionizam i ekspresionizam 10. Glaz e i s jerovi 0. stoljeća

http://www.unipu.hr/index.php?id=1819&L=1%2Fsupport.php

11. Glaz a u Hrvatskoj i predstav ici hrvatske u jet ičke glaz e 12. Hrvatska tradicijska glazba 13. Glazba i turizam

Planirane aktivnosti, metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja (alternativno stjecanje navesti u studentskim obvezama)

Obveze Ishodi Sati ECTS Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P i S 1.-4. 22 0,80 10

terenska nastava 1., 4. 3 0,10 0

pismeni radovi (2 osvrta) 1.-4. 3 0,10 20

Seminar 4. 28 1 20

kolokvij I. (pismeni) 1.-4. 14 0,50 25

kolokvij II. (pismeni) 1.-4. 14 0,50 25

ukupno 84 3 100

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 30 % izostanaka (4 izostanka) koje nije potrebno opravdati. Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:

0 % = Ne dolazi na predavanja (od 5 izostanaka nadalje) 10 % = Dolazi na predavanja.

Seminar ocjenjuje se na sljedeći način: 0 % = Seminarski rad nije napisan i nije predan (nedovoljan) 5 % = Seminarski rad je napisan, ali nije predan na vrijeme. Pismeni uradak e zadovoljava zada i for al i o lik tj. isu slijeđe e Upute o pisanju seminarskog rada, ilješke su epotpune(dovoljan) 10 % = Rad je apisa , ali se još uvijek uočavaju edostatci glede for al og o likova ja. Učestale su pravopis e i gra atičke pogreške,

eki dijelovi još isu logič o poveza i. do ar 15 % = Rad je do ro apisa , ali se još uvijek ogu uočiti a ji

edostatci glede for al og i sadržaj og o likova ja rada vrlo do ar 20 % = U potpunosti zadovoljava sve postavljene kriterije u for al o e, etodološko i sadržaj o e o liku i sve zajed o či i sklad u cjeli u odliča /izvrsta

Kontinuirana provjera znanja iz sluša ja glaz e ocje juje se kolokvijima. Na svako kolokviju ože se ostvariti ajviše 30 toč ih odgovora. Svaki kolokvij nosi ajviše 25 %. Kolokviji se ocje juju a sljedeći ači : manje od 50 % toč ih odgovora (odn. 15 toč ih odgovora = 0 % svaki slijedeći toč i odgovor od 16 do 30 osi 1,666 % udje la u ocjeni (u proporcionalnom postotku). Terenska nastava je prisustvovanje koncertu. Dokaz prisustvovanju koncertu je programski letak ili ulaznica koje studenti donose na ispit. Na koncert (klasike, jazza, etno ili tradicijske glazbe) studenti, prema vlastitom izboru, izabiru i polaze sami.

Osvrti s terenske nastave se ocjenjuju a sljedeći ači : 0% = Nije prisustvovao/la na glazbeni ili glazbeno-sce ski događaj

klasič e glaz e tijeko se estra. 10% = Prisustvovao/la na jedan glazbeni ili glazbeno-sce ski događaj klasič e glaz e tijeko se estra i apisao/la jeda prikaz sluša og klasič og ko certa. 20% = Prisustvovao/la na dva glazbena ili glazbeno-sce ska događaja klasič e glaz e tijeko se estra i apisao/la dva prikaza odsluša ih klasič ih ko certa.

Osvrti se predaju u elektroničkom ([email protected]) ili u tiskanom obliku najkasnije 7 dana nakon odslušanog glaz e og događaja. Na ispitnom roku donosi se programski letak ili ulaznice s odsluša og glaz e og događaja.

Studentske obveze

Za položiti kolegij, student/studentica mora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e procesu 2. napisati seminar, 3. napisati dva prikaza s odslušana dva koncerta klasične glazbe 4. uspješ o realizirati vjež e iz aktiv og sluša ja glaz e pute dva kolokvija koji će se održati tijeko studenog i prosinca. U zadnjem tjed u predava ja 15. sat vjež i održava se popravni kolokvij. Kolokvi j nije eliminacijski. Na ispitnom roku ože se pristupiti pisanju kolokvi ja, ukoliko tijekom semestra nije ostvaren, studentu, zadovoljavajući postotak.


U semestru se pišu 2 kolokvija (prvi tjedan u studenom i prosincu) U zadnjemu tjednu nastave dodatni je rok za kolokvije za one koji iz opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. Pisa i uradci se i ar, osvrti šalju se ajkas ije 7 da a nakon odsluša og ko certa, a ajkas ije 7 da a prije ispit og roka . )akaš jeli pisa i uradci odovat će se s 5 % a je odova od predviđe ih. Na ispit o roku stude t ože pristupiti ispitu i ože ispraviti bodove iz bilo kojeg segmenta (osim dolazaka), a kojemu se ože pristupiti u veljači, lipnju ili rujnu. Ispitni rokovi dostupni su studentima na Studomatu.


Primjer kolokvija sa zvuč i pri jeri a i ispit a pita ja za us e i ispi t studenti će dobiti na početku predavanja.

Literatura

Obvezna: 1. Perak-Lovričević, N. – Ščedrov, Lj. 00 . , Glaz e i susreti 1.,

Glazbeni susreti 2., Glazbeni susreti 3., Glazbeni susreti 4. vrste. Zagreb: Profil International.

2. Gortan-Carlin, Ivana Paula; Pace, Alessandro; Denac Olga (2014). Glaz a i Tradi ija: Iza rani izričaji u regiji Alpe-Adria. Pula: Sveučilište Jurja Do rile u Puli.

Izborna: 1. Andreis, J. (1975.), Povijest glazbe, knjiga I. – III. Zagreb: Liber –

Mladost. 2. Andreis, J. (1974.), Povijest glazbe, Povijest hrvatske glazbe,

knjiga IV. Zagreb: Liber – Mladost. 3. Hrvatska tradicijska kultura a raz eđu svjetova i epoha, ur. ).

Vitez i A. Muraj, (2001.) Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.

4. Majer-Bobetko, S. (1991.), Osnove glazbene kulture. Zagreb: Školska k jiga

5. Michels, U. (2004.), Atlas glazbe, svezak 1: sistematski dio i povijest glaz e od početaka do re esa se. )agre : Golde marketing-Teh ička k jiga.

6. Michels, U. (2006.), Atlas glazbe, svezak 2: povijest glazbe od baroka do danas. Zagreb: Golden marketing-Teh ička k jiga.


Kod i naziv kolegija 116413 UVOD U POVIJEST GLAZBENE UMJETNOSTI


str.)

doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin (nositeljica)

Studijski program Studij uz rad, Sveučilišni preddiplo ski interdisciplinarni studij Kultura i turizam

Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija

Preddiplomski


1.




7,5P – 0V – 7,5S


Nema preduvjeta

Korelativnost Glazba i turizam, Upravljanje atrakcijama u turizmu, Selektivni oblici turizma.

Cilj kolegija

Ovladati glazbenom terminologijom na temeljima glazbene povijesti te razvijati i steći opće i specifične glazbene ko pete cije važ e za poznavanje temelja svjetske i hrvatske glazbene umjetnosti.

Ishodi uče ja

1. Aktiv o slušati glaz u 2. Prepoz ati i a alizirati glaz e o djelo određiva je stilskog

razdoblja, glazbenog oblika i glazbene vrste. 3. Usporediti karakteristike različitih glaz e ih djela s o ziro

a razdo lje asta ka i izvođački sastav. 4. Kritički vrednovati hrvatsku i svjetsku glazbu.

Sadržaj kolegija

1. Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog)

2. Glazbeni oblici i glazbene vrste 3. Glaz e a kultura a tičke Grčke i Ri a 4. Glazba srednjeg vijeka 5. Glazbena renesansa 6. Barok 7. Bečka klasika 8. Romantizam i predstavnici romantizma 9. Glazbeni impresionizam i ekspresionizam

http://www.unipu.hr/index.php?id=1819&L=1%2Fsupport.php

10. Glaz e i s jerovi 0. stoljeća 11. Glaz a u Hrvatskoj i predstav ici hrvatske u jet ičke glaz e 12. Hrvatska tradicijska glazba 13. Glazba i turizam



udio u

ocjeni (%)

Studija slučaja (Case study)

4. 12 0,40 10

terenska nastava 1., 4. 8 0,30 0

pismeni radovi (4 osvrta) 1.-4. 8 0,30 20

Seminar 4. 28 1 20

kolokvij I. (pismeni) 1.-4. 14 0,50 25

kolokvij II. (pismeni) 1.-4. 14 0,50 25

ukupno 84 3 100


Studija slučaja (Case study stude ti pišu ukoliko se e održava astava z og a jeg roja upisa ih. Te a je iz zavičaj og folklora.

0 % = Nije apisa a Studija slučaja / Nije pristupio predava ji a 10 % = Napisa a je Studija slučaja / Pristupio je predava ji a Seminar ocjenjuje se na sljedeći način: 0 % = Seminarski rad nije napisan i nije predan (nedovoljan) 5 % = Seminarski rad je napisan, ali nije predan na vrijeme. Pismeni uradak e zadovoljava zada i for al i o lik tj. isu slijeđe e Upute o pisanju seminarskog rada, ilješke su epotpu e(dovoljan) 10 % = Rad je apisa , ali se još uvijek uočavaju edostatci glede for al og o likova ja. Učestale su pravopis e i gra atičke pogreške,

eki dijelovi još isu logič o poveza i. do ar 15 % = Rad je dobro napisa , ali se još uvijek ogu uočiti a ji

edostatci glede for al og i sadržaj og o likova ja rada vrlo do ar 20 % = U potpunosti zadovoljava sve postavljene kriterije u for al o e, etodološko i sadržaj o e o liku i sve zajed o či i skladnu cjelinu (odliča /izvrsta

Kontinuirana provjera znanja iz sluša ja glaz e ocje juje se kolokvijima. Na svako kolokviju ože se ostvariti ajviše 30 toč ih odgovora. Svaki kolokvij nosi ajviše 25 %. Dva kolokvija u semestru nose ajviše 50 %. Kolokviji se ocje juju a sljedeći ači : manje od 50 % toč ih odgovora od . 15 toč ih odgovora = 0 % svaki slijedeći toč i odgovor od 16 do 30 osi 1,666 % udje la u ocjeni (u proporcionalnom postotku).

Terenska nastava je prisustvovanje koncertu. Dokaz prisustvovanju koncertu je programski letak ili ulaznica koje studenti donose na ispit. Na koncert (klasike, jazza, etno ili tradicijske glazbe) studenti, prema

vlastitom izboru, izabiru i polaze sami. Osvrti s terenske nastave se ocjenjuju a sljedeći ači :

0% = Nije prisustvovao/la na glazbenom ili glazbeno-scenskom događaju tijekom semestra. Svaki osvrt s prisustvova ja a glaz e o događaju oduje se s 5 % ocje e. Najviše je oguće ostvariti 0 % odova, od os o ap isati četiri 4 osvrta.

Osvrti se predaju u elektroničkom ([email protected]) ili u tiskanom obliku najkasnije 7 dana nakon odslušanog glaz e og događaja. Na ispitnom roku donosi se programski letak ili ulaznice s odsluša og glaz e og događaja.

Studentske obveze

Za položiti kolegij, student/studentica mora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e procesu 2. napisati seminar, 3. napisati dva prikaza s odslušana dva koncerta klasične glazbe 4. uspješ o realizirati vjež e iz aktiv og sluša ja glaz e pute dva kolokvija koji će se održati tijeko studenog i prosinca. U zadnjem tjed u predava ja 15. sat vjež i održava se poprav i kolokvij. Kolokvi j

ije eli i acijski. Na ispit o roku ože se pristupiti pisa ju kolokvi ja, ukoliko tijeko se estra ije ostvare , stude tu, zadovoljavajući postotak.


U semestru se pišu 2 kolokvija (prvi tjedan u studenom i prosincu) U zadnjemu tjednu nastave dodatni je rok za kolokvije za one koji iz opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. Pisa i uradci se i ar, osvrti šalju se ajkas ije 7 da a ako odsluša og ko certa, a ajkas ije 7 da a prije ispit og roka . )akaš jeli pisa i uradci odovat će se s 5 % a je odova od predviđe ih. Na ispit o roku stude t ože pristupiti ispitu i ože ispraviti odove iz bilo kojeg segmenta (osim dolazaka), a koje u se ože pristupiti u veljači, lipnju ili rujnu. Ispitni rokovi dostupni su studentima na Studomatu.


Primjer kolokvija sa zvuč i pri jeri a i ispit a pita ja za us e i ispit studenti će dobiti na početku predavanja.

Literatura

Obvezna: 1. Perak-Lovričević, N. – Ščedrov, Lj. 00 . , Glaz e i susreti 1.,

Glazbeni susreti 2., Glazbeni susreti 3., Glazbeni susreti 4. vrste. Zagreb: Profil International.

2. Gortan-Carlin, Ivana Paula; Pace, Alessandro; Denac Olga (2014). Glaz a i Tradi ija: Iza rani izričaji u regiji Alpe-Adria. Pula: Sveučilište Jurja Do rile u Puli.

Izborna: 1. Andreis, J. (1975.), Povijest glazbe, knjiga I. – III. Zagreb: Liber –

Mladost. 2. Andreis, J. (1974.), Povijest glazbe, Povijest hrvatske glazbe,

knjiga IV. Zagreb: Liber – Mladost. 3. Hrvatska tradicijska kultura a raz eđu svjetova i epoha, ur. ).

Vitez i A. Muraj, (2001.) Zagreb: Institut za etnologiju i

folkloristiku. 4. Majer-Bobetko, S. (1991.), Osnove glazbene kulture. Zagreb:

Školska k jiga 5. Michels, U. (2004.), Atlas glazbe, svezak 1: sistematski dio i

povijest glaz e od početaka do re esa se. )agre : Golde marketing-Teh ička k jiga.

6. Michels, U. (2006.), Atlas glazbe, svezak 2: povijest glazbe od baroka do danas. Zagreb: Golden marketing-Teh ička k jiga.

Kod i naziv kolegija 39226; KT024

Kulturno-povijesno nasljeđe novovjekovne Istre

Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica (s poveznicom na

rež u str.

prof. dr. s . Slave Bertoša www.unipu.hr

Studijski program redoviti sveučiliš i studij kulture i turiz a

Vrsta kolegija izborni Razina kolegija

preddiplomska

Semestar zimski Godina studija

I.

Mjesto izvođe ja učio i a Jezik izvođe ja (drugi jezici)

hrvatski


15P – 0V – 15S

Preduvjeti nema

Korelativnost Svi pred eti slič e te atike

Cilj kolegija

Prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz istarskoga kulturno-povijes og asljeđa, kako bi se moglo usporediti postojeće raznovrsnosti između pojedinih područja.

Ishodi uče ja

1. Pravilno definirati, opisati i usporediti temeljne pojmove iz istarskoga kulturno-povijes og asljeđa

. Prepoz ati i kritički a alizirati it a o ilježja avede og razdo lja 3. Objasniti važ ost ajpoz atijih lič osti i događaja

. Pri ije iti steče a z a ja i vješti e u uduće radu

Sadržaj kolegija

- Kro ološki pregled povijesti Istre od XVI. do ko a XVIII. stoljeća

- Poj ov ik letačke Istre - Istarski kašteli s pose i osvrto a Rašpor) - Freske, glagoljica i glagoljski grafiti - Arhivska građa o Istri u ovo vijeku - Matič e k jige - Humsko kulturno-povijes o asljeđe - Istarski novovjekovni eruditi - Kartografija - Et ološko asljeđe

Planirane aktivnosti, metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja

Obveze

Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-4 23 0,8 10 %

power point prezentacija 1-4 3 0,1 10 %

http://www.unipu.hr/

2

tri pisana testa 1-4 29 1,05 30 %

završ i us e i ispit 1-4 29 1,05 50 %

ukupno 84 3 100 %

Studentske obveze 1. Redovito pohađati i pozor o pratiti astavu 2. Pisati sva tri testa 3. Položiti završ i us e i ispit

Rokovi ispita i testova Ispitni rokovi objavljuju se na studomatu početkom akademske godine, a datumi testova na prvom predavanju.


1. Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, konzultacija (osobno u kabinetu i putem e- aila i e torskog rada. Nazoč ost na nastavi podrazumijeva se od početka do završetka sata. 2. Predavanja su za išlje a kao pregledna izlaganja odabranih tema i

e pokrivaju čitavu ispit u literaturu, jer se od stude ata očekuje i sposo ost sa ostal og i telektual og rada. O i koji že le ogu a predavanjima intervenirati u obliku kratke prezentacije odabrane teme. 3. Kontinuirana provjera znanja: provodi se tri puta u semestru (datumi se obznanjuju na uvodnom predavanju). Svaki test ima 10 pita ja, a do osi ajviše % udjela u o je i toča odgovor = % udjela u o je i . Stude t koji e a aj a je toč ih odgovora do iva % udjela u o je i. U posljed je tjed u astave održavaju se poprav i testovi za sve tri provjere z a ja. Ako žele, poprav e testove mogu pisati stude ti koji isu položili eki redoviti test, a moraju ih pisati oni koji iz opravdanog razloga nisu bili na sva tri redovita testa. Opravdani razlog mora biti pravovremeno i valjano doku e tira ; u suprot o se edolazak a test raču a kao % o je e. Ko ač i rezultat iz testa raču a se kao sred ja o je a redovitog i popravnog testa. Studenti koji nisu pisali ni redoviti ni popravni test gube pravo pristupa završ o ispitu i tre aju po ov o upisati pred et u sljedećoj akade skoj godi i. 4. Power point prezentacija na satu) ocjenjuje se prema kvaliteti obavljenog rada, pri če u se u obzir uzimaju ovi elementi: sposobnost sastavljanja suvislog uratka (s naslovnicom, uvodom, razrado te e, zaključko i popiso literature , jas o razlučiva je

it ih i e it ih či je i a, količi a pravopis ih pogrešaka i izvor ost rada istraživa je i korište je eo javlje e arhivske građe i l i pisa je pre a postojećoj literaturi). Ocjenjuje se i vješti a izlaga ja suvislost, jas oća, pregled ost i sl. .

5. Završni ispit: pristupanje uz ostvareni postotak na nastavi od minimalno 25 % (u suprotnom – maksimalna ocjena dovoljan (E) na završ o ispitu 6. O veza je stude ata azočiti svako predava ju i svako seminarskom satu, a valjano opravdanje izostanka u obzir se uzima sa o u iz i i slučajevi a esreća, olest i sl. 7. Dan-dva prije svakog izlaska a ispit, stude ti su duž i provjeriti datu i sat jegovog održava ja.

Literatura

Obvezatna:

►Draže , Vlahov, „Glagoljski zapisi u k jizi kršte ih, vje ča ih i umrlih iz Huma (1618- “, Pazin 2003., str. 13.-52. (39 – 13

3

stranica slikovnih priloga i praznih listova = 26 stranica teksta) (za 1.

test) ►Slave Bertoša, „Rašpor i Rašporski kapeta at: povijes i pregled“, Pazin 2005., str. 22.-112. (90 – 15 stranica slikovnih priloga i prijepisa = 75 stranica teksta) (za 1. test)

►„Istarska e iklopedija“ uredili Miroslav Bertoša i Ro ert Matijašić , )agre ., atuk i e: Aleja glagoljaša; Arhivi; Barok; Beli grad; Bezjaki; Carli, Gian Rinaldo; cernide; Coppo, Pietro; Čr i grad; Ćići; Dell’O a, )ua A to io; difere ije; Draguć; Dvigrad; Frla ić, Vi e t; Fućki; Furla ić, Juraj; glagoljaštvo; glagolji a; Glavi ić, Fra jo; Hu ; Istarski razvod; kažu i; Kostel; Kožljak; krs ik

(= 10 stranica teksta) (za 2. test)

Kružić, Petar; Mari o i; atič e k jige; Orko; pavli ski sa osta u Sv. Petru u Šu i; Pazi ska k ežija; Petro io, Prospero; povijest: Mletačka i austrijska Istra u XVI. stoljeću, Mletačka i austrijska Istra u XVII. i XVIII. stoljeću; proturefor a ija; providur; Rašpor; rašporski kapetan; rugalice; sočeda; statuti; škri ja; štriga; Tomasini, Giacomo Filippo; tradicijsko graditeljstvo; tradicijsko odijevanje; tradicijsko oruđe; Uskočki rat; valput; )ara, A to io; zid o sl ikarstvo (freske); (= 11 stranica teksta) (za 3. test) (ukupno 122 stranice) Izborna:

- Bra ko Fučić, „Istarske freske“, )agre . - Bra ko Fučić, „Apsyrtides“, Mali Loši j . - Bra ko Fučić, „Terra i og ita“, )agre . - Miroslav Bertoša, „Naseljava je i et ička struktura Glavi ićeva istarskog zavičaja XVI.-XVIII. stoljeća “, u: „Zbornik radova o Franji

Glavi iću“, Zagreb 1989., str. 13.- . tiska o i u: „Kanfanar i

Ka fa aršti a: ) or ik radova sa z a stve og skupa povodo . obljetnice prvog pisanog spomena Kanfanara, Kanfanar, 5. listopada

.“, Kanfanar 1998., str. 69.-76.).

- Miroslav Bertoša, „Istra, Jadran, Sredozemlje: identiteti i imaginariji:

feljto i, elzeviri, kolu e“, Zagreb-Dubrovnik 2003.

- Miroslav Bertoša, „Jed a ze lja, jeda rat: Istra / “, Pula

1986.

- Miroslav Bertoša, „Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće “, Pula

1995.

- Dari ko Mu ić, „Kastav u sred je vijeku“, Rijeka 1998.

- „Cerovljanski zbornik , Pazin 1999.

- „Gračaški z or ik , Pazin 2002.

- „Li darski z or ik , Pazin 1996.

- Bruno Maier, „La letteratura italiana dell'Istria dallle origini al

Nove e to“, Trieste 1996., str. 19.-42.

Priručna: - Darko Darove z ral i uredil , „Stari krajepisi Istre“, Koper 1999. - Lu ia o Lago i surad i i , „Stare karte Jadra a“, Pula 1996.

4

- Lu ia o Lago priredio , „Kažu i: ka e a zda ja i krajoli i sred je i juž e Istre: i ve tar za povijes o pa će je“, Pula 1996.


Kulturno-povijesno nasljeđe novovjekovne Istre


rež u str.

prof. dr. s . Slave Bertoša www.unipu.hr

Studijski program izva red i sveučiliš i studij kulture i turiz a


preddiplomska


I.


hrvatski


9P

Preduvjeti Nema


Cilj kolegija

Prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz istarskoga kulturno-povijes og asljeđa, kako bi se moglo usporediti postojeće raznovrsnosti između pojedinih područja.

Ishodi uče ja

1. Pravilno definirati, opisati i usporediti temeljne pojmove iz istarskoga kulturno-povijes og asljeđa

. Prepoz ati i kritički a alizirati it a o ilježja avede og razdo lja

. O jas iti važ ost ajpoz atijih lič osti i događaja


Sadržaj kolegija

- Kro ološki pregled povijesti Istre od XVI. do ko a XVIII. stoljeća

- Poj ov ik letačke Istre - Istarski kašteli s pose i osvrto a Rašpor - Freske, glagoljica i glagoljski grafiti - Arhivska građa o Istri u ovo vijeku - Matič e k jige - Humsko kulturno-povijes o asljeđe - Istarski novovjekovni eruditi - Kartografija - Et ološko asljeđe

Planirane aktivnosti, metode uče ja i poučava ja i ači i vred ova ja

Obveze

Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-4 7 0,3 20 %



2

završ i us e i ispit 1-4 56 2 50 %

ukupno 84 3 100 %

Studentske obveze 1. Položiti završ i us e i ispit

Rokovi ispita Ispitni rokovi objavljuju se na studomatu početkom akademske godine.


1. Nastava se izvodi u obliku predavanja, konzultacija (osobno u kabinetu i putem e- aila i e torskog rada. Nazoč ost a astavi podrazumijeva se od početka do završetka sata. 2. Predavanja su za išlje a kao pregled a izlaga ja oda ra ih te a i

e pokrivaju čitavu ispit u literaturu, jer se od stude ata očekuje i sposo ost sa ostal og i telektual og rada. O i koji že le ogu a predavanjima intervenirati u obliku kratke prezentacije odabrane teme. 3. Power point prezentacija na satu ocjenjuje se prema kvaliteti obavljenog rada, pri če u se u obzir uzimaju ovi elementi: sposobnost sastavljanja suvislog uratka (s naslovnicom, uvodom, razrado te e, zaključko i popiso literature , jas o razlučiva je

it ih i e it ih či je i a, količi a pravopis ih pogrešaka i izvor ost rada istraživa je i korište je eo javlje e arhivske građe i l i pisa je prema postojećoj literaturi . O je juje će se i vješti a izlaga ja suvislost, jas oća, pregled ost i sl. .

4. Dan-dva prije svakog izlaska a ispit, stude ti su duž i provjeriti datu i sat jegovog održava ja.

Literatura

Obvezatna:

►Draže , Vlahov, „Glagoljski zapisi u k jizi kršte ih, vje ča ih i

umrlih iz Huma (1618- “, Pazin 2003., str. 13.-52. (39 – 13

stranica slikovnih priloga i praznih listova = 26 stranica teksta) ►Slave Bertoša, „Rašpor i Rašporski kapeta at: povijes i pregled“, Pazin 2005., str. 22.-112. (90 – 15 stranica slikovnih priloga i prijepisa = 75 stranica teksta)

►„Istarska e iklopedija“ uredili Miroslav Bertoša i Ro ert Matijašić , )agre ., atuk i e: Aleja glagoljaša; Arhivi; Barok; Beli grad; Bezjaki; Carli, Gia Ri aldo; er ide; Coppo, Pietro; Čr i grad; Ćići; Dell’O a, )ua A to io; difere ije; Draguć; Dvigrad; Frla ić, Vi e t; Fućki; Furla ić, Juraj; glagoljaštvo; glagolji a; Glavi ić, Fra jo; Hu ; Istarski razvod; kažu i; Kostel; Kožljak; krs ik ,

Kružić, Petar; Mari o i; atič e k jige; Orko; pavl inski samostan u

Sv. Petru u Šu i; Pazi ska k ežija; Petro io, Prospero; povijest: Mletačka i austrijska Istra u XVI. stoljeću, Mletačka i austrijska Istra u XVII. i XVIII. stoljeću; proturefor a ija; providur; Rašpor; rašporski kapeta ; rugali e; sočeda; statuti; škri ja; štriga; To asi i, Gia o o Filippo; tradicijsko graditeljstvo; tradicijsko odijevanje; tradicijsko

oruđe; Uskočki rat; valput; )ara, A to io; zidno slikarstvo (freske) (=

21 stranica teksta) (ukupno 122 stranice) Izborna:

3

- Branko Fučić, „Istarske freske“, )agre . - Bra ko Fučić, „Apsyrtides“, Mali Loši j . - Bra ko Fučić, „Terra i og ita“, )agre . - Miroslav Bertoša, „Naseljava je i et ička struktura Glavi ićeva istarskog zavičaja XVI.-XVIII. stoljeća “, u: „Zbornik radova o Franji

Glavi iću“, Zagreb 1989., str. 13.- . tiska o i u: „Kanfanar i

Ka fa aršti a: ) or ik radova sa z a stve og skupa povodo . obljetnice prvog pisanog spomena Kanfanara, Kanfanar, 5. listopada

.“, Kanfanar 1998., str. 69.-76.).

- Miroslav Bertoša, „Istra, Jadran, Sredozemlje: identiteti i imaginariji:

feljto i, elzeviri, kolu e“, Zagreb-Dubrovnik 2003.

- Miroslav Bertoša, „Jed a ze lja, jeda rat: Istra / “, Pula

1986.

- Miroslav Bertoša, „Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće “, Pula

1995.

- Dari ko Mu ić, „Kastav u sred je vijeku“, Rijeka 1998.

- „Cerovljanski zbornik , Pazin 1999.

- „Gračaški z or ik , Pazin 2002.

- „Li darski z or ik , Pazin 1996.

- Bruno Maier, „La letteratura italiana dell'Istria dallle origini al

Nove e to“, Trieste 1996., str. 19.-42.

Priručna: - Darko Darove z ral i uredil , „Stari krajepisi Istre“, Koper 1999.

- Lu ia o Lago i surad i i , „Stare karte Jadra a“, Pula 1996. - Lu ia o Lago priredio , „Kažu i: ka e a zda ja i krajolici srednje i juž e Istre: i ve tar za povijes o pa će je“, Pula 1996.


Kod i naziv kolegija 84843 KIT500 Uvod u masovne medije


rež u str.

Doc.dr.sc. Iva Pogarčić Dr.sc. Tijana Vukić

Studijski program Sveučiliš i preddiplomski interdisciplinarni studij Kultura i turizam

Vrsta kolegija Izborni

Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

I.

Mjesto izvođe ja Dvorana Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski jezik


15P –15S -0V


Nema preduvjeta za upis kolegija. Preduvjet za prijavu ispita je prethodno prihvaće se i arski rad i medijski dnevnik.

Korelativnost Društve a povijest medija, Odnosi s medijima, Medijska pismenost i kultura, Mediji u kulturi i turizmu.

Cilj kolegija

Osposobiti studente za sa ostal o os išljava je, pripre u i provedbu pilot-z a stve og istraživa ja iz polja ko u ikacijskih znanosti te analizu i vrednova je edijskih sadržaja u šire kulturološko ko tekstu, pose o a pri jeru oso ih edijskih navika.

Ishodi uče ja

1. Definirati komunikaciju, proces i elemente komuniciranja, specifič e o like i vrste hu a og ko u icira ja, masovnu komunikaciju i masovne medije te karakteristike pojedi ih

odela asov e ko u ikacije. 2. Razlikovati i interpretirati specifič ost pojedi ih fu kcija

asov ih edija, opisati strukturu svih vrsta asov ih edija te objasniti temeljne teorije masovne komunikacije i medija.

3. Razlikovati uzrok teh ološkog apretka i kao posljedicu razvoj masovnih medija, odrediti i pravilno tu ačiti interdisciplinarnost masovnih medija.

4. Povezati imanentno prepoznavanje i razumijevanje masovne komunikacije i masovnih medija u šire kulturološkom kontekstu.

5. Navesti i analizirati te vred ovati i zaključiti o kvaliteti i kvantiteti osobnih medijskih navika u jedno jeseč o razdoblju.

http://oet.unipu.hr/index.php?id=1161

6. Samostalno osmisliti, pripremiti i provesti pilot-znanstveno

istraživa je iz polja ko u ikacijskih z a osti, stvarajući seminarski rad.

Sadržaj kolegija

1. Komunikacija 2. Kratka povijest masovnih medija i tehnologije 3. Masovna komunikacija i istraživa je asov e

komunikacije 4. Koncepti i modeli masovne komunikacije 5. Medijske institucije 6. Mediji i društvo, mediji i pojedinac 7. Funkcije i struktura masovnih medija 8. Teorije masovne komunikacije 9. A aliza sadržaja asov ih edija 10. Masovni medij – tiskane publikacije 11. Masovni medij - radio 12. Masovni medij – televizija 13. Masovni medij – internet.


Obveze

Ishodi (navodi se redni broj)

Sati ECTS* Maksimaln

i udio u

ocjeni (%)

Aktivnost u nastavi 1-4 22,5 0,5 20%

Istraživa je I – seminarski rad

1-6 47,5 2 60%

Istraživa je II - medijski dnevnik

1-5 20 0,5 20%

Ukupno 90 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja :

Aktivnost u nastavi

Stude ti se tre aju pripre ati za predava ja a ači da sa ostal o odrade zadatak zadan na posljednjemu predavanju. Svi studenti trebaju biti pripremljeni svaki sat. Tolerira se da student ne bude pripremljen triput. Iznad toga, student dobiva 0% i mora ponovno upisati pred et sljedeće akade ske godi e. Istraživanje I - seminarski rad

Teme seminara su izborne i studenti imaju obvezu sa i predložiti nastavniku temu koja ih zanima do 3. nastavnog termina. Seminarski rad se vrednuje ovisno kvaliteti samostalnog prijedloga, o broju vraća ja a ispravak, sadržaju i o likova ju:

20% ocjene čini sposo nost studenta da sa ostalno predloži te u, sadržaj, literaturu i način o likovanja se inarskog rada.

0 – stude t ije sposo a sa ostal o predložiti te u rada

1%-8% - stude t je sa ostal o predložio te u rada, s korekcija a u iznosu od 50-99%

9%-17% - stude t je sa ostal o predložio te u rada s korekcija a u iznosu do 40%

18%- 20% - stude t je potpu o sa ostal o predložio te u rada i pripadajuće ele e te

10% ocjene čini roj vraćanja se inarskoga rada na ispravak:

0 - stude tu je se i arski rad vraća a ispravak više od 5 puta

2% - stude tu je se i arski rad vraća a ispravak 4 puta


6% - studentu je se i arski rad vraća a ispravak puta

8% - stude tu je se i arski rad vraća a ispravak jed o

10% - stude tu se i arski rad ije vraća a ispravak

20% ocjene čini sadržaj se inarskoga rada koji se ocjenjuje na sljedeći način:

0 - sadržaj e odgovara temi seminarskoga rada

1%-8% - sadržaj u količi i a joj od 0% odgovara te i se i arskoga rada

9%-19% - sadržaj odgovara te i se i arskoga rada u količi i koja je jednaka 20%-99%

20% - sadržaj u potpu osti 100% odgovara te i se i arskoga rada

10% ocjene čini o likovanje se inarskoga rada:

0% - seminarski rad nije oblikovan prema zadanom naputku

2% - seminarski rad nije dosljedno oblikovan prema zadanom naputku

4% - seminarski je rad oblikovan prema tek jednom dijelu zadanog naputka

6% - seminarski je rad oblikovan prema dva dijela zadanog naputka

8% - seminarski je rad oblikovan prema trima dijelovima zadanog naputka

10% - seminarski je rad u potpunosti oblikovan prema zadanom naputku

Istraživanje II - Medijski dnevnik

Istraživa je oso ih avika stude ata u konzumiranju masovnih medija je u stvari vođe je edijskog d ev ika stude ta kojega je duža voditi jednom dnevno tijekom studenog i prosinca. Za tu svrhu treba odrediti pose u iljež icu koju se tre a asloviti Medijski d ev ik te ispod napisati ime i prezime stude ta. Nagrađuje se redovitost. Svaki stude t je o aveza , tijeko se estra, pratiti svoje avike u korište ju

asov ih edija. Riječ je o istraživa ju koje se u ko ač ici astav iku predaje u dvama oblicima: traj o u elektro ičko obliku dokumenta

koji sadrži ta licu i dodat a pojaš je ja ispod ta lice a e-uče je te u pisa o o liku; od os o iljež icu – Medijski dnevnik – na uvid.

Ta lica, kao i d ev i list u D ev iku tre aju sadržavati kategorije: tisak, radio, televizija, i ter et. Svaka kategorija tre a sadržavati iz podkategorija kako slijedi:

d ev o vrije e provede o u korište ju toga asov og edija, vrijeme provedeno u korište ju toga asov oga edija sa /a

– u društvu, vrsta masovnog medija,

kategorija (rubrika, emisija...), naziv ovi e, časopisa, televizije , naziv (rubrike, emisije...),

os ov e karakteristike ru rike, čla aka, podcasta, rež e stranice, emisije...),

razlog korište ja i for ira je, ko u ikacija, edukacija, za ava, druže je...

posljedice korište ja pose o odrediti pozitiv e, egativ e i eutral e posljedice koje za Vas i a korište je tog asov og

medija u tom dnevnom obimu; odnosno odgovoriti na pitanja: Što sa ti e do io? Što sa ti e izgu io? ,

odabir (vlastiti, poslovni, drugi – az ačiti koji , zanemarene aktivnosti radi korište ja pojedi ih asov ih

medija,

jesa li ovaj sadržaj ogao pri iti saz ati a eki drugi ači : Da/Ne, ako Da – dodati odgovor na pitanje Kako.

Budući da je uvjet za prijavu ispita prihvaće o istraživa je, predlaže se da se redovito, radi uštede vre e a, kada se u ose podaci u D ev ik paralelno unose i u tablicu.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka uspješ osti aktivnosti u nastavi, provede og istraživa ja i napisanog seminarskog rada te ispunjenog medijskog dnevnika.

Studentske obveze

Da uspješ o položi ovaj obavezni kolegij student mora dobiti minimalni broj bodova iz svih elemenata koji se vrednuju (aktivnost u nastavi, istraživa je - seminarski rad te medijski dnevnik). Odnosno, ako iz ilo kojeg ele e ta stude t ostvari 0% ije u oguć osti položiti kolegij te ga i a o vezu dogodine upisati ponovno. U tom slučaju, stude t sljedeće akade ske godi e polaže sve ponovno.


1. Biti aktivan u dijalogu i argumentiranim raspravama za vrijeme nastave,

2. Izraditi seminarski rad, 3. Ispuniti medijski dnevnik.



/

Literatura

Obvezna:

1) Henderson, H., Suvremene komunikacije, Sysprint, Zagreb, 2002. (5-179)

2) Inglis, F., Teorija medija, Barbat, AGM, Zagreb, 1997. (1-85) 3) Kunzick, M. i Zipfel, A., Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2006. (5-64 i 156-239)

4) Peruško, )ri jka ur. , Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo, )agre , 011. (7-40, 65-86, 109-140, 141-172, 203-218)

Izborna:

1) McLuhan, M., Razumijevanje medija, Golden Marketing-Teh ička knjiga, Zagreb, 2008. 2) McQuail, D., Mass Communication Theory, SAGE, London, 2005, 5. izdanje (str. 47-307). 3). Razno - pre a pojedi ač i te a a se i arskih radova.

Priručna: http://www.hrcak.srce.hr


Kod i naziv kolegija 84843 KIT500 Uvod u masovne medije


rež u str.

Doc.dr.sc. Iva Pogarčić Dr.sc. Tijana Vukić



Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

I.


Hrvatski jezik


15P –15S -0V


Nema preduvjeta za upis kolegija. Preduvjet za prijavu ispita je prethodno prihvaće se i arski rad i medijski dnevnik i riješe i zadaci ako se stude t za to odluči .

Korelativnost Društve a povijest edija, Odnosi s medijima, Medijska pismenost i kultura, Mediji u kulturi i turizmu.

Cilj kolegija

Osposobiti studente za sa ostal o os išljava je, pripre u i provedbu pilot-z a stve og istraživa ja iz polja ko u ikacijskih z a osti te a alizu i vred ova je edijskih sadržaja u šire kulturološko ko tekstu, pose o a pri jeru oso ih edijskih navika.

Ishodi uče ja

1. Definirati komunikaciju, proces i elemente komuniciranja, specifič e o like i vrste hu a og ko u icira ja, masovnu komunikaciju i masovne medije te karakteristike pojedi ih

odela asov e ko u ikacije. 2. Razlikovati i interpretirati specifič ost pojedi ih fu kcija

asov ih edija, opisati strukturu svih vrsta asov ih edija te objasniti temeljne teorije masovne komunikacije i medija.

3. Razlikovati uzrok teh ološkog apretka i kao posljedicu razvoj masovnih medija, odrediti i pravilno tu ačiti interdisciplinarnost masovnih medija.

4. Povezati imanentno prepoznavanje i razumijevanje masovne komunikacije i masovnih medija u šire kulturološko kontekstu.

5. Navesti i analizirati te vred ovati i zaključiti o kvaliteti i kvantiteti osobnih medijskih navika u jedno jeseč o razdoblju.


6. Samostalno osmisliti, pripremiti i provesti pilot-znanstveno

istraživa je iz polja ko u ikacijskih z a osti, stvarajući seminarski rad.

Sadržaj kolegija

1. Komunikacija 2. Kratka povijest masovnih medija i tehnologije 3. Masovna komunikacija i istraživa je asov e

komunikacije 4. Koncepti i modeli masovne komunikacije 5. Medijske institucije 6. Mediji i društvo, mediji i pojedinac 7. Funkcije i struktura masovnih medija 8. Teorije masovne komunikacije 9. A aliza sadržaja asov ih edija 10. Masovni medij – tiskane publikacije 11. Masovni medij - radio 12. Masovni medij – televizija 13. Masovni medij – internet.


Obveze



i udio u

ocjeni (%)

Usmeni ispit ili zadaci 1-4 22,5 0,5 20%

Istraživa je I – seminarski rad

1-6 47,5 2 60%

Istraživa je II - medijski dnevnik

1-5 20 0,5 20%

Ukupno 90 3 100%


Usmeni ispit ili zadaci

Studenti sa ostal o oda iru hoće li pristupiti usmenom ispitu ili rješava ju 5 zadataka. Usmeni ispit sastoji se od slobodnog razgovora sa studentom na temu detaljnog poznavanja jednog odabranog naslova iz popisa literature korište e u izradi se i arskog rada a ači da trebaju odgovoriti a 5 pita ja svako pita je osi 4% uspješ osti . Zadatke postavlja nastavnik na e-uče je i stude ti ih pre a zada i

aputci a rješavaju. Ako oda eru izvrše je zadataka, stude ti ih tre aju riješiti do ispit og roka, a ako oda eru us e i ispit, je u pristupaju za vrije e ispit og roka. Svaki zadatak osi 4% uspješ osti . Istraživanje I - seminarski rad

Teme seminara su izborne i studenti imaju obvezu sa i predložiti nastavniku temu koja ih zanima do 3. nastavnog termina. Seminarski rad se vrednuje ovisno kvaliteti samostalnog prijedloga, o broju vraća ja a ispravak, sadržaju i o likova ju:

20% ocjene čini sposo nost studenta da sa ostalno predloži te u, sadržaj, literaturu i način o likovanja se inarskog rada.

0 – student nije sposoban samostalno predložiti te u rada

1%-8% - stude t je sa ostal o predložio te u rada, s korekcija a u iznosu od 50-99%

9%-17% - stude t je sa ostal o predložio te u rada s korekcija a u iznosu do 40%

18%- 20% - stude t je potpu o sa ostal o predložio te u rada i pripadajuće ele e te

10% ocjene čini roj vraćanja se inarskoga rada na ispravak:

0 - stude tu je se i arski rad vraća a ispravak više od 5 puta



6% - stude tu je se i arski rad vraća a ispravak puta

8% - stude tu je se i arski rad vraća a ispravak jed o

10% - stude tu se i arski rad ije vraća a ispravak

20% ocjene čini sadržaj se inarskoga rada koji se ocjenjuje na sljedeći način:

0 - sadržaj e odgovara te i se i arskoga rada

1%-8% - sadržaj u količi i a joj od 0% odgovara te i se i arskoga rada

9%-19% - sadržaj odgovara te i se i arskoga rada u količi i koja je jednaka 20%-99%

20% - sadržaj u potpu osti 100% odgovara te i se i arskoga rada

10% ocjene čini o likovanje se inarskoga rada:

0% - seminarski rad nije oblikovan prema zadanom naputku

2% - seminarski rad nije dosljedno oblikovan prema zadanom naputku

4% - seminarski je rad oblikovan prema tek jednom dijelu zadanog naputka

6% - seminarski je rad oblikovan prema dva dijela zadanog naputka

8% - seminarski je rad oblikovan prema trima dijelovima zadanog naputka

10% - seminarski je rad u potpunosti oblikovan prema zadanom naputku

Istraživanje II - Medijski dnevnik

Istraživa je oso nih navika studenata u konzumiranju masovnih medija je u stvari vođe je edijskog d ev ika stude ta kojega je duža voditi jednom dnevno tijekom studenog i prosinca. Za tu svrhu treba odrediti pose u iljež icu koju se tre a asloviti Medijski d ev ik te ispod

napisati ime i prezime stude ta. Nagrađuje se redovitost. Svaki stude t je o aveza , tijeko se estra, pratiti svoje avike u korište ju

asov ih edija. Riječ je o istraživa ju koje se u ko ač ici astav iku predaje u dvama oblicima: traj o u elektro ičko obliku dokumenta koji sadrži ta licu i dodat a pojaš je ja ispod ta lice a e-uče je te u pisa o o liku; od os o iljež icu – Medijski dnevnik – na uvid.

Ta lica, kao i d ev i list u D ev iku tre aju sadržavati kategorije: tisak, radio, televizija, i ter et. Svaka kategorija tre a sadržavati iz podkategorija kako slijedi:

d ev o vrije e provede o u korište ju toga asov og edija, vrije e provede o u korište ju toga asov oga edija sa /a

– u društvu, vrsta masovnog medija, kategorija (rubrika, emisija...),

naziv ovi e, časopisa, televizije , naziv (rubrike, emisije...), os ov e karakteristike ru rike, čla aka, podcasta, rež e

stranice, emisije...),

razlog korište ja i for ira je, ko u ikacija, edukacija, za ava, druženje...)

posljedice korište ja pose o odrediti pozitiv e, egativ e i eutral e posljedice koje za Vas i a korište je tog asov og

medija u tom dnevnom obimu; odnosno odgovoriti na pitanja: Što sa ti e do io? Što sa ti e izgu io? ,

odabir (vlastiti, poslovni, drugi – az ačiti koji , zanemarene aktivnosti radi korište ja pojedi ih asov ih

medija,

jesa li ovaj sadržaj ogao pri iti saz ati a eki drugi ači : Da/Ne, ako Da – dodati odgovor na pitanje Kako.

Budući da je uvjet za prijavu ispita prihvaće o istraživa je, predlaže se da se redovito, radi uštede vre e a, kada se u ose podaci u D ev ik paralelno unose i u tablicu.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka uspješ osti aktivnosti u nastavi, provede og istraživa ja i napisanog seminarskog rada te ispunjenog medijskog dnevnika.

Studentske obveze

Da uspješ o položi ovaj obavezni kolegij student mora dobiti minimalni broj bodova iz svih elemenata koji se vrednuju (aktivnost u nastavi, istraživanje - seminarski rad te medijski dnevnik). Odnosno, ako iz ilo kojeg ele e ta stude t ostvari 0% ije u oguć osti položiti kolegij te ga i a o vezu dogodi e upisati po ov o. U to slučaju, stude t sljedeće akade ske godi e polaže sve ponovno.


1. Sa ostal o predložiti te u i izraditi seminarski rad, 2. Ispuniti i predati medijski dnevnik te

3. Položiti us e i ispit ili uspješ o riješiti 5 zadataka.



/

Literatura

Obvezna:

1) Henderson, H., Suvremene komunikacije, Sysprint, Zagreb, 2002. (5-179)

2) Inglis, F., Teorija medija, Barbat, AGM, Zagreb, 1997. (1-85) 3) Kunzick, M. i Zipfel, A., Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2006. (5-64 i 156-239)

4) Peruško, Zrinjka (ur.), Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo, )agre , 011. (7-40, 65-86, 109-140, 141-172, 203-218)

Izborna:

1) McLuhan, M., Razumijevanje medija, Golden Marketing-Teh ička knjiga, Zagreb, 2008. 2) McQuail, D., Mass Communication Theory, SAGE, London, 2005, 5. izdanje (str. 47-307). 3). Razno - prema pojedi ač i te a a se i arskih radova.



Kod i naziv kolegija Nje ački jezik i kultura I


Suradnik/suradnica






Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana/Vanjske

institucije

Jezik



jezik




svladavanje Nema preduvjeta

Korelativnost Progra kolegija usporediv je s kolegiji a Nje ački jezik

Cilj kolegija

Cilj kolegija je upoz ava je je ačkog jezika i kulture kao i usvaja je vješti a u korište ju tog jezika: razvija je receptiv ih sposo osti čita je / sluša je te razvija je jezič ih ko pete cija leksičke, gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i

ortoepske) na razini A1 prema Zajed ičko europsko referentnom okviru za jezike kao i socioli gvističke i prag atič e kompetencije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja).

Ishodi uče ja

1. Ovladati jezič i z a ji a i vješti ama na razini A1

prema ZEROJ-u

2. Čitati i razumjeti te us e o tu ačiti tekstove a razini A1

3. Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru

4. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o komuniciranje na razini A1

5. Prezentirati (usmeno i pismeno) i raspravljati o

temama na razini A1

6. Pri ije iti auče o u ko tekstu

Sadržaj kolegija

1. Begrüßen, Befinden

2. Berufe

3. Sprachkenntnisse und Familie

4. Einkaufen, Möbel

5. Gegenstände, Produkte

6. Büro, Technik

7. Hobbys, Fähigkeiten






obvezama)

Obveze

Ishodi

Sati ECTS*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je i redovita aktivnost u nastavi) P, V

1-7 34 1,2 20 %

Samostalni zadatci

do aća zadaća, istraživa je, prezentacije,

usmeni i pismeni)

1-7 11 0,4 30 %


1-7 11 0,4 20 %

Ispit (usmeni, pismeni) 1-7 28 1 30 %

ukupno 84 3,00 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t je duža prisustvovati astavi. U toku astave ože steći do 70% ocjene kroz pozitivno ocjenjene

samostalne zadatke i aktivnosti.

Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuje studentu da pristupi


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora: 1. Pohađati predava ja i vjež e - najmanje 70%, pripremati se za

nastavu svakog tjed a utvrđiva je i po avlja je gradiva iz ijetog na

predava ji a i vjež a a i aktiv o se uključiti u astav i proces.

2. Položiti pis e i ispit

3. Položiti us e i ispit

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stranicama




Literatura

Obvezna:

1. Glas-Peters, S., Pude ,A., Reimann, M., Menschen Deusch als

Fremdsprache, Lehrbuch , Hueber Verlag, Ismaning, 2013.


Fremdsprache, Arbeitsbuch, Hueber Verlag, Ismaning, 2013.


Fremdsprache, CD 2, Hueber Verlag, Ismaning, 2013.

4. Reimann, M.: Grundstufen-Grammatik, Hueber Verlag,

München, 2011

Izborna:

www.daad.de, www.duden.de, www.huber.de, www.goethe.de,

www.did.de

Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , zad je izdanje

Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , zad je

izdanje

http://www.daad.de/


http://www.huber.de/


http://www.did.de/


Kod i naziv kolegija Nje ački jezik i kultura I


Suradnik/suradnica

(s poveznicom na

rež u str.





Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana/Vanjske

institucije

Jezik



jezik




svladavanje Nema preduvjeta

Korelativnost Progra kolegija usporediv je s kolegiji a Nje ački jezik

Cilj kolegija

Cilj kolegija je upoz ava je je ačkog jezika i kulture kao i usvaja je vješti a u korište ju tog jezika: razvija je receptiv ih sposo osti čita je / sluša je te razvija je jezič ih ko pete cija leksičke, gra atičke, se a tičke, fo ološke,

ortografske i ortoepske) na razini A1 prema Zajed ičko europskom referentnom okviru za jezike kao i socioli gvističke i prag atič e ko pete cije diskurs e, fu kcio al e i kompetencije planiranja).

Ishodi uče ja

1. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a na razini A1

prema ZEROJ-u

2. Čitati i razumjeti te us e o tu ačiti tekstove a razini A1

3. Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru

4. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o komuniciranje na razini A1

5. Prezentirati (usmeno i pismeno) i raspravljati o

temama na razini A1

6. Pri ije iti auče o u ko tekstu

Sadržaj kolegija

1. Begrüßen, Befinden

2. Berufe

3. Sprachkenntnisse und Familie

4. Einkaufen, Möbel

5. Gegenstände, Produkte

6. Büro, Technik


7. Hobbys, Fähigkeiten


etode uče ja i

poučava ja i ači i vrednovanja



obvezama)

Obveze

Ishodi

Sati ECTS*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Jezič i portfolio 1-7 34 1,2 20 %

Samostalni zadatci

do aća zadaća, istraživa je, prezentacije,

usmeni i pismeni)

1-7 11 0,4 30 %


1-7 11 0,4 20 %

Ispit (usmeni, pismeni) 1-7 28 1 30 %

ukupno 84 3,00 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t nije duža prisustvovati nastavi.

Tijekom nastave / semestra ože steći do 70% ocjene kroz pozitivno

ocjenjene samostalne zadatke, aktivnosti, preze tacije, jezič i portfolio i kolokvij.

Polože i kolokvije se smatra onaj na kojem je student ostvario

najmanje 50 % od ukupnog broja bodova.

Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuje studentu da pristupi


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/studentica mora:

1. Izraditi zadane zadatke i prezentacije te voditi jezič i portfolio.

2. Položiti pis e i i usmeni ispit

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra ica a Filozofskog fakulteta i u ISVU.



Literatura

Obvezna:


Fremdsprache, Lehrbuch , Hueber Verlag, Ismaning, 2013.


Fremdsprache, Arbeitsbuch, Hueber Verlag, Ismaning, 2013.


Fremdsprache, CD 2, Hueber Verlag, Ismaning, 2013.

4. Reimann, M.: Grundstufen-Grammatik, Hueber Verlag,

München, 2011

Izborna:

www.daad.de, www.duden.de, www.huber.de, www.goethe.de,

www.did.de

Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , zadnje izdanje

Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , zadnje izdanje

http://www.daad.de/


http://www.huber.de/


http://www.did.de/


Kod i naziv kolegija Medijska grupa


rež u str.

Dr.sc. Tija a Vukić

Studijski program Preddiplomski studij Kultura i turizam


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

I.

Mjesto izvođe ja I for atički ka i et Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski jezik


P0/0S/V45


Stude ti koji žele upisati kolegij tre aju i ati visoku razi u: motivacije,

proaktivnosti te

poz ava ja jezič e kulture. Preduvjet za pozitivan uspjeh iz kolegija je uspješ a realizacija minimalno 60% sa ostal ih vjež i.

Korelativnost Uvod u masovne medije, Odnosi s medijima, Kultura poslovnoga govora, Medijska pismenost i kultura, Mediji u kulturi i turizmu, Društve a povijest edija, Poslov o ko u icira je.

Cilj kolegija Osposobiti studente za istraživa je te a, korište je različitih izvora podataka i informacija, aktivno predlaganje relevantnih tema za obradu te pisanje jednostavnijih medijskih tekstova.

Ishodi uče ja

1. Definirati osnovne pojmove: mediji, novinarstvo, podaci, informacije, vrste novinarskih oblika

2. Razlikovati izvore podataka i informacija, novinarstvo i studentsko novinarstvo

3. O jas iti važ ost edijskog a gaž a a u stude tsko kontekstu

4. Razumjeti svrhu samostalnog predlaganja teme 5. Predlagati relevantne teme za obradu 6. Kreirati vijest, izvještaj, reportažu i/ili prikaz na zadanu temu

Sadržaj kolegija

1. Mediji 2. Novinarstvo / studentsko novinarstvo 3. Podaci i informacije / nači i istraživa ja podataka i i for acija 4. Istraživa je edijskih te a 5. Nači i prijedloga te e

http://unipu.hr/index.php?id=2118&L=2

6. Vijest 7. Izvještaj 8. Reportaža 9. Prikaz


Obveze



i udio u

ocjeni (%)

Skup e vjež e 1-6 15 1 40%

Sa ostal e vjež e 5-6 30 2 60%

Ukupno 1-6 45 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Budući da se za sudjelova je a ovo kolegiju preporuča visoka motivacija studenata, studenti koji ga upišu nisu obvezni dolaziti na skup e vjež e, već sa o a kolegije pre a dogovoru.

Studentske obveze

Da uspješ o položi ovaj izborni kolegij student tre a uspješ o odraditi minimalno 15 sa ostal ih vjež i tijeko se estra za koje ože ukupno dobiti 60%.

Rokovi ispita i kolokvija Polaga je ovoga kolegija podrazu ijeva isključivo sa ostal u realizaciju vjež i pa se u vrije e ispit og roka sa o upisuje ocje a koju je student dobio tijekom semestra.


/

Literatura

Obvezna:

1).Malović, Stjepa i Ricchiardi Sherry: Uvod u novinarstvo, Biblioteka PRESS, Zagreb, 1996. 2).Gr elja, Josip i Sapu ar, Marko: Novinarstvo, Golden Marketing, MGC, Zagreb, 1993. 3.)Ple ković, Mario: Komunikologija masovnih medija, Barbat, Zagreb, 1993. 4 .Vuči a, Želja a: Pretraživa je i for acija a I ter etu, Biblioteka O li e udž e ici, CARNET, )agre , 006.

Izborna:

1 .Ple ković, Mario: Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991 .Ple ković, Mario: Suvremena radio-televizijska retorika, Stvarnost,

Svijet suvremene stvarnosti, Zagreb, 1989

3). Sherrida Bur s, Ly ette: Razu ijeti ovi arstvo, ur. )gra ljić Rotar, Nada, Naklada Medijska istraživa ja, )agre , 009.

Priruč a: http://hjp.znanje.hr/ http://pravopis.hr/

http://hjp.znanje.hr/

http://pravopis.hr/


Kulturno-povijesni spomenici


rež u str.

prof. dr. sc. Slave Bertoša (dr. sc. Nataša Urošević, viša asistentica) www.unipu.hr

Studijski program redoviti sveučilišni studij kulture i turizma

Vrsta kolegija obvezan Razina kolegija

preddiplomska

Semestar ljetni Godina studija

I.


hrvatski


30P – 0V – 30S

Preduvjeti nema


Cilj kolegija

Prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja o kulturno-povijesnim spomenicima u Republici Hrvatskoj, kako bi se moglo usporediti postojeće raznovrsnosti između pojedinih područja.

Ishodi uče ja

1. Pravilno definirati, opisati i usporediti temeljne hrvatske kulturno-povijesne spomenike

. Prepoz ati i kritički a alizirati it a o ilježja pojedinih povi jesnih razdoblja u kojima su spomenici nastali, odnosno nastavili postojati 3. Utvrditi z ače je i valorizaciju kultur o-povijesnih spomenika 4. Pri ije iti steče a z a ja i vješti e u uduće radu

Sadržaj kolegija

- Kulturno-povijesni spomenici – opći poj ov ik - Kulturno-povijesni spomenici – stilovi i razdo lja s ajz ačaj iji spomenicima u Hrvatskoj - Bra ko Fučić - istarsko i kvar ersko spo e ičko asljeđe - Kaštel kao kultur o-povijesni spomenik: primjer Lupoglava - Ka e e gra ič e oz ake kao kulturno-povijesni spomenici - Kulturno-povijes e spo e ičke cjeli e: Pula, Poreč, Rovi j. - Arheološka alazišta: pri jeri Gura a, Kočura, Briju a, Nezakcija, Vižule - Klasič i kultur o-povijesni spomenici: Amfiteatar, Eufrazijeva bazilika, puljski Forum - Prirodne znamenitosti u funkciji kulturno-povijesnih spomenika: gradi e Mo kodo ja , šu a Šija a, Pazi ska ja a, vrtovi i parkovi u Hrvatskoj - Ostali kulturno-povijesni spomenici: gradska vrata, groblja, sa osta i, gradske lože, palače


2

- )aštita kultur o-povijesnih dobara

te mnoge druge teme.


Obveze

Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-4 45 1,6 4 %


seminarski rad 1-4 20 0,7 10 %

tri pisana testa 1-4 45 1,6 30 %


ukupno 168 6 100 %

Studentske obveze

1. Redovito pohađati i pozor o pratiti astavu 2. Napisati, predstaviti na satu i predati seminarski rad 3. Pisati sva tri testa 4. Položiti završ i us e i ispit



1. Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, konzultacija (osobno u kabinetu i putem e- aila i e torskog rada. Nazoč ost na nastavi podrazumijeva se od početka do završetka sata. 2. Predavanja su za išlje a kao pregledna izlaganja odabranih tema i

e pokrivaju čitavu ispit u literaturu, jer se od stude ata očekuje i sposo ost sa ostal og i telektual og rada. O i koji že le ogu a predavanjima intervenirati u obliku kratke prezentacije odabrane teme. 3. Za seminarski dio studenti trebaju sastaviti pisani uradak na predlože u te u i predstaviti ga a satu, uz kraću raspravu. Uradak se najprije predaje asistentici koja ga ocjenjuje, ocjenu dostavlja

ositelju kolegija, ako čega se i je u a ocje u predaje o ti snuti primjerak rada (verzija koju je prethodno prihvatila asistentica). Se i arsku su o vezu stude ti duž i izvršiti do kraja astave. Sve oda ra e te e kas ije se ogu proširiti u završ i rad. 4. Kontinuirana provjera znanja: provodi se tri puta u semestru (datumi se obznanjuju na uvodnom predavanju). Svaki test ima 10 pita ja, a do osi ajviše 10 % udjela u ocje i 1 toča odgovor = 1 % udjela u ocje i . Stude t koji e a aj a je 5 toč ih odgovora dobiva 0 % udjela u ocjeni. U posljednjem tjednu nastave održavaju se poprav i testovi za sve tri provjere z a ja. Ako žele, poprav e testove mogu pisati stude ti koji isu položili eki redoviti test, a moraju ih pisati oni koji iz opravdanog razloga nisu bili na sva tri redovita testa. Opravdani razlog mora biti pravovremeno i valjano doku e tira ; u suprot o se edolazak a test raču a kao 0 % ocje e. Ko ač i rezultat iz testa raču a se kao sred ja ocje a redovitog i popravnog testa. Studenti koji nisu pisali ni redoviti ni popravni test gube pravo pristupa završ o ispitu i tre aju po ov o upisati pred et u sljedećoj akade skoj godi i. 5. Seminarski uradak (s prezentacijom na satu) ocjenjuje se prema kvaliteti obavljenog rada i preze tacije a satu, pri če u se u obzir uzimaju ovi elementi: sposobnost sastavljanja suvislog uratka (s

3

aslov ico , uvodo , razrado te e, zaključko i popiso literature , jas o razlučiva je it ih i e it ih či je ica, količi a pravopis ih pogrešaka i izvor ost rada istraživa je i korište je

eo javlje e arhivske građe ili pisanje pre a postojećoj l i teraturi . Ocjenjuje se i vješti a izlaga ja suvislost, jas oća, pregled ost i sl. . 6. Završni ispit: pristupanje uz ostvareni postotak na nastavi od minimalno 25 % (u suprotnom – maksimalna ocjena dovoljan (E) na završ o ispitu) 7. O veza je stude ata azočiti svako predava ju i svako seminarskom satu, a valjano opravdanje izostanka u obzir se uzima sa o u iz i i slučajevi a esreća, olest i sl. 8. Dan-dva prije svakog izlaska a ispit, stude ti su duž i provjeriti datum i sat jegovog održava ja.

Literatura

Obvezatna:

►„E ciklopedija hrvatske povijesti i kulture“, glav i ured ik Igor Karaman, Zagreb 1980., natuknice: Gotika; Gradovi; Gradske javne

građevi e; Ljet ikovci; Prav o-povijesni spomenici; Predromanika;

Redov ičko graditeljstvo; Romanika; Srednjovjekovni nadgrobni

spomenici; Vrtovi i parkovi; )aštita spo e ika kulture; )avjetne crkve

(= 17 stranica teksta) (za 1. test)

►Bra ko Fučić, „Iz istarske spo e ičke ašti e“, svezak prvi, Zagreb

2006., str. 7.-384. (377 – 172 stranica slikovnih priloga i praznih

listova = 205 stranica teksta); svezak drugi, Zagreb 2007., str. 11.-

414. (403 – 173 stranica slikovnih priloga i praznih listova = 230

stranica teksta) (za 1. test)

►Draže Vlahov, „Bolju ska kro ika“, Poreč 006., str. 5.-81. (76 –

55 stranica slikovnih priloga i praznih listova = 21 stranica teksta ) (za

2. test)

►Slave Bertoša, „Osebujno mjesto austrijske Istre. Lupoglavski kraj

u sred je i ovo vijeku“, Zagreb 2011. str. 10.-205. (195 – 59

stranica slikovnih priloga = 136 stranica teksta) (za 2. test)

►Slave Bertoša – Tatjana Bradara – Ne ad Kuz a ović, „Ku fi i i zlamenja – oz ake gra ica i eđa u Istri od sred jeg vijeka do ašega do a“ / „Co fi es a d Bou daries – Marks of Frontiers and Borders

i Istria fro the Middle Ages to the Prese t Period“, „Histria Archaeologica – Časopis Arheološkog uzeja Istre – Bulletin of the

Archaeological Museu of Istria“, sv. 40., Pula 2010., str. 115.-145.

(30 : jer je pisa dvojezič o – 8 stranica slikovnih priloga = 7

stranica teksta) (za 3. test)

►„Istarska e ciklopedija“ uredili Miroslav Bertoša i Ro ert Matijašić , )agre 005., atuk ice: A fiteatar; A tika; Are a u Pul i ; Barban; Brijunski otoci; Buje; Buzet; Claustra Alpium Iuliarum;

Eufrazijana; Faverija; Flavijevska cesta; fontik; Forum u Puli;

Fra jevački sa osta i crkva sv. Fra je u Puli; Fra jevački sa osta i svetište Majke Božje Trsatske; Fra jevački sa osta Pohođe ja Blaže e Djevice Marije u Pazi u; Fra jevački sa osta u Rovi ju; Gotika; Gradi e; Gradska loža; Gradska vrata; Gro lja; Gura ; Kočur; Kotli; La i ; lapidarij; Lupoglav; Mletačka utvrda u Puli; Mo kodo ja;

4

Mor arička ol ica u Puli; Mor arička k již ica u Puli; Mor aričko gro lje u Puli; Mutila; Nezakcij; Novigrad; Oprtalj; Palača; Palača, ko u al a; Palača, lada jska; Pare za a; Pazi ; Pazi ska ja a; Poreč; Predro a ika; Pula; Raša; Re esa sa; Ro a ika; Rovi j; Svjetio ik; Šija a; U ag; Ur ari; Utvrde ili fortifikacije; Villa A gioli a; Vižula; Vod ja , Volosko; Vrsar; )aštita kulturnih dobara;

)vo ici; Ž i j = 25 stranica teksta) (za 3. test) (ukupno 641 stranica) Izborna:

- Tatjana Bradara – Slave Bertoša – Ne ad Kuz a ović – Christian

Gallo – Đe i Go ić-Bravar – Saša Vale čić, „Ka ik a ku fi u: gra ič e oz ake u istarski šu a a“ / „Pietre sui co fi i: i cippi ter i ali ei oschi istria i“, Mo ografije i katalozi , Arheološki muzej Istre, Pula 2013.

- Marija Brada ović – Niki Fachin – Christian Gallo – Vladimir Lay –

Iva Milotić – Iva )upa c, „Oprtalj-Portole“, Oprtalj 2009.

- Iva Milotić, „Ri ska cestov a ašti a a tlu Hrvatske“, )agre 2010.

- Ves a Mu ić Bauer, „Sakral a arhitektura istoč oistarskih ko u a od XII. do XVIII. stoljeća“, Zagreb 2005.

- Viš ja Bralić – Ni a Kudiš Burić, „Istria pittorica: dipinti dal XV al

XVIII secolo“, Trieste-Rovigno 2005.

- Draže Vlahov, „Glagoljski rukopis iz Vranje u Istri (1609.-1633. “,

Pazin 1996.

- Draže Vlahov, „Glagoljski rukopis iz Huma (1608.-1639. “, Pazin

1999.

- A đelko Baduri a, „Boljunski glagoljski rukopisi: Kvaderna od dot crekav olju skeh“, Pazin 1992.

Priručna: - Dario Al eri, „Istria: storia, arte, cultura“, Trieste 1997.

- Josip Bratulić, „Pregled glagoljskih doku e ata s područja Pazi šti e“, „Vjes ik Istarskog arhiva“, sv. 2/3 (1992./1993.), Pazin

1994., str. 311.-315.


Kulturno-povijesni spomenici


rež u str.

prof. dr. sc. Slave Bertoša dr. sc. Nataša Urošević, viša asistentica)

www.unipu.hr

Studijski program izvanredni sveučilišni studij kulture i turizma

Vrsta kolegija obvezan Razina kolegija

preddiplomska

Semestar ljetni Godina studija

I.


hrvatski


10P

Preduvjeti Nema


Cilj kolegija

Prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja o kulturno-povijesnim spomenicima u Republici Hrvatskoj, kako bi se moglo usporediti postojeće raznovrsnosti između pojedinih područja.

Ishodi uče ja

1. Pravilno definirati, opisati i usporediti temeljne hrvatske kulturno-povijesne spomenike

. Prepoz ati i kritički a alizirati it a o ilježja pojedi ih povi jes ih razdoblja u kojima su spomenici nastali, odnosno nastavili postojati 3. Utvrditi z ače je i valorizaciju kultur o-povijesnih spomenika 4. Pri ije iti steče a z a ja i vješti e u uduće radu

Sadržaj kolegija

- Kulturno-povijesni spomenici – opći poj ov ik - Kulturno-povijesni spomenici – stilovi i razdo lja s ajz ačaj iji spomenicima u Hrvatskoj - Bra ko Fučić - istarsko i kvar ersko spo e ičko asljeđe - Kaštel kao kultur o-povijesni spomenik: primjer Lupoglava - Ka e e gra ič e oz ake kao kultur o-povijesni spomenici - Kulturno-povijes e spo e ičke cjeli e: Pula, Poreč, Rovi j. - Arheološka alazišta: pri jeri Gura a, Kočura, Briju a, Nezakcija, Vižule - Klasič i kultur o-povijesni spomenici: Amfiteatar, Eufrazijeva bazilika, puljski Forum - Prirodne znamenitosti u funkciji kulturno-povijesnih spomenika: gradi e Mo kodo ja , šu a Šija a, Pazi ska ja a, vrtovi i parkovi u Hrvatskoj - Ostali kulturno-povijesni spomenici: gradska vrata, groblja, sa osta i, gradske lože, palače


2

- )aštita kultur o-povijesnih dobara te mnoge druge teme.


Obveze

Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-4 8 0,4 20 %


seminarski rad 1-4 57 2 20 %


ukupno 168 6 100 %

Studentske obveze 1. Napisati i predati seminarski rad

. Položiti završ i us e i ispit



1. Nastava se izvodi u obliku predavanja, konzultacija (osobno u kabinetu i putem e- aila i e torskog rada. Nazoč ost a astavi podrazumijeva se od početka do završetka sata. 2. Predavanja su za išlje a kao pregled a izlaga ja oda ra ih te a i

e pokrivaju čitavu ispit u literaturu, jer se od stude ata očekuje i sposo ost sa ostal og i telektual og rada. O i koji že le ogu a predavanjima intervenirati u obliku kratke prezentacije odabrane teme. 3. Za seminarski dio studenti trebaju sastaviti pisani uradak na predlože u te u. Uradak se ajprije predaje asiste tici koja ga ocje juje, ocje u dostavlja ositelju kolegija, ako čega se i je u na ocjenu predaje otisnuti primjerak rada (verzija koju je prethodno prihvatila asiste tica . Se i arsku su o vezu stude ti duž i izvršiti do kraja astave. Sve oda ra e te e kas ije se ogu proširiti u završ i rad. 4. Seminarski uradak ocjenjuje se prema kvaliteti obavljenog rada, pri če u se u obzir uzimaju ovi elementi: sposobnost sastavljanja suvislog uratka s aslov ico , uvodo , razrado te e, zaključko i popiso literature , jas o razlučiva je it ih i e it ih či je ica, količi a pravopis ih pogrešaka i izvor ost rada istraživa je i korište je eo javlje e arhivske građe ili pisa je pre a postojećoj literaturi). 5. Dan-dva prije svakog izlaska a ispit, stude ti su duž i provjeriti datu i sat jegovog održava ja.

Literatura

Obvezatna:

►„E ciklopedija hrvatske povijesti i kulture“, glav i urednik Igor

Karaman, Zagreb 1980., natuknice: Gotika; Gradovi; Gradske javne

građevi e; Ljet ikovci; Prav o-povijesni spomenici; Predromanika;

Redov ičko graditeljstvo; Ro a ika; Sred jovjekov i adgro i spo e ici; Vrtovi i parkovi; )aštita spo e ika kulture; Zavjetne crkve

(= 17 stranica teksta)

►Bra ko Fučić, „Iz istarske spo e ičke ašti e“, svezak prvi, Zagreb

2006., str. 7.-384. (377 – 172 stranica slikovnih priloga i praznih

listova = 205 stranica teksta); svezak drugi, Zagreb 2007., str. 11.-

3

414. (403 – 173 stranica slikovnih priloga i praznih listova = 230

stranica teksta)

►Draže Vlahov, „Bolju ska kro ika“, Poreč 006., str. 5.-81. (76 –

55 stranica slikovnih priloga i praznih listova = 21 stranica teksta)

►Slave Bertoša, „Osebujno mjesto austrijske Istre. Lupoglavski kraj

u sred je i ovo vijeku“, Zagreb 2011. str. 10.-205. (195 – 59

stranica slikovnih priloga = 136 stranica teksta)

►Slave Bertoša – Tatjana Bradara – Ne ad Kuz a ović, „Ku fi i i zlamenja – oz ake gra ica i eđa u Istri od sred jeg vijeka do ašega do a“ / „Co fi es a d Bou daries – Marks of Frontiers and Borders

i Istria fro the Middle Ages to the Prese t Period“, „Histria Archaeologica – Časopis Arheološkog uzeja Istre – Bulletin of the

Archaeological Museu of Istria“, sv. 40., Pula 2010., str. 115.-145.

30 : jer je pisa dvojezič o – 8 stranica slikovnih priloga = 7

stranica teksta)

►„Istarska e ciklopedija“ uredili Miroslav Bertoša i Ro ert Matijašić , )agre 005., atuk ice: A fiteatar; A tika; Are a u Pul i ; Barban; Brijunski otoci; Buje; Buzet; Claustra Alpium Iuliarum;

Eufrazijana; Faverija; Flavijevska cesta; fontik; Forum u Puli;

Fra jevački sa osta i crkva sv. Fra je u Puli; Fra jevački sa osta i svetište Majke Božje Trsatske; Fra jevački sa osta Pohođenja

Blaže e Djevice Marije u Pazi u; Fra jevački sa osta u Rovi ju; Gotika; Gradi e; Gradska loža; Gradska vrata; Gro lja; Gura ; Kočur; Kotli; La i ; lapidarij; Lupoglav; Mletačka utvrda u Puli; Mo kodo ja; Mor arička ol ica u Puli; Mor arička k již ica u Puli; Mor aričko gro lje u Puli; Mutila; Nezakcij; Novigrad; Oprtalj; Palača; Palača, ko u al a; Palača, lada jska; Pare za a; Pazi ; Pazi ska ja a; Poreč; Predro a ika; Pula; Raša; Re esa sa; Ro a ika; Rovi j; Svjetio ik; Šija a; U ag; Ur ari; Utvrde ili fortifikacije; Villa

A gioli a; Vižula; Vod ja , Volosko; Vrsar; )aštita kultur ih do ara; )vo ici; Ž i j = 5 stra ica teksta (ukupno 641 stranica) Izborna:

- Tatjana Bradara – Slave Bertoša – Ne ad Kuz a ović – Christian

Gallo – Đe i Go ić-Bravar – Saša Vale čić, „Ka ik a ku fi u: gra ič e oz ake u istarski šu a a“ / „Pietre sui co fi i: i cippi ter i ali ei oschi istria i“, Mo ografije i katalozi , Arheološki muzej Istre, Pula 2013.

- Marija Brada ović – Niki Fachin – Christian Gallo – Vladimir Lay –

Iva Milotić – Iva )upa c, „Oprtalj-Portole“, Oprtalj 009. - Iva Milotić, „Ri ska cestov a ašti a a tlu Hrvatske“, )agre 2010.

- Ves a Mu ić Bauer, „Sakral a arhitektura istoč oistarskih ko u a od XII. do XVIII. stoljeća“, Zagreb 2005.

- Viš ja Bralić – Ni a Kudiš Burić, „Istria pittorica: dipinti dal XV al

XVIII secolo“, Trieste-Rovigno 2005.

4

- Draže Vlahov, „Glagoljski rukopis iz Vranje u Istri (1609.-1633. “,

Pazin 1996.

- Draže Vlahov, „Glagoljski rukopis iz Huma (1608.-1639. “, Pazin

1999. - A đelko Baduri a, „Boljunski glagoljski rukopisi: Kvaderna od dot crekav olju skeh“, Pazin 1992.

Priručna: - Dario Al eri, „Istria: storia, arte, cultura“, Trieste 1997. - Josip Bratulić, „Pregled glagoljskih doku e ata s područja Pazi šti e“, „Vjes ik Istarskog arhiva“, sv. 2/3 (1992./1993.), Pazin 1994., str. 311.-315.


Kod i naziv kolegija Turistička geografija svijeta KIT


Suradnik/suradnica


Doc. dr.sc. Nikola Voj ović

(http://www.unipu.hr/index.php?id=929#c1736)

Studijski program Sveučiliš i preddiplo ski i terdis ipli ar i studij Kultura i turiza


Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana FET-a

Jezik


Hrvatski


semestru P – V – S 30-0-30


svladavanje -

Korelativnost

Uvod u ekonomiju, Povijest civilizacija, Osnove informatike, Kulturno-

povijesni spo e i i, Metodologija z a stve o istraživačkog rada,

Prirodna osnova u turizmu

Cilj kolegija

Usvojiti kompetencije za logičko proučava je, pojaš java je, pla ira je i predviđa je postojećih i ovih od osa i odraza u geografsko prostoru sadržaji, pro esi, veze, od osi i odeli astalih proži a je

prirodno geografskih i sociogeografskih o ilježja prostora s ilje otkriva ja, o jaš java ja, postavlja ja i predviđa ja zako itosti prostorne organizacije i funkcioniranja turizma u skladu s postojećo turističko-geografskom regionalizacijom svijeta

Ishodi uče ja

1. Definirati te elj e turističko geografske poj ove

2. Izdvojiti i o jas iti os ov a o ilježja velikih svjetskih turističkih regija

3. Primijeniti steče a z a ja u sa ostalnom istraživa ju odabrane

turističke regije ili jesta

4. A alizirati i usporediti turističke regije u utar većih regija i/ili država

5. Vrednovati turistički razvoj i posljedi e razvoja a geografski prostor velikih turističkih regija, država i jesta

6. Smisliti, razviti i stvoriti vlastiti samostalni rad na zadanu temu

Sadržaj kolegija

. Turistička geografija – pred et i zada i istraživa ja

Pojam, pojava i razvoj turizma i rekreacije

Faktori razvoja turizma (prirodno-geografska atraktivna osnova razvoja i

društve i atraktiv i faktori

Turistička regio aliza ija Svijeta

http://www.unipu.hr/index.php?id=929#c1736

2. Turizam Angloamerike

Turizam Latinske Amerike

3. Turizam Australije i Oceanije

4. Turizam Azije

5. Turizam Afrike

6. Turizam Europskog Sredozemlja

Turiza Špa jolske i Portugala

Turizam Francuske i Italije

Turiza Grčke

. Turiza Alpa Slove ija, Švi arska i Austrija

. Turiza Sjever e Europe Fi ska, Švedska, Norveška, Danska, Island)

. Turiza )apad e Europe Nje ačka, Nizoze ska, Belgija, Luksemburg, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne

Irske)

. Turiza Sred je Europe Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska

Turiza Istoč e Europe Ruska Federa ija i Ukrajina)





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V la , S 1-6 45 1,6 5

pismeni radovi

(seminarski, esej, prikaz,

rad i listići...

1-6 40 1,4 40

usmena izlaganja 1-6 25 0,9 5

ispit (Pismeni i usmeni) 1-6 58 2,1 30+20

ukupno 168 6 100

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Vidjeti Ostale važne činjenice vezane uz kolegij

Studentske obveze


što i do kada* :

1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu tijekom

cijelog semestra

2 Pred stude ti a izložiti seminarski rad na zadanu temu svjetskih

turističkih regija, država i/ili jesta tijekom semestra

3 Napisati cjelovit seminarski rad. Rok za predaju rada isključivo a portal za e-uče je je najkasnije sedam dana prije pisanog ispita, a

prema kalendaru objavljenom na portalu za e-uče je

4. Položiti pis e i ispit 5. Položiti us e i ispit

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU


Pohađa je astave je obvez o. Student koji izosta e više od puta nema pravo prijave i pristupa ispitu te moraju ponovno upisati kolegij.

Seminarski rad se izrađuje u pisa o o liku pre a aputku koji je studentima prezentiran na prvom terminu seminara i objavljen na

rež i stra i a a portal za e-uče je, foru s vijesti a Turistička geografija svijeta). Temu seminara bira student samostalno u zadanom

regionalnom okviru. Seminar se usmeno prezentira ostalim studentima.

Nači preze ta ije prepušte je stude ti a. Traja je preze ta ije -

15 minuta. Pisa i rad ože se u više avrata dati a pregled i eventualne ispravke nositelju kolegija. Prezentacija seminara pred

studentima jedan je od uvjeta za prijavu i pristupanje ispitu. Student

koji e izvrši obvezu ora po ovo upisati kolegij. Izrada pisanog

seminarskog rada uvjet je za pristupanje ispitu. Seminar se na pregled

i ocje u ože slati ajviše jed o po ispit o roku isključivo a portal za e-uče je. Stude ti koji e izvrše obvezu preze tacije i izrade pisanog dijela seminara ne mogu prijaviti i pristupiti ispitu.

0% Nije izvršio o vezu

0-1 % Us e o izložio pred kolega a pisa i dio se i ara četiri i više puta vraće a doradu

10-2 % Us e o izložio pred kolega a pisani dio seminara dva ili tri

puta vraće a doradu

20- % Us e o izložio pred kolega a pisani dio seminara predan na

vrijeme bez dodatnih ispravaka

Napo e a: Nači izlaga ja prepušte je stude ti a. Iz eđu gra i a i tervala postotak ovisi o uspješ osti preze ta ije se i ara i pisanog

dijela. Maksimalnih 40% bodova tijekom nastave mogu dobiti one

studenti koji se svoji rado i aktiv ošću aročito ističu tijeko predavanja i seminara te kojima je seminar pozitivno ocijenjen tijekom

izvođe ja astave.

Pisani ispit se sastoji od testa sa zadat i a o jektiv og tipa. Test sadrži 30 zadataka podijeljenih u dvije cjeline koje ukupno donose 100

bodova. Prva cjelina ispituje geografska znanja, a sastoji se od 22

zadatka od kojih je zadataka višestrukog iz ora, zadatka višestrukih ko i a ija, zadataka poveziva ja i sređiva ja te zadatka dopunjavanja. Ukupno prva cjelina nosi 66 bodova. Druga cjelina

ispituje geografske vješti e, a sastoji se od zadataka dopu java ja popraće ih geografski karta a i/ili zadat i a izraču ava ja geografskih vrijednosti. Ukupno, druga cjelina donosi 34 boda. Pisani

ispit donosi 30% bodova. Polože pisa i ispit uvjet je za pristupa je us e o ispitu i sastav i je dio završ og ispita.

Usmeni ispit se sastoji od razgovora vezanih za seminar studenta,

se i are drugih stude ata, pri je i geografije u proučava ju turiz a, te turistički regija a svijeta Student mora samostalno sudjelovati u

razgovoru o svim zadanim temama:

1. Tema iz vlastitog i seminara drugih kolega i kolegica (do 5%)

. Pri je a geografije u proučava ju turiz a do %

. Izva europske turističke regije do %

4. Europske turističke regije do %

Us e i ispit u ukup oj o je i sudjeluje s ajviše %

Literatura

Obvezna:

Curić, )., Gla uzi a N., Opačić, V.T., : Geografija turiz a –

Regionalni pregled, Naklada Ljevak, Zagreb (11-255)

Boniface B., Cooper C., Cooper, R., 2012: Worldwide destinations- The

geography of travel and tourism, Routledge, London- New York (41-56;

107-565)

Lew , A. , Hall C.M., Dallen T., 2008: World geography of Travel and

Tourism. A regional approach, Elsevier, Oxford and Burlington (1-44)

Williams S., Lew, A., 2014: Tourism Geography -Critical understandings

of place, space and experience, Routledge, London and New York (1-

290)

Burton R., 1995: Travel geography, Longman, Harlow (5-144)

Izborna:

Hall C.M., Page S.J., 2002: The Geography of tourism and recreation,

Routledge, London and NewYork

Vuko ić, B., Čavlek, N., : Rječ ik turiz a, Mas edia, )agre

*** (2006.) : Hrvatski turizam, plavo, bijelo,

zeleno, Institut za turizam, Zagreb

Müller, H., : Turiza i ekologija, Masmedia, Zagreb

) a stve i i struč i radovi veza i s te atiko turističke geografije svijeta i Hrvatske

Priruč a: Atlasi i geografske karte


Kod i naziv kolegija Turistička geografija svijeta KIT


Suradnik/suradnica




Studijski program Studij uz rad, Sveučiliš i preddiplo ski i terdis ipli ar i studij Kultura i turizam


Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.


Jezik


Hrvatski




svladavanje -

Korelativnost


povijes i spo e i i, Metodologija z a stve o istraživačkog rada,

Prirodna osnova u turizmu

Cilj kolegija

Usvojiti kompetencije za logičko proučava je, pojaš java je, pla ira je i predviđa je postojećih i ovih od osa i odraza u geografsko prostoru sadržaji, pro esi, veze, od osi i odeli astalih proži a je

prirodno geografskih i sociogeografskih o ilježja prostora s ilje otkriva ja, o jaš java ja, postavlja ja i predviđa ja zako itosti prostorne organizacije i funkcioniranja turizma u skladu s postojećo turističko-geografskom regionalizacijom svijeta

Ishodi uče ja

1. Definirati te elj e turističko geografske poj ove

2. Izdvojiti i o jas iti os ov a o ilježja velikih svjetskih turističkih regija

3. Primijeniti steče a z a ja u sa ostalnom istraživa ju odabrane

turističke regije ili jesta

4. A alizirati i usporediti turističke regije u utar većih regija i/ili država

5. Vrednovati turistički razvoj i posljedi e razvoja a geografski prostor velikih turističkih regija, država i jesta


Sadržaj kolegija

. Turistička geografija – pred et i zada i istraživa ja

Pojam, pojava i razvoj turizma i rekreacije

Faktori razvoja turizma (prirodno-geografska atraktivna osnova razvoja i

društve i atraktiv i faktori


Turistička regio aliza ija Svijeta

2. Turizam Angloamerike

Turizam Latinske Amerike

3. Turizam Australije i Oceanije

4. Turizam Azije

5. Turizam Afrike

6. Turizam Europskog Sredozemlja

Turiza Špa jolske i Portugala

Turizam Francuske i Italije

Turiza Grčke

. Turiza Alpa Slove ija, Švi arska i Austrija

. Turiza Sjever e Europe Fi ska, Švedska, Norveška, Da ska, Isla d

. Turiza )apad e Europe Nje ačka, Nizoze ska, Belgija, Luksemburg, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne

Irske)

. Turiza Sred je Europe Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska

Turiza Istoč e Europe Ruska Federa ija i Ukraji a





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Izrada koncepcije

seminara 1-6 25 0,9 10

pismeni radovi

(seminarski, esej, prikaz,

rad i listići...

1-6 85 3,0 40

ispit (Pismeni i usmeni) 1-6 58 2,1 30+20

ukupno 168 6 100


Studentske obveze


što i do kada* :

1. Izraditi cjelovitu koncepciju seminarskog rada

2. Napisati cjelovit seminarski rad. Rok za predaju rada isključivo a portal za e-uče je je najkasnije sedam dana prije pisanog ispita, a


3. Položiti pis e i ispit (test)


Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU




regio al o okviru. Pisa i rad ože se u više avrata dati a pregled i eventualne ispravke nositelju kolegija. Izrada pisanog seminarskog

rada uvjet je za pristupanje ispitu. Seminar se na pregled i ocjenu

ože slati ajviše jed o po ispit o roku isključivo a portal za e-

uče je. Stude ti koji e izvrše obvezu izrade pisa og dijela se i ara

ne mogu prijaviti i pristupiti ispitu.

% Nije izvršio o vezu

0- %; pisa i dio se i ara četiri i više puta vraće a doradu

10- %; pisa i dio se i ara dva ili tri puta vraće a doradu

20-30%; pisani dio seminara predan na vrijeme bez dodatnih ispravaka

Napomena: Maksimalnih 40% bodova tijekom nastave mogu dobiti one

studenti kojima je seminar pozitiv o o ije je tijeko izvođe ja nastave.

Pisani ispit se sastoji od testa sa zadat i a o jektiv og tipa. Test sadrži 30 zadataka podijeljenih u dvije cjeline koje ukupno donose 100

bodova. Prva cjelina ispituje geografska znanja, a sastoji se od 22

zadatka od kojih je zadataka višestrukog iz ora, zadatka višestrukih ko i a ija, zadataka poveziva ja i sređiva ja te zadatka dopunjavanja. Ukupno prva cjelina nosi 66 bodova. Druga cjelina

ispituje geografske vješti e, a sastoji se od zadataka dopu java ja popraće ih geografski karta a i/ili zadat i a izraču ava ja geografskih vrijednosti. Ukupno, druga cjelina donosi 34 boda. Pisani

ispit donosi 30% bodova. Polože pisa i ispit uvjet je za pristupanje

us e o ispitu i sastav i je dio završ og ispita.


se i are drugih stude ata, pri je i geografije u proučava ju turiz a, te turistički regija a svijeta Stude t ora sa ostal o sudjelovati u razgovoru o svim zadanim temama:

1. Tema iz vlastitog i seminara drugih kolega i kolegica (do 5%)

. Pri je a geografije u proučava ju turiz a do %

. Izva europske turističke regije do %

. Europske turističke regije do %


Literatura

Obvezna:

Curić, )., Gla uzi a N., Opačić, V.T., : Geografija turiz a –

Regionalni pregled, Naklada Ljevak, Zagreb (11-255)

Boniface B., Cooper C., Cooper, R., 2012: Worldwide destinations- The

geography of travel and tourism, Routledge, London- New York (41-56;

107-565)

Lew , A. , Hall C.M., Dallen T., 2008: World geography of Travel and

Tourism. A regional approach, Elsevier, Oxford and Burlington (1-44)

Williams S., Lew, A., 2014: Tourism Geography -Critical understandings

of place, space and experience, Routledge, London and New York (1-

290)

Burton R., 1995: Travel geography, Longman, Harlow (5-144)

Izborna:

Hall C.M., Page S.J., 2002: The Geography of tourism and recreation,

Routledge, London and NewYork

Vuko ić, B., Čavlek, N., : Rječ ik turiz a, Masmedia, Zagreb

*** (2006.) : Hrvatski turizam, plavo, bijelo,

zeleno, Institut za turizam, Zagreb

Müller, H., : Turiza i ekologija, Mas edia, )agre

) a stve i i struč i radovi veza i s te atiko turističke geografije svijeta i Hrvatske

Priruč a:

Atlasi i geografske karte


Kod i naziv kolegija 85332, KT524 Os ove raču ovodstva


str.)

Prof.dr.sc. Lore a Moš ja-Škare Izv.prof.dr.sc. Ro ert )e zerović Doc.dr.sc. Kse ija Čer e Doc.dr.sc. Ticija Peruško Adriana Galant

Studijski program Interdisciplinarni preddiplomski studij Kultura i turizam


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

I.

Mjesto izvođe ja dvorana, vanjske institucije

Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski jezik


30P – 15V – 0S


Nema preduvjeta za upis kolegija.

Korelativnost /

Cilj kolegija

Os ov i je cilj pred eta ovladava je os ova a raču ovodstve e teorije i etode, te elj i z a ji a iz raču ovodstva te osposo ljava je za jihovu pri je u pri praće ju i proučava ju poslovanja. Ovladavanje raču ovodstve i teh ika a i vješti a a k jiže ja, razvija je raču ovodstve e logike obuhvata poslovnih događaja, sagledavanje uzroč o-posljedič ih relacija stvar ih eko o skih događa ja u poslov o okruže ju.

Ishodi uče ja

1. Definirati, interpretirati i povezati temeljne pojmove te

pri ije iti specifič osti etodologije raču ovodstve og obuhvata imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda.

2. Primjenjivati regulativu vezanu uz sustav raču ovodstva. 3. Upoz ava je i pripre a te elj ih fi a cijskih izvještaja u

raču ovodstvu. 4. Pri je jivati raču ovodstve i sustav kroz raču ovodstve i

obuhvat poslovnih promjena, odnosno planiranje, evidentiranje i praće je izvrše ja financijskog plana.

5. Upotrije iti raču ovodstve e i for acije sadrža e u temeljnim financijskim izvještaji a kao os ove uspješ og odlučiva ja.

Sadržaj kolegija 1. Uvod u predmet i metodologiju raču ovodstve og o uhvaća ja.

2. Upoz ava je s raču ovodstvo kroz povijest te o ilježji a, jesto i ulogo raču ovodstva u suvre e o poslov o

okruže ju. 3. Upoznavanje s osnovnom raču ovodstvenom regulativom,

upoz ava je raču ovodstve ih ačela, sta darda i politika. 4. Fi a cijsko izvještava je: upoz ava je sa izrado te elj ih

fi a cijskih izvještaja - ila ce, izvještaja o do iti, izvještaja o ovča i tokovi a, izvještaja o pro je a a glav ice,

raču ovodstve ih politika i ilježaka uz fi a cijske izvještaje. 5. A aliza, i terpretacija i upora a fi a cijskih izvještaja od stra e

internih i eksternih korisnika pri donoše ju poslov ih, investicijskih i financijskih odluka.

6. Ovladavanje osnovama teorije i metodama raču ovodstva imovine, obveza i kapitala

7. Ovladavanje osnovama teorije i metodama raču ovodstva prihoda i rashoda.

8. Evide tira je astalih poslov ih događaja i utvrđiva je poslovnog rezultata


Obveze (brisati nepotrebne

retke)


Sati ECTS* Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je (i redovita aktivnost u nastavi) P, V (lab), S

1 – 5 17 0,6 5%

pismeni radovi (seminarski, samostalni zadatak)

1 – 5 11 0,4 10%

test I (pismeni) 1 – 4 25 0,9 30%

test II (pismeni) 1 – 4 28 1 25%

)avrš i test 1 – 4 31 1,1 30%

Ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja):

Pohađa je i aktiv ost u astavi: stude t je duža prisustvovati a najmanje 70% nastavnih sati, za azoč ost a više od 70% astav ih sati sječe pravo a ostvariva je 5% uspješ osti. Samostalni zadatak dodjeljuje predmetni asistent, a stude t ga izvršava i predaje a pregled te preze tira isti pri če u ostvaruje 10% uspješ osti i to za rad koji sadrži riješe zadatak uz a je edostatke/os ov e elemente razrade teme u pisanom obliku i prezentaciji . Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Test I.- teorijski dio (max. 30%)

Test II.-sastavlja je fi a cijskih izvještaja ax. 5% .

)avrš i ispit- raču ovodstve o evide tira je poslov ih događaja ax. 30%)

Polože i testo s atra se test a koje je stude t ostvario aj a je 50% od ukup og roja odova a svako testu . Stude t ora položiti gradivo iz svih testova i ispita. Test I. i II. organizira se kao redovni i popravni test. )avrš i ispit izvodi se u redov i ispit i rokovi a.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukupno ostvarenog postotka uspješ osti a svi o veza a i aktiv osti u astavi.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora što i do kada* :

1. Prisustvovati predavanjima i vjež a a - najmanje 70%, pripremati se za nastavu svakog tjedna utvrđiva je i ponavljanjem gradiva iznijetog a predava ji a i vjež a a proteklog tjed a, aktiv o se uključiti u astav i proces rješava je zadataka, odgovori a a postavlje a pita ja, sudjelovanjem u diskusiji i sl. Svi studenti moraju biti pripremljeni za svako predava je i vjež e,

2. Izraditi samostalni zadatak vezan uz konkretan raču ovodstve i pro le , o raču e ili k jiže ja i predati u roku koji utvrdi pred et i astav ik ili asiste t te izvršiti jegovu preze taciju prema dogovoru s predmetnim nastavnikom/asistentom,

3. Pristupiti testovima tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere znanja:

I. test (krajem travnja), II. test (krajem svibnja).

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra ica a FET – a i u ISVU.


/

Literatura

Obvezna: 1 Skupi a autora red. Ja. Deželji : Raču ovodstvo, Hrvatska zajed ica raču ovođa i fi a cijskih djelat ika, )agre , 1995.

Skupi a autora red. D. Guli i L. Žager : Raču ovodstvo, udž e ik, II. izda je, Hrvatska zajed ica raču ovođa i fi a cijskih djelat ika, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2006. i novija izdanja

3 Skupi a autora red. B. Tušek : Raču ovodstvo, priruč ik za vjež e, II. izda je, Hrvatska zajed ica raču ovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004. i novija izdanja Izborna: 4) Solomon, L.M., Walther, L.M., Vargo, R.J., Plunkett, L.M.: Accounting

– the Foundation for Business Success, South-Western College Publishing, Cincinatti, 1996 5) xxx: Među arod i sta dardi fi a cijskog izvještava ja 6) xxx: Hrvatski sta dardi fi a cijskog izvještava ja 7) xxx: )ako o raču ovodstvu i ostala raču ovodstve a regulativa 8) )e zerović, R. Raču ovodstve i i for acijski sustavi, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2007

Priruč a: Ministarstvo financija: http://www.mfin.hr Narodne novine: http://www.nn.hr

http://www.mfin.hr/

http://www.nn.hr/


Kod i naziv kolegija 85332, KT524 Os ove raču ovodstva


str.)

Prof.dr.sc. Lore a Moš ja-Škare Izv.prof.dr.sc. Ro ert )e zerović Doc.dr.sc. Kse ija Čer e Doc.dr.sc. Ticija Peruško Adriana Galant

Studijski program Studij uz rad, Interdisciplinarni preddiplomski studij Kultura i turizam


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

I.

Mjesto izvođe ja dvorana, vanjske institucije


Hrvatski jezik


30P – 15V – 0S



Korelativnost /

Cilj kolegija

Os ov i je cilj pred eta ovladava je os ova a raču ovodstve e teorije i etode, te elj i z a ji a iz raču ovodstva te osposo ljava je za jihovu pri je u pri praće ju i proučava ju poslovanja. Ovladavanje raču ovodstve i teh ika a i vješti a a k jiže ja, razvija je raču ovodstve e logike obuhvata poslovnih događaja, sagledavanje uzroč o-posljedič ih relacija stvar ih eko o skih događa ja u poslov o okruže ju.

Ishodi uče ja

1. Definirati, interpretirati i povezati temeljne pojmove te

pri ije iti specifič osti etodologije raču ovodstve og obuhvata imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda.

2. Primjenjivati regulativu vezanu uz sustav raču ovodstva. 3. Upoz ava je i pripre a te elj ih fi a cijskih izvještaja u

raču ovodstvu. 4. Pri je jivati raču ovodstve i sustav kroz raču ovodstve i

obuhvat poslovnih promjena, odnosno planiranje, evidentiranje i praće je izvrše ja financijskog plana.

5. Upotrije iti raču ovodstve e i for acije sadrža e u temeljnim financijskim izvještaji a kao os ove uspješ og odlučiva ja.

Sadržaj kolegija 1. Uvod u predmet i metodologiju raču ovodstve og o uhvaća ja.

2. Upoz ava je s raču ovodstvo kroz povijest te o ilježji a, jesto i ulogo raču ovodstva u suvre e o poslov o

okruže ju. 3. Upoznavanje s osnovnom raču ovodstvenom regulativom,

upoz ava je raču ovodstve ih ačela, sta darda i politika. 4. Fi a cijsko izvještava je: upoz ava je sa izrado te elj ih

fi a cijskih izvještaja - ila ce, izvještaja o do iti, izvještaja o ovča i tokovi a, izvještaja o pro je a a glav ice,

raču ovodstve ih politika i ilježaka uz fi a cijske izvještaje. 5. A aliza, i terpretacija i upora a fi a cijskih izvještaja od stra e

internih i eksternih korisnika pri donoše ju poslov ih, investicijskih i financijskih odluka.

6. Ovladavanje osnovama teorije i metodama raču ovodstva imovine, obveza i kapitala

7. Ovladavanje osnovama teorije i metodama raču ovodstva prihoda i rashoda.

8. Evide tira je astalih poslov ih događaja i utvrđiva je poslovnog rezultata



retke)



udio u

ocjeni (%)

Pismeni radovi (seminarski, samostalni zadatak)

1 – 5 18 0,6 15%

test I (pismeni) 1 – 4 28 1 30%

test II (pismeni) 1 – 4 33 1,2 25%

)avrš i test 1 – 4 33 1,2 30%

Ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja : Samostalni zadatak dodjeljuje predmetni nastavnik, a student ga izvršava i predaje a pregled te preze tira isti pri če u ostvaruje 15% uspješ osti i to za rad koji sadrži riješe zadatak uz a je nedostatke/osnovne elemente razrade teme u pisanom obliku i prezentaciji . Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Test I.- teorijski dio (max. 30%)

Test II.-sastavlja je fi a cijskih izvještaja ax. 5% .

)avrš i ispit- raču ovodstve o evide tira je poslov ih događaja ax. 30%)

Polože i testo s atra se test a koje je stude t ostvario aj a je 50% od ukupnog broja bodova (na svakom testu). Stude t ora položiti gradivo iz svih testova i ispita. Test I. i II. se organizira kao redovni i poprav i test. )avrš i ispit izvodi se u redov i ispit i rokovi a.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka

uspješ osti a svi o veza a i aktivnosti u nastavi.

Studentske obveze


1. Izraditi samostalni zadatak vezan uz konkretan raču ovodstve i pro le , o raču e ili k jiže ja i predati u roku koji utvrdi predmetni nastavnik ili asiste t te izvršiti jegovu preze taciju prema dogovoru s predmetnim nastavnikom/asistentom,

2. Pristupiti testovima tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere znanja:

I. test (krajem travnja), II. test (krajem svibnja).

Rokovi ispita i kolokvija Objavljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra ica a FET – a i u ISVU.


/

Literatura

Obvezna: 1 Skupi a autora red. Ja. Deželji : Raču ovodstvo, Hrvatska zajed ica raču ovođa i fi a cijskih djelat ika, Zagreb, 1995.

Skupi a autora red. D. Guli i L. Žager : Raču ovodstvo, udž e ik, II. izda je, Hrvatska zajed ica raču ovođa i fi a cijskih djelat ika, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2006. i novija izdanja

3 Skupi a autora red. B. Tušek : Raču ovodstvo, priruč ik za vjež e, II. izda je, Hrvatska zajed ica raču ovođa i fi a cijskih djelat ika, )agre , 2004. i novija izdanja Izborna: 4) Solomon, L.M., Walther, L.M., Vargo, R.J., Plunkett, L.M.: Accounting – the Foundation for Business Success, South-Western College Publishing, Cincinatti, 1996 5) xxx: Među arod i sta dardi fi a cijskog izvještava ja 6) xxx: Hrvatski sta dardi fi a cijskog izvještava ja 7) xxx: )ako o raču ovodstvu i ostala raču ovodstve a regulativa 8) )e zerović, R. Raču ovodstve i i for acijski sustavi, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2007

Priruč a: Ministarstvo financija: http://www.mfin.hr Narodne novine: http://www.nn.hr

http://www.mfin.hr/

http://www.nn.hr/


Kod i naziv kolegija 13 1 5/M)IRKIT Metodologija z a stve o istraživačkog rada

Nastavnica

Doc.dr.sc. Sa ja Blažević

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Kulture i turizma

Vrsta kolegija Obvezni

Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.


Hrvatski jezik (Engleski jezik)


2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija

Razumjeti osnovne etodološke pojmove, za pripre u i provođe je jed ostav ijeg istraživačkog rada se i arski radovi, završ i radovi te za korište je jed ostav ijih z a stve ih etoda uz uvažava je etičkih ačela.

Ishodi uče ja

1. Prikazati razvoj znanstvene metode i znanstvene misli kroz povijest . Defi irati te elj e etodološke poj ove

3. Primijeniti osnovne korake u empirijskom ciklusu na primjeru istraživačkih radova 4. A alizirati i upoz ati ačela jednostavnijih znanstvenih metoda

Sadržaj kolegija

1. Uvođe je u kolegij. Klasifikacija i i terpretacija poj ova iz područja Metodologije istraživa ja.

. Istraživa je i priroda istraživa ja. Vrste istraživa ja. 3. Etika u istraživa ju. Etič o po aša je studenata prilikom provođe ja istraživa ja. 4. Faze istraživačkoga procesa. Oda ir etodološkog pristupa. 5. Oda ir, for ulira je i preciz o određiva je područja i pred eta istraživa ja. 6. Kritičko pretraživa je literature. 7. Oblikovanje ciljeva i svrhe istraživa ja. For ulira je hipoteza.

. Dizaj acrta istraživa ja. 9. Metode prikuplja ja podataka. Određiva je uzorka. 10. Oda ir i stru e ta istraživa ja. Pri jeri: Izrada a keta. Provođe je i tervjua. 11. Obrada i analiza kvalitativnih i kvantitativnih podataka. Izrada grafičkih prikaza, ta lica, she a.

1 . Pisa je završ oga izvješća. Pisa je kao vješti a. 13. Preze tira je istraživa ja. 14. Upute za pisanje studentskih radova. 15. Preze tacija stude tskih istraživa ja. Provođe je peer recenziranja.


Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)

ocjena seminarskog rada prema naputcima

2.-3. 31 1,1 20%

izrada istraživačkog izvješća

2.-4. 31 1,1 20%

prezentacija istraživačkog izvješća

2.-4. 10 0,3 10%

pismeni ispit 1.-4. 40 1,5 50%

ukupno 112 4 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Ocjena studenta dijelom se sastoji od ocjene dobivene na nastavi te ocje e do ive e a sa o pis e o ispitu. Stude t je duža ocijeniti seminarski rad prema danim naputcima i time savladati os ove izrade se i arskih radova či e ostvaruje aksi al o 0% ocje e. Osi toga, stude t je duža izraditi istraživačko izvješće a oda ra u te u što aksi al o osi 0% ocje e. Preze tacija istraživačkog izvješća osi aksi al o 10% ocje e. Preduvjet za pristupanje ispitu je ostvarivanje minimalno 25% ocjene od zadataka na nastavi. Ukoliko student ne ostvari bare 5%, duža je ponovno upisati kolegij naredne godine. Dakle, ocje a se do iva sljedećo for ulo :

(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)

NASTAVA = SEM + I)VJEŠĆE + PRE) ISPIT – uspjeh a pis e o e ispitu koji se raču a kao udio ostvare ih bodova u maksimalnom zbroju bodova. Uvjet je da taj udio iznosi 50%. Npr. ako se ispit sastoji od 5 pitanja po 5 bodova, student mora ostvariti barem 12,5 bodova za prolaz na ispitu i time ostvaruje 25% ocjene (12,5/25*50%). SEM – ocjena seminara. Udio u ocjeni se dobije prema kvalitetno o avlje o e zadatku, od os o revidira ju i ocje jiva ju tuđeg seminarskog rada: ocjena 1 = 0% udjela; ocjena 2 = 10% udjela; ocjena 3 = 12% udjela; ocjena 4 = 16% udjela; ocjena 5 = 20% udjela. I)VJEŠĆE – izrada izvješća. Udio u ocjeni se dobije prema ostvarenoj ocje i izrađe oga izvješća: ocje a 1 = 0% udjela; ocje a = 10%

udjela; ocjena 3 = 12% udjela; ocjena 4 = 16% udjela; ocjena 5 = 20% udjela. Stude t je duža pravovre e o uručiti pred et oj astav ici tiskano i spiralno uveza o izvješće. Ukoliko stude t e uruči izvješće na vrijeme, nije ispunio uvjet pristupa pismenome ispitu. PREZ– preze tacija izvješća. Udio u ocje i se do ije pre a ostvare oj ocje i preze tira oga izvješća : ocje a 1 = 0% udjela; ocje a = 5% udjela; ocjena 3 = 7% udjela; ocjena 4 = 8% udjela; ocjena 5 = 10% udjela. Stude t je duža preze tirati proces istraživa ja. Ukoliko e prezentira, nije ispunio uvjet pristupa pismenome ispitu. Ko ač a se ocje a do iva pre a Pravil iku o ocje jiva ju

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora što i do kada*):

1. izraditi seminarski rad u roku koji je javno objavljen na portalu za e-uče je te se i ar ora iti pozitiv o ocije je are 10% udjela u ocjeni)

. izraditi istraživačko izvješće u roku koji je jav o o javlje a portalu za e-uče je te se i ar ora iti pozitiv o ocije je are 10% udjela u ocjeni) 3. ostvariti barem 25% ocjene na nastavi od max. 50% ocjene do kraja semestra 4. ostvariti barem 25% ocjene na pismenome dijelu ispita

Rokovi ispita i kolokvija Objavljuju se na početku akademske godine na mrežnim stranicama FET – a i u ISVU.


Svi materijali dostupni su studentima na portalu za e-uče je. Evide cija stude ata se vodi tra spare t o i osvježava se a tjed oj bazi. Narušava je etičkog kodeksa kaž java se e oguć ošću ostvariva ja bodova na nastavi i/ili na ispitu.

Literatura

Obvezna: 1. Materijali na portalu za e-uče je 100 str. 2. Bedeković, V. 011. Os ove etodologije struč og i z a stve og rada. Visoka škola za e adž e t u turiz u i i for atici u Virovitici, Virovitica. (10 str.) 3. Cohe , L., Ma io , L., Morriso , K. 007. Metode istraživa ja u obrazovanju. Naklada Slap, Zagreb. (20 str.) 4. Tkalac Verčić, A., Si čić Ćorić, D., Pološki Vokić, N. 010. Priruč ik za etodologiju istraživačkog rada. Kako os isliti, provesti i opisati z a stve o i struč o istraživa je. MEP d.o.o., )agre . 30 str. Izborna: 1. Halmi, A. (2005.) Strategije kvalitativ ih istraživa ja u pri ije je i društve i z a osti a. Naklada Slap, )agre . 2. Zelenika, R. (2000.) Metodologija i tehnologija izrade z a stve og i struč og dijela. Eko o ski fakultet u Rijeci, Rijeka.



Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




rež u str.

Su ča a Tuksar Radu ilo, mag. educ. philol. angl



Razina kolegija


Semestar Ljetni

Godina studija

I.

Mjesto izvođe ja Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Engleski jezik


P 30 – V 15



Cilj kolegija Cilj kolegija je stjeca je z a ja i u ijeća a razi i B1+ sukladno Europskom referentnom okviru za jezike (CEFR).

Ishodi uče ja 1-definirati; 2-tu ačiti; 3-primijeniti; 4-analizirati; 5-vrednovati; 6-zaključiti

Sadržaj kolegija


Obveze


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je nastave i aktivnosti u nastavi

1-6 45 1 20%

Samostalni zadaci se i ari, istraživa ja,

prezentacije) 1-6 28 0.5 10%

Kontinuirana provjera znanja (2 pismena kolokvija)

1-6 11 1.5 25%+25%=50%

Usmeni ispit 1-6 28 1 20%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. predati seminarski rad najkasnije do zadnjeg dana predavanja


Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na ostvarivanje dodat ih 0% uspješ osti. Stude t je duža apisati sa ostal i pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra. Pismeni se rad predaje pre a dogovore i rokovi a. Ukoliko je riječ o završ o pismenom zadatku, koji je ujedno i uvjet za pristup usmenom ispitu, studenti su obvezni predati ga najkasnije do kraja predavanja u tekuće se estru. Stude ti su duž i sa i istražiti aktual u literaturu vezano za problematiku. Oso ito je važ o sa ostal o proučiti releva t u literaturu iz etodologije z a stve og istraživa ja. Upute o izradi seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama e-uče ja. Polože i pis e i ispito smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka uspješ osti a pis e i ispiti a, us e o ispitu, iz se i ara i aktivnosti u nastavi.




Pohađanje nastave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4

izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne ostvaruju ukoliko se

izostalo 5 i l i više puta i te je izosta ke potre o adok aditi. „Extra Activity“ l iteratura: 1 ECTS 00 str/hrv.; 1 ECTS 100 str./e gl.

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave doseći i i al i roj odova (ukupno 20), stoga je i

pohađa je astave u ko ač ici važ o u z roju odova.

U semestru se pišu pis e a kolokvija. Na kraju semestra pristupa se

završ o e ispitu us e o e , aksi al o 4 puta, sa o ako se ti jeko semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. U konačnu ocjenu ulaze svi rezultati.

Struktura i pravila pisa ja osvrta, eseja, vjež i te preze tacija ela orira a su na stranicama e-uče ja te je svaki stude t o aveza i for irati se a vrije e o svoji duž osti a ti jeko studija.



1 % = Prisustvuje vjež a a, o e sudjeluje u radu, i dividual i radovi nisu

napisani na vrijeme.

14% = Pripremljen/-na je, no pripreme su nepotpune uz veće nedostatke


18% = Redovito je pripremljen/-na, pripreme su korektne, dobrovoljno

sudjeluje u nastavnome procesu.


pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, te donosi dodatne materijale.





od 71% do 80% = 15% ocjene

od 81% do 90% = 20% ocjene

od 91% do 100% = 25% ocjene


0% = Radovi isu apisa i i preze tira i i li e sadrže traže e ele e te.


7% = Radovi sadrže više od 50% traže ih ele e ata, ali isu slijeđe i zadani naputci o oblikovanju rada.


Završni us eni ispit ocjenjuje se ovako:


od 51% do 60% = 12% ocjene

od 61% do 70% = 14% ocjene

od 71% do 80% = 16% ocjene

od 81% do 90% = 18% ocjene

od 91% do 100% = 20% ocjene


A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

cjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88%

ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75%

ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62%

ocjene

Literatura

Obavezna:

1. Dubicka, Iwonna, O'Keeffe, Margaret i sur. (2013.): English for I ter atio al Touris , Ne Editio , Lo g a udž e ik, rad a

iljež ica, CD ; I ter ediate Level; U its 1-5 2. Dodatni materijali dobiveni na nastavi 3. Oxford, Longman ili neki drugi jed ojezič i rječ ik 4. Academic Vocabulary in Use, CUP 5. Oraić Tolić, Du ravka: Akade sko pis o 011 Izborna:



1. Murphy, Raymond (2001.), English Grammar in Use,Intermediate Level, CUP

2. Thomson, A.J. i Martinet, A.V. (New-ed), A Practical English Grammar, OUP

3. Greenbaum, Sidney i, Quirk, Randolph (1990.): A Student's Grammar of the English Language, Longman

4. Hewings, Martin (2003.): Intermediate to Advanced Grammar in Use; CUP

5. Willis, Dave (1993.): Collins Cobuild Student's Grammar; HarperCollins Publisher


Business Students' Book, Longman 7. Tullis Graham i Trape, Tony (2001.): New Insights into

Business Workbook, Longman 8. Cotton, David (2010): New Market Leader Business

English Course Book, Longman 9. Bosnar-Valković, Brigita i sur. 001. : E glish for the

Hotel a d Touris I dustry, Školska k jiga 10. Naunton, Jon (New-ed): Head for Business, OUP 11. Stott, Trish i Revell, Rod (New-ed): Highly Recommende

d, OUP

12. Digen, Bob i sur. (2004.): Professional English for Work and Life, CUP

13. Littlejohn, Andrew (1996.): Company to Company, CUP 14. O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP

RJEČNICI:

15. Longman Dictionary of Contemporary English (New-ed), Longman.



18. Ivir, Vladimir i sur. (1998.), Hrvatsko-engleski poslovno-uprav i rječ ik, Školska k jiga, )agre

SAVJETNICI: 19. Truss, Lynne (2009.): Eats, Shoots & leaves, Fourth

Estate-London 20. Dent, Susie (2004.): Larpers and Shroomers – The

Language Report, OUP 21. Fox, Kate (2004.): Watching the English; The Hidden

Rules of English Behaviour, Hodder 22. Bryson, Bill (2009.): Troublesome Words, Penguin Books 23. Bryson, Bill (1996.): Made in America, Minerva 24. Lewis, Michael: The Lexical Approach: The State of ELT

(1993.), Heinle & Heinle 25. Susie Dent's Words of the Year (2008.); OUP 26. Braj B. Kachru: Other Tongue: English Across Cultures

(1992.), University of Illinois Press 27. McKay, Sandra Lee: Teaching English As an International

Language (2009.), OUP ČASOPISI, )BORNICI I ČLANCI:

28. Stephen S., Birdsall i John, Florin (1992.): Outline of American Geography, US Department of State, www.usia.gov/usis.html

29. Zbornici radova: Forum, English Teaching;US Department of State , http://exchanges.state.gov/forum/

30. Grupa autora: Time Out Guides, Random House, http://www.timeout.com

31. Grupa autora: Lonely Planet's Best in Travel, Lonely Planet, http://www.lonelyplanet.com/uk

URL PREPORUKE )A ODABIR ČLANAKA/ TEMA http://moreintelligentlife.com http://www.economist.com/ http://www.popmatters.com/ https://www.digitalmethods.net/MoM/WebHome https://aeon.co/ https://www.ethnologue.com/about/language-status http://hrcak.srce.hr/ http://www.newyorker.com/ http://www.villagevoice.com/

PRIRUČNICI:





https://aeon.co/





32. Sampedro, Ricardo i Hillyard, Susan (2008.): Global Issues, OUP

33. O'Donnell, Teresa (1993.): Inependent Writing, Heinle&Heinle

34. Maley, Alan (2000.): The Internet, OUP 35. Dudeney, Gavin (2000.): The Internet and the Language

Classroom, CUP 36. Donna, Sylvie ( 2000.) : Teach Business English, CUP 37. Underhill, Nic (2003.): Testing Spoken Language, CUP 38. Ur, Penny (1997.): Discussions That Work, CUP


Br. nast. cjelina TEME, ISHODI I LITERATURA

PROLJETNI SEMESTAR

1. Uvod u kolegij i prezentacija izvedbenog nastavnog plana i programa.

UNITS 6 – 10

Stude ti će iti upoz ati s ci l jevi a kolegija, o veza a u kolegiju i te a a

predava ja. Upoz at će se sa stra ica a e-uče ja, si la uso te etoda a rada.

Literatura :

Obavezna i dodatna literatura dobivena na nastavi ili putem stranica e-učenja

2. Unit 6: Niche Tourism

Sectors in Niche Tourism

Dealing With Figures

Literatura :


3. Unit 6: Niche Tourism

Improve a Client Security

Writing Skil ls

Literatura :


4. Unit 7: Cultural Tourism

The Passive

Taking Part in Meetings

Literatura :


5. Unit 7: Cultural Tourism

Present a Proposal

Writing Skil ls

Literatura :


6. Unit 8: Running a Hotel

Have/Get Sth Done

Verb Forms

-ed/-ing forms

Transform the Team

Making Presentations

Literatura :


7. Unit 8: Running a Hotel

Review/ Consolidation 3: Grammar review and writing bank

Prevodit će i ter etsku stra icu i po oviti voka ular

Po ovit će jezič e strukture i struč i jezik te pri je u u tekstu

Razu ijeva je; vjež at će gra atiku i struč i jezik.

Practice Tests

Literatura :



Provjera jezič ih struktura i voka ulara

UNITS 6-8

9. ANALIZA TIPIČNIH POGREŠAKA

Stude ti će a alizirati tipič e pogreške.

Literatura: Practice Exams

10. Unit 9: Customer Service

Question forms

Customer Service Terms

Personal Qualities

Literatura :


11. Unit 9: Customer Service

Writing Skil ls

Handling Telephone Conversations

Improve Customer Services

Literatura :


12. Unit 10: Business Travel

Past Perfect

The Sequences of Tenses

Contemporary English: new words in English

Literatura :


13. Unit 10: Business Travel

Review 2: Grammar review UNITS 6-10

Idioms and metaphors

The Fair Trade

Po ovit će gramatiku, interpunkciju, izgovor

Po ovit će tekstove, voka ular i gra atičke strukture pri i je je e a tekstovi a.

Literatura :


14.

Review 2: Grammar review UNITS 6-10

Po ovit će aglasak, tvor u riječi, ove riječi suvre e og e gleskog jezika

Po ovit će kulturološke te e i struč e tekstove.

Practice Test

Literatura :



Evaluacija kolegija.

KIT I2

Kod i naziv kolegija Talijanski jezik I2 (39234) (KT032)

Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica s povez i o a rež u

str.)

Mr.s .Marija Nedveš, viši predavač



Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar ljetni

Godina studija

I.

Mjesto izvođe ja dvorana Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski/Talijanski jezik


30P –15 V –0

Preduvjeti Odsluša kolegij Talija ski jezik I

Korelativnost

Cilj kolegija

Osposo iti stude te stje a ju jezič ih ko pete ija koje će i o ogućiti razu ijeva je reče i a i izraza česte upotre e os ov ih područja, ko u i ira je u jed ostav i aktiv osti a koje podrazumijevaju razmjenu baznih informacija o poznatim temama, opisati jed ostav i riječi a aspekte svog oso og iskustva i svoje okoline, izraziti trenutne potrebe.

Ishodi uče ja

. Sjetiti se i po oviti prethod o auče o gradivo u zimskom semestru. 2. Povezivati sa starim gradivom , sažeti i/ili proširiti ovi tekst, prevesti

ove jezič e sadržaje . . Pri ije iti steče o z a je u ovi situa ija a. . Upotrije iti jezič e strukture i voka ular kako i ih produ ili i

proširili. . Gra atički a alizirati te e.

Sadržaj kolegija

1.Upoz ati eke o ičaje koji se odnose na hranu, opisati svoje ukuse, opisati svoje prehrambene navike 2. Opisati prošle rad je, opisati uo ičaje e rad je u prošlosti, ispičati povijes e događaje i či je i e 3. Opisati tradicionalne talijanske religiozne sveča osti 4.Upoz ati jela, o ičaje i jesta slavlja i tradicija 5.Upoz ati talija ske o ičaje tijeko eki slavlja 6.Pričati o svoji predaja a

Planirane aktivnosti, metode uče ja i poučava ja i ači i

Obveze (brisati nepotrebne retke)

Ishodi (navodi se redni

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

vrednovanja (alternativno stjecanje navesti u studentskim obvezama)

broj)

pohađa je P, V la , S 1-5 5,6 0,20 5%

samostalni zadatci do aća zadaća,


2-5 5,6 0,20 5%

aktiv osti učio ič e i izva učio ič e, radionica)

2-5 5,6 0,20 5%

pismeni radovi (radni listići) 2-5 5,6 0,20 5%

1. Kolokvij (pismeni) 3-5 33,6 1,20 30%


Ispit (usmeni) 3-5 22,4 0,80 20%

ukupno 112 4,00 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t je duža prisustvovati a

astavi. Neopravda o ože izostati puta i opravda o puta. )a veći roj puta izosta ka ora doz ačiti liječ ičko uvjere je o olesti.

U toku astave ože steći do 8 % o je e kroz pozitiv o o je je e kolokvije te ostalu aktivnost. Kolokvijem se provjerava znanje tijekom nastave. Polože i kolokvije se s atra o aj na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova na svakom kolokviju. Nastavnik organizira i popravni kolokvij za negativno ocjenjene studente. Student prijavljuje ispit na kraju semestra. Na završ o ispitu stude t polaže ekvivale t kolokvija koji ije položio tijeko astave ili iz kojeg želi postići olji rezultat. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit ili o a kolokvija o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a ocjena.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora što i do kada* : . Pohađati predava ja i vjež e- najmanje 70%, pripremati se za astavu svakog tjed a utvrđiva je i po avlja je gradiva iz ijetog a

predava ji a i vjež a a proteklog tjed a, aktiv o se uključiti u astav i pro es rješava je zadataka, odgovori a a postavlje a

pitanja, sudjelovanjem u diskusiji i sl. Svi studenti moraju biti pripre lje i za svako predava je i vjež e. 2. Pristupiti kolokvijima tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere znanja: I. kolokvij krajem studenog II. kolokvij kraje siječ ja

. Položiti us e i dio ispita ILI

. Položiti pis e i ispit


Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra i a a FET-a i u ISVU.

Literatura

Obvezna: 1. Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano A2 Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2007. (126-249 str.) 2. Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano A2 Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2007. CD1 Unità 7-12 Izborna: 1.Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano A2 Corso di lingua italiana per stranieri, Guida per il docenteMondadori Education S.p.A., Milano,2011. (30-64 str.) Priruč a: www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html Dea ović, M.,Jer ej, J., Vo a olario italia o roato. )agre , ŠK, . Dea ović, M.,Jer ej, J., Hrvatsko talija ski rječ ik. )agre , ŠK, 99 .

KIT I2

Kod i naziv kolegija Talijanski jezik I2 (39234) (KT032)


rež u str.




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar ljetni

Godina studija

I.




30P –15 V –0

Preduvjeti Odsluša kolegij Talija ski jezik I

Korelativnost

Cilj kolegija

Osposo iti stude te stje a ju jezič ih ko pete ija koje će i o ogućiti razu ijeva je reče i a i izraza česte upotre e os ov ih područja, ko u i ira je u jed ostav i aktiv osti a koje podrazumijevaju razmjenu baznih informacija o poznatim temama, opisati jed ostav i riječi a aspekte svog oso og iskustva i svoje okoline, izraziti trenutne potrebe.

Ishodi uče ja

. Sjetiti se i po oviti prethod o auče o gradivo u zimskom semestru. 2. Povezivati sa starim gradivom , sažeti i/ili proširiti ovi tekst, prevesti ove jezič e sadržaje .

. Pri ije iti steče o z a je u ovi situa ija a.

. Upotrije iti jezič e strukture i voka ular kako i ih produ ili i proširili.

. Gra atički a alizirati te e.

Sadržaj kolegija

1.Upoz ati eke o ičaje koji se odnose na hranu, opisati svoje ukuse, opisati svoje prehrambene navike 2. Opisati prošle rad je, opisati uo ičaje e rad je u prošlosti, ispičati povijes e događaje i či je i e 3. Opisati tradicionalne talijanske religiozne sveča osti 4.Upoz ati jela, o ičaje i jesta slavlja i tradicija 5.Upoz ati talija ske o ičaje tijeko eki slavlja 6.Pričati o svoji predaja a



retke)


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pisanje eseja 1-6 5,6 0,20 5%



1-6 11,2 0,40 10 %


1-6 5,6 0,20 5%

pismeni radovi, usmena izlaganja, prezentacije, jezič i portfolio

1-5 33,6 1,20 30 %

Kolokvij (pismeni) 1-6 22,4 0,80 20%

Ispit (usmeni,pismeni) 3-5 33,6 1,20 30%

ukupno 112 4,00 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a astavi. Tijeko astave / se estra ože se steći do 7 % o je e kroz pozitiv o o je je e aktiv osti, izlaga ja, preze ta ije, jezič i portfolio i kolokvij. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a o je a.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora što i do kada* :

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora 1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju

. Položiti pis e i i us e i dio ispita


Literatura

Obvezna: 1. Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano A2 Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2007. (126-249 str.) 2. Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano A2 Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2007. CD1 Unità 7-12 Izborna:

1.Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano A2 Corso di lingua italiana per stranieri, Guida per il docenteMondadori Education S.p.A., Milano,2011. (30-64 str.) Priruč a: www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html Dea ović, M.,Jer ej, J., Vo a olario italia o roato. )agre , ŠK, . Dea ović, M.,Jer ej, J., Hrvatsko talija ski rječ ik. )agre , ŠK, 99 .

Kod i naziv kolegija (39233) (KT031) Nje ački jezik I


str.)

Marieta Djaković, viša predavači a ositelji a http://www.unipu.hr/index.php?id=1983



Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar zimski

Godina studija

I.

Mjesto izvođe ja Dvorana, vanjske institucije


Nje ački jezik/ Hrvatski jezik


30P –15 V –0

Preduvjeti Odsluša kolegij Nje ački jezik I1

Korelativnost

Progra kolegija usporediv je sa slič i kolegiji a, dakle stra i jezi i a, koji se predaju u sklopu sveučiliš ih studija u sred joj i zapadnoj Europi.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je upoz ava je je ačkog jezika kao i usvaja je vješti a u korište ju tog jezika: razvijanje receptivnih sposobnosti čita je / sluša je te razvija je jezič ih ko pete ija leksičke,

gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske a nivou A1.2/A2 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kao i socioli gvističke i prag atič e ko pete ije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja). Nastava kolegija o uhvaća sljedeće aspekte jezika: čita je, sluša je s razu ijeva je , ko verza iju, pisa je, o rađiva je struč e terminologije, stilistiku, audiovizualne tehnike, film te individualni rad a tekstu. Stude ti će raditi a tekstovi a koji će iti usredotoče i a kulturu svakodnevnice u ze lja a nje ačkog govornog područja. Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije na nivou A1.2/A2 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kako i se stude ti ogli s aći u svakod ev i situa ija a u ze lja a je ačkog govor og područja, kako i ogli razmjenjivati informacije i ideje s osobama koje govore taj jezik te kako i razu jeli ači života i kultur u ašti u ze alja je ačkog govor og područja.

Ishodi uče ja

. Sjetiti se i po oviti prethod o auče o gradivo. 2. Povezivati nove sadržaje s prethod o auče i . 3. Upotrijebiti određe e jezič e i gra atičke strukture i vokabular.

. Pri ije iti steče o z a je u kontekstu i novim situacijama. 5. Analizirati određe e teme.


Sadržaj kolegija

. Willko e … Deutsche Bundesländer 2. Wohnen 3. Persönliche Informationen, Lebensläufe, Vergangenes 4. Arbeit und Berufe 5. Gesundheit 6. Reisen


Obveze


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V 1-5 5,6 0,20 5%



2-5 5,6 0,20 5%


2-5 5,6 0,20 5%

pismeni radovi (radni listići) 2-5 5,6 0,20 5%



Ispit (usmeni) 3-5 22,4 0,80 20%

ukupno 112 4,00 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t je duža prisustvovati a nastavi. Neopravda o ože izostati puta i opravda o puta. )a veći

roj puta izosta ka ora doz ačiti liječ ičko uvjere je o olesti. U toku astave ože steći do 8 % o je e kroz pozitiv o o je je e kolokvije te ostalu aktivnost. Kolokvijem se provjerava znanje tijekom nastave. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova na svakom kolokviju. Nastavnik organizira i popravni kolokvij za negativno ocjenjene studente. Na završ o ispitu stude t polaže ekvivale t kolokvija koji ije položio tijeko astave ili iz kojeg želi postići olji rezultat. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit ili o a kolokvija o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a ocjena.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: . Pohađati predava ja i vjež e, pripremati se za nastavu, aktivno se

uključiti u astav i pro es rješava je zadataka, izradom prezentaci ja, sudjelovanjem u diskusiji te su dužni voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokvijima tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere znanja.

. Položiti pismeni i usmeni dio ispita.

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra i a a




Literatura

Obvezna: 1. Kaufmann,S., Lemcke, Ch., Rohrmann, L.,Rusch, P., Scherling,

Th., Sonntag, R.:Berliner Platz 1 Neu Deutsch im Alltag, Langenscheidt KG, Berlin und München,2010.


. T. Marčetić: Pregled gra atike je ačkog jezika / Deutsche Grammatik im Überblick, Školska k jiga, Zagreb, 2008.

Izborna: . I. Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska k jiga,

Zagreb, 2007. Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , zad je izdanje Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska knjiga, Zagreb, zadnje izdanje

Internet adrese: www.deutschlandpanorama.de, www.deutschland.de, www.deutschland-tourismus.de, www.dw-world.de, http://www.dw.de/deutsch-lernen/; www.daad.de, www.duden.de, www.hueber.de, www.goethe.de, www.did.de, http://europa.eu/;www.berlin.de, www.münchen.de, www.nürnberg.de, www.frankfurt.de, www.stuttgart.de, www.hannover.de, www.hamburg.de, www.bremen.de, www.kiel.de,www.rostock.de, www.esskultur.net, www.gesundheit.de






http://www.daad.de/




http://www.did.de/

http://europa.eu/

http://www.berlin.de/

http://www.münchen.de/

http://www.nürnberg.de/

http://www.frankfurt.de/

http://www.stuttgart.de/

http://www.hannover.de/

http://www.hamburg.de/

http://www.bremen.de/

http://www.kiel.de/

http://www.rostock.de/

http://www.esskultur.net/

http://www.gesundheit.de/

Kod i naziv kolegija (39233) (KT031) Nje ački jezik I


str.)


Studijski program Preddiplomski izvanredni studij Kultura i turizam


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

I.



Nje ački jezik/ Hrvatski jezik


30P –15 V –0

Preduvjeti Odsluša kolegij Nje ački jezik I1

Korelativnost

Progra kolegija usporediv je sa slič i kolegiji a, dakle stra i jezi i a, koji se predaju u sklopu sveučiliš ih studija u sred joj i zapadnoj Europi.

Cilj kolegija


gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske a nivou A.2/A2+ prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kao i socioli gvističke i prag atič e ko pete ije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja). Nastava kolegija o uhvaća sljedeće aspekte jezika: čita je, sluša je s razu ijeva je , ko verza iju, pisa je, o rađiva je struč e terminologije, stilistiku, audiovizualne tehnike, film te individualni rad a tekstu. Stude ti će raditi a tekstovi a koji će iti usredotoče i a kulturu svakodnevnice u ze lja a nje ačkog govornog područja. Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije na nivou A.2/A2+ prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kako i se stude ti ogli s aći u svakod ev i situa ija a u ze lja a je ačkog govor og područja, kako i ogli razmjenjivati informacije i ideje s osobama koje govore taj jezik te kako i razu jeli ači života i kultur u ašti u ze alja je ačkog govor og područja.

Ishodi uče ja

. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a a razi i A. /A + pre a ZEROJ-u.

. Čitati i razu jeti te us e o tu ačiti tekstove a razi i A. /A + Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru a razi i

A.2/A2+


. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o ko u i ira je 5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati o temama na razini A.2/A2+ 6. Pri ije iti auče o u ko tekstu i u svakod ev o životu

Sadržaj kolegija

. Willko e … Deutsche Bundesländer 2. Wohnen 3. Persönliche Informationen, Lebensläufe, Vergangenes 4. Arbeit und Berufe 5. Gesundheit 6. Reisen


Obveze


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


Samostalni zadatci do aća zadaća,


1-6 11,2 0,40 10%


1-6 5,6 0,20 5%

Pismeni radovi, usmena izlaganja, prezentacije, jezični portfolio

1-6 33,6 1,20 30%

Kolokvij (pismeni) 1-6 22,4 0,80 20%


Ukupno 112 4,00 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a nastavi. Tijeko astave / se estra ože se steći do 7 % o je e kroz pozitiv o o je je e aktiv osti, izlaga ja, preze ta ije, jezič i portfolio i kolokvi j. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a o je a.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora 1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju


Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra i a a Filozofskog fakulteta i u ISVU.



Literatura

Obvezna: 1. Kaufmann,S., Lemcke, Ch., Rohrmann, L.,Rusch, P., Scherling,

Th., Sonntag, R.:Berliner Platz 1 Neu Deutsch im Alltag, Langenscheidt KG, Berlin und München,2010.

2. Eine vom Lehrer erstellte und laufend wechselnde/aktualisierte Sammlung von Texten und Übungen,

3. Dreyer-Schmitt: Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007

Izborna: . I. Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska k jiga,

Zagreb, 2007. . T. Marčetić: Pregled gra atike je ačkog jezika /

Deutsche Grammatik im Überblick, Školska k jiga, Zagreb, 2008.

Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , . Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , .

Internet adrese: www.deutschlandpanorama.de, www.deutschland.de, www.deutschland-tourismus.de, www.dw-world.de, http://www.dw.de/deutsch-lernen/; www.daad.de, www.duden.de, www.hueber.de, www.goethe.de, www.did.de, http://europa.eu/ http://www.henked.de/laender/uebersicht;www.berlin.de, www.münchen.de, www.nürnberg.de, www.frankfurt.de, www.stuttgart.de, www.hannover.de, www.hamburg.de, www.bremen.de, www.kiel.de,www.rostock.de, www.esskultur.net, www.gesundheit.de







http://www.daad.de/




http://www.did.de/

http://europa.eu/

http://www.henked.de/laender/uebersich

http://www.berlin.de/

http://www.münchen.de/

http://www.nürnberg.de/

http://www.frankfurt.de/

http://www.stuttgart.de/

http://www.hannover.de/

http://www.hamburg.de/

http://www.bremen.de/

http://www.kiel.de/

http://www.rostock.de/

http://www.esskultur.net/

http://www.gesundheit.de/


Kod i naziv kolegija 59041 KPGKT Kultura poslovnoga govora


rež u str.

Doc.dr.sc. Iva Pogarčić Dr.sc. Tija a Vukić



Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.


Hrvatski jezik


15P –15S -0V


Nema preduvjeta za upis kolegija. Predz a ja koja se očekuju u skladu su s gimnazijskim programom hrvatskoga jezika s naglaskom na govorno izražava je. Preduvjet za prijavu pisanog ispita su prethodno polože i se i arski rad i usmeni ispit.

Korelativnost Poslov o ko u icira je, Jezič a kultura, Jezič e raz olikosti, Psihologija komuniciranja, Estetika komunikacije, Etika komunikacije.

Cilj kolegija Osposobiti studente za proizvodnju, recepciju i njegovanje javnoga nastupa – izlaganja i poslovnog (raz)govora.

Ishodi uče ja

1. Definirati svaki od pojma sintagme kultura poslovnoga govora, suvremene govorne vrste, nabrojati osobine verbalne komunikacije, osnovnih govornih i neverbalnih pravila za javno izlaganja, opisati proces protoka informacija, interpretiranja, navesti dijelove javnoga govora te osnovne ele e te e tal e ape kao po oć og i stru e ta.

2. Razlikovati elemente procesa komunikacije u funkciji javnoga astupa, i terpretirati pri jere uči kovite ver al e

komunikacije te pogrešaka tj. e poštiva je govor e i neverbalne norme).

3. Aktiv o slušati, i terpretirati i kritički a alizirati javno izlaganje drugih studenata.

4. Izraditi i koristiti mentalnu mapu kao osnovni alat javnoga govorenja, vrednovati kvalitete osobnog javnoga govora te razvijati novi govor na temelju procjene staroga.

5. Samostalno osmisliti i pripremiti javni govor te javno govoriti


na zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u komunikaciju 2. Vrste komunikacije 3. Oblici komunikacije 4. Usmena komunikacija 5. Pisana komunikacija 6. Neverbalna komunikacija 7. Retoričke vrste 8. Vrste usmene poslovne komunikacije 9. Kultura govorenja 10. Javno govorenje kao poslovno komuniciranje 11. Poslovni govor u društve o e ko tekstu 12. Pravila javnoga izlaganja 13. Pomagala javnoga izlaganja 14. Vjež e jav oga izlaga ja.


Obveze



i udio u

ocjeni (%)

Prisustvovanje na nastavi 1-5 19,5 0,25 10%

Praktič i rad 1-5 20 1 20%

Samostalni zadaci 1-5 26,5 1,25 50%

Pismeni ispit 1-3 24 0,5 20%

Ukupno 90 3 100%


Prisustvovanje na nastavi

Studenti imaju obvezu prisustvovanja predavanjima i seminarima. Stude t s ije izostati ajviše 4 puta s predava ja i se i ara. Stude t koji je prisustvovao a 6 sati predava ja i se i ara ože ostvariti ukup o 10% uspješ osti. Stude t koji izosta e 5 puta s predavanja i se i ara, ostvaruje 0% uspješ osti i i a o vezu po ov o upisati kolegij dogodine kada ponovno obavlja sve obveze propisane za redovne studente.

Praktični rad Nako što su stude ti sa oi icijativ o posjetili predlože u organizaciju te napravili model govorne komunikacije organizacije i

eđuso o podijelili te u a dijelove koje svatko od stude ata samostalno priprema u obliku mentalne mape za javno izlaganje, praktič i se rad pojedi ač o vred uje. Vre e sko ogra iče je javnoga izlaganja je 10 minuta. Svaki je stude t duža u propisa o vre e u jav o izložiti te u. Ko ač a ocje a iz praktič og se rada određuje a sljedeći ači :

0% - student/ica nije javno izlagao temu ili nije zadovoljio gotovo sve stavke važ e za vred ova je

10% - student/ica je pristupio/la javnome izlaganju teme, ali nije dovolj o održavao paž ju, ko taktirao s pu liko , cjelovito izložio te u ili poštovao vre e sko ogra iče je

20% - student/ica je jav o izlagao/la te u, o o ije poštovao vre e sko ogra iče je iti je i idž usklađe s traže i

30% - student/ica je javno izlagao/la temu, no nije dovoljno održavao ko takt s pu liko

40% - student/ica je javno izlagao/la temu i izvrsno vladao svim traže i stavka a vred ova ja

Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se e ude poštovao aputak izrade e tal ih apa ili kojeg drugog ači a orga izacije isli.

Samostalni zadaci

Svaki stude t i a o vezu rješava ja 10 sa ostal ih zadataka tijeko semestra - javnih izlaganja na zadanu temu. Studenti imaju obvezu samostalno na temu koju zadaje nastavnik, samostalno osmisliti, pripre iti i izlagati te u u toč o određe o vrije e. Studenti imaju obvezu predati nastavniku u vrijeme izlaganja mentalnu mapu za svaki pojedini zadatak. Za svaki zadatak stude t i a oguć ost do iti ukup o 5% uspješ osti, u ko ač ici 50%. Ako student iz bilo kojega zadatka dobije 0%, ima obvezu ponovno upisati kolegij. Pismeni ispit

Sadrži poz ava je teoretskog dijela i uključuje poz ava je literature. Da i stude t položio ovaj dio kolegija, ora ostvariti aj a je 51%.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka prisustvovanja na nastavi, praktič og rada, samostalnih zadataka i pisanog ispita.

Studentske obveze

Da uspješ o položi ovaj obavezni kolegij student mora dobiti minimalni broj bodova iz svih elemenata koji se vrednuju (prisustvovanja na nastavi, praktič og rada, samostalnih zadataka i pisanog ispita). Odnosno, ako iz bilo kojeg elementa student ostvari 0% ije u oguć osti položiti kolegij te ga i a o vezu dogodi e upisati po ov o. U to slučaju, stude t sljedeće akade ske godi e polaže sve ponovno.

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Prisustvovati na predavanjima i seminarima 2. Izraditi praktič i rad 3. Riješiti sve sa ostal e zadatke te

4. Položiti pismeni ispit.



/

Literatura

Obvezna:

1. Buzan, T., Kako izrađivati e tal e ape, Zagreb, Veble commerce, 2004. (u potpunosti)

2. Boban, V., Počela govor e ko u ikacije, Naklada Jurčić, Zagreb, 2007. (str. 9 - 27 i 114 – 274)

3. Rouse J. M. i Rouse S, Poslov e ko u ikacije, kulturološki i strateški pristup, Zagreb, MASMEDIA, 2005, (str. 15 - 108, 167 -181, 203 - 218, 247 – 272).

4. Škarić, I, Te eljci suvre e og govor ištva, II izda je, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (str. 7 - 31, 44 - 51, 57 - 81, 109 -166).

5. Šego, J, Kako postati uspješa govor ik, Priruč ik i vjež e ica retorike za uče ike i stude te, Profil International, Zagreb, 2005. (str. 10-171).

Izborna:

1. Fox, R., Poslovna komunikacija, Zagreb, Hrvatska sveučiliš a aklada, Pučko otvore o učilište, 2006.

2. Gottesman, D. i Mauro, B., U ijeće jav og astupa Osvojite govor icu koristeći se glu ački vješti a a ,

Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2006. 3. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, II dopunjeno

izda je, )agre , Školska knjiga, 1998. (str. 11 - 46) 4. Pease, A., Govor tijela Kako isli drugih ljudi pročitati iz

njihovih kretnji), Zagreb, AGM, 2007. (str. 9 - 73, 115 – 125, 141 – 155.)

5. Špa jol Marković, M., Moć uvjerava ja, Govor ištvo za e adžere i o e koji to žele postati, Zagreb, Profil, 2008.

(str. 13 – 231).



Kod i naziv kolegija 59041 KPGKT Kultura poslovnoga govora


rež u str.




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.


Hrvatski jezik


15P –15S -0V


Nema preduvjeta za upis kolegija. Predz a ja koja se očekuju u skladu su s gimnazijskim programom hrvatskoga jezika s naglaskom na govorno izražava je. Preduvjet za prijavu pisanog ispita su prethodno polože i se i arski rad i usmeni ispit.

Korelativnost Poslov o ko u icira je, Jezič a kultura, Jezič e raz olikosti, Psihologija komuniciranja, Estetika komunikacije, Etika komunikacije.

Cilj kolegija Osposobiti studente za proizvodnju, recepciju i njegovanje javnoga nastupa – izlaganja i poslovnog (raz)govora.

Ishodi uče ja

1. Definirati svaki od pojma sintagme kultura poslovnoga govora, suvremene govorne vrste, nabrojati osobine verbalne komunikacije, osnovnih govornih i neverbalnih pravila za javno izlaganja, opisati proces protoka informacija, interpretiranja, navesti dijelove javnoga govora te osnovne ele e te e tal e ape kao po oć og i stru e ta.

2. Razlikovati elemente procesa komunikacije u funkciji javnoga astupa, i terpretirati pri jere uči kovite ver al e

komunikacije te pogrešaka tj. e poštiva je govor e i neverbalne norme).

3. Aktiv o slušati, i terpretirati i kritički a alizirati javno izlaganje drugih studenata.

4. Izraditi i koristiti mentalnu mapu kao osnovni alat javnoga govorenja, vrednovati kvalitete osobnog javnoga govora te razvijati novi govor na temelju procjene staroga.

5. Samostalno osmisliti i pripremiti javni govor te javno govoriti


na zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u komunikaciju 2. Vrste komunikacije 3. Oblici komunikacije 4. Usmena komunikacija 5. Pisana komunikacija 6. Neverbalna komunikacija 7. Retoričke vrste 8. Vrste usmene poslovne komunikacije 9. Kultura govorenja 10. Javno govorenje kao poslovno komuniciranje 11. Poslovni govor u društve o e ko tekstu 12. Pravila javnoga izlaganja 13. Vjež e jav oga izlaga ja.


Obveze



i udio u

ocjeni (%)

Praktič i rad 1-5 30 1 40%

Usmeni ispit 1-5 40 1,5 40%

Pismeni ispit 1-3 20 0,5 20%

Ukupno 90 3 100%


Praktični rad Nako što su stude ti sa oi icijativ o posjetili predlože u organizaciju te napravili model govorne komunikacije organizacije i

eđuso o podijelili te u a dijelove koje svatko od stude ata samostalno priprema u obliku mentalne mape za javno izlaganje, praktič i se rad pojedi ač o vred uje. Vre e sko ogra iče je javnoga izlaganja je 10 minuta. Svaki je stude t duža u propisa o vre e u jav o izložiti te u. Ko ač a ocje a iz praktič og se rada određuje a sljedeći ači :

0% - student/ica nije javno izlagao temu ili nije zadovoljio gotovo sve stavke važ e za vred ova je

10% - student/ica je pristupio/la javnome izlaganju teme, ali nije dovolj o održavao paž ju, ko taktirao s pu liko , cjelovito izložio te u ili poštovao vre e sko ogra iče je

20% - student/ica je jav o izlagao/la te u, o o ije poštovao vre e sko ogra iče je iti je i idž usklađe s traže i

30% - student/ica je javno izlagao/la temu, no nije dovoljno održavao ko takt s pu liko

40% - student/ica je javno izlagao/la temu i izvrsno vladao svim traže i stavka a vred ova ja

Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se e ude poštovao aputak izrade e tal ih apa ili kojeg drugog ači a orga izacije isli.

Usmeni ispit

Usmeni ispit sastoji se od 4 zadatka - javna izlaganja na zadanu temu. Studenti imaju obvezu samostalno na temu koju zadaje nastavnik, sa ostal o os isliti, pripre iti i izlagati te u u toč o određe o vrijeme. Studenti imaju obvezu predati nastavniku u vri jeme izlaganja mentalnu mapu za svaki pojedini zadatak. Za svaki zadatak student ima

oguć ost do iti ukup o 10% uspješ osti, u ko ač ici 40%. Ako stude t iz ilo kojega zadatka do ije 0%, po ov o polaže sa o taj dio koji ije uspješ o položio. Pisani ispit

Sadrži poz ava je teoretskog dijela i uključuje poz ava je literature. Da i stude t položio ovaj dio kolegija, ora ostvariti aj a je 51%.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka praktič og rada, us e og i pisa og ispita.

Studentske obveze

Da uspješ o položi ovaj obavezni kolegij student mora dobiti minimalni broj bodova iz svih elemenata koji se vrednuju (praktič og rada, usmenog i pisanog ispita). Odnosno, ako iz bilo kojeg elementa stude t ostvari 0% ije u oguć osti položiti kolegij te ga i a o vezu dogodi e upisati po ov o. U to slučaju, stude t sljedeće akade ske godine polaže sa o o o što ije položio.

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora: 1. Izraditi praktič i rad, 2. Položiti us e i ispit te

3. Položiti pismeni ispit.



/

Literatura

Obvezna:

1. Buzan, T., Kako izrađivati e tal e ape, Zagreb, Veble commerce, 2004. (u potpunosti)

2. Boban, V., Počela govor e ko u ikacije, Naklada Jurčić, Zagreb, 2007. (str. 9 - 27 i 114 – 274)

3. Rouse J. M. i Rouse S, Poslov e ko u ikacije, kulturološki i strateški pristup, Zagreb, MASMEDIA, 2005, (str. 15 - 108, 167 -181, 203 - 218, 247 – 272).

4. Škarić, I, Te eljci suvre e og govor ištva, II izda je, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (str. 7 - 31, 44 - 51, 57 - 81, 109 -166).

5. Šego, J, Kako postati uspješa govor ik, Priruč ik i vjež e ica retorike za uče ike i stude te, Profil International, Zagreb, 2005. (str. 10-171).

6. Špa jol Marković, M., Moć uvjerava ja, Govor ištvo za e adžere i o e koji to žele postati, Zagreb, Profil, 2008. (str.

13 – 231).

Izborna:

1. Fox, R., Poslovna komunikacija, )agre , Hrvatska sveučiliš a aklada, Pučko otvore o učilište, 2006.

2. Gottesman, D. i Mauro, B., U ijeće jav og astupa Osvojite govor icu koristeći se glu ački vješti a a , Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2006.

3. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, II dopunjeno izda je, )agre , Školska k jiga, 1998. (str. 11 - 46)

4. Pease, A., Govor tijela Kako isli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji), Zagreb, AGM, 2007. (str. 9 - 73, 115 – 125, 141 – 155.)



Kod i naziv kolegija Prirodna osnova u turizmu (84836) (KIT502)


Suradnik/suradnica


Doc dr.sc. Nikola Voj ović

(http://www.unipu.hr/index.php?id=929#c1736))



Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana FET-a; Teren

Jezik


Hrvatski




svladavanje -

Korelativnost


povijesni spo e i i, Metodologija z a stve o istraživačkog rada, Turistička geografija svijeta

Cilj kolegija

Cilj kolegija je usvojiti kompetencije o temeljnim pojmovima turizma i

prirodno-geografskim aspektima njegova razvoja s posebnim naglaskom

na atraktivnosti prirodne osnove.

Ishodi uče ja

1. Definirati te elj e fizičko geografske poj ove

. Izdvojiti i o jas iti os ov a o ilježja fizičko geografskih ele e ata (faktora) i procesa

3. Primijeniti steče a z a ja u sa ostal o istraživa ju prirod e

osnove oda ra e turističke regije i/ili države

4. Analizirati pojedine elemente prirod e os ove kao turističke atrak ije

5. Vrednovati turistički razvoj i posljedi e razvoja a prirodnu osnovu


Sadržaj kolegija

1. Prirod a os ova kao te elj a turistička atrak ija. Prirod a os ova-

glav i poj ovi. Razvoj turističke valoriza ije prirod e os ove. Geografski s ještaj i položaj kao preduvjet i odred i a turiz a. 3. Reljef- glav i poj ovi. Turistička valoriza ija reljefa. Spe ifič osti turističke valoriza ije krškog reljefa. Spe ifič osti valoriza ije o al og reljefa: osivost o al og prostora i kupališ i turiza . 4. Klima- glav i poj ovi. Kli a kao turistička pogod ost i li itirajući faktor. Utjecaj klimatskih promjena na turizam.

5. Prirodna i kultivirana vegetacija u turizmu.

6. More i voda na kopnu- te elj i poj ovi. Turistička valoriza ija ora


i pod orja. Turistička valoriza ija rijeka, jezera te ter al ih i mineralnih

izvora. O ilježja voda u fu k iji vodoopskr e turističkih regija. 7. )aštiće a prirod a os ova kao turistička atrak ija. 8. Kartira je prirod e os ove u fu k iji turističke valoriza ije. Tere sko istraživa je turističkog pote ijala prirodne osnove





obvezama)

Obveze

(brisati nepotrebne retke)

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V la , S 1-6 22,5 0,8 2,5

terenska nastava 1-6 8 0,3 5

pismeni radovi

(seminarski rad) 1-6 22,5 0,8 40

usmena izlaganja 1-6 8 0,3 2,5

ispit (usmeni) 1-6 22 0,8 50

ukupno 84 3 100


Studentske obveze


što i do kada* :

. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu tijeko cijelog semestra

Pred stude ti a izložiti se i arski rad a zada u te u o ilježja i turističke valoriza ije prirod e os ove oda ra e turističke regije i/ili države u zad ji tjed i a se estra

3. Napisati cjelovit seminarski rad. Rok za predaju rada isključivo na

portal za e-uče je je najkasnije sedam dana prije pisanog ispita, a


4. Aktivno sudjelovati u terenskoj nastavi


Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stranicama Sveučilišta i u ISVU.


Pohađa je astave je obvez o. Stude t koji izosta e više od puta nema pravo prijave i pristupa ispitu te moraju ponovno upisati kolegij.

Terenska nastava obvezna je za sve studente i uvjet je za ispit.





i uta. Pisa i rad ože se u više avrata dati a pregled i eventualne ispravke nositelju kolegija. Prezentacija seminara pred

studentima jedan je od uvjeta za prijavu i pristupanje ispitu. Student

koji e izvrši obvezu ora po ovo upisati kolegij. Izrada pisanog

seminarskog rada uvjet je za pristupanje ispitu. Seminar se na pregled

i ocjenu može slati ajviše jed o po ispit o roku isključivo a portal za e-uče je. Stude ti koji e izvrše o vezu preze ta ije i izrade pisanog dijela seminara ne mogu prijaviti i pristupiti ispitu.


0- % Us e o izložio pred studentima; pisa i dio se i ara četiri i više puta vraće a doradu

10- % Us e o izložio pred studentima; pisani dio seminara dva ili tri


20- % Us e o izložio pred studentima; pisani dio seminara predan na

vrijeme bez dodatnih ispravaka

Napo e a: Nači izlaga ja prepušte je studentima. Iz eđu gra ica i tervala postotak ovisi o uspješ osti preze tacije se i ara i pisa og dijela. Maksimalnih 40% bodova tijekom nastave mogu dobiti one

stude tice i stude ti koji se svoji rado i aktiv ošću aročito ističu tijekom predavanja i seminara te kojima je seminar pozitivno

ocije je tijeko izvođe ja astave. Usmeni ispit se sastoji od razgovora vezanih za seminar studenta,

se i are drugih stude ata, turističkoj valoriza iji pojedi ih ele e ata prirod e os ove, te turistički regija a i/ili destinacijama. Student

mora samostalno sudjelovati u razgovoru o svim zadanim temama:

1. Tema iz vlastitog seminara i seminara drugih kolega i kolegica (do

10%)

2. Tema iz temeljnih pojmova o prirodnoj osnovi (do 10%)

3. Tema o primjerima valorizacije prirod e os ove u turistički destinacijama i/ili regijama (do 10%)

. Te a o turističkoj valoriza iji pojedi ih elemenata prirodne osnove

(do 20%)


Literatura

Obvezna:

Nejaš ić I., : Os ove opće geografije, Educa, Zagreb (13-44; 81-

261)

Kuše , E., : Turistička atrak ijska os ova, I stitut za turiza , Zagreb (10-240)

McKnight, T.L., Hess, D., 2008: Physical geography- A landscape

appreciation, Pearson Prentice Hall, Upper Saddle River (75-102; 211-

256; 313-342; 387-407; 459-478; 589-605)

Oda ra i čla i iz hrvatskih z a stve ih z or ika i časopisa

Izborna:

Hall, C. M., J. Higham (ur.), 2005: Tourism, Recreation and Climate

Change, Channel View Publication.Clevedon- Buffalo- Toronto.

Beatley T., D. J. Brower, A. K. Schwab, 2002: An Introduction to Coastal

Zone Management. 2nd edit. Island Press, Washington

Barnabe, G., R. Barnabe-Quet, 2000: Ecology and Management of

Coastal Waters. Engl. izdanje: Springer Praxis Publishing Ltd., Chichester

Priruč a: Geografski atlasi i karte


Kod i naziv kolegija Prirodna osnova u turizmu (84836) (KIT502)


Suradnik/suradnica




Studijski program Studij uz rad; Sveučiliš i preddiplo ski i terdis ipli ar i studij Kultura i turizam


Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana FET-a; Teren

Jezik


Hrvatski




svladavanje -

Korelativnost


povijes i spo e i i, Metodologija z a stve o istraživačkog rada, Turistička geografija svijeta

Cilj kolegija

Cilj kolegija je usvojiti kompetencije o temeljnim pojmovima turizma i

prirodno-geografskim aspektima njegova razvoja s posebnim naglaskom

na atraktivnosti prirodne osnove.

Ishodi uče ja

1. Definirati te elj e fizičko geografske poj ove

. Izdvojiti i o jas iti os ov a o ilježja fizičko geografskih ele e ata (faktora) i procesa

3. Primijeniti steče a z a ja u sa ostal o istraživa ju prirod e

osnove oda ra e turističke regije i/ili države

4. Analizirati pojedine elemente prirod e os ove kao turističke atrak ije

5. Vrednovati turistički razvoj i posljedi e razvoja a prirodnu osnovu


Sadržaj kolegija

1. Prirod a os ova kao te elj a turistička atrak ija. Prirod a os ova-

glav i poj ovi. Razvoj turističke valoriza ije prirod e os ove. Geografski s ještaj i položaj kao preduvjet i odred i a turiz a. 3. Reljef- glav i poj ovi. Turistička valoriza ija reljefa. Spe ifič osti turističke valoriza ije krškog reljefa. Spe ifič osti valoriza ije o al og reljefa: osivost o al og prostora i kupališ i turiza . 4. Klima- glav i poj ovi. Kli a kao turistička pogod ost i li itirajući faktor. Utjecaj klimatskih promjena na turizam.

5. Prirodna i kultivirana vegetacija u turizmu.



6. More i voda na kopnu- te elj i poj ovi. Turistička valoriza ija ora i pod orja. Turistička valoriza ija rijeka, jezera te ter al ih i mineralnih

izvora. O ilježja voda u fu k iji vodoopskr e turističkih regija. 7. )aštiće a prirod a os ova kao turistička atrak ija. 8. Kartira je prirod e os ove u fu k iji turističke valoriza ije. Tere sko istraživa je turističkog pote ijala prirodne osnove





obvezama)

Obveze


Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Izrada koncepcije

seminarskog rada 1-6 16 0,6 10

pismeni radovi

(seminarski rad) 1-6 46 1,6 40

ispit (usmeni) 1-6 22 0,8 50

ukupno 84 3 100


Studentske obveze


što i do kada* :

1. Izraditi cjelovitu koncepciju seminarskog rada




Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.






i uta. Pisa i rad ože se u više avrata dati a pregled i eventualne ispravke nositelju kolegija. Izrada pisanog seminarskog

rada uvjet je za pristupanje ispitu. Seminar se na pregled i ocjenu

ože slati ajviše jed o po ispit o roku isključivo a portal za e-

uče je. Stude ti koji e izvrše o vezu izrade pisa og dijela se i ara e mogu prijaviti i pristupiti ispitu.


0-10% pisa i dio se i ara četiri i više puta vraće a doradu

10-20% pisa i dio se i ara dva ili tri puta vraće a doradu

20-30% pisani dio seminara predan na vrijeme bez dodatnih ispravaka

Napomena: Maksimalnih 40% bodova tijekom nastave mogu dobiti

one studentice i studenti kojima je seminar pozitivno ocijenjen

tijeko izvođe ja astave. Usmeni ispit se sastoji od razgovora vezanih za seminar studenta,

se i are drugih stude ata, turističkoj valoriza iji pojedi ih ele e ata prirod e os ove, te turistički regija a i/ili destinacijama. Student

mora samostalno sudjelovati u razgovoru o svim zadanim temama:

1. Tema iz vlastitog seminara i seminara drugih studenata (do 10%)

2. Tema iz temeljnih pojmova o prirodnoj osnovi (do 10%)

3. Tema o primjerima valorizacije prirod e os ove u turistički destinacijama i/ili regijama (do 10%)

. Te a o turističkoj valoriza iji pojedi ih elemenata prirodne osnove

(do 20%)


Literatura

Obvezna:

Nejaš ić I., : Os ove opće geografije, Educa, Zagreb (13-44; 81-

261)

Kuše , E., : Turistička atrak ijska os ova, I stitut za turiza , Zagreb (10-240)

McKnight, T.L., Hess, D., 2008: Physical geography- A landscape

appreciation, Pearson Prentice Hall, Upper Saddle River (75-102; 211-

256; 313-342; 387-407; 459-478; 589-605)

Oda ra i čla i iz hrvatskih z a stve ih z or ika i časopisa

Izborna:

Hall, C. M., J. Higham (ur.), 2005: Tourism, Recreation and Climate

Change, Channel View Publication.Clevedon- Buffalo- Toronto.

Beatley T., D. J. Brower, A. K. Schwab, 2002: An Introduction to Coastal

Zone Management. 2nd edit. Island Press, Washington

Barnabe, G., R. Barnabe-Quet, 2000: Ecology and Management of

Coastal Waters. Engl. izdanje: Springer Praxis Publishing Ltd., Chichester

Priruč a: Geografski atlasi i karte



Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura



Kod i naziv kolegija 23769, BE209

Uvod u turizam


Suradnik/suradnica


Pred et a astav ica: Izv.prof.dr.sc. Jas i a Grži ić

Asiste tica: dr.sc Ta ara Floričić

(http://e-ucenje.oet.unipu.hr/course/view.php?id=56)

Studijski program Studij uz rad, preddiplo ski sveučiliš i studij Kultura i turiza


Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina

studija II.

Mjesto izvođe ja Dvorana- nova zgrada

ekonomije

Jezik


Hrvatski




svladavanje


Uvjet za pristup ispitu je pozitivno vrednovan seminarski rad.

Korelativnost Uvod u ekonomiju

Cilj kolegija

Usvojiti ko pete cije za logičko proučava je, pla ira je i pojaš java je turiz a sadržaj, procesi, veze, od osi s cilje otkriva ja, o jaš java ja i predviđa ja fu cio ira ja turiz a a regionalnoj,

acio al oj i eđu arod oj razi i pro atra ja.

Ishodi uče ja

1. Definirati i upotrijebiti temeljne pojmove turizma

2. Pojasniti povijesni razvoj turizma

3. Utvrditi pokazatelje o uj a di a ike i strukture turističkog prometa

4. Analizirati organizacijski ustroj turiz a, te vred ovati turističke politike i planiranja u turizmu

5. Pri je jivati z a ja radi praće ja tre dova i utjecaja u turiz u.

Sadržaj kolegija

1. Priroda i z ačajke turiz a; (uvod, problem definiranja turizma, putnik, posjetitelj, turist, i zletnik)

2. Povijest razvoja turizma;

četiri faze razvoja turiz a, Europa, vodeća svjetska turistička regija

3. Turističko tržište; potraž ja – ponuda- posrednici, globalizacija turizma)

4. Či e ici utjecaja a turistički pro et i potraž ju; do aći i eđu arod i turistički pro et

5. Turistička desti acija; o ilježja turističke desti acije, atrakcija - promet – prijam)

6. Eko o ski uči ci turiz a; 7. Društve i i kultur i aspekti turiz a;

. Turiza i okoliš; 9. Turistička politika, pla ira je i razvoj;

10. Uloga države u razvoju turiz a; 11. Turizam prema svjetskim regijama;

1 . Budući turistički razvoj





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pisani rad (seminarski

rad) 1 5 30 1,1 20%

Sa ostalno istraživanje

( studija slučaja 1 5

65 2,3 20%

PPT izrada 1 5

15 0,5 10%

PISANI ISPIT

1 5 58 2,1

50%

ukupno 168 6 100


Seminarski rad dodjeljuje predmetni asistent i prati ga do njegove

fi alizacije. Se i arski rad izrađuje se u pisa o o liku pre a aputku koji je studentima prezentiran na prvom terminu nastave i objavl jen na

rež i stra ica a e-uče je .

Seminarski rad ocjenjuje se ovako:

0% = Student/studentica nije napravio/la seminarski rad

5% = Student/studentica nije napravio/la seminarski rad, ali dolazi

a ko zultacije sa prijedlozi a acrta istraživa ja te metodologijom izrade

10% = Stude t/stude tica apravio/la se i arski rad loše kvalitete

15% = Student/studentica napravio/la seminarski rad (srednje

kvalitete)

20% = Student/studentica napravio/la seminarski rad (visoke

kvalitete)

Stude t je duža provesti sa ostalno istraživanje studija slučaja temeljemo na problematici turizma (ugostiteljstva) i duža ju je predati predmetnoj asistentici u pisa o o liku. Slučaj za studiju dodjeljuje predmetni asistent. Ovaj dio aktivnosti podrazumijeva kvalitetu obrade

problematike i konzultacije. U slučaju oz ilj ijih epravil osti pripre lje a vjež a šalje se a doradu pre a uputa a. Stude t je duža predati pisa u vjež u ajkas ije dva tjed a prije pla ira e prijave završ og ispita. Sa ostalno istraživanje studija slučaja :

0% - 9,9% = Stude t/stude tica apravio/la istraživačku vjež u iže kvalitete)

10% - 0% = Stude t/stude tica apravio/la istraživački rad više kvalitete)

PPT izrada:

Stude t je duža uz se i arski rad priložiti PPT koja je odraz istraživa ja koje je provedeno (uvod, razrada pro le atike, zaključci/li itacije istraživa ja . U slučaju oz ilj ijih etodoloških i sadržaj ih propusta šalje se stude tu a doradu po uputa a.

0% - 5% = Student/studentica izradio/la PPT iže kvalitete

5% -10% = Student/studentica izradio/la PPT više kvalitete

Završni ispit: Ispit se ocjenjuje prema proporcionalnom postotku

(Pravilnik o ocjenivanju UNIPU).

Aktiv osti koje se ostvaruju tijeko se estra u tekućoj ak.god. priz aju se ajdulje do isteka sljedeće akade ske godi e.

Ko ač a ocjena iz kolegija izvodi se temeljem ukupno ostvarenog

vred ova ja rada stude ta koji za istog ta lič o vodi pred et a nastavnica.

Studentske obveze


1. Napisati cjelovit seminarski rad. Rad dodjeljuje predmetni asistent.

Rok za predaju finalne verzije rada (elektronski oblik) je najkasnije

tjedan dana prije planirane prijave pisanog ispita. Finalni rad mora bi ti

prethodno odobren od strane predmetnog asistenta (hipoteze, nacrt

istraživa ja , te se isti donosi u tiskanom obliku na prijavljeni ispitni rok.

Bez istog se ispit o roku e ože pristupiti. 2. Pripremiti PPT kao integrirani dio seminarskog rada.

3. Izraditi studiju slučaja kao dio sa ostal og istraživa ja, a koja se vezuje uz o rađe u te u se inarskog rada (iz iste domene). Rok za

predaju rada isti kao i za seminarski rad.

4. Izaći a pismeni ispit.

Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra ica a Sveučilišta i u ISVU


/

Literatura

Obvezna:

1. Čavlek, N. et al. 011 , Ekonomske osnove i organizacijski

sustav, Školska k jiga, 0-394.

2. Pirjevec, B., Kesar, O. (2002), Počela turiz a, Zagreb, Mikrorad.,

30-120.

Predava ja, se i arski radovi koji će se o rađivati tijekom semestra.

Izborna:

1. Grži ić, J. 014 , Među arod i turiza , Sveučilište Jurja Do rile u Puli, Fakultet eko o ije i turiz a „Dr. Mijo Mirković“ Pula. 16-32.

2. Suvremeni trendovi u turizmu, Znanstvena monografija, (ur.)

Grži ić, J., Beva da, V., Sveučilište Jurja Do rile u Puli, Fakultet eko o ije i turiz a „Dr. Mijo Mirković“ Pula., 11 -155, 176-

198.

3. Vuko ić, B i K. Keča. Turizam i razvoj – poja , ačela, postupci.

(2001). Sveučilište u Zagrebu, str. 257. – 268.

4. Pirjevac, B. (1998). Ekonomska obilježja turiz a. )agre : Sveučilište u )agre u i Golde Marketi g.

5. Tribe, J. (2001). The Economics of Leisure and Tourism. 3rd Ed.

Oxford: Butterwarth/Heinemann, Boston.

6. Shaw, G. & A. Williams, (2004), Tourism and tourism spaces,

London, Sage.Go, F.M. & R. Pine (1995). Globalization strategy

and the hotel industry,. London: Routledge.

7. Grži ić, J., Floričić, T. 013 , Implementation of innovations in

hotel offer promotion: case study of istria as tourist destination“, 8th International Forum on Knowledge Asset Dynamics Smart

Growth : Organizations, Cities, Communities, Schiuma, G.,

Spe der, J.C., Pulić, A te ed. , )agre : I stitute of K o ledge Asset Management (IKAM), University of Basilicata, University of

Zagreb, Arts for Business Institute.

8. Grži ić, J., Saftić, D. 011 , Connection between satisfaction of

tourists with choice of selective forms of tourism and chosen

indicators“, Toward Global Governance, Scintific monograph,

Boži a, L., Go a Božac, M., Krtalić, S. ed. , Pula: Juraj Do rila University, Postgraduate Doctoral Program, ISBN 978-953-7498-

46-7, p. 555-573.

Priručna: Ministarstvo turizma: http://www.mint.hr

Institut za turizam: www.iztzg.hr

UNWTO: www.unwto.org

European Tourism Statistics: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-

explained/index.php/Tourism_statistics

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=657094





http://www.mint.hr/

http://www.iztzg.hr/

http://www.unwto.org/



Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura



Kod i naziv kolegija 74504 KT304 Odnosi s medijima


rež u str.

Doc. dr. sc. Draže Alerić ositelj Dr.sc. Tija a Vukić

Studijski program Preddiplomski studij Kultura I turizam


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

II.

Mjesto izvođe ja Dvorana, medijska i druga poduzeća


Hrvatski jezik


30P –15S -0V


Nema preduvjeta za upis kolegija. Preduvjet za prijavu ispita i pristup završ o testu je prethodno prihvaće se i arski rad.

Korelativnost Uvod u asov e edije, Kultura poslov oga govora, Društve a povijest medija, Poslovno komuniciranje.

Cilj kolegija

Osposobiti studente za primjenu znanja iz odnosa s medijima te vješti a upravljanja odnosa s medijima: analizi stanja, realizaciji i vred ova ju od osa s ediji a u tre utač o aktual o hrvatsko zakonodavno-gospodarsko-društve o i edijsko sustavu.

Ishodi uče ja

1. Defi irati asov e edije i od ose s ediji a u uže i šire kontekstu zakonodavno-gospodarsko-društve og i edijskog sustava, navesti temeljne elemente procesa odnosa s medijima, opisati dobru i lošu praksu ko u ikacije u od osi a s ediji a te opisati zako ski gra ič e pristupe.

2. Razlikovati ovi arstvo, oglašava je i od ose s jav ošću, izdvojiti i interpretirati pojedine elemente odnosa s medijima, objasniti temeljne karakteristike svih instrumenata za od oše je s ediji a.

3. Primijeniti osnove odnosa s medijima i upotrijebiti ih u izradi seminarskog rada; prikupiti, analizirati i vrednovati pisani i audio-vizual i edijski sadržaj.

4. Procijeniti rezultate prikupljenih podataka u kontekstu, zaključiti či je ič o sta je pre a a alizi edijskog sadržaja te preporučiti s jer ice za uduće edijsko pla ira je.

5. Stvoriti o javu za edije: poziv ili ajavu događaja i izvještaj s događaja/ a ifestacije ili ko fere cije za ovi are.



Sadržaj kolegija

1. Osnove komuniciranja, masovnog komuniciranja, uvod u medije i masovne medije.

2. Razlika iz eđu ovi arstva, oglašava ja i od osa s jav ošću. 3. Zakonodavno-gospodarsko-društve i ko tekst edijskog

sustava, prikaz gra ič ih pristupa. 4. Te elj i ele e ti procesa od osa s ediji a, do ra i loša

praksa komunikacije u odnosima s medijima. 5. Proces upravljanja odnosa s medijima. Analiza, planiranje,

realizacija i vrednovanje odnosa s medijima. 6. Temelji analize stanja odnosa s medijima. 7. Osnove planiranja odnosa s medijima. 8. Elementi i instrumenti realizacije odnosa s medijima. 9. Novi arske vrste: vijest, izvještaj, reportaža, a keta, i tervju,

kritika, prikaz, osvrt. 10. Vrednovanje odnosa s medijima.


Obveze



i udio u

ocjeni (%)

Prisustvovanje P i S 1 – 5 29 0,5 10%

Seminarski rad (analiza medijskog pisanog i audio-vizual og sadržaja

1 – 5 36 1,5 40%

Pisani test (objava za medije)

1 ,2 i 5 30 1 20%

)avrš i ispit (teorijsko znanje)

1-2 25 1 30%

Ukupno 120 4 100%


Pohađanje nastave

Studenti smiju izostati s nastave (i predavanja i seminari) ajviše 4 puta tijekom semestra. Peti izostanak s nastave studentu nosi 0% iz ovog dijela vred ova ja što z ači da stude t ora po ov o upisati kolegij dogodine. Vrednovanje prisustvovanja na nastavi o avlja se a sljedeći

ači :

0% - 5 izostanaka 2% - 4 izostanka 4% - 3 izostanka 6% - 2 izostanka 8% - 1 izostanak 10% - student je prisustvovao na svim predavanjima i seminarima Seminarski rad

Te e se i arskog rada predlaže stude t koji ga isključivo sa ostal o izvršava i predaje na pregled najkasnije sedam dana nako služ e og završetka predava ja u siječ ju. Stude ti koji e predaju se i arski rad u tom roku, ostvaruju 0% iz seminarskog rada i upisuju predmet po ov o sljedeće godi e.

Iz se i arskog rada stude t ože ostvariti ajviše 40% uspješ osti. Budući da se seminarski rad sastoji od dva dijela – analize pisanog i audio-vizual og edijskog sadržaja o i se kao takvi i pose o vrednuju: Analiza edijskih isječaka Stude ti su sa ostal o duž i otići u Sveučiliš u k již icu prikupiti dnevni tisak za koji su se opredijelili te pretraživati i izdvojiti medijske isječke a odabranu te u iz područja kulture ili turiz a. Studenti trebaju a priklada ači fotografirati edijske isječke koje se tiču njihove teme te svaku kategorizirati prema zadanim kategorijama. Potom podatke valja sistematizirati i obraditi. Na koncu se predaje pisa i uradak isključivo u elektro ičko o liku preko sustava za udalje o uče je koji se sastoji od sljedećih dijelova: aslov a stra ica, uvod, prikaz prikuplje ih edijskih isječaka ovi skih čla aka kro ološki po kategorija a slo od o aslovlje , siste atizacija prikuplje ih podataka, o rada prikuplje ih podataka, zaključak, popis korište ih izvora. Vred uju se četiri ele e ta:

1. broj prikupljenih medijskih objava

0-10 objava – 0% 10-15 objava - 2,5% 15-20 objava - 5%

2. sistematizacija prikupljenih podataka

0% - podaci nisu sistematizirani prema zadanim kategorijama 3,5% - podaci su djelo ič o siste atizira i pre a zada i kategorijama 7% - podaci su u potpunosti sistematizirani prema zadanim kategorijama

3. obrada prikupljenih podataka

0% - podaci isu o rađe i 4% - podaci su djelo ič o o rađe i pre a a alitički kriterijima 8% - podaci su u potpu osti o rađe i pre a kriteriji a analize.

Analizu televizijske izjave student obavlja samostalno. Samostalno je oda ire od oštva televizijskih izjava koje su po uđe e a i ter etski stra ica a pojedi ih televizijskih kuća. Poto pre a listiću za vred ova je i a alizu ele e ata televizijske izjave stude t samostalno analizira odabranu televizijsku izjavu. Student kraj svake stavke zapisuje svoje zapaža je, kao što se radi na satu seminara. Analiza televizijske izjave vrednuje se prema kriterijima analize. Nastav ik pregledava rezultate a alize pre a listiću s kategorija a analize i njih vrednuje s obzirom na to jesu li ispravni ili ne (svaka stavka s 0,7%).

Pisani test - objava za medije

Studenti u jednom pisanom testu prema zadanim podacima samostalno stvaraju dvije objave za medije – izvještaj i poziv/najavu. Nastavnik pristupa vrednovanju se pristupa tek ako obje objave sadržavaju svih 9 propisa ih ele e ata. U to slučaju pristupa se vred ova ju svakog pojedi og ele e ta. U slučaju da jedan od elemenata u jednoj objavi nedostaje, student dobiva 0% iz cjelokupnog

testa. Svaki sljedeći izlazak a kolokvij podrazu ijeva u a je je ukupnog broja bodova za 4%. Dakle, student može sveukup o a kolokvij izići 5 puta. U slučaju da stude t i peti put euspješ o položi pisani test, iz toga dijela ostvaruje 0% te mora ponovno upisati kolegij. Najveći ukup i ogući postotak:

1. izlazak – 20% 2. izlazak – 16% 3. izlazak – 12% 4. izlazak – 8% 5. izlazak – 4%

Pisa je ovoga testa it će orga izira o ajkas ije osa da a prije svakog zakazanog ispitnog roka. Završni ispit sadrži teorijska pita ja, či je ice i pro le ske zadatke koje stude t ože riješiti ako je pohađao predava ja te proradio obveznu literaturu. Piše se u i for atičko ka i etu pute sustava za udalje o uče je. Za pristup ispitu student je dužan ponijeti svoju lozinku kojo se prijavljuje na sustav za udaljeno učenje.

Stude t s ije pristupiti završ o e ispitu tek kada iz svakog segmenta prije njega dosegne minimalni broj bodova: prisustvovanje na nastavi, seminarski rad te pisani test.

Polože i završ i ispito smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 51% ukupnog broja bodova.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukupno ostvarenog postotka uspješ osti završ og ispita, pisanoga testa, seminara te pohađa ja nastave.

Studentske obveze

Da uspješ o položi ovaj obavezni kolegij student mora dobiti i i al i roj odova iz svih ele e ata koji se vred uju pohađa je

predavanja, seminarski rad te oba pisana ispita). Odnosno, ako iz bilo kojeg ele e ta stude t ostvari 0% ije u oguć osti položiti kolegij te ga ima obvezu dogodine upisati po ov o. U to slučaju, stude t sljedeće akade ske godi e polaže sa o o e ele e te koje prethodnu godinu nije uspješ o položio.


1. Prisustvovati predavanjima i seminarima, 2. Izraditi seminar na samostalno odabranu temu te ga predati u

roku koji utvrdi predmetni nastavnik ili asistent, 3. Pristupiti pisanju pisanog testa tijekom nastave ili nakon

održa e astave i položiti ga te

4. Pristupiti pisa ju završ og ispita i položiti ga.

Rokovi ispita i kolokvija Objavljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra ica a FET-a i u ISVU.


/

Literatura

Obvezna:

1) Verčić, D., Rijavec, P., Tkalac-Verčić i dr.: Odnosi s medijima, Zagreb, Masmedia, 2004

2): Cutlip, M. Scott, Center, H. Allen, Broom, M. Glenn, Odnosi s jav ošću, MATE, 003. 3-337) 3). Jolić, S., Kako ko u icirati s ovi ari a, ediji a i jav ošću, Zagreb, Press Data, 2003.

4 . Ple ković, M., Ko u ikologija asov ih edija, )agre , Bar at 2003.

Izborna:

1) Murray, A., Public Relations, Hodder & Stoughton Educational, London, 2001. (24-68)

2) Theaker, A., The Public Relations Handbook, Routledge, London, 2001. (121-131)

Priručna: www.hnd.hr www.uoj.hr

http://www.hnd.hr/

http://www.uoj.hr/


Kod i naziv kolegija 74504 KT304 Odnosi s medijima


rež u str.

Doc. dr. sc. Draže Alerić ositelj Dr.sc. Tija a Vukić



Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

II.

Mjesto izvođe ja Dvorana, medijska i druga poduzeća


Hrvatski jezik


30P –15S -0V


Nema preduvjeta za upis kolegija. Preduvjet za prijavu ispita i pristup završ o testu je prethodno prihvaće se i arski rad.

Korelativnost Uvod u asov e edije, Kultura poslov oga govora, Društve a povijest medija, Poslovno komuniciranje.

Cilj kolegija

Osposobiti studente za primjenu znanja iz odnosa s medijima te vješti a upravljanja odnosa s medijima: analizi stanja, realizaciji i vred ova ju od osa s ediji a u tre utač o aktual o hrvatsko zakonodavno-gospodarsko-društve o i edijsko sustavu.

Ishodi uče ja

1. Defi irati asov e edije i od ose s ediji a u uže i šire kontekstu zakonodavno-gospodarsko-društve og i edijskog sustava, navesti temeljne elemente procesa odnosa s medijima, opisati dobru i lošu praksu ko u ikacije u od osi a s ediji a te opisati zako ski gra ič e pristupe.

2. Razlikovati ovi arstvo, oglašava je i od ose s jav ošću, izdvojiti i interpretirati pojedine elemente odnosa s medijima, objasniti temeljne karakteristike svih instrumenata za od oše je s ediji a.

3. Primijeniti osnove odnosa s medijima i upotrijebiti ih u izradi seminarskog rada; prikupiti, analizirati i vrednovati pisani i audio-vizual i edijski sadržaj.

4. Procijeniti rezultate prikupljenih podataka u kontekstu, zaključiti či je ič o sta je pre a a alizi edijskog sadržaja te preporučiti s jer ice za uduće edijsko pla ira je.

5. Stvoriti o javu za edije: poziv ili ajavu događaja i izvještaj s događaja/ a ifestacije ili ko fere cije za ovi are.



Sadržaj kolegija

1. Osnove komuniciranja, masovnog komuniciranja, uvod u medije i masovne medije.

2. Razlika iz eđu ovi arstva, oglašava ja i od osa s jav ošću. 3. Zakonodavno-gospodarsko-društve i ko tekst edijskog

sustava, prikaz gra ič ih pristupa. 4. Te elj i ele e ti procesa od osa s ediji a, do ra i loša

praksa komunikacije u odnosima s medijima. 5. Proces upravljanja odnosa s medijima. Analiza, planiranje,

realizacija i vrednovanje odnosa s medijima. 6. Temelji analize stanja odnosa s medijima. 7. Osnove planiranja odnosa s medijima. 8. Elementi i instrumenti realizacije odnosa s medijima. 9. Novi arske vrste: vijest, izvještaj, reportaža, a keta, i tervju,

kritika, prikaz, osvrt. 10. Vrednovanje odnosa s medijima.


Obveze



i udio u

ocjeni (%)

Seminarski rad (analiza medijskog pisanog i audio-vizual og sadržaja

1 – 5 40 1,5 40%

Pisani test (objava za medije)

1 ,2 i 5 40 1 20%

)avrš i ispit (teorijsko znanje)

1-2 40 1,5 40%

Ukupno 120 4 100%


Seminarski rad

Te e se i arskog rada predlaže stude t koji ga isključivo sa ostal o izvršava i predaje na pregled najkasnije petnaest dana prije prvog sljedećeg ispit og roka. Iz se i arskog rada stude t ože ostvariti

ajviše 40% uspješ osti. Budući da se se i arski rad sastoji od dva dijela – analize pisanog i audio-vizual og edijskog sadržaja o i se kao takvi i posebno vrednuju: Analiza edijskih isječaka Stude ti su sa ostal o duž i otići u Sveučiliš u k již icu prikupiti d ev i tisak za koji su se opredijelili te pretraživati i izdvojiti medijske isječke a odabranu te u iz područja kulture ili turiz a. Studenti trebaju a priklada ači fotografirati edijske isječke koje se tiču njihove teme te svaku kategorizirati prema zadanim kategorijama. Potom podatke valja sistematizirati i obraditi. Na koncu se predaje pisa i uradak isključivo u elektro ičko o liku preko sustava za udalje o uče je koji se sastoji od sljedećih dijelova: aslov a stra ica, uvod, prikaz prikuplje ih edijskih isječaka ovi skih čla aka kro ološki po kategorija a slo od o aslovlje , siste atizacija prikupljenih podataka, obrada prikupljenih podataka, zaključak, popis korište ih izvora. Vred uju se četiri ele e ta:

1. broj prikupljenih medijskih objava

0-10 objava – 0% 10-15 objava - 2,5% 15-20 objava - 5%

2. sistematizacija prikupljenih podataka

0% - podaci nisu sistematizirani prema zadanim kategorijama 3,5% - podaci su djelo ič o siste atizira i pre a zada i kategorijama 7% - podaci su u potpunosti sistematizirani prema zadanim kategorijama

3. obrada prikupljenih podataka

0% - podaci isu o rađe i 4% - podaci su djelo ič o o rađe i pre a a alitičkim kriterijima 8% - podaci su u potpu osti o rađe i pre a kriteriji a analize.

Analizu televizijske izjave student obavlja samostalno. Samostalno je oda ire od oštva televizijskih izjava koje su po uđe e a internetskim stranicama pojedinih televizijskih kuća. Poto pre a listiću za vred ova je i a alizu ele e ata televizijske izjave stude t samostalno analizira odabranu televizijsku izjavu. Student kraj svake stavke zapisuje svoje zapaža je, kao što se radi na satu seminara. Analiza televizijske izjave vrednuje se prema kriterijima analize. Nastav ik pregledava rezultate a alize pre a listiću s kategorija a analize i njih vrednuje s obzirom na to jesu li ispravni ili ne (svaka stavka s 0,7%).

Pisani test - objava za medije

Studenti u jednom pisanom testu prema zadanim podacima samostalno stvaraju dvije objave za medije – izvještaj i poziv/najavu. Nastavnik pristupa vrednovanju se pristupa tek ako obje objave sadržavaju svih 9 propisa ih ele e ata. U to slučaju pristupa se vred ova ju svakog pojedi og ele e ta. U slučaju da jedan od elemenata u jednoj objavi nedostaje, student dobiva 0% iz cjelokupnog testa. Svaki sljedeći izlazak a kolokvij podrazu ijeva u a je je ukupnog broja bodova za 4%. Dakle , stude t ože sveukup o a kolokvij izići 5 puta. U slučaju da stude t i peti put euspješ o položi pisani test, iz toga dijela ostvaruje 0% te mora ponovno upisati kolegij. Najveći ukup i ogući postotak:

1. izlazak – 20% 2. izlazak – 16% 3. izlazak – 12% 4. izlazak – 8% 5. izlazak – 4%

Pisa je ovoga testa it će orga izira o ajkas ije osa da a prije svakog zakazanog ispitnog roka. Završni ispit sadrži teorijska pita ja, či je ice i pro le ske zadatke koje stude t ože riješiti ako je pohađao predava ja te proradio o vez u literaturu. Piše se u i for atičko ka i etu pute sustava za

udalje o uče je. Za pristup ispitu student je dužan ponijeti svoju lozinku kojo se prijavljuje na sustav za udaljeno učenje.

Stude t s ije pristupiti završ o e ispitu tek kada iz svakog segmenta prije njega dosegne minimalni broj bodova: prisustvovanje na nastavi, seminarski rad te pisani test.

Polože i završ i ispito smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 51% ukupnog broja bodova.

Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukupno ostvarenog postotka uspješ osti završ og ispita, pisanoga testa, seminara te pohađa ja nastave.

Studentske obveze

Da uspješ o položi ovaj obavezni kolegij student mora dobiti i i al i roj odova iz svih ele e ata koji se vred uju pohađa je

predavanja, seminarski rad te oba pisana ispita). Odnosno, ako iz bilo kojeg ele e ta stude t ostvari 0% ije u oguć osti položiti kolegij te ga ima obvezu dogodine upisati po ov o. U to slučaju, stude t sljedeće akade ske godi e polaže sa o o e ele e te koje prethodnu godinu nije uspješ o položio.


1. Prisustvovati predavanjima i seminarima, 2. Izraditi seminar na samostalno odabranu temu te ga predati u

roku koji utvrdi predmetni nastavnik ili asistent, 3. Pristupiti pisanju pisanog testa tijekom nastave ili nakon

održa e astave i položiti ga te 4. Pristupiti pisa ju završ og ispita i položiti ga.



/

Literatura

Obvezna:

1) Verčić, D., Rijavec, P., Tkalac-Verčić i dr.: Odnosi s medijima, Zagreb, Masmedia, 2004

2): Cutlip, M. Scott, Center, H. Allen, Broom, M. Glenn, Odnosi s jav ošću, MATE, 003. 3-337) 3 . Jolić, S., Kako ko u icirati s ovi ari a, ediji a i jav ošću, Zagreb, Press Data, 2003.

4 . Ple ković, M., Ko u ikologija asov ih edija, Zagreb, Barbat 2003.

Izborna:

1) Murray, A., Public Relations, Hodder & Stoughton Educational, London, 2001. (24-68)

2) Theaker, A., The Public Relations Handbook, Routledge, London, 2001. (121-131)

Priručna: www.hnd.hr www.uoj.hr

http://www.hnd.hr/

http://www.uoj.hr/


Kod i naziv kolegija (85328) (KT522) Osnove prava u turizmu


rež u str.

Doc.dr.sc. Oliver Radolović (nositelj), http://oet.unipu.hr/index.php?id=206 Tea Hasić, z a stve i ovak – asistent, http://oet.unipu.hr/index.php?id=1167

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i interdisciplinarni studij Kultura i turizam


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

III.

Mjesto izvođe ja Dvorana, Preradovićeva 1


Hrvatski jezik


12P – 0V – 0S


Nema preduvjeta za upis i svladavanje kolegija.

Korelativnost Trgovačko pravo, Pravo u turizmu

Cilj kolegija

Cilj kolegija "Osnove prava u turizmu" je upoznavanje studenata

studija KiT-a s temeljnim pojmovima prava u turizmu, s oblicima i

pravi a turističkih su jekata, te s karakteristika a pojedi ih ugovora u turiz u. Kolegij se azira a proučava ju do aćih i eđu arod ih izvori prava turiz a, od čega posebno analizira upravno pravo u

turizmu i poslovno pravo u turizmu unutar hrvatskog pravnog

sustava. Uprav i pravo u turiz u izučavaju se or e turističke djelat osti, pravila o ugostiteljskoj djelat osti, poja turističkih zajednica i prava i obveze ostalih turističkih su jekata. Poslov i pravo u turiz u proučavaju se svi prav i poslovi ugovori iz o lasti turizma regulirani u zakonodavstvu (Zakon o obveznim odnosima),

pose i uza ca a u ugostiteljstvu ili o ičaj o pravu. Pose a je naglasak kolegija izučava je sredstava od os o i stru e ata plaća ja u turiz u voucher, kredit o pis o, euroček, put ički ček, kreditna kartica, itd.).

Ishodi uče ja

1. upoznati se s temeljnim pojmovima prava u turizmu 2. a rojiti ajvaž ije izvore, djelatnosti, subjekte i institucije u turizmu 3. razlikovati ugovore u turizmu i ugostiteljstvu, oći oda rati odgovarajući ugovor za pojedi u aktiv ost



4. defi irati sadržaj i izraditi jed ostav ije ugovore iz turizma i ugostiteljstva

Sadržaj kolegija

1. Uvod u pravo u turizmu 2. Izvori prava u turizmu 3. Upravno pravo u turizmu 4. Poslovno pravo u turizmu 5. Sredstva plaća ja u turiz u


Obveze



udio u

ocjeni (%)

pohađa je nastave (P i S) i aktivno sudjelovanje u nastavi *

1 – 5 105 0,6 10%

pismeni radovi (seminar) 1 – 5 45 0,6 10%

usmena izlaganja (pisanog seminara)

1 – 5 45 0,6 10%

Ispit (pismeni) 1 – 5 42 4,2 70%

Ukupno 232 6 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : *Predmetni nastavnik / asistent, kontinuirano tijekom semestra prati

aktiv ost stude ta u astavi, jegov a gaž a pri ko e tira ju izlože ih seminara te sudjelovanje u raspravama na zadanu temu.

Aktivnost svakog pojedinog studenta predmetni nastavnik / asistent

ocjenjuje ocjenom od 1 – 5, a ostvarena ocjena sudjeluje u ko ač oj ocjeni sa 10%.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica mora što i do kada* :

1. Prisustvovati predavanjima (najmanje 70%) te pritom aktivno sudjelovati u raspravama o temama koje odredi predmetni nastavnik / asistent, a koje se od ose a astav u cjeli u koja se o rađuje 2. Predati pisani seminar u roku kojeg odredi predmetni nastavnik 3. Us e o izložiti seminar – u terminu kojeg odredi predmetni nastavnik 4. Položiti završ i ispit

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra ica a FET-a, KiT-a i ISVU.


Na stranicama e-lear i ga, pod kolegije „Pravo u turizmu“ alaze se upute o polaganju kolegija, literaturi i izradi pisanog seminara te za pripremu usmenog izlaganja seminara.

Seminari izrađe i i prezentirani u tekućoj akade skoj godi i, priz aju se ajdulje do isteka sljedeće akade ske godi e. Student koji ne izvrši sve svoje studentske obveze (ne prisustvuje na minimalno 70 % predavanja, ne izradi i prezentira seminar u zadanom roku) ne a ogućnost izaći na završni ispit. Iznimno, studentu koji iz opravdanih razloga nije prisustvovao na minimalno 70% predavanja, a svoj izostanak je opravdao najkasnije na posljednjem predavanju, predmetni nastavnik ili asistent dodijelit će dodatni seminar te odrediti rok do kojeg stude t ora izvršiti svoju dodat u o avezu kako i stekao pravo izaći a završ i ispit.

Literatura

Obvezna:

1. Gore c, V., Š id, V., Poslov o pravo u turiz u i ugostiteljstvu, Školska k jiga, )agre , 1999.

2. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Narodne novine 138/06,

43/09

3. )ako o pruža ju usluga u turiz u, Narod e ovi e 6 /07

4. Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine 35/05, 41/08,

čla ci 737.-743. i 881.-920.

5. Posebne uzance u ugostiteljstvu, Narodne novine 16/95,

108/96

6. Zakon o turistički zajed ica a i pro ica ju hrvatskog turizma, Narodne novine 152/08

Izborna:

1. Gore c, V., Ma darić, A., Poković, D., Š id, V., Pose e uzance u ugostiteljstvu, RRiF, 1996.

2. Gore c, V.: Trgovačko pravo - ugovori, Školska k jiga )agre , 1993.

3. Gorenc, V.: Zakon o obveznim odnosima s komentarom,

Školska k jiga, )agre , 199 . 4. Gorenc, V.: Ugovori o hotelskim uslugama, UT-ugostiteljstvo-

turizam, Zagreb, 1983.

Priruč a: 1. )ako o o čla ari a a u turistički zajed ica a NN

35/95, 52/95)

2. )ako o oraviš oj pristojbi (NN 35/95, 64/00)



rež u str.




Razina kolegija


Semestar Zimski

Godina studija

II.


Engleski jezik


P 30– V 15



Cilj kolegija Cilj kolegija je stjecanje z a ja i u ijeća a razi i B1+/B2, sukladno Europskom referentnom okviru za jezike (CEFR).


Sadržaj kolegija


Obveze


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


Samostalni zadaci: esej, osvrt, prezentacija, vjež e

1-6 28 0.5 10%


1-6 11 1.5 25%+25%=50%

)avrš i ispit: us e i pri je a steče ih

znanja: leksik i


1-6 28 1 20%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora: 1. predati seminarski rad najkasnije do zadnjeg dana predavanja


Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na ostvarivanje dodat ih 0% uspješ osti. Stude t je duža apisati sa ostal i pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra. Pismeni se rad predaje pre a dogovore i rokovi a. Ukoliko je riječ o završ o pismenom zadatku, koji je ujedno i uvjet za pristup usmenom ispitu, studenti su obvezni predati ga najkasnije do kraja predavanja u tekuće se estru. Stude ti su duž i sa i istražiti aktual u literaturu vezano za problematiku. Oso ito je važ o sa ostal o proučiti releva t u literaturu iz etodologije z a stve og istraživa ja. Upute o izradi seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama e-uče ja. Polože i pis e i ispito smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka uspješ osti a pis e i ispiti a, us e o ispitu, iz se i ara i aktivnosti u nastavi.




Pohađa je astave je o avez o. Tolerira se 30% izosta aka dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne ostvaruju ukoliko se izostalo 5 ili više puta i te je izosta ke potre o

adok aditi. „Extra Activity“ literatura: 1 ECTS 00 str/hrv.; 1 ECTS 100 str./engl.)

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave doseći i i al i roj odova (ukupno

0 , stoga je i pohađa je astave u ko ač ici važ o u z roju odova.

U se estru se pišu pis e a kolokvija. Na kraju se estra pristupa se završ o e ispitu us e o e , aksi al o 4 puta, sa o ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocje e. U ko ač u ocje u ulaze svi rezultati.

Struktura i pravila pisa ja osvrta, eseja, vjež i te preze tacija elaborirana su na stranicama e-uče ja te je svaki stude t o aveza i for irati se a vrije e o svoji duž osti a tijeko studija.

Aktivnosti u astavi ocje juje se a sljedeći ači :

0% = Ne dolazi a vjež e.

1 % = Prisustvuje vjež a a, o e sudjeluje u radu, i dividual i radovi nisu napisani na vrijeme.

14% = Pripremljen/-na je, no pripreme su nepotpune - uz veće nedostatke


18% = Redovito je pripremljen/-na, pripreme su korektne, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.

20% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira sadržaje važ e za kolegij, te donosi dodatne materijale.





od 71% do 80% = 15% ocjene

od 81% do 90% = 20% ocjene

od 91% do 100% = 25% ocjene



4% = Radovi sadrže a je od 50% traže ih ele enata.


10% = Radovi su apisa i i preze tira i, te sadrže traže e ele e ata i či e sklad u cjeli u: u for al o e, jezič o e, i sadržaj o e smislu.

)avrš i us e i ispit ocje juje se ovako:


od 51% do 60% = 12% ocjene

od 61% do 70% = 14% ocjene

od 71% do 80% = 16% ocjene

od 81% do 90% = 18% ocjene

od 91% do 100% = 20% ocjene

Prema Pravil iku o ocje jiva ju ko ač a se ocje a do iva a sljedeći ači :

A = 90 - 100% 5 (izvrstan) = 89 - 100% ocjene

B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 - 88% ocjene

C = 70 - 79,9% 3 (dobar) = 63 - 75% ocjene

D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan) = 50 - 62% ocjene

Literatura

Obvezna:

1. Dubicka, Iwonna, O'Keeffe, Margaret i sur. (2013.): English for I ter atio al Touris Ne Editio , Lo g a udž e ik, rad a

iljež ica, CD ; Upper - Intermediate Level; Units 1-5 2. O'Driscoll, James (1996..): Britain, OUP 3. Dodatni materijali dobiveni na nastavi 4. Oxford, Lo g a ili eki drugi jed ojezič i rječ ik 4. Academic Vocabulary in Use, CUP Izborna:

Popis koji slijedi informativnoga je karaktera jer je dijelo sadržaja kolegija sa ostal o istraživa je sta dard ojezič ih pita ja i kulturoloških te a po oću ove priruč ičke literature koja










English Course Book, Longman 9. Bosnar-Valković, Brigita i sur. 001. : E glish for the


d, OUP 12. Digen, Bob i sur. (2004.): Professional English for Work

and Life, CUP 13. Littlejohn, Andrew (1996.): Company to Company, CUP 14. O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP


Longman. 16. Bujas Željko 1999. , Veliki e glesko-hrvatski rječ ik,

Nakladni zavod Globus, Zagreb 17. Bujas Željko 1999. , Veliki hrvatsko-e gleski rječ ik,

Nakladni zavod Globus, Zagreb 18. Ivir, Vladimir i sur. (1998.), Hrvatsko-engleski poslovno-

upravni rječ ik, Školska k jiga, )agre SAVJETNICI:

19. Truss, Lynne (2009.): Eats, Shoots & leaves, Fourth Estate-London

20. Dent, Susie (2004.): Larpers and Shroomers – The Language Report, OUP

21. Fox, Kate (2004.): Watching the English; The Hidden Rules of English Behaviour, Hodder

22. Bryson, Bill (2009.): Troublesome Words, Penguin Books 23. Bryson, Bill (1996.): Made in America, Minerva 24. Lewis, Michael: The Lexical Approach: The State of ELT








URL PREPORUKE )A ODABIR ČLANAKA I TEMA http://moreintelligentlife.com http://www.economist.com/ http://www.popmatters.com/ https://www.digitalmethods.net/MoM/WebHome https://aeon.co/ https://www.ethnologue.com/about/language-status http://hrcak.srce.hr/ http://www.newyorker.com/ http://www.villagevoice.com/


Issues, OUP 33. O'Donnell, Teresa (1993.): Inependent Writing,

Heinle&Heinle 34. Maley, Alan (2000.): The Internet, OUP 35. Dudeney, Gavin (2000.): The Internet and the Language




ZIMSKI SEMESTAR

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan i program

UNITS 1 – 5

Initial Test

The Placement Test

Revision

Introduction to the Course

Literatura: Obavezna literatura i dodatna l iteratura dobivena na nastavi

Unit 1: Trends in Tourism





https://aeon.co/





2.

Continuous Aspects

Trends in Toursim

The History of Tourism


3. Unit 1: Trends in Tourism

Using and describing visuals


4. Unit 2: Get the Message

Advertising

Countable and Uncountable Nouns

How to..-a presentation


5. Unit 2: Get the Message

Genesis Valley – improve a media profile

Maintaining a webpage

Discussion


6. Unit 3: Hotel Branding

Making predictions

Brands

Creating a Business Plan


7. Unit 3: Hotel Branding

Review Units 1-3

Practice Progress Test

Dodatna l iteratura dobivena na nastavi

8. 1 KOLOKVIJ

Practice exams

Common mistakes

9. ANALIZA

Common mistakes


10. Unit 4: Sustainability

Reporting verbs

Tourism and community


11. Unit 4: Sustainability

Chairing a meeting

The Brijuni Archipelago

Describing ideas; writing a l ist


12. Unit 5: Come Fly With Me

The Passive

Dealing with difficult situations

Develop airport infrastructure


13. Review 1

Unit 5: Come Fly With Me


14. Review 1: Units 1-5

Practice exams

Common mistakes

Feedback



Evaluacija kolegija

I 3

Kod i naziv kolegija Talijanski jezik (52376) (KT106)


str.)




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar zimski

Godina studija

II.




30P – 15V –0S

Preduvjeti

Korelativnost

Cilj kolegija

Cilj: Steći relativ u li gvističku auto o iju, a ači da a kraju se estra stude t ude u sta ju razu jeti it e točke poruka a sta dard o jeziku u svezi uo ičaje ih te a, s aći se u veći i situa i ja u koji a se ože aći pri putovanju u mjesta gdje se govori talijanski, producirati jednostavne i suvisle tekstove o temama koje su mu poz ate ili su od jegova i teresa, opisati iskustva, događaje, s ove,

ade i tež je, jed ostav o o jas iti razloge svog išlje ja ili svojih planova.

Ishodi uče ja

Ishodi uče ja: . Pokazati sjeća je prethod o auče og aterijala kroz aktivnosti u

koji a stude t upotre ljava jezič e strukture prethod o raz atra e. 2. Razu jeti, sažeti i prevesti jezič i tekst. 3. Primijeniti usvojene strukture u novim situacijama. 4. A alizirati te e s gra atičkog stajališta, dajući pri jere, she e i vjež e. 5. Oda rati isprav e talija ske jezič e strukture i usporediti ih sa hrvatskim.

Sadržaj kolegija

1.Predstaviti se, govoriti o svojim interesima, ispuniti obrazac za upis na tečaj talijanskog jezika, upoz ati eke aspekte talija skog društva jučer i danas. 2.Ispričati događaje u prošlo vre e u, upoz ati stvar ost talija ske o itelji, usporediti tradi ije talija ske o itelji s o i a aše ze lje, pi tati i dati oso e i for a ije za do iti eki doku e t u jav i služ a a. 3.Upoz ati eke odlo ke iz talija ske k jižev osti, dati savjete, upitati

a lju aza ači , izraziti želje. 4.Upoz ati jela regio al e talija ske kuhi je, upoz ati kulturološke aspekte u svezi tradi ije hra e, reći eki re ept, pozvati i od iti poziv. 5.Upoz ati eke aspekte po aša ja Talija a, usporediti po aša je Talija a s Hrvati a, odgovoriti a zapovijed i zapovjediti, predložiti rješe ja za razrješava je život ih pro le a. 6. Upoz ati aspekte talija ske kulture i društva, iskazati uduće događaje, iskazati pretpostavku u uduć osti.




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je i redovita aktivnost u nastavi P, V

1-5 5,6 0,20 5 %



2-5 5,6 0,20 5%


2-5 5,6 0,20 5%

Pismeni radovi (radni listići...

2-5 5,6 0,20 5%

1. Kolokvij -pismeni 3-5 33,6 1,20 30%

2. Kolokvij - pismeni) 3-5 33,6 1,20 30%

ispit (usmeni) 3-5 22,4 0,80 20%

ukupno 112

4,00 100%

Studentske obveze


astavi. Neopravda o ože izostati puta i opravda o puta. )a veći broj puta izosta ka ora doz ačiti liječ ičko uvjere je o olesti. U toku astave ože steći do 8 % o je e kroz pozitiv o o je je e kolokvije te ostalu aktivnost. Kolokvijem se provjerava znanje ti jekom nastave. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova na svakom kolokviju. Nastavnik organizira i popravni kolokvij za negativno ocjenjene studente. Student prijavljuje ispit na kraju semestra. Na završ o ispitu stude t polaže ekvivale t kolokvija koji ije položio tijeko astave ili iz kojeg želi postići olji rezultat. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit ili o a kolokvija o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a ocjena. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora što i do kada* :

1. . Pohađati predava ja i vjež e- najmanje 70%, pripremati se za


astav i pro es rješava je zadataka, odgovorima na postavljena pitanja, sudjelovanjem u diskusiji i sl. Svi studenti moraju biti pripre lje i za svako predava je i vjež e. 2. Pristupiti kolokvijima tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere znanja: I. kolokvij krajem studenog II. kolokvij kraje siječ ja






/

Literatura

Obvezna: 1. Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano B1

Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2008. (2-126 str.)

2. Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano B1 Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2007. CD1 Unità 1-6

Izborna: 1.Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano B1 Corso di lingua italiana per stranieri, Guida per il docente Mondadori Education S.p.A., Milano,2011. (9-32 str.) Priruč a: www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html Dea ović, M.,Jer ej, J., Vo a olario italia o roato. )agre , ŠK, . Dea ović, M.,Jer ej, J., Hrvatsko talijanski rječ ik. )agre , ŠK, 99 .


I 3

Kod i naziv kolegija Talijanski jezik (52376) (KT106)


rež u str.




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar zimski

Godina studija

II.




30P – 15V –0S

Preduvjeti

Korelativnost

Cilj kolegija

Cilj: Steći relativ u li gvističku auto o iju, a ači da a kraju se estra stude t ude u sta ju razu jeti it e točke poruka a sta dard o jeziku u svezi uo ičaje ih te a, s aći se u veći i situa ija u koji a se ože aći pri putovanju u mjesta gdje se govori talijanski, producirati jednostavne i suvisle tekstove o temama koje su mu poz ate ili su od jegova i teresa, opisati iskustva, događaje, s ove,


Ishodi uče ja

Ishodi uče ja: . Pokazati sjeća je prethod o auče og aterijala kroz aktivnosti u

koji a stude t upotre ljava jezič e strukture prethod o raz atra e. 2. Razu jeti, sažeti i prevesti jezič i tekst. 3. Primijeniti usvojene strukture u novim situacijama. 4. A alizirati te e s gra atičkog stajališta, dajući pri jere, she e i vjež e. 5. Oda rati isprav e talija ske jezič e strukture i usporediti ih sa hrvatskim.

Sadržaj kolegija

1.Predstaviti se, govoriti o svojim interesima, ispuniti obrazac za upis a tečaj talijanskog jezika, upoz ati eke aspekte talija skog društva

jučer i da as. 2.Ispričati događaje u prošlo vre e u, upoz ati stvar ost talija ske o itelji, usporediti tradi ije talija ske o itelji s o i a aše ze lje, pi tati i dati oso e i for a ije za do iti eki doku e t u jav i služ a a.

3.Upoz ati eke odlo ke iz talija ske k jižev osti, dati savjete, upitati a lju aza ači , izraziti želje.

4.Upoz ati jela regio al e talija ske kuhi je, upoz ati kulturološke aspekte u svezi tradi ije hra e, reći eki re ept, pozvati i od iti poziv. 5.Upoz ati eke aspekte po aša ja Talija a, usporediti po aša je Talija a s Hrvati a, odgovoriti a zapovijed i zapovjediti, predložiti rješe ja za razrješava je život ih pro le a. 6. Upoz ati aspekte talija ske kulture i društva, iskazati uduće događaje, iskazati pretpostavku u uduć osti.



retke)


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)




1-6 11,2 0,40 10%


1-6 5,6 0,20 5%

Pismeni radovi , usmena izlaganja, prezentacije, jezič i portfolio

1-5 33,6 1,20 30%

Kolokvij 1-6 22,4 0,80 20%

ispit (usmeni,pismeni) 3-5 33,6 1,20 30%

ukupno 112

4,00

100%

Studentske obveze

Dodat a pojaš je ja: Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a astavi. Tijeko astave / se estra ože se steći do 7 % o je e kroz pozitiv o o je je e aktiv osti, izlaga ja, preze ta ije, jezič i portfolio i kolokvij. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a o je a. Dodat a pojaš jenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a nastavi. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora 1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju




/

Literatura


Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2008. (2-126 str.)


Izborna: 1.Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano B1 Corso di lingua italiana per stranieri, Guida per il docente Mondadori Education S.p.A., Milano,2011. (9-32 str.) Priruč a: www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html Dea ović, M.,Jer ej, J., Vo a olario italia o roato. )agre , ŠK, . Dea ović, M.,Jer ej, J., Hrvatsko talija ski rječ ik. )agre , ŠK, 99 .


Kod i naziv kolegija (78189) (KTNJI3) Nje ački jezik I


str.)




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

II.



Nje ački jezik/Hrvatski jezik


30P – 15V –0S

Preduvjeti Odsluša i polože kolegij Nje ački jezik I- i Nje ački jezik I-2

Korelativnost Program kolegija usporediv je sa slič i kolegiji a, dakle stra i jezi i a, koji se predaju u sklopu sveučiliš ih studija u sred joj i zapadnoj Europi.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je upoz ava je je ačkog jezika kao i usvaja je vješti a u korište ju tog jezika: razvija je re eptiv ih sposobnosti čita je / sluša je te razvija je jezič ih ko pete ija leksičke,

gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske a nivou A2+/B1.1 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kao i so ioli gvističke i prag atič e kompetencije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja). Nastava kolegija o uhvaća sljedeće aspekte jezika: čita je, sluša je s razu ijeva je , ko verza iju, pisa je, o rađiva je struč e terminologije, stilistiku, audiovizualne tehnike, film te individualni rad a tekstu. Stude ti će raditi a tekstovi a koji će iti usredotoče i a kulturu svakodnevnice u ze lja a nje ačkog govornog područja. Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije na nivou A2+/B1.1 prema Zajed ičko europsko refere tnom okviru za

jezike kako i se stude ti ogli s aći u svakod ev i situa ija a u ze lja a je ačkog govor og područja, kako i ogli razmjenjivati informacije i ideje s osobama koje govore taj jezik te kako i razu jeli ači života i kultur u ašti u ze alja je ačkog govor og područja.

Ishodi uče ja

. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a a razi i A. +/B . pre a ZEROJ-u.

. Čitati i razu jeti te us e o tu ačiti tekstove a razi i A. +/B . Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru a razi i

A.2+/B1.1


. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o ko u i ira je a razini A2+/B1.1 5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati o temama na razini A.2+/B 1.1

. Pri ije iti auče o u ko tekstu i u svakod ev o i poslovnom životu

Sadržaj kolegija

1. Kleidung und Kultur 2. Feste, Freunde, Familie 3. Miteinander leben 4. Ausbildung und Weiterbildung 5. Wohnkultur 6. Mobil in der Stadt

Planirane aktivnosti, etode uče ja i

poučava ja i ači i vrednovanja (alternativno stjecanje navesti u studentskim obvezama)



Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)




1-6 11,2 0,40 10%


1-6 5,6 0,20 5%

Pismeni radovi, usmena izlaganja, prezentacije, jezič i portfolio

1-6 33,6 1,20 30%

Kolokvij 1-6 22,4 0,80 20%

Ispit (pismeni, usmeni) 1-6 33,6 1,20 30%

ukupno 112

4,00 100%

Studentske obveze

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a nastavi. Tijeko astave / se estra ože se steći do 7 % o je e kroz pozitiv o o je je e aktiv osti, izlaga ja, preze ta ije, jezič i portfolio i kolokvi j. Polože i kolokvije se s atra onaj na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a o je a. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora 1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju



Ostale važ e či je i e Nastav ik ože revidirati sila us ovis o o predz a ju stude ata.

vezane uz kolegij

Literatura

Obvezna: 1. Lemcke, Ch., Rohrmann, Scherling, Th.:Berliner Platz 2 Neu

Deutsch im Alltag, Langenscheidt KG, Berlin und München,2010 2 . Dreyer-Schmitt: Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007

3. Eine vom Lehrer erstellte und laufend wechselnde/aktualisierte Sammlung von Texten und Übungen, Izborna: 1.Fischer-Mitziviris, A,, Janke-Papanikolaou S. :So geht´s noch besser neu A2-B1, Fertigkeitstrainer für das Goethe-IÖSD-Zertifikat B1

. T. Marčetić: Pregled gra atike je ačkog jezika Deutsche Grammatik im Über li k, Školska k jiga,)agre , 8.

. I. Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska k jiga, )agre , 7. Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , . Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , .

Internet adrese: www.deutschlandpanorama.de, www.deutschland.de, www.deutschland-tourismus.de, www.dw-world.de, http://www.dw.de/deutsch-lernen/; www.daad.de, www.duden.de, www.hueber.de, www.goethe.de, www.did.de, http://europa.eu/







http://www.daad.de/




http://www.did.de/

http://europa.eu/

Kod i naziv kolegija (78189) (KTNJI3) Nje ački jezik I


str.)




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

II.





30P – 15V –0S

Preduvjeti Odsluša i polože kolegij Nje ački jezik I- i Nje ački jezik I-2


Cilj kolegija

Cilj kolegija je upoz ava je je ačkog jezika kao i usvaja je vješti a u korište ju tog jezika: razvija je receptivnih sposobnosti čita je / sluša je te razvija je jezič ih ko pete ija leksičke,

gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske a nivou A2+/B1.1 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kao i so ioli gvističke i prag atič e ko pete ije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja). Nastava kolegija o uhvaća sljedeće aspekte jezika: čita je, sluša je s razu ijeva je , ko verza iju, pisa je, o rađiva je struč e terminologije, stilistiku, audiovizualne tehnike, film te individualni rad a tekstu. Stude ti će raditi a tekstovi a koji će iti usredotoče i a kulturu svakodnevnice u ze lja a nje ačkog govornog područja. Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije na nivou A2+/B1.1 prema Zajed ičko europskom referentnom okviru za


Ishodi uče ja

. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a a razi i A. +/B . pre a ZEROJ-u.

. Čitati i razu jeti te us e o tu ačiti tekstove a razi i A. +/B . Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru a razi i

A.2+/B1.1


. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o ko u i ira je a razini A2+/B1.1 5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati o temama na razini A.2+/B 1.1

. Pri ije iti auče o u ko tekstu i u svakod ev o i poslovnom životu

Sadržaj kolegija

1. Kleidung und Kultur 2. Feste, Freunde, Familie 3. Miteinander leben 4. Ausbildung und Weiterbildung 5. Wohnkultur 6. Mobil in der Stadt





Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)




1-6 11,2 0,40 10%


1-6 5,6 0,20 5%


1-6 33,6 1,20 30%

Kolokvij 1-6 22,4 0,80 20%

Ispit (pismeni, usmeni) 1-6 33,6 1,20 30%

Ukupno 112

4,00 100%

Studentske obveze

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a nastavi. Tijeko astave / se estra ože se steći do 7 % o je e kroz pozitiv o o je je e aktiv osti, izlaga ja, preze ta ije, jezič i portfolio i kolokvi j. Polože i kolokvije se s atra onaj na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a o je a. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora 1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju


Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra i a a Filozofskog dakulteta i u ISVU.

Ostale važ e či je i e Nastav ik ože revidirati sila us ovis o o predz a ju stude ata.

vezane uz kolegij

Literatura



3. Eine vom Lehrer erstellte und laufend wechselnde/aktualisierte Sammlung von Texten und Übungen, Izborna: 1.Fischer-Mitziviris, A,, Janke-Papanikolaou S. :So geht´s noch besser neu A2-B1, Fertigkeitstrainer für das Goethe-IÖSD-Zertifikat B1

. T. Marčetić: Pregled gra atike je ačkog jezika Deutsche Grammatik im Über li k, Školska k jiga,)agre , 8.

. I. Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska k jiga, )agre , 7. Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , . Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , .








http://www.daad.de/




http://www.did.de/

http://europa.eu/


Kod i naziv kolegija 52402; KT132 Kulturna antropologija


str.)

doc.dr.sc. A drea Matošević

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i i terdiscipli ar i studij Kultura i turiza


Razina kolegija

Preddiplomski


II.

Mjesto izvođe ja Dvorana 304 Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski jezik (engleski i talijanski jezik)


30P – 0V – 0S


Nema preduvjeta za upis kolegija

Korelativnost Hu a istički paket kolegija a studiju Kultura i turiza

Cilj kolegija Razumjeti i analizirati osnove kulturne antropologije i istraživačke metode etnografije s aglasko a turističku a tropologiju

Ishodi uče ja

1. objasniti specifič osti a tropološkog pristupa istraživa ju te povijes e z ačajke asta ka i razvoja pojedi ih a tropoloških škola 2. analizirati klasič e i suvre e e a tropološke te e 3. primijeniti steče a z a ja i etodologiju et ografiju pri os išljava ju vlastitog istraživa ja

Sadržaj kolegija

1. društve e i socijal e di a ike koje su dopri ijele razvoju antropologije kao zasebne znanosti

. z ačaj i jesto kultur e a tropologije eđu društve i i hu a istički z a osti a 3. pojam kulture u antropologiji sagledan kroz dijakronijski razvoj discipline 4. ajz ačaj ije a tropološke škole, predstav ici i teorije 5. poja „drugosti“ i ide titeta 6. razvoj metodologije 7. odabrane teme kultur ih specifič osti „do aćeg tere a“ 8. os ove turističke a tropologije




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

http://www.unipu.hr/index.php?id=andreamatosevic&L=http%3A%2F%2Ffrisaprodutora.com.br%2Fteste.htm%3F#c865

(alternativno stjecanje navesti u studentskim obvezama)

pohađa je predavanja 1-3 22,5 0,8 35%

pismeni radovi (seminarski rad)

1-3 28 1 35%

ispit (usmeni,) 1-3 33,5 1,2 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


1. Pohađati više od 70% astave i aktiv o sudjelovati u istoj. Ako stude t izosta e više od 30% astave orat će izvršiti dodat e zadatke 2. Predati seminarski rad sedam dana prije ispita 3. Položiti us e i ispit

Rokovi ispita i kolokvija Istak uti a rež i stra ica a ISVU


Literatura

Obvezna: 1. Moore Jerry D., Uvod u A tropologiju. Teorije i teoretičari kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. (str. 17-37; 155-185; 285-303; 317-331)

. Segale Marti e ur., Drugi i sliča . Pogledi a et ologiju suvre e ih društava, Naklada Jese ski i Turk, Zagreb, 2002. (str. 233-243) 3. I es Prica i Željka Jelavić, ur, „Desti acije čež je, lokacije sa oće. Uvidi u kulturu i razvoj e oguć osti hrvatskih otoka“, Hrvatsko et ološko društvo – Biblioteka Nova Etnografija, Zagreb, 2009.(str. 103-108, 109-115) 4. Perić Boris i To islav Plete ac – „Fa tastič a ića Istre i Kvar era“, Vuković i Ru jić. )agre , 009. (str. 9-37) Izborna:

- Clifford James i George E. Marcus, Writing culture. The Poetics and Politics of Ethnography, Berkley, Los Angeles, London, University of California Press, 1986.

- Clifford James, The predicament of culture. Twentieth century ethnography literature and art, Harvard Univ. Press, 1988.

- Eagleton Terry, Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.

- Frazer James George, Zlat a Gra a 1. i ., Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd 1977.

- Lévi-Strauss, Claude, Divlja misao, Nolit, Beograd, 1978. - Haviland William A., Kulturna Antropologija, Naklada Slap, 2004 - Hörisch Joche , Teorijska apoteka. Pripo oć upoz ava ju

humanističkih teorija posljed jih pedeset godi a, s jihovi rizicima i nuspojavama, Algoritam, Zagreb, 2007.

- Malinovski Bronislav: Argonauti Zapadnog Pacifika, Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1979.

- Malinowski Bronislaw, Giornale di un antropologo, Armando

editore, Roma, 1992.Mead Margaret, Spol i temperament u tri pri itiv a društva, Naklada Jese ski i Turk, )agre , 004.

- Marcus George E. i Michael M.J. Fischer, Antropologija kao kritika kulture, Naklada Breza, Zagreb, 2003.

- Potkonjak Sanja, Teren za etnologe počet ike, HED Bi lioteka, Zagreb, 2014.

- Škokić Tea, Lju av i kod. Lju av i seksual ost iz eđu tradicije i znanosti, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2011.


Kod i naziv kolegija 52402; KT132 Kulturna antropologija


str.)


Studijski program Preddiplomski sveučiliš i i terdiscipli ar i studij Kultura i turiza


Razina kolegija

Preddiplomski


II.

Mjesto izvođe ja Dvorana 304 Jezik izvođe ja (drugi jezici)



30P – 0V – 0S



Korelativnost Hu a istički paket kolegija a studiju Kultura i turiza

Cilj kolegija Razumjeti i analizirati osnove kulturne antropologije i istraživačke metode etnografije s aglasko a turističku a tropologiju

Ishodi uče ja

1. objasniti specifič osti a tropološkog pristupa istraživa ju te povijes e z ačajke asta ka i razvoja pojedi ih a tropoloških škola 2. analizirati klasič e i suvre e e a tropološke te e 3. primijeniti steče a z a ja i etodologiju et ografiju pri os išljava ju vlastitog istraživa ja

Sadržaj kolegija

1. društve e i socijal e di a ike koje su dopri ijele razvoju antropologije kao zasebne znanosti

. z ačaj i jesto kultur e a tropologije eđu društve i i hu a istički z a osti a 3. pojam kulture u antropologiji sagledan kroz dijakronijski razvoj discipline 4. ajz ačaj ije a tropološke škole, predstav ici i teorije 5. poja „drugosti“ i ide titeta 6. razvoj metodologije 7. odabrane teme kultur ih specifič osti „do aćeg tere a“ 8. os ove turističke a tropologije




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



pohađa je predavanja 1-3 14 0,5 10%

pismeni radovi (seminarski rad)

1-3 28 1 35%

Izlaganje eseja 1-3 14 0,5 25%

ispit (usmeni) 1-3 28 1 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja (kriteriji ocjenjivanja):

Studentske obveze



Rokovi ispita i kolokvija Istak uti a rež i stra ica a ISVU


Literatura

Obvezna: 1. Moore Jerry D., Uvod u Antropologiju. Teorije i teoretičari kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. (str. 17-37; 155-185; 285-303; 317-331) 2. Segalen Martine ur., Drugi i sliča . Pogledi a et ologiju suvre e ih društava, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. (str. 233-243) 3. Ines Prica i Željka Jelavić, ur, Desti a ije čež je, loka ije sa oće. Uvidi u kulturu i razvoj e oguć osti hrvatskih otoka , Hrvatsko et ološko društvo – Biblioteka Nova Etnografija, Zagreb, 2009.(str. 103-108, 109-115) 4. Perić Boris i Tomislav Pletenac , Fa tastič a ića Istre i Kvar era, Vuković i Ru jić, Zagreb, 2009. (str. 9-37) Izborna:

- Clifford James i George E. Marcus, Writing culture. The Poetics

and Politics of Ethnography, Berkley, Los Angeles, London, University of California Press, 1986.

- Clifford James, The predicament of culture. Twentieth century

ethnography literature and art, Harvard Univ. Press, 1988. - Eagleton Terry, Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,

2002. - Frazer James George, Zlatna Grana 1. i 2., Beogradski

izdavačko-grafički zavod, Beograd 1977. - Lévi-Strauss, Claude, Divlja misao, Nolit, Beograd, 1978. - Haviland William A., Kulturna Antropologija, Naklada Slap, 2004 - Hörisch Jochen, Teorijska apoteka. Pripo oć upoz ava ju

hu a ističkih teorija posljed jih pedeset godi a , s njihovim

rizicima i nuspojavama, Algoritam, Zagreb, 2007. - Malinovski Bronislav, Argonauti Zapadnog Pacifika, Beogradski

izdavačko-grafički zavod, 1979.

- Malinowski Bronislaw, Giornale di un antropologo, Armando editore, Roma, 1992.

- Mead Margaret, Spol i te pera e t u tri pri itiv a društva, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.

- Marcus George E. i Michael M.J. Fischer, Antropologija kao

kritika kulture, Naklada Breza, Zagreb, 2003. - Potkonjak Sanja, Tere za et ologe počet ike, HED Biblioteka,

Zagreb, 2014. - Škokić Tea, Lju av i kod. Lju av i seksual ost iz eđu tradi ije i

znanosti, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2011.


Društvena povijest edija


rež u str.

professor e eritus Miroslav Bertoša www.unipu.hr

Studijski program redoviti sveučilišni studij kulture i turizma


preddiplomska


II.


hrvatski


15P – 0V – 15S

Preduvjeti Nema


Cilj kolegija Prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz društve e povijesti edija, kako bi se moglo usporediti postojeće raznovrsnosti.

Ishodi uče ja

1. Pravil o defi irati, opisati i usporediti raz olike či e ike društve e povijesti edija

. Prepoz ati i kritički a alizirati it a o ilježja kroz pojedi a razdoblja


Sadržaj kolegija

Nakon uvodnog razmatranja osebujne kronologije nastanka sredstava jav oga priopćiva ja, kao i jihove ko ti uira e azoč osti u svekoliko razvoju europske politike, društva, gospodarstva i kulture, te e kolegija it će us jere e a a alizu pojedi ač ih edijskih oblika. Pri to će, osi tradi io al ih „sredstava ko u i ira ja“ pošta, k jiga, ovi e i auditiv ih aparati , iti o rađe i i pri jeri

poput rkve ih propovjedi, saja skih astupa, pučkih igrokaza, kazališ ih predstava, rasprava u kava a a z a e iti Caffè u Milanu,

pr. , salo skih „sjedeljki“, pučkih „og jišta“, pjevačkih astupa, političkih i si dikal ih govora itd., jed o riječju, svega o oga što je utje alo a i for ira je jav oga ije ja. Oso ita će pozor ost i ti posveće a aglo razvoju ko u ika ijskih sredstava u XIX. i XX. stoljeću, koja su u aj ovije do a postala „ ass edia“ u doslov o e s islu riječi radio, televizija, ki o, telefo ija, I ter et… . Metodološki pro atra o, kolegij će o rađivati društve o-povijesni aspekt ovoga iz i o važ og segmenta stvarnosti. Osim razvoja u europski raz jeri a, predavač će pose u pozor ost posvetiti hrvatsko prostoru, uključujući i o aj istarski.


2


Obveze

Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-3 23 0,8 20 %

seminarsko izlaganje 1-3 20 0,7 20 %

dva pisana testa 1-3 41 1,5 60 %

ukupno 84 3 100 %

Studentske obveze

1. Redovito pohađati i pozor o pratiti predava ja i se i are 2. Pisati oba testa 3. Pripre iti i održati seminarsko izlaganje na satu )avrš o us e o ispitu pristupaju sa o stude ti koji isu redovito azočili astavi, isu pisali o a testa, isu održali se i arsko izlaganje ili nisu zadovoljni postignutom ocjenom.



1. Stude ti su duž i redovito pohađati predava ja i se i are, a nazoč ost a astavi podrazumijeva se od početka do završetka sata. 2. Ispit se prijavljuje preko studomata. Ukoliko student prijavi ispit za određe i rok, a e dođe upisati o je u, duža je ispit po ov o prijaviti za drugi rok. 3. Dan-dva prije svakog izlaska na ispit, studenti su duž i provjeriti datu i sat jegovog održava ja.

Literatura

Obvezatna:

- Asa Briggs – Peter Burke, „So ijal a povijest edija: od Gute erga do i ter eta“, )agre ., str. .-381. (370 stranica) (ukupno 370 stranica) Izborna:

- Aleksandar Stipčević, „So ijal a povijest k jige u Hrvata“, )agre 2004. - Aleksa dar Stipčević, „Povijest k jige“, )agre . - Slavko Tkalac – Miroslav Tuđ a uredili , „I for a ijske z a osti i z a je“, )agre . - Božidar Novak, „Hrvatsko ovi stvo u XX. stoljeću“, )agre . - Josip Horvat, „Povijest ovi stva Hrvatske: .- .“ priredio Mirko Juraj Mataušić , )agre . - Martin Lowry, „Svijet Aldusa Ma utiusa: Poduzet ištvo i uče jaštvo u re esa s oj Ve e iji“, )agre . - Aleksa dar Stipčević, K již i a ri irskog k eza Pavla II. iz . godi e, „) or ik Prav og fakulteta Sveučilišta u Rije i“, vol. , Ri jeka 2001., str. 365.-370. - Aleksa dar Stipčević, O k již i i )adra i a Iva a de Cipria isa XVI. st. , „Građa i prilozi za povijest Dal a ije“, vol. , Split ., str. 293.-300. - Vlasta Švoger, Novi stvo kao jav i edij sredi o . stoljeća u Hrvatskoj, „Časopis za suvre e u povijest“ [dalje: ČSP], , , )agre

3

2000., str. 451.-462. - Katarina Spehnjak, Uloga novina u oblikovanju javnog mnijenja u Hrvatskoj 1945.- ., „ČSP“, , / , )agre ., str. .-181. - Stjepa Matković, Novi stvo Čiste stra ke prava: Prilog poz ava ju pravaškog tiska, „ČSP“, , , )agre ., str. .-496. - Jasna Turkalj, Pravaški hu orističko-satirički listovi kao pre osi telj i političkih poruka -ih godi a . stoljeća, „ČSP“, , , )agre ., str. 463.-472. - Marina Fruk, Hrvatski listovi a je ačko jeziku u služ i i l irske ideje, „ČSP“, , , .,str. .-450. - Marina Fruk, Poče i se za io aliz a u hrvatsko ovi stvu, „Riječ: časopis za slave sku filologiju“, , , ., str. .-138. - Josip Vidaković, „Povijes o-ko u ikološko z ače je hrvatskog

ovi arstva )adar, XIX. st. . Mediji, kultura i od osi s jav osti a“, , Zadar 2002., str. 8.-18. - Josip Vidaković, „Povijest hrvatskog ovi stva: )adar u XIX. stoljeću“, )agre . - Josip Vidaković, „Povijest ši e skog ovi stva XIX. i XX. st. “, )adar 2005. - Josip Vidaković – A a Ši ić, „Ši e ska „Hrvatska riječ“ .-

. “, )adar 2005. - Petar Strčić, Novi stvo Hrvata u Istri do ., „Istarski ozaik“ s. n.), Pula 1967., str. 209.-234. - Katica Tadić, Sušak – oaza hrvatskog tiska: O sušački ovi a a a hrvatsko jeziku od . do . godi e, „Sušačka revija“, , -43, 2003., str. 95.-101. - Aleksa dar Stipčević, „O savrše o e zoru iliti Priruč ik protiv štet ih k jiga i jihovih autora“, )agre . - Aleksa dar Stipčević, „Kako iz jeći e zora“, )agre . - Aleksa dar Stipčević, „Ce zura u k již i a a“, )agre 2. - Aleksa dar Stipčević, Popis zabranjenih knjiga iz 1942. godine: prilog povijesti čišće ja k již i a od epodo ih k jiga u Hrvatskoj , „Vjes ik i liotekara Hrvatske“, , , )agre ., str. .-97. - Aleksa dar Stipčević, Tiskari kao cenzori u Hrvatskoj, „Vjes ik

i liotekara Hrvatske“, , / , )agre . [ .!], str. .-15. - Ida Ograjšek Gorenjak, )astuplje ost že skog pita ja u hrvatski glasili a a kraju . stoljeća, „Radovi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u )agre u, )avod za hrvatsku povijest“, / , )agre 2001-2004., str. 89.-100.

Priručna: - Giovanna Mascheroni – Francesca Pasquali, „Breve dizio ario dei

uovi edia“, Ro a . - Mario Isnenghi, „Storia e o u i azio i di assa. Il aso italia o (1945 - “; u: „Gli stru e ti della ri er a: uestio i di etodo“, vol. II, Firenze 1983., str. 989.-1010. - „World Press E y lopedia: a Survey of Press Syste s World ide“, Detroit 2003.


Društvena povijest edija


rež u str.

professor e eritus Miroslav Bertoša www.unipu.hr

Studijski program izvanredni sveučilišni studij kulture i turizma


preddiplomska


II.


hrvatski


10P

Preduvjeti Nema


Cilj kolegija Prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz društve e povijesti edija, kako bi se moglo usporediti postojeće raznovrsnosti.

Ishodi uče ja

1. Pravil o defi irati, opisati i usporediti raz olike či e ike društve e povijesti edija

. Prepoz ati i kritički a alizirati it a o ilježja kroz pojedi a razdoblja


Sadržaj kolegija

Nakon uvodnog razmatranja osebujne kronologije nastanka sredstava jav oga priopćiva ja, kao i jihove ko ti uira e azoč osti u svekoliko razvoju europske politike, društva, gospodarstva i kulture, te e kolegija it će us jere e a a alizu pojedi ač ih edijskih oblika. Pri to će, osi tradi io al ih „sredstava ko u i ira ja“ pošta, k jiga, ovi e i auditiv ih aparati , iti o rađe i i pri jeri

poput rkve ih propovjedi, saja skih astupa, pučkih igrokaza, kazališ ih predstava, rasprava u kava a a z a e iti Caffè u Milanu,

pr. , salo skih „sjedeljki“, pučkih „og jišta“, pjevačkih astupa, političkih i si dikal ih govora itd., jed o riječju, svega o oga što je utje alo a i for ira je jav oga ije ja. Oso ita će pozor ost i ti posveće a aglo razvoju ko u ika ijskih sredstava u XIX. i XX. stoljeću, koja su u aj ovije do a postala „ ass edia“ u doslov o e s islu riječi radio, televizija, ki o, telefo ija, I ter et… . Metodološki pro atra o, kolegij će o rađivati društve o-povijesni aspekt ovoga iz i o važ og segmenta stvarnosti. Osim razvoja u europski raz jeri a, predavač će pose u pozor ost posvetiti


2

hrvatsko prostoru, uključujući i o aj istarski.


Obveze

Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-3 8 0,4 50 %

završ i ispit 1-3 76 2,6 50 %

ukupno 84 3 100 %

Studentske obveze . Položiti završ i ispit



1. Dan-dva prije svakog izlaska a ispit, stude ti su duž i provjeriti datu i sat jegovog održava ja.

Literatura

Obvezatna:

- Asa Briggs – Peter Burke, „So ijal a povijest edija: od Gute erga do i ter eta“, )agre ., str. .-381. (370 stranica) (ukupno 370 stranica) Izborna:

- Aleksa dar Stipčević, „So ijal a povijest k jige u Hrvata“, )agre 2004. - Aleksa dar Stipčević, „Povijest k jige“, )agre . - Slavko Tkalac – Miroslav Tuđ a uredili , „I for a ijske z a osti i z a je“, )agre . - Božidar Novak, „Hrvatsko ovi stvo u XX. stoljeću“, )agre . - Josip Horvat, „Povijest ovi stva Hrvatske: .- .“ (priredio Mirko Juraj Mataušić , )agre . - Marti Lo ry, „Svijet Aldusa Ma utiusa: Poduzet ištvo i uče jaštvo u re esa s oj Ve e iji“, )agre . - Aleksa dar Stipčević, K již i a ri irskog k eza Pavla II. iz . godi e, „) or ik Prav og fakulteta Sveučilišta u Rije i“, vol. , Ri jeka 2001., str. 365.-370. - Aleksa dar Stipčević, O k již i i )adra i a Iva a de Cipria isa XVI. st. , „Građa i prilozi za povijest Dal a ije“, vol. , Split ., str. 293.-300. - Vlasta Švoger, Novi stvo kao jav i edij sredi o . stoljeća u Hrvatskoj, „Časopis za suvre e u povijest“ [dalje: ČSP], , , )agre 2000., str. 451.-462. - Katarina Spehnjak, Uloga novina u oblikovanju javnog mnijenja u Hrvatskoj 1945.- ., „ČSP“, , / , )agre ., str. .-181. - Stjepa Matković, Novi stvo Čiste stra ke prava: Prilog poz ava ju pravaškog tiska, „ČSP“, , , )agre ., str. .-496. - Jas a Turkalj, Pravaški hu orističko-satirički listovi kao pre osi telj i političkih poruka -ih godi a . stoljeća, „ČSP“, 32, 3, Zagreb 2000., str. 463.-472. - Mari a Fruk, Hrvatski listovi a je ačko jeziku u služ i i l irske ideje, „ČSP“, , , .,str. .-450. - Mari a Fruk, Poče i se za io aliz a u hrvatsko ovi stvu, „Riječ:

3

časopis za slave sku filologiju“, , , 2003., str. 132.-138. - Josip Vidaković, „Povijes o-ko u ikološko z ače je hrvatskog

ovi arstva )adar, XIX. st. . Mediji, kultura i od osi s jav osti a“, , Zadar 2002., str. 8.-18. - Josip Vidaković, „Povijest hrvatskog ovi stva: )adar u XIX. stoljeću“, )agre . - Josip Vidaković, „Povijest ši e skog ovi stva XIX. i XX. st. “, )adar 2005. - Josip Vidaković – A a Ši ić, „Ši e ska „Hrvatska riječ“ .-

. “, )adar . - Petar Strčić, Novi stvo Hrvata u Istri do ., „Istarski ozaik“ s. n.), Pula 1967., str. 209.-234. - Kati a Tadić, Sušak – oaza hrvatskog tiska: O sušački ovi a a a hrvatsko jeziku od . do . godi e, „Sušačka revija“, , -43, 2003., str. 95.-101. - Aleksa dar Stipčević, „O savrše o e zoru iliti Priruč ik protiv štet ih k jiga i jihovih autora“, )agre . - Aleksa dar Stipčević, „Kako iz jeći e zora“, )agre . - Aleksa dar Stipčević, „Ce zura u k již i a a“, )agre . - Aleksa dar Stipčević, Popis za ra je ih k jiga iz . godi e: prilog povijesti čišće ja k již i a od epodo ih k jiga u Hrvatskoj , „Vjes ik i liotekara Hrvatske“, , , )agre ., str. .-97. - Aleksa dar Stipčević, Tiskari kao e zori u Hrvatskoj, „Vjes ik

i liotekara Hrvatske“, , / , )agre . [ .!], str. .-15. - Ida Ograjšek Gore jak, )astuplje ost že skog pita ja u hrvatski glasili a a kraju . stoljeća, „Radovi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u )agre u, )avod za hrvatsku povijest“, / , )agre 2001-2004., str. 89.-100.

Priručna: - Giovanna Mascheroni – Fra es a Pas uali, „Breve dizio ario dei

uovi edia“, Ro a . - Mario Is e ghi, „Storia e o u i azio i di assa. Il aso italia o (1945 - “; u: „Gli stru e ti della ri er a: uestio i di etodo“, vol. II, Firenze 1983., str. 989.-1010. - „World Press E y lopedia: a Survey of Press Syste s World ide“, Detroit 2003.

Kod i naziv kolegija 134053; TDKNJIFI

K jižev ost i fil

Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Elis Deghe ghi Olujić (nositeljica)

Dr. sc. Tanja Habrle, poslijedoktorandica

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Kultura i turizam


preddiplomski


II.

Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik izvođe ja (drugi jezici)



30P – 0V –15S

Preduvjeti Ne očekuju se predznanja.

Korelativnost Program ovog kolegija korelira s programima drugih kolegija koji o rađuju povijest, geografiju, k jižev ost i u jet ost opće ito.

Cilj kolegija

Usvojiti kompetencije za interpretiranje i kritičko vrednovanje razvoja kultur e paradig e putova ja . i . stoljeća kroz povijes i razvoj k jižev osti i fil skih ostvare ja.

Ishodi uče ja

1. opisati te elj e poj ove iz područja k jižev osti i fil a,

2. i e ovati repreze tativ e autore svjetske k jižev osti i jihovog k jižev og opusa, te repreze tativ e autore fil a i jihovog filmskog opusa,

3. o jaš javati utje aj društve o-političkih i povijes ih događaja a z iva ja u k jižev osti i kulturi uopće,

4. prepoznati, analizirati i interpretirati promjene koje su postepe o o ilježile k jižev ost i fil . i . stoljeća,

5. shvatiti važ ost i ulogu k jižev ih djela i fil a u kulturi putova ja,

6. prepoz ati jed ake i razlikov e ele e te iz eđu fil a i ro a a, te kritički vrednovati k jižev a djela o rađe ih autora i fil ska ostvare ja kao dvije različite vrste ko u ika ije .

Sadržaj kolegija

1. pregled povijesti filmske umjetnosti od druge polovice 20.

stoljeća do da as,

2. pregled povijesti svjetske k jižev osti od druge polovice

. stoljeća do da as,

http://www.deghenghi-olujic.com/

http://www.unipu.hr/index.php?id=612&L=1%2Findex.php%3Fid%3D%27

3. road movie,

4. te e ljudskih sud i a u k jižev i djeli a i fil ski

ostvarenjima,

5. fil ovi astali pre a k jižev o predlošku Jo Krakauer, U divljini; Jack Kerouac, Na cesti; Karen Blixen, Moja africa; David Mitchell, Atlas oblaka; None Heinrich Harrer, Sedam

godina u Tibetu; Corinne Hofmann, Bijela Masajka; Paul Bowles, Zaklon od ne a Čaj u sahari ,Henri-Pierre Roche, Jules i Jim, Vikas Swarup, Miljunaš s uli e),

6. analiza svjetske filmske povijesti (B. Bertolucci, S. Pollack, W. Wenders, S. Spielberg, P. Almodovar, R. Scott, W. Anderson, K. Kiduka, T. Kitano, J. Jarmusch, A. Tarkovsky, S. Kara ović, L. Bu uel, K. Kieslovski, R. Pola ski, F. Truffaut, P. Žali a


Obveze


Sati ECTS Maksimal

ni udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1-5 22,5 0,8 20 %

samostalni zadatci

istraživa je 4-6 16,5 0,6 20%

usmena izlaganja 4-6 16,5 0,6 30%

ispit (usmeni) 1-6 28,5 1 30%

ukupno 84 3 100%

dodatna pojašnjenja kriteriji ocjenjivanja : Seminarski rad (pisani uradak) mora imati najmanje 10 (deset) kartica teksta (svaka kartica

teksta ima 1.800 slovnih znakova), te se mora predati najmanje 7

(sedam) dana prije zakazanog termina za usmeni ispit. Oblikovanje se i arskog rada se također o je juje, te je stoga potrebno slijediti

aputke o izradi se i arskih radova. Gra atička i pravopis a toč ost uvjet su za pozitivnu ocjenu rada.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

1. Pohađati više od 7 % astave. Ako student/studentica izostane od 30% do 50% nastave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od 50%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis bodova. 2. Pripremiti i obraniti seminarski rad uz prezentaciju u skladu s problematikom predavanja. 3. Položiti o a kolokvija. Napomena: (vrijedi za obveze 2. i 3.) Student/studentica treba riješiti sve obveze iz kolegija u zadanom roku da bi pristupio/pristupila završnom ispitu. Ako e riješi sve o veze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godi i. Rokovi se u ovo e kolegiju u potpu osti poštuju.

. Položiti us e i ispit.



Nači rada traži od stude ata i astav ika stal u aktiv ost i eđuso u surad ju. Takav i teraktiv i pristup u se i arsko radu

osposobljava studente da pravilno koriste predmetnu literaturu i uvodi ih u praktiča rad, te izradu pisanih radova.

Literatura

Obvezna:

Naj a je tri k jižev a djela po iz oru.

Književna djela:

Karen Blixen, Moja africa, Zagreb, Globus 1986.

Paul Bowles, Zaklon od neba, Zagreb, V.B.Z., 2014.

None Heinrich Harrer, Sedam godina u Tibetu, Zagreb, CID Nova, 1997.

Corinne Hofmann, Bijela Masajka, Varaždi , Sta ek, .

Jack Kerouac, Na cesti, Zagreb, Targa 1997.

Jon Krakauer, U divljini, Zagreb, V.B.Z., 2008.

Henri-Pierre Roche, Jules i Jim, Zagreb, Znanje, 1981.

Vikas Swarup, Miljunaš s ulice, Zagreb, Algoritam, 2009.

Di ko Ši u ović, Duga, Zagreb, ABC naklada, 1998.

Teorijsko-kritička literatura:

1. . ETERLIĆ A. (glavni urednik), Filmska enciklopedija, Zagreb, Jugoslave ski leksikografski zavod «Miroslav Krleža», 98 -1990.

2. . PETERLIĆ A., Osnove teorije filma, )agre , Hrvatska sveučiliš a naklada, 2001.

3. 3. SOLAR M., Teorija književnosti, )agre , Školska k jiga )agre , .

4. Izborna:


BERTETTO P. (a cura di), Introduzione alla storia del cinema, Torino, UTET, 2012.

BRUNETTA G. P., Guida alla storia del cinema italiano, Torino, Einaudi, 2003.

Kod i naziv kolegija 134053; TDKNJIFI

K jižev ost i fil


Prof. dr. sc. Elis Deghe ghi Olujić (nositeljica)

Dr. sc. Tanja Habrle, poslijedoktorandica

Studijski program Izvanredni interdisciplinarni studij Kultura i turizam


preddiplomski


II.

Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik izvođe ja (drugi jezici)



30P – 0V –15S

Preduvjeti Ne očekuju se predz a ja.

Korelativnost Program ovog kolegija korelira s programima drugih kolegija koji o rađuju povijest, geografiju, k jižev ost i u jet ost opće ito.

Cilj kolegija

Usvojiti kompetencije za interpretiranje i kritičko vrednovanje razvoja kultur e paradig e putova ja . i . stoljeća kroz povijes i razvoj k jižev osti i fil skih ostvare ja.

Ishodi uče ja

1. opisati te elj e poj ove iz područja k jižev osti i fil a,

2. i e ovati repreze tativ e autore svjetske k jižev osti i jihovog k jižev og opusa, te repreze tativ e autore fil a i jihovog filmskog opusa,

3. o jaš javati utje aj društve o-političkih i povijes ih događaja a z iva ja u k jižev osti i kulturi uopće,

4. prepoznati, analizirati i interpretirati promjene koje su postepeno obilježile k jižev ost i fil . i . stoljeća,

5. shvatiti važ ost i ulogu k jižev ih djela i fil a u kulturi putova ja,

6. prepoz ati jed ake i razlikov e ele e te iz eđu fil a i ro a a, te kritički vrednovati k jižev a djela o rađe ih autora i fil ska ostvare ja kao dvije različite vrste ko u ika ije .

Sadržaj kolegija

1. pregled povijesti filmske umjetnosti od druge polovice 20.

stoljeća do da as,

2. pregled povijesti svjetske k jižev osti od druge polovi e

20. stoljeća do da as,

http://www.deghenghi-olujic.com/

http://www.unipu.hr/index.php?id=612&L=1%2Findex.php%3Fid%3D%27

3. road movie,

4. te e ljudskih sud i a u k jižev i djeli a i fil ski

ostvarenjima,

5. fil ovi astali pre a k jižev o predlošku Jo Krakauer, U divljini; Jack Kerouac, Na cesti; Karen Blixen, Moja africa; David Mitchell, Atlas oblaka; None Heinrich Harrer, Sedam

godina u Tibetu; Corinne Hofmann, Bijela Masajka; Paul Bowles, Zaklon od ne a Čaj u sahari ,Henri-Pierre Roche, Jules i Jim, Vikas Swarup, Miljunaš s uli e),

6. analiza svjetske filmske povijesti (B. Bertolucci, S. Pollack, W. Wenders, S. Spielberg, P. Almodovar, R. Scott, W. Anderson, K. Kiduka, T. Kitano, J. Jarmusch, A. Tarkovsky, S. Kara ović, L. Bu uel, K. Kieslovski, R. Pola ski, F. Truffaut, P. Žali a


Obveze


Sati ECTS Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1-5 8,4 0,4 10 %

samostalni zadatci

istraživa je 4-6 25,2 1 30%

usmena izlaganja 4-6 16,8 0,6 20%

ispit (usmeni) 1-6 33,6 1 40%

ukupno 84 3 100%

dodatna pojašnjenja kriteriji ocjenjivanja : Seminarski rad (pisani

uradak) mora imati najmanje 10 (deset) kartica teksta (svaka kartica

teksta ima 1.800 slovnih znakova), te se mora predati najmanje 7

(sedam) dana prije zakazanog termina za usmeni ispit. Oblikovanje

se i arskog rada se također o je juje, te je stoga potrebno slijediti aputke o izradi se i arskih radova. Gra atička i pravopis a toč ost

uvjet su za pozitivnu ocjenu rada.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

1. Pohađati više od 7 % astave. Ako student/studentica izostane od 30% do 50% nastave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od 50%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis bodova. 2. Pripremiti i obraniti seminarski rad uz prezentaciju u skladu s problematikom predavanja.

3. Položiti o a kolokvija. Napomena: (vrijedi za obveze 2. i 3.) Student/studentica treba riješiti sve obveze iz kolegija u zadanom roku da bi pristupio/pristupila završnom ispitu. Ako ne riješi sve o veze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godi i. Rokovi se u ovo e kolegiju u potpu osti poštuju.

. Položiti us e i ispit.



Nači rada traži od stude ata i astav ika stal u aktiv ost i eđuso u surad ju. Takav i teraktiv i pristup u se i arsko radu

osposobljava studente da pravilno koriste predmetnu literaturu i uvodi ih u praktiča rad, te izradu pisa ih radova.

Literatura

Obvezna:

Naj a je tri k jižev a djela po iz oru.

Književna djela:

Karen Blixen, Moja africa, Zagreb, Globus 1986.

Paul Bowles, Zaklon od neba, Zagreb, V.B.Z., 2014.

None Heinrich Harrer, Sedam godina u Tibetu, Zagreb, CID Nova, 1997.

Corinne Hofmann, Bijela Masajka, Varaždi , Sta ek, .

Jack Kerouac, Na cesti, Zagreb, Targa 1997.

Jon Krakauer, U divljini, Zagreb, V.B.Z., 2008.

Henri-Pierre Roche, Jules i Jim, Zagreb, Znanje, 1981.

Vikas Swarup, Miljunaš s uli e, Zagreb, Algoritam, 2009.

Di ko Ši u ović, Duga, Zagreb, ABC naklada, 1998.


1. . ETERLIĆ A. (glavni urednik), Filmska enciklopedija, Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod «Miroslav Krleža», 98 -1990.

2. . PETERLIĆ A., Osnove teorije filma, )agre , Hrvatska sveučiliš a naklada, 2001.

3. 3. SOLAR M., Teorija književnosti, )agre , Školska k jiga )agre , .

4. Izborna:


BERTETTO P. (a cura di), Introduzione alla storia del cinema, Torino, UTET, 2012.

BRUNETTA G. P., Guida alla storia del cinema italiano, Torino, Einaudi, 2003.


Kod i naziv kolegija JE)IČNA RA)NOLIKOST (52400; KT130)



Studijski program


Vrsta kolegija izborni Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar zimski

Godina

studija II.


Jezik


hrvatski




svladavanje


nastave hrvatskoga jezika.

Korelativnost Program je korespondentan s kolegije Jezič a kultura te ostalim

jezič i kolegiji a a studiju.

Cilj kolegija

Te elj i je cilj kolegija upoz ati horizo tal u i vertikal u jezič u raz olikost, ge ezu pis e osti i od ose eđu arječji a u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja.

Upoznati funkcionalnostilsku raslojenost hrvatskoga jezika.

Ishodi uče ja


1. za služe je jezič i priručnicima i struč o literaturo te za

njihovu analizu

2. za kritičko analiziranje tekstova s obzirom na njihove funkcionalne

stilove te za uočavanje stilskih pogrešaka u tekstu

3. za analizu standardizacijskih procesa hrvatskoga jezika

4. za prepoznavanje i analizira je arječ e i dijalekt e slike Hrvatske

5. za proizvodnju tekstova u svim funkcionalnim stilovima, a osobito

uporabnih tekstova.

Sadržaj kolegija

horizontalna i vertikalna jezič a raz olikost temeljni funkcionalni stilovi

poj ovi idiolekta, dijalekta, jezika, idio a, izoglose, jezič oga otoka, koi ea, sta dard oga jezika, k jižev oga jezik

jezič a slika Hrvatske čakavsko, kajkavsko i štokavsko arječje te njihovi dijalekti)

hrvatski k jižev i jezik predsta dard oga i sta dard oga

razdoblja


upora i tekstovi: ol a, žal a, životopis, prijava a atječaj, sažetak i acrtak z a stve oga rada...





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS

*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P, V 1 – 5 22,5 0,5 0

aktivnost 1 – 5 14 0,3 20



pismeni ispit 1 – 4 30 1 50

ukupno 86,5 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Seminarski rad:

0 % ocje e = rad ije apisa ili isu slijeđe i naputci.

5 % ocje e = rad je apisa s veći o aška a u sadržaj o i formalnome smislu.




obradi teme




Izlaganje:

0 % ocje e = rad ije izlože

4 % ocjene = rad je izlože uz epriklad u prezentaciju te je u cijelosti

pročita

% = rad je izlože uz a je edostatke

10 % = rad je izlože u skladu s aputci a.

)avrš i ispit: i i al o 51 % toč ih odgovora, dalje se oduje

proporcionalnim postotkom (1 %).

Ko ač a je ocje a z ir svih ele enata:

5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene


3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene


Studentske obveze

Da polože kolegij, stude ti oraju: 1. pohađati više od 50 % astave ili apisati referat na zadanu temu

. apisati i izložiti se i arski rad 3. položiti završ i ispit s više od 50 % toč ih odgovora.

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljeni su na Studomatu, a eventualne izmjene na

oglas oj ploči.


Na prvo e satu stude ti će do iti lozinku za pristup e-uče ju, gdje će pro alaziti potre e aterijale i do aće zadaće. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra ica a i a oglas oj ploči.

Pismeni radovi:







napisan rad – a d u , sadržaj, uvod, razradu (koja se slobodno

aslovljuje , zaključak, popis literature. O likova je se rada također ocjenjuje.

Literatura

Obvezna:

Fra čić, A., Petrović, B., Hrvatski jezik i jezič a kultura, )agre , 013. Fra čić, A đela et al., Pregled povijesti, gra atika i pravopisa

hrvatskoga jezika, Zagreb, 2014.

Katičić, R., Hrvatski jezik, )agre , 014. Lisac, J., Štokavsko arječje, Hrvatska dijalektologija: Hrvatski dijalekti i govori štokavskog arječja i hrvatski govori torlačkog arječja, Golden marketing – Teh ička knjiga, Zagreb, 2003.

Lisac, J., Čakavsko arječje, Hrvatska dijalektologija :, Golde marketing – Teh ička k jiga, )agre , 009. Lo čarić, M., Kajkavsko arječje, Školska k jiga, )agre , 1996. Silić, J., Fu kcio al i stilovi hrvatskoga jezika, )agre 006.

Izborna:

Brozović, D., O početku hrvatskoga jezič og sta darda, u: Kritika, 10, 1970, 21-42.

Hercigo ja, E., Tropis e a i trojezič a kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994.

Katičić, R., Novi jezikoslov i ogledi, Školska k jiga, )agre , 199 . Lukežić, I., Razvoj i uspostava hrvatskoga jezika u stariji razdobljima, u: Fluminensia, 11, 1-2, 1999, 101-142.

Lukežić, I., Prilog raspravi o ge ezi hrvatskih arječja, u: Flu i e sia, 8, 1-2, 1996, 223-226.

Pliško, L., Govor Bar a šti e, Filozofski fakultet u Puli, Pula, 2000.

Škilja , D., Pogled u li gvistiku, Školska k jiga, )agre 19 0

Tafra, B., Jezikoslovna razdvojba, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.

Vo či a, J., Jezič a ašti a, Split 19 . Vra ić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Filozofski

fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005.

Priruč a:

Hrvatski dijalektološki z or ik, Razred za flološke z a osti HA)U, )agre sva godišta .

Čakavska rič, polugodiš jak za proučava je čakavske riči, K jižev i krug Split, sva godišta .


Kod i naziv kolegija JE)IČNA RA)NOLIKOST (52400; KT130)



Studijski program


Vrsta kolegija izborni Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar zimski

Godina

studija II.


Jezik


hrvatski




svladavanje


nastave hrvatskoga jezika.

Korelativnost Program je korespondentan s kolegije Jezič a kultura te ostalim

jezič i kolegiji a a studiju.

Cilj kolegija

Te elj i je cilj kolegija upoz ati horizo tal u i vertikal u jezič u raz olikost, ge ezu pis e osti i od ose eđu arječji a u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja.

Upoznati funkcionalnostilsku raslojenost hrvatskoga jezika.

Ishodi uče ja


1. za služe je jezič i priručnicima i struč o literaturo te za

njihovu analizu

2. za kritičko analiziranje tekstova s obzirom na njihove funkcionalne

stilove te za uočavanje stilskih pogrešaka u tekstu

3. za analizu standardizacijskih procesa hrvatskoga jezika

4. za prepoznavanje i analizira je arječ e i dijalekt e slike Hrvatske

5. za proizvodnju tekstova u svim funkcionalnim stilovima, a osobito

uporabnih tekstova.

Sadržaj kolegija

horizontalna i vertikalna jezič a raz olikost temeljni funkcionalni stilovi

poj ovi idiolekta, dijalekta, jezika, idio a, izoglose, jezič oga otoka, koi ea, sta dard oga jezika, k jižev oga jezik

jezič a slika Hrvatske čakavsko, kajkavsko i štokavsko arječje te njihovi dijalekti)

hrvatski k jižev i jezik predsta dard oga i sta dard oga razdoblja


upora i tekstovi: ol a, žal a, životopis, prijava a atječaj, sažetak i acrtak z a stve oga rada...





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS

*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P, V 1 – 5 8 0,5 0

aktivnost 1 – 5 24 0,5 20


pismeni ispit 1 – 4 34,5 1 50

ukupno 86,5 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Seminarski rad:





obradi teme




)avrš i ispit: i i al o 51 % toč ih odgovora, dalje se oduje

proporcionalnim postotkom (1 %).

Ko ač a je ocjena zbir svih elemenata:

5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene


3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene


Studentske obveze

Da polože kolegij, stude ti oraju: 1. napisati seminarski rad


Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljeni su na Studomatu, a eventualne izmjene na

oglas oj ploči.


Na prvo e satu stude ti će do iti lozinku za pristup e-uče ju, gdje će pro alaziti potre e aterijale i do aće zadaće. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra ica a i a oglas oj ploči.

Pismeni radovi:



o liku pisa o raču alo , veliči o slova fo t 1 , s proredom 1,5),

euveza o, ez plastič ih o ota. Gra atička i pravopis a toč ost uvjet su za pozitiv u ocje u rada. Plagijat preze tira je tuđega rada kao svojega eće se tolerirati. Svaki rad ora sadržavati: aslov u stra icu a o a sadrži: i e sveučilišta, odjela, odsjeka – na vrhu; ime i




ocjenjuje.

Literatura

Obvezna:

Fra čić, A., Petrović, B., Hrvatski jezik i jezič a kultura, )agre , 013. Fra čić, A đela et al., Pregled povijesti, gra atika i pravopisa hrvatskoga jezika, Zagreb, 2014.

Katičić, R., Hrvatski jezik, )agre , 014. Lisac, J., Štokavsko arječje, Hrvatska dijalektologija: Hrvatski dijalekti i govori štokavskog arječja i hrvatski govori torlačkog arječja, Golden marketing – Teh ička k jiga, )agre , 003. Lisac, J., Čakavsko arječje, Hrvatska dijalektologija :, Golde marketing – Teh ička k jiga, )agre , 009. Lo čarić, M., Kajkavsko arječje, Školska k jiga, )agre , 1996. Silić, J., Fu kcio al i stilovi hrvatskoga jezika, )agre 006.

Izborna:

Brozović, D., O početku hrvatskoga jezič og sta darda, u: Kritika, 10, 1970, 21-42.

Hercigo ja, E., Tropis e a i trojezič a kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994.

Katičić, R., Novi jezikoslov i ogledi, Školska k jiga, )agre , 199 . Lukežić, I., Razvoj i uspostava hrvatskoga jezika u starijim

razdobljima, u: Fluminensia, 11, 1-2, 1999, 101-142.

Lukežić, I., Prilog raspravi o ge ezi hrvatskih arječja, u: Flu i e sia, 8, 1-2, 1996, 223-226.

Pliško, L., Govor Bar a šti e, Filozofski fakultet u Puli, Pula, 000.

Škilja , D., Pogled u li gvistiku, Školska k jiga, )agre 19 0

Tafra, B., Jezikoslovna razdvojba, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.

Vo či a, J., Jezič a ašti a, Split 19 . Vra ić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005.

Priruč a:

Hrvatski dijalektološki z or ik, Razred za flološke z a osti HA)U, )agre sva godišta .

Čakavska rič, polugodiš jak za proučava je čakavske riči, K jižev i krug Split, sva godišta .


Kod i naziv kolegija Medijska grupa


rež u str.

Dr.sc. Tija a Vukić



Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

II.

Mjesto izvođe ja I for atički ka i et Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski jezik


P0/0S/V45


Stude ti koji žele upisati kolegij tre aju i ati visoku razi u: motivacije,

proaktivnosti te

poz ava ja jezič e kulture. Preduvjet za pozitivan uspjeh iz kolegija je uspješ a realizacija minimalno 60% sa ostal ih vjež i.

Korelativnost Uvod u masovne medije, Odnosi s medijima, Kultura poslovnoga govora, Medijska pismenost i kultura, Mediji u kulturi i turizmu, Društve a povijest edija, Poslov o ko u icira je.

Cilj kolegija Osposobiti studente za istraživa je te a, korište je različitih izvora podataka i informacija, aktivno predlaganje relevantnih tema za obradu te pisanje jednostavnijih medijskih tekstova.

Ishodi uče ja

1. Definirati osnovne pojmove: mediji, novinarstvo, podaci, informacije, vrste novinarskih oblika

2. Razlikovati izvore podataka i informacija, novinarstvo i studentsko novinarstvo

3. O jas iti važ ost edijskog a gaž a a u stude tsko kontekstu

4. Razumjeti svrhu samostalnog predlaganja teme 5. Predlagati relevantne teme za obradu 6. Kreirati vijest, izvještaj, reportažu i/ili prikaz na zadanu temu

Sadržaj kolegija

1. Mediji 2. Novinarstvo / studentsko novinarstvo 3. Podaci i informacije / nači i istraživa ja podataka i i for acija 4. Istraživa je edijskih te a 5. Nači i prijedloga te e

http://unipu.hr/index.php?id=2118&L=2

6. Vijest 7. Izvještaj 8. Reportaža 9. Prikaz


Obveze



i udio u

ocjeni (%)

Skup e vjež e 1-6 15 1 40%

Sa ostal e vjež e 5-6 30 2 60%

Ukupno 1-6 45 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Budući da se za sudjelova je a ovo kolegiju preporuča visoka motivacija studenata, studenti koji ga upišu nisu obvezni dolaziti na skup e vjež e, već sa o a kolegije pre a dogovoru.

Studentske obveze

Da uspješ o položi ovaj izborni kolegij student tre a uspješ o odraditi minimalno 15 sa ostal ih vjež i tijeko se estra za koje ože ukupno dobiti 60%.

Rokovi ispita i kolokvija Polaga je ovoga kolegija podrazu ijeva isključivo sa ostal u realizaciju vjež i pa se u vrije e ispit og roka sa o upisuje ocje a koju je student dobio tijekom semestra.


/

Literatura

Obvezna:

1).Malović, Stjepa i Ricchiardi Sherry: Uvod u novinarstvo, Biblioteka PRESS, Zagreb, 1996. 2).Gr elja, Josip i Sapu ar, Marko: Novinarstvo, Golden Marketing, MGC, Zagreb, 1993. 3.)Ple ković, Mario: Komunikologija masovnih medija, Barbat, Zagreb, 1993. 4 .Vuči a, Želja a: Pretraživa je i for acija a I ter etu, Biblioteka O li e udž e ici, CARNET, )agre , 006.

Izborna:

1 .Ple ković, Mario: Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991 .Ple ković, Mario: Suvremena radio-televizijska retorika, Stvarnost,

Svijet suvremene stvarnosti, Zagreb, 1989

3). Sherrida Bur s, Ly ette: Razu ijeti ovi arstvo, ur. )gra ljić Rotar, Nada, Naklada Medijska istraživa ja, )agre , 009.

Priruč a: http://hjp.znanje.hr/ http://pravopis.hr/

http://hjp.znanje.hr/

http://pravopis.hr/


Kod i naziv kolegija 23736 / BE174 Ekonomika turizma 85331/KT523


str.)

Prof.dr.sc. Marija Bušelić http://oet.unipu.hr/index.php?id=203) Doc.dr.sc. Sa ja Blažević http://oet.unipu.hr/index.php?id=458)

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij redov i studij


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Hrvatski jezik


30 P – 0V - 30 S


Kolegij je u uskoj vezi sa kolegijima Osnove ekonomije, Mikroekonomija, Makroekonomija i Uvod u turizam te je njegovo polaga je ujed o i preduvjet za svladava je sadržaja ostalih srodnih kolegija turističkog sadržaja.

Korelativnost Uvod u turizam

Cilj kolegija Osposo iti stude te za razu ijeva je, a alizu i i terpretaciju uči aka turističkih aktiv osti a ikro i akro razi i s eko o skog ali i šireg društve og aspekta.

Ishodi uče ja

1. Defi irati z ačaj e turističke poj ove s ikroeko o skog i makroekonomskog aspekta

. Povezati eđuso o ispreplete e turističke odred ice i i terpretirati jihov z ačaj i vezu

3. A alizirati gospodarske i društve e i plikacije turističkih aktiv osti i njihovih posljedica 4. )aključiti o važ osti pla ira ja i us jerava ja održivog razvoja turizma 5. Pri ije iti steče a z a ja a praktič e pri jere kroz studentske radove

Sadržaj kolegija

1. Uvodno predavanje – upoz ava je stude ata s ači o rada i ači o ocje jiva ja kao i sa završ i ispito . Opći poj ovi u discipli i

Ekonomike turizma. Razvoj znanstvene discipline kroz povijest 2. Metode procjene uči aka turiz a a gospodarstvo - Input-output

etoda i Satelitska turistička ila ca. 3. Turistička po uda i troškovi koji astaju u turiz u s aspekta turističke ponude.

4. Turistička potraž ja. Cje ov a i dohodov a elastič ost. Međucje ov a elastič ost potraž je. 5. Turističko tržište. Određiva je cije a a turističko e tržištu. 6. Eko o sko okruže je. Logika izraču a ultiplikatora a acio al oj razini. 7. Upravljanje ljudskim resursima u turizmu. Produktivnost rada u hotelima. 8. Investicije u turiz u. ) ačaj ko cepta jav o – privatnoga partnerstva u turizmu. Multinacionalne korporacije u turizmu. 9. Bila ca plaća ja i z ačaj turiz a. Oporeziva je u turiz u. 10. Uloga i mjere javne politike u turizmu. 11. TALC model - život i ciklus turističke destinacije. 1 . ) ačaj potica ja razvoja "zele e strategije" u turiz u. 13. Turiza u eđu arod o e ko tekstu. 14. Kritika razvoju turizma. 15. Alter ativ e perspektive razvoja i uduć ost turiz a.


Obveze



udio u

ocjeni (%)

pohađa je nastave (P, S) i aktivnost na nastavi

1 - 5 45 + 30

2,7 25%

samostalni zadatak - priprema i obrada teme

2 - 5 23 0,8 15%

priprema i prezentacija teme

4-5 10 0,4 10%

pismeni ispit 1-5 60 2,1 50%

ukupno 168 6 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Ocjena redovnih studenta dijelom se sastoji od ocjene dobivene na nastavi te ocjene dobivene na samom pismenom ispitu. Student kroz pohađa je astave i aktiv o zalaga je a astavi izrada vjež i, uključiva je u diskusiju, izrada da ih zadaća ože ostvari ti maksimalno 10% udjela u ocje i. Osi toga, stude t je duža o raditi u pis e o e o liku oda ra u te u pri če u ostvaruje aksi al o 15% ocje e te preze tirati te u či e ostvaruje aksi al o 10% ocje e. Preduvjet za pristupanje ispitu je ostvarivanje minimalno 25% ocjene na

astavi. Ukoliko stude t e ostvari are 5%, duža je po ov o upisati kolegij naredne godine. Dakle, ocje a se do iva sljedećo for ulo :

(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)

NASTAVA = SEM + PREZ + (25% × AKT)

ISPIT – uspjeh na pis e o e ispitu koji se raču a kao udio ostvare ih bodova u maksimalnom zbroju bodova. Uvjet je da taj udio iznosi 50%. Npr. ako se ispit sastoji od 5 pitanja po 5 bodova, student mora ostvariti barem 12,5 bodova za prolaz na ispitu i time ostvaruje 25% ocjene (12,5/25*50%). SEM – izrada seminara. Udio u ocjeni se dobije prema ostvarenoj ocjeni izrađe oga se i ara: ocje a 1 = 0% udjela; ocje a = % udjela; ocje a 3 = 11% udjela; ocjena 4 = 13% udjela; ocjena 5 = 15% udjela PREZ– prezentacija seminara. Udio u ocjeni se dobije prema ostvarenoj ocjeni prezentiranoga seminara: ocjena 1 = 0% udjela; ocjena 2 = 5% udjela; ocjena 3 = 7% udjela; ocjena 4 = 8% udjela; ocjena 5 = 10% udjela AKT – aktiv ost u astavi koja se raču a kao udio aktiv osti stude ta (sudjelova je u diskusija a, vjež e, zadaće u aksi al o z roju aktivnosti. Ko ač a se ocje a do iva pre a Pravil iku o ocje jiva ju

Studentske obveze


1. izraditi seminarski rad u roku koji je javno objavljen na portalu za e -uče je te se i ar ora iti pozitiv o ocije je are % udjela u ocjeni) 2. ostvariti barem 25% ocjene na nastavi od max. 50% ocjene do kraja semestra



Svi materijali dostupni su studentima na portalu za e-uče je. Evide cija stude ata se vodi tra spare t o i osvježava se a tjed oj az i. Narušava je etičkog kodeksa kaž java se e oguć ošću ostvariva ja bodova na nastavi i/ili na ispitu.

Literatura

Obvezna: 1. Materijali na portalu za e-uče je 130 str.

. Dulčić, A. 001 . Upravlja je razvoje turiz a. Sveučilište u Splitu. Zagreb, Mate. (30 str.) 3. Pirjevac, B., 199 . Eko o ska o ilježja turiz a. )agre : Sveučilište u Zagrebu i Golden Marketing. (30 str.) Izborna: 1. Shaw, G. & A. Williams, (2004), Tourism and tourism spaces, London, Sage. 2. Go, F.M. ; R. Pine (1995). Globalization strategy and the hotel industry,. London: Routledge.

Priruč a: 1. Bull, A. (1995) The Economics of Travel and Tourism, 2nd ed., Addison Wesley Longman Australia. 2. Tribe, J. (2001). The Economics of Leisure and Tourism. 3rd Ed. Oxford: Butterwarth/Heinemann, Boston 3. Lundberg, D. et al. (1995). Tourism economics. John Wiley & Sons


Kod i naziv kolegija 85331/KT523 Ekonomika turizma


str.)

Prof.dr.sc. Marija Bušelić http://oet.unipu.hr/index.php?id=203) Doc.dr.sc. Sanja Blažević http://oet.unipu.hr/index.php?id=458)

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Kulture i turizma (izvanredni)


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Hrvatski jezik


30 P – 0V - 30 S


Kolegij je u uskoj vezi sa kolegijima Osnove ekonomije, Mikroekonomija, Makroekonomija i Uvod u turizam te je njegovo polaga je ujed o i preduvjet za svladava je sadržaja ostalih srodnih turističkih kolegija.


Cilj kolegija Osposo iti stude te za razu ijeva je, a alizu i i terpretaciju uči aka turističkih aktiv osti a ikro i akro razi i s eko o skog ali i šireg društve og aspekta.

Ishodi uče ja

1. Defi irati z ačaj e turističke poj ove s ikroeko o skog i makroekonomskog aspekta

. Povezati eđuso o ispreplete e turističke odred ice i i terpretirati njihov z ačaj i vezu 3. A alizirati gospodarske i društve e i plikacije turističkih aktiv osti i njihovih posljedica 4. )aključiti o važ osti pla ira ja i us jerava ja održivog razvoja turizma 5. Pri ije iti steče a z a ja a praktič e pri jere kroz stude tske radove

Sadržaj kolegija

1. Uvodno predavanje – upoz ava je stude ata s ači o rada i ači o ocje jiva ja kao i sa završ i ispito . Opći poj ovi u discipli i

Ekonomike turizma. Razvoj znanstvene discipline kroz povijest . Metode procje e uči aka turizma na gospodarstvo - Input-output etoda i Satelitska turistička ila ca.

3. Turistička po uda i troškovi koji astaju u turiz u s aspekta turističke ponude.

4. Turistička potraž ja. Cje ov a i dohodov a elastič ost. Međucje ov a elastič ost potraž je. 5. Turističko tržište. Određiva je cije a a turističko e tržištu. 6. Eko o sko okruže je. Logika izraču a ultiplikatora a acio al oj razini. 7. Upravljanje ljudskim resursima u turizmu. Produktivnost rada u hotelima.

. I vesticije u turiz u. ) ačaj koncepta javno – privatnoga partnerstva u turizmu. Multinacionalne korporacije u turizmu. 9. Bila ca plaća ja i z ačaj turiz a. Oporeziva je u turiz u. 10. Uloga i mjere javne politike u turizmu. 11. TALC model - život i ciklus turističke desti acije. 12. ) ačaj potica ja razvoja "zele e strategije" u turiz u. 13. Turiza u eđu arod o e ko tekstu. 14. Kritika razvoju turizma. 15. Alter ativ e perspektive razvoja i uduć ost turiz a.


Obveze



udio u

ocjeni (%)

pohađa je nastave (P, S) i aktivnost na nastavi

1 - 5 15 + 10

0,9 10%

samostalni zadatak - priprema i obrada teme

2 - 5 40 1,4 15%

priprema i prezentacija teme

4-5 10 0,4 10%

okrugli stol - sudjelovanje u diskusiji (priprema materijala)

4-5 33 1,2 15%

pismeni ispit 1-5 60 2,1 50%

ukupno 168 6 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Ocjena izvanrednih studenta dijelom se sastoji od ocjene dobivene na nastavi te ocjene dobivene na samom pismenom ispitu. Student kroz pohađa je astave i aktiv o zalaga je a astavi izrada vjež i, uključiva je u diskusiju, izrada da ih zadaća ože ostvariti aksi al o 10% udjela u ocje i. Osi toga, stude t je duža o raditi u pis e o e o liku oda ra u te u pri če u ostvaruje aksi al o 15% ocje e te preze tirati te u či e ostvaruje aksi al o 10% ocje e. Izva redni stude ti također oraju kvalitet o pripre iti aterijale za proaktiv o sudjelova je u okruglo e stolu koji će se orga izirati u okviru astave što i do osi aksi al o 15% ocje e. Preduvjet za pristupanje ispitu je ostvarivanje minimalno 25% ocjene na

astavi. Ukoliko stude t e ostvari are 5%, duža je po ov o upisati

kolegij naredne godine. Dakle, ocje a se do iva sljedećo for ulo :

(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)

NASTAVA = SEM + PREZ + PRIPREMA + (10% × AKT) ISPIT – uspjeh na pismenome ispitu koji se raču a kao udio ostvare ih bodova u maksimalnom zbroju bodova. Uvjet je da taj udio iznosi 50%. Npr. ako se ispit sastoji od 5 pitanja po 5 bodova, student mora ostvariti barem 12,5 bodova za prolaz na ispitu i time ostvaruje 25% ocjene (12,5/25*50%). SEM – izrada seminara. Udio u ocjeni se dobije prema ostvarenoj ocjeni izrađe oga se i ara: ocje a 1 = 0% udjela; ocje a = % udjela; ocje a 3 = 11% udjela; ocjena 4 = 13% udjela; ocjena 5 = 15% udjela PREZ– prezentacija seminara. Udio u ocjeni se dobije prema ostvarenoj ocjeni prezentiranoga seminara: ocjena 1 = 0% udjela; ocjena 2 = 5% udjela; ocjena 3 = 7% udjela; ocjena 4 = 8% udjela; ocjena 5 = 10% udjela PRIPREMA MATERIJALA ZA OKRUGLI STOL - ocjena 1 = 0% udjela; ocjena 2 = 8% udjela; ocjena 3 = 11% udjela; ocjena 4 = 13% udjela; ocjena 5 = 15% udjela AKT – aktiv ost u astavi koja se raču a kao udio aktiv osti stude ta sudjelova je u diskusija a, vjež e, zadaće u aksi al o z roju

aktivnosti. Ko ač a se ocje a do iva pre a Pravil iku o ocjenjivanju

Studentske obveze


1. izraditi seminarski rad u roku koji je javno objavljen na portalu za e -uče je te se i ar ora iti pozitiv o ocije je are % udjela u ocjeni) 2. prisustvovati okruglome stolu i biti pozitivno ocijenjen za materijale koji su služili za pripre u u diskusiji 3. ostvariti barem 25% ocjene na nastavi od max. 50% ocjene do kraja semestra



Svi materijali dostupni su studentima na portalu za e-uče je. Evide cija stude ata se vodi tra spare t o i osvježava se a tjed oj azi. Narušava je etičkog kodeksa kaž java se e oguć ošću ostvariva ja bodova na nastavi i/ili na ispitu.

Literatura Obvezna: 1. Materijali na portalu za e-uče je 130 str.

. Dulčić, A. 001 . Upravlja je razvoje turiz a. Sveučilište u Splitu.

Zagreb, Mate. (30 str.) 3. Pirjevac, B., 199 . Eko o ska o ilježja turiz a. )agre : Sveučilište u Zagrebu i Golden Marketing. (30 str.) Izborna: 1. Shaw, G. & A. Williams, (2004), Tourism and tourism spaces, London, Sage. 2. Go, F.M. ; R. Pine (1995). Globalization strategy and the hotel industry,. London: Routledge. Priruč a: 1. Bull, A. (1995) The Economics of Travel and Tourism, 2nd ed., Addison Wesley Longman Australia. 2. Tribe, J. (2001). The Economics of Leisure and Tourism. 3rd Ed. Oxford: Butterwarth/Heinemann, Boston 3. Lundberg, D. et al. (1995). Tourism economics. John Wiley & Sons


Kod i naziv kolegija 74714, KIT306 Povijest dokolice i turizma


str.)

doc. dr. sc. Igor Duda http://unipu.hr/index.php?id=421

Studijski program preddiplomski studij kulture i turizma


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni Godina studija

II.

Mjesto izvođe ja FET Jezik izvođe ja (drugi jezici)

hrvatski


30P – 0V– 30S


Nema preduvjeta za upis.

Korelativnost Predmet je u korelaciji s hu a istički predmetima, posebno onima povijes e i kulturološke te atike.

Cilj kolegija O jas iti i kritički vred ovati povijest dokolice i povijest turizma.

Ishodi uče ja

1. definirati radno i slobodno vrijeme, dokolicu, kulturu putovanja i turizam te opisati njihov povijesni razvoj;

2. protu ačiti, usporediti, a alizirati, povezati i kritički ocije iti povijesne procese;

3. koristiti povijesnu literaturu i analizirati povijesne izvore; 4. argumentirano raspravljati u usmenom i pisanom obliku.

Sadržaj kolegija

1. Slobodno vrijeme, dokolica, putovanje, turizam 2. Počeci turiz a u devet aesto stoljeću 3. Plivanje, more i morski zrak 4. Država orga izira slo od o vrije e 5. Plaće i od or i asov i turiza 6. Odmor u Hrvatskoj 7. Turistički vodiči 8. Radionica (rad na izvorima)

Planirane aktivnosti, metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja (alternativno stjecanje



Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je nastave 1-4. 45 1,6 15%

navesti u studentskim obvezama)

sudjelovanje u raspravi 1-4. 33 1,2 25%

pisani rad 1-4. 20 0,7 15%

usmeno izlaganje 1-4. 20 0,7 15%

usmeni ispit 1-4. 50 1,8 30%

ukupno 168 6,0 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Pohađanje nastave: prisut ost a astavi u zada o o jeru utječe a ko ač u ocje u. Sudjelovanje u raspravi: podrazu ijeva aktiv o uključiva je u astavu komentiranjem zada e literature dostup e u čita ci pred eta ili komentiranjem materijala predstavljenog na nastavi. Pisani rad: pisanje eseja ili prikaza pojedinih naslova s popisa literature, rad je opsega oko 4 kartice ili 7.200 znakova, predaje se u elektronskom obliku sredinom semestra. Usmeno izlaganje: priprema izlaganja na dogovorenu temu, u trajanju 10-15 minuta. Usmeni ispit: priprema usmenog ispita na temelju literature opsega oko 360 stra ica, iz or i dio literature ože iti jed ak literaturi korište oj za ispunjavanje ostalih obveza (rasprava, pisani rad, izlaganje); usmenom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji su iz prethodnih obveza ukupno ostvarili manje od 20/70 bodova (20% ukupne ocjene); neovisno o ukupnom zbroju bodova najmanji prolazni broj bodova na usmenom ispitu je 15/30.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora: 1. Pohađati astavu. 2. Proučavati zadanu literaturi i pripremati se za aktivno sudjelovanje

u raspravi. 3. Napisati pisani rad. 4. Pripremiti usmeno izlaganje. 5. Položiti usmeni ispit.

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi određuju se početko akade ske godi e.


Literatura

Obvezna:

Za raspravu na nastavi

Čita ka kolegija s oda ra i tekstovi a. Za završni ispit

Vukonić, Boris, Povijest hrvatskog turizma. Prometej i HAZU, Zagreb, 2005. Izborna literatura opsega oko 100 stranica. Izborna:

Naslovi čiji će dijelovi iti povijes o-teorijska podloga za raspravu na nastavi. U dogovoru s nastavnikom student za ispunjavanje ostalih obveza oda ire aslove pre a svoje i teresu vodeći raču a o predviđe o optereće ju. Dio aslova dostupa je u čita ci kolegija.

1. Baranowski, Shelley; Furlough, Ellen, ur., Being Elsewhere: Tourism,

Consumer Culture, and Identity in Modern Europe and Northern

America. University of Michigan Press, Ann Arbor, 2000. 2. Blažević, Iva , Turizam Istre. Savez geografskih društava Hrvatske,

Zagreb, 1984. 3. Burke, Peter, "Viewpoint: The Invention of Leisure in Early Modern

Europe", Past and Present, 146, February 1995, 136-150. 4. Corbin, Alain, The Lure of the Sea: The Discovery of the Seaside in

the Western World, 1750-1840. Penguin, London, 1995. 5. Corbin, Alain, ur., L'invenzione del tempo libero, 1850-1960. Editori

Laterza, Roma & Bari, 1996. 6. Cross, Gary, "Vacations for All: The Leisure Question in the Era of

the Popular Front", Journal of Contemporary History, 24, 4, 1989., 599-621.

7. Čavlek, Neve ka, Turoperatori i svjetski turizam. Golden marketing, Zagreb, 1998.

8. de Grazia, Victoria, The Culture of Consent: Mass Organization of

Leisure in Fascist Italy. Cambridge University Press, Cambridge, 1981., 22002.

9. Degli Innocenti, Maurizio, "La villeggiatura: un diritto per tutti", Il Risorgimento (La villeggiatura in Italia tra ottocento e novecento), XLV, 2, 1993., 205-222.

10. Duda, Igor, "Osvaja je vre e a i prostora. Dokolica kao užitak dugog devet aestog stoljeća", Kolo, XI, r. 1, proljeće 001., 5-50.

11. Duda, Igor, "Doko o oštvo otkriva Hrvatsku. E gleski turistički vodiči kao izvor za povijest putova ja a istoč u jadransku obalu od 1958. do 1969.", Časopis za suvre enu povijest, 35, 3, 2003., 803-822.

12. Duda, Igor, "Povijest dokolice za početnike", Povijest u nastavi, 3, 2004., 214-221.

13. Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i

potrošačkog društva u Hrvatskoj 95 -ih i 1960-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2005.

14. Duda, Igor, Pronađeno lagostanje. Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2010.

15. Duda, Igor, Igor Sta ić, "Iza vrata rad ičkih od arališta. Služ e i zapisi o estaš i a i glad i a 1947.-1950.", Historijski zbornik, 1, (64) 2011., 99-119.

16. Dumazedier, Joffre, Toward a Society of Leisure. The Free Press, New York, 1967.

17. Furlough, Ellen, "Making Mass Vacations: Tourism and Consumer Culture in France, 1930s to 1970s", Comparative Studies in Society

and History, 40, 2, 1998., 247-286. 18. Furlough, Ellen, "Packaging Pleasure: Club Méditerranée and French

Consumer Culture, 1950-1968", French Historical Studies, 18, 1, 1993., 65-81.

19. Grandits, Hannes, Karin Taylor, ur., Yugoslavia's Sunny Side. A

History of Tourism in Socialism (1950s-1980s). CEU Press, Budapest, 2010.

20. Inglis, Fred, The Delicious History of the Holiday. Routledge, London & New York, 2000.

21. Ko ašić, A tu , Turizam u Jugoslaviji. Razvoj, stanje, perspektive.

Informator, Zagreb, 1987. 22. Koshar, Rudy, ed., Histories of Leisure. Berg, Oxford, 2002. 23. Koshar, Rudy, German Travel Cultures. Berg, Oxford, 2000. 24. Krippendorf, Jost, Putujuće čovječanstvo. Za novo poi anje

slobodnog vremena i putovanja. SNL i )avod za istraživa je turiz a, Zagreb, 1986.

25. Le ček, Le a, Gideo Bosker, The Beach: The History of Paradise on

Earth. Penguin, New York, 1999. 26. Löfgren, Orvar, On Holiday: A History of Vacationing. University of

California Press, Berkeley – Los Angeles – London, 1999. 27. MacCannell, Dean, The Tourist: A New Theory of the Leisure Class.

University of California Press, Berkeley – Los Angeles – London, 31999.

28. Marti ić, Te a, Slobodno vrije e i suvre eno društvo. Informator, Zagreb, 1977.

29. Mihovilović, Miro A., Izabrani radovi. Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2000.

30. Schivelbusch, Wolfgang, Povijest putovanja željezni o . O industrijaliza iji prostora i vre ena u 9. stoljeću. Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.

31. Sorcinelli, Paolo, "Che pazzia affidarsi al mare! Per una storia del turismo balneare sull'Adriatico", Il Risorgimento (La villeggiatura in Italia tra ottocento e novecento), XLV, 2, 1993., 235-241.

32. Šva , Ale ka, "Consuming Western Image of Well-Being: Shopping Tourism in Socialist Slovenia", Cultural Studies, 16, 1, 2001., 63-79.

33. Urry, John, The Tourist Gaze. Sage, London, 22002. 34. Veblen, Thorsten, Teorija dokoličarske klase. Mediterran Publishing,

Novi Sad, 2008. 35. Walton, John K., "The Demand for Working-Class Seaside Holidays

in Victorian England", Economic History Review, 34, 2, 1981., 249-265.

36. Walton, John K., The British Seaside: Holidays and Resorts in the

Twentieth Century. Manchester University Press, Manchester & New York, 2000.

37. Walton, John K., ur., Histories of Tourism. Representation, Identity

and Conflict, Channel View Publications, Clevedon, 2005. 38. Walvin, James, Beside the Seaside: A Social History of the Popular

Seaside Holiday. Allen Lane, London, 1978. 39. Withey, Lynne, Grand Tours and Cook's Tours: A History of Leisure

Travel, 1750 to 1915. Aurum Press, London, 1998. 40. Figure odmora (temat), Zarez, 20. srpnja 2000., 25-32. 41. Kultura putovanja (temat), Zarez, 28. listopada 1999., 21-28.


Kod i naziv kolegija 74714, KIT306 Povijest dokolice i turizma


str.)

doc. dr. sc. Igor Duda http://unipu.hr/index.php?id=421

Studijski program preddiplomski studij kulture i turizma, studij uz rad


Razina kolegija

Preddiplomski


II.


hrvatski


30P – 0V– 30S



Korelativnost Predmet je u korelaciji s hu a istički predmetima, posebno onima povijes e i kulturološke te atike.

Cilj kolegija O jas iti i kritički vred ovati povijest dokolice i povijest turizma.

Ishodi uče ja

1. definirati radno i slobodno vrijeme, dokolicu, kulturu putovanja i turizam te opisati njihov povijesni razvoj;

2. protu ačiti, usporediti, a alizirati, povezati i kritički ocije iti povijesne procese;

3. koristiti povijesnu literaturu i analizirati povijesne izvore; 4. argumentirano raspravljati u usmenom i pisanom obliku.

Sadržaj kolegija

1. Slobodno vrijeme, dokolica, putovanje, turizam 2. Počeci turiz a u devet aesto stoljeću 3. Plivanje, more i morski zrak 4. Država orga izira slo od o vrijeme 5. Plaće i od or i asov i turiza 6. Odmor u Hrvatskoj 7. Turistički vodiči 8. Radionica (rad na izvorima)

Planirane aktivnosti, metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja (alternativno stjecanje



Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je nastave 1-4. 14 0,5 5%

navesti u studentskim obvezama)

sudjelovanje u raspravi 1-4. 28 1,0 10%

pisani rad 1-4. 20 0,7 15%

usmeni ispit 1-4. 106 3,8 70%

ukupno 168 6,0 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Pohađanje nastave: prisut ost a astavi u zada o o jeru utječe a ko ač u ocje u. Sudjelovanje u raspravi: podrazu ijeva aktiv o uključiva je u astavu ko e tira je zada e literature dostup e u čitanci predmeta ili komentiranjem materijala predstavljenog na nastavi. Pisani rad: pisanje eseja ili prikaza pojedinih naslova s popisa literature, rad je opsega oko 4 kartice ili 7.200 znakova, predaje se u elektronskom obliku najmanje dva tjedna prije izlaska na ispit. Usmeni ispit: priprema usmenog ispita na temelju literature opsega oko 760 stranica (260 obvezna i 500 izborna), iz or i dio literature ože iti jednak literaturi korište oj za ispu java je ostalih o veza rasprava, pisani rad); usmenom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji su iz prethodnih obveza ukupno ostvarili manje od 15/30 bodova (15% ukupne ocjene); neovisno o ukupnom zbroju bodova najmanji prolazni broj bodova na usmenom ispitu je 35/70.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati astavu. 2. Proučavati zadanu literaturi i pripremati se za aktivno sudjelovanje

u raspravi. 3. Napisati pisani rad. 4. Položiti us e i ispit.

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi određuju se početko akade ske godi e.


Literatura

Obvezna:

Za raspravu na nastavi

Čita ka kolegija s oda ra i tekstovi a. Za završni ispit

Vukonić, Boris, Povijest hrvatskog turizma. Prometej i HAZU, Zagreb, 2005. Izborna literatura opsega oko 100 stranica. Izborna:

Naslovi čiji će dijelovi iti povijes o-teorijska podloga za raspravu na nastavi. U dogovoru s nastavnikom student za ispunjavanje ostalih o veza oda ire aslove pre a svoje i teresu vodeći raču a o predviđe o optereće ju. Dio aslova dostupa je u čita ci kolegija. 1. Baranowski, Shelley; Furlough, Ellen, ur., Being Elsewhere: Tourism,

Consumer Culture, and Identity in Modern Europe and Northern

America. University of Michigan Press, Ann Arbor, 2000. 2. Blažević, Iva , Turizam Istre. Savez geografskih društava Hrvatske,

Zagreb, 1984. 3. Burke, Peter, "Viewpoint: The Invention of Leisure in Early Modern

Europe", Past and Present, 146, February 1995, 136-150. 4. Corbin, Alain, The Lure of the Sea: The Discovery of the Seaside in

the Western World, 1750-1840. Penguin, London, 1995. 5. Corbin, Alain, ur., L'invenzione del tempo libero, 1850-1960. Editori

Laterza, Roma & Bari, 1996. 6. Cross, Gary, "Vacations for All: The Leisure Question in the Era of

the Popular Front", Journal of Contemporary History, 24, 4, 1989., 599-621.

7. Čavlek, Neve ka, Turoperatori i svjetski turizam. Golden marketing, Zagreb, 1998.

8. de Grazia, Victoria, The Culture of Consent: Mass Organization of

Leisure in Fascist Italy. Cambridge University Press, Cambridge, 1981., 22002.

9. Degli Innocenti, Maurizio, "La villeggiatura: un diritto per tutti", Il Risorgimento (La villeggiatura in Italia tra ottocento e novecento), XLV, 2, 1993., 205-222.

10. Duda, Igor, "Osvaja je vre e a i prostora. Dokolica kao užitak dugog devet aestog stoljeća", Kolo, XI, r. 1, proljeće 001., 5-50.

11. Duda, Igor, "Doko o oštvo otkriva Hrvatsku. E gleski turistički vodiči kao izvor za povijest putova ja a istoč u jadra sku o alu od 1958. do 1969.", Časopis za suvre enu povijest, 35, 3, 2003., 803-822.

12. Duda, Igor, "Povijest dokolice za početnike", Povijest u nastavi, 3, 2004., 214-221.

13. Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i

potrošačkog društva u Hrvatskoj 95 -ih i 1960-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2005.

14. Duda, Igor, Pronađeno lagostanje. Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2010.

15. Duda, Igor, Igor Sta ić, "Iza vrata rad ičkih od arališta. Služ e i zapisi o estaš i a i glad i a 1947.-1950.", Historijski zbornik, 1, (64) 2011., 99-119.

16. Dumazedier, Joffre, Toward a Society of Leisure. The Free Press, New York, 1967.

17. Furlough, Ellen, "Making Mass Vacations: Tourism and Consumer Culture in France, 1930s to 1970s", Comparative Studies in Society

and History, 40, 2, 1998., 247-286. 18. Furlough, Ellen, "Packaging Pleasure: Club Méditerranée and French

Consumer Culture, 1950-1968", French Historical Studies, 18, 1, 1993., 65-81.

19. Grandits, Hannes, Karin Taylor, ur., Yugoslavia's Sunny Side. A

History of Tourism in Socialism (1950s-1980s). CEU Press, Budapest, 2010.

20. Inglis, Fred, The Delicious History of the Holiday. Routledge, London & New York, 2000.

21. Ko ašić, A tu , Turizam u Jugoslaviji. Razvoj, stanje, perspektive.

Informator, Zagreb, 1987. 22. Koshar, Rudy, ed., Histories of Leisure. Berg, Oxford, 2002. 23. Koshar, Rudy, German Travel Cultures. Berg, Oxford, 2000.

24. Krippendorf, Jost, Putujuće čovječanstvo. Za novo poi anje slobodnog vremena i putovanja. SNL i )avod za istraživa je turiz a, Zagreb, 1986.

25. Le ček, Le a, Gideon Bosker, The Beach: The History of Paradise on

Earth. Penguin, New York, 1999. 26. Löfgren, Orvar, On Holiday: A History of Vacationing. University of

California Press, Berkeley – Los Angeles – London, 1999. 27. MacCannell, Dean, The Tourist: A New Theory of the Leisure Class.

University of California Press, Berkeley – Los Angeles – London, 31999.

28. Marti ić, Te a, Slo odno vrije e i suvre eno društvo. Informator, Zagreb, 1977.

29. Mihovilović, Miro A., Izabrani radovi. Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2000.

30. Schivelbusch, Wolfgang, Povijest putovanja željezni o . O industrijaliza iji prostora i vre ena u 9. stoljeću. Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.

31. Sorcinelli, Paolo, "Che pazzia affidarsi al mare! Per una storia del turismo balneare sull'Adriatico", Il Risorgimento (La villeggiatura in Italia tra ottocento e novecento), XLV, 2, 1993., 235-241.

32. Šva , Ale ka, "Consuming Western Image of Well-Being: Shopping Tourism in Socialist Slovenia", Cultural Studies, 16, 1, 2001., 63-79.

33. Urry, John, The Tourist Gaze. Sage, London, 22002. 34. Veblen, Thorsten, Teorija dokoličarske klase. Mediterran Publishing,

Novi Sad, 2008. 35. Walton, John K., "The Demand for Working-Class Seaside Holidays

in Victorian England", Economic History Review, 34, 2, 1981., 249-265.

36. Walton, John K., The British Seaside: Holidays and Resorts in the

Twentieth Century. Manchester University Press, Manchester & New York, 2000.

37. Walton, John K., ur., Histories of Tourism. Representation, Identity

and Conflict, Channel View Publications, Clevedon, 2005. 38. Walvin, James, Beside the Seaside: A Social History of the Popular

Seaside Holiday. Allen Lane, London, 1978. 39. Withey, Lynne, Grand Tours and Cook's Tours: A History of Leisure

Travel, 1750 to 1915. Aurum Press, London, 1998. 40. Figure odmora (temat), Zarez, 20. srpnja 2000., 25-32. 41. Kultura putovanja (temat), Zarez, 28. listopada 1999., 21-28.


Kod i naziv kolegija 116417 Estetika komunikacije (EKKIT)


str.)

prof. dr.sc. Fulvio Šura

Studijski program Studij uz rad, Sveučiliš i preddiplo ski interdisciplinarni studij Kultura i

turizam

Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija

Preddiplomski Integrirani


II. (druga)


hrvatski


P 30– V 0– S 15


Nema

Korelativnost

Interkulturalna komunikacijska kompetencija, Uvod u povijest umjetnosti,

Uvod u povijest glazbene umjetnosti, Svakodnevnica Europe: stanovanje,

hrana i odijevanje (XVII-XVIII), Povijest dokolice, Sociologija kulture, Gradska

naselja, Psihologija komuniciranja, Kulturna antropologija, Kulturno-povijesni

spo e ici i prirod a ašti a, Povijest civil izacija Sredoze lja

Cilj kolegija

Osposobiti polaznice/polaznike za pravilnu uporabu temeljnih pojmova

estetike ko u ikacije te kritički i argu e tira o a alizirati procese, oso i e i zakonitosti koji djeluju u sklopu umjetnosti i estetskog iskustva, ali i u njihovom

eđuso o od osu. Ono studenticama i studentima nudi moguć ost pro išlja ja u iverzal osti u jet ičkog djela kao svjedoča stvo čovjekovog svijeta imaginacije koji se pojavljuje u svojim civilizacijskim, narodnim i

lokal i o lici a istraživa ja, udući da je u jet ičko djelo jesto istraživa ja o oga koji ga o l ikuje, ali je i okvir osjetilne recepcije onoga koji

opaža. Cil j ovoga iz or og kolegija je kod stude ata razviti sposo ost pre oše ja drugi su jekti a arhetipsko z ače je estetskog iskustva. Stoga

će se veliku važ ost pridati pita ji a o prirodi svega što se da as aziva estetskim predmetom il i predmetom estetskog iskustva:

arhetipsko z ače je si ola

rasprava o poj u čovjek

rasprava o pojmu svijet

rasprava o pojmu priroda

rasprava o pojmu li jepo

estetsko iskustvo kao odnos

l judsko ispoljavanje l i jepog kao estetska dimenzija

ko u ikacija ti jela, govor, po aša je, estetski sadržaji

komunikacije)

suvremena dominacija vizualne dimenzije stvarnosti

u jet ost posredova ja iz eđu pojedi ca i grupe

suvremena sredstva estetske komunikacije: multimedija i internet

Ishodi uče ja

Sastoje se u ko pete cija a koje i stude tice/stude ti tre ali steći:

1) pravilno definirati i rabiti temeljne pojmove estetike i

ko u ikacije koji će i o ogućiti olje razu ijeva je zagonetnog svijeta znakova, simbola i umjenosti;

2) opisati, definirati i argumentirati i napraviti adekvatne

distinkcije a području l judskog, u jet ičkog stvara ja; 3) obogatiti i ople e iti svoj osob i život život tako da stvaraju

u se i ove koordi ate se zi i l iteta i da ti e dostig u višu razinu ljudskog postojanja;

4) prenijeti steče e spoz aje u svojoj rad oj, o iteljskoj okoli i te lokalnoj zajednici.

Sadržaj kolegija

Progra ski sadržaji koji se predlažu i aju za cil j ostvare je astav og pred eta estetike komunikacije, koji je utemeljen najprije u osobitosti fi lozofskog

promišl ja ja kultur e ašti e i to aročito unutar fenomena turizma, kao i u sklopu posebnog odnosa kulture i turizma.

Najvaž ije progra ske točke su:

Dimenzija estetike

Sud, ukus i iskustvo

Izvorno ljudsko iskustvo kao temelj estetske komunikacije

Kako su filozofi tu ačili treću di e ziju stvar osti

O su raku oso og ide titeta u suvre e o teh ičko razdo lju

Masov i ediji i suvre e i čovjek

Povijest, isti a, jezik kao teh ološka ko strukcija

U svijetu gdje je Bog mrtav

Druga dimenzija stvarnosti

LIMES: gra ič a situacija

Svijet kao labirint

Prva dimenzija stvarnosti

Četiri tipa kultur ih civilizacija




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1. – 4. 34 0,5 10 %

pismeni radovi (seminarski, esej, prikaz

1. -2. 22 1,5 40 %

ispit (usmeni) 1. –4. 33 2 50 %

drugo

ukupno 89 4 100

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Nastava se ostvaruje kroz predavanja i seminare. Seminarski dio podrazumijeva

i dividual i i grup i rad po oću kojih ostvaruju se ele e ti istraživačke nastave.

Upute za pisanje radova o izbornoj literaturi:

Prezime i ime studenta/studentice Navedite prvo prezi e, z og udućeg a eced og razvrstava ja

- Autor/autorica (godina izdanja). Naslov odabranog djela. Mjesto: Izdavač. Npr. Dahlhaus, C. (2003), Estetika glazbe, Zagreb. Uvod (700- 00 z akova uključujući raz ak = -10 redaka) - Ukratko o razložiti pred et/te u eseja i razloge iz ora; avesti što je o te i već poz ato; ajaviti ači a koji će te a iti zahvaće a u eseju; opis strukture eseja koji se piše... - Razrada teme u nekoliko cjelina – poglavlja (6000-7000 z akova uključujući raz ak = 60-80 redaka) - Prikazati sadržaj pročita og djela strukturirajući jegove glav e ele e te; diskusija o ključ i argu e ti a koji su u dje lu navedeni – zahvatiti či je ice, ideje i išlje je autora djela; avoditi vlastito

išlje je i stavove - )aključ e apo e e (1000-1 00 z akova uključujući raz ak = 1 -15 redaka) Navesti slič osti i razlike u od osu a autora pročita e studije; navesti što se ože zaključiti iz vlastitog apisa og teksta; uspored a stavova i z uvoda sa stavovima koji proizlaze iz napisanog rada; navesti vlastite prosud e o pročita o djelu. Font: Times New Roman / 14 Prored: 1,5 lines

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora 1. pohađati astavu 2. aktivno komentarima i sugestijama sudjelovati u nastavnom procesu

3. apisati se i arski rad i us e o ga izložiti ti jeko astave

4. položiti završ i us e i ispit

Važ o: Stude ti su duž i ti jeko se estra izraditi 1 seminarski rad (sintetski prikaz te atskih seg e ata iz dopu ske l iterature te položiti us e i ispit.

Na raču alu pisa i rad o iz or oj l iteraturi tre a predati pred et o nastavniku najmanje tjedan dana prije ispita. Radovi o izbornoj l iteraturi eće biti zaprimljeni na samom ispitu. Studenti imaju mjesec dana za odabir

l iterature, čita je i pisa je rada. Bez u aprijed preda og pisa og rada o iz or oj l iteraturi i je oguće pristupiti ispitu. Ista procedura u vezi radova o izbornoj l iteraturi vrijedi i za uduće prijavljiva je ispita u raspisa i ispit i rokovima.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra ica a Sveučilišta i u ISVU

Ostale važ e či je ice

vezane uz kolegij

Literatura

Obvezna: 1. Šuran, Fulvio, Estetika komunikacije i suvremeni svijet, (Skripta 2012). 2. Žan Kon, Estetika komunikacije, Clio, Beograd, 2001. Izborna:

1. 4. Ju g, C. G., Čovijek i jegovi si oli, Mladost, )agre , 19

2. Deridda, J., Poetika postmodernizma

3. Dorfles, G., KIČ, A tologija lošeg ukusa

4. Eliade, M., Sl ike i simboli

5. Galović, M., Bog kao u jet ičko djelo: povijest svjetova u iskustvu mitske i religijske umjetnosti

6. Goodman, N., Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola

7. Ka t, I., Kritika rasud e oći

8. Kezele, A. P., Intuicija

9. Pejović, D. priredio , Nova fi lozofija u jet osti

10. Pejpović, D. priredio , )ago etka u jet osti

11. Platon, Simpozij

12. Ro a o, G., Bit kršća stva; O iti u jet ičkog djela

13. Vico, G. B., Nova znanost 14. Watts, A. W., Mudrost nesigurnosti

Priruč a:


Kod i naziv kolegija 116417 Estetika komunikacije (EKKIT)


str.)

prof. dr.sc. Fulvio Šura

Studijski program Studij uz rad, Sveučiliš i preddiplo ski interdisciplinarni studij Kultura i

turizam

Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija

Preddiplomski Integrirani


II. (druga)


hrvatski


P 30– V 0– S 15


Nema

Korelativnost

Interkulturalna komunikacijska kompetencija, Uvod u povijest umjetnosti,

Uvod u povijest glazbene umjetnosti, Svakodnevnica Europe: stanovanje,

hrana i odijevanje (XVII-XVIII), Povijest dokolice, Sociologija kulture, Gradska

naselja, Psihologija komuniciranja, Kulturna antropologija, Kulturno-povijesni

spo e ici i prirod a ašti a, Povijest civil izacija Sredoze lja

Cilj kolegija

Osposobiti polaznice/polaznike za pravilnu uporabu temeljnih pojmova

estetike ko u ikacije te kritički i argu e tira o a alizirati procese, oso i e i zakonitosti koji djeluju u sklopu umjetnosti i estetskog iskustva, ali i u njihovom

eđuso o od osu. Ono studenticama i studentima nudi moguć ost pro išlja ja u iverzal osti u jet ičkog djela kao svjedoča stvo čovjekovog svijeta imaginacije koji se pojavljuje u svojim civilizacijskim, narodnim i

lokal i o lici a istraživa ja, udući da je u jet ičko djelo jesto istraživa ja o oga koji ga o l ikuje, ali je i okvir osjetilne recepcije onoga koji

opaža. Cil j ovoga iz or og kolegija je kod stude ata razviti sposo ost pre oše ja drugi su jekti a arhetipsko z ače je estetskog iskustva. Stoga

će se veliku važ ost pridati pita ji a o prirodi svega što se da as aziva estetskim predmetom il i predmetom estetskog iskustva:

arhetipsko z ače je si ola

rasprava o poj u čovjek

rasprava o pojmu svijet

rasprava o pojmu priroda

rasprava o pojmu li jepo

estetsko iskustvo kao odnos

l judsko ispoljavanje l i jepog kao estetska dimenzija

ko u ikacija ti jela, govor, po aša je, estetski sadržaji

komunikacije)

suvremena dominacija vizualne dimenzije stvarnosti

u jet ost posredova ja iz eđu pojedi ca i grupe

suvremena sredstva estetske komunikacije: multimedija i internet

Ishodi uče ja

Sastoje se u ko pete cija a koje i stude tice/stude ti tre ali steći:

1) pravilno definirati i rabiti temeljne pojmove estetike i

ko u ikacije koji će i o ogućiti olje razu ijeva je zagonetnog svijeta znakova, simbola i umjenosti;

2) opisati, definirati i argumentirati i napraviti adekvatne

distinkcije a području l judskog, u jet ičkog stvara ja; 3) obogatiti i ople e iti svoj osob i život život tako da stvaraju

u se i ove koordi ate se zi i l iteta i da ti e dostig u višu razinu ljudskog postojanja;

4) prenijeti steče e spoz aje u svojoj rad oj, o iteljskoj okoli i te lokalnoj zajednici.

Sadržaj kolegija

Progra ski sadržaji koji se predlažu i aju za cil j ostvare je astav og pred eta estetike komunikacije, koji je utemeljen najprije u osobitosti fi lozofskog

promišl ja ja kultur e ašti e i to aročito unutar fenomena turizma, kao i u sklopu posebnog odnosa kulture i turizma.

Najvaž ije progra ske točke su:

Dimenzija estetike

Sud, ukus i iskustvo

Izvorno ljudsko iskustvo kao temelj estetske komunikacije

Kako su filozofi tu ačili treću di e ziju stvar osti

O su raku oso og ide titeta u suvre e o teh ičko razdo lju

Masov i ediji i suvre e i čovjek

Povijest, isti a, jezik kao teh ološka ko strukcija

U svijetu gdje je Bog mrtav

Druga dimenzija stvarnosti

LIMES: gra ič a situacija

Svijet kao labirint

Prva dimenzija stvarnosti

Četiri tipa kultur ih civilizacija




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1. – 4. 34 0,5 10 %

pismeni radovi (seminarski, esej, prikaz

1. -2. 22 1,5 40 %

ispit (usmeni) 1. –4. 33 2 50 %

drugo

ukupno 89 4 100

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocje jiva ja : Nastava se ostvaruje kroz predavanja i seminare. Seminarski dio podrazumijeva

i dividual i i grup i rad po oću kojih ostvaruju se ele e ti istraživačke nastave.

Upute za pisanje radova o izbornoj literaturi:

Prezime i ime studenta/studentice Navedite prvo prezi e, z og udućeg a eced og razvrstava ja

- Autor/autorica (godina izdanja). Naslov odabranog djela. Mjesto: Izdavač. Npr. Dahlhaus, C. (2003), Estetika glazbe, Zagreb. Uvod (700- 00 z akova uključujući raz ak = -10 redaka) - Ukratko o razložiti pred et/te u eseja i razloge iz ora; avesti što je o te i već poz ato; ajaviti ači a koji će te a iti zahvaće a u eseju; opis strukture eseja koji se piše... - Razrada teme u nekoliko cjelina – poglavlja (6000-7000 z akova uključujući raz ak = 60-80 redaka) - Prikazati sadržaj pročita og djela strukturirajući jegove glav e ele e te; diskusija o ključ i argu e ti a koji su u dje lu navedeni – zahvatiti či je ice, ideje i išlje je autora djela; avoditi vlastito

išlje je i stavove - )aključ e apo e e (1000-1 00 z akova uključujući raz ak = 1 -15 redaka) Navesti slič osti i razlike u od osu a autora pročita e studije; navesti što se ože zaključiti iz vlastitog apisa og teksta; uspored a stavova i z uvoda sa stavovima koji proizlaze iz napisanog rada; navesti vlastite prosud e o pročita o djelu. Font: Times New Roman / 14 Prored: 1,5 lines

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora 1. pohađati astavu 2. aktivno komentarima i sugestijama sudjelovati u nastavnom procesu

3. apisati se i arski rad i us e o ga izložiti ti jeko astave

4. položiti završ i us e i ispit

Važ o: Stude ti su duž i ti jeko se estra izraditi 1 seminarski rad (sintetski prikaz te atskih seg e ata iz dopu ske l iterature te položiti us e i ispit.

Na raču alu pisa i rad o iz or oj l iteraturi tre a predati pred et o nastavniku najmanje tjedan dana prije ispita. Radovi o izbornoj l iteraturi eće biti zaprimljeni na samom ispitu. Studenti imaju mjesec dana za odabir

l iterature, čita je i pisa je rada. Bez u aprijed preda og pisa og rada o iz or oj l iteraturi i je oguće pristupiti ispitu. Ista procedura u vezi radova o izbornoj l iteraturi vrijedi i za uduće prijavljiva je ispita u raspisa i ispit i rokovima.


Ostale važ e či je ice

vezane uz kolegij

Literatura

Obvezna: 1. Šuran, Fulvio, Estetika komunikacije i suvremeni svijet, (Skripta 2012). 2. Žan Kon, Estetika komunikacije, Clio, Beograd, 2001. Izborna:

1. 4. Ju g, C. G., Čovijek i jegovi si oli, Mladost, )agre , 19

2. Deridda, J., Poetika postmodernizma

3. Dorfles, G., KIČ, A tologija lošeg ukusa

4. Eliade, M., Sl ike i simboli

5. Galović, M., Bog kao u jet ičko djelo: povijest svjetova u iskustvu mitske i religijske umjetnosti

6. Goodman, N., Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola

7. Ka t, I., Kritika rasud e oći

8. Kezele, A. P., Intuicija

9. Pejović, D. priredio , Nova fi lozofija u jet osti

10. Pejpović, D. priredio , )ago etka u jet osti

11. Platon, Simpozij

12. Ro a o, G., Bit kršća stva; O iti u jet ičkog djela

13. Vico, G. B., Nova znanost 14. Watts, A. W., Mudrost nesigurnosti

Priruč a:



Osnove organizacije


Suradnik/suradnica

Prof.dr.sc. Danijela Križ a Pavlović (nositeljica)

Doc.dr.sc. More a Paulišić

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i interdisciplinarni studij Kultura i turizam

Vrsta kolegija Obvezni Razina

kolegija Preddiplomski

Semestar Ljetni Godina

studija II.


Preradovićeva 1, Pula

Jezik


Hrvatski jezik




svladavanje -

Korelativnost Management u kulturi i turizmu

Cilj kolegija

Osposobiti studente za:

- razumijevanje i razlikovanje osnovnim pojmova iz teorije organizacije

- kritičku a alizu sta ja i di a ike orga izacije

Ishodi uče ja

1. razumjeti pojmove organizacija, organizacijska struktura, dimenzije

orga izacije slože ost, for alizacija, centralizacija/decentralizacija), poslovna funkcija, organizacijska

jedinica, organizacijska dinamika (organizacijska promjena,

organizacijska kultura, sukob u organizaciji), organizacijsko sredstvo,

projektiranje organizacije

2. prepoznati vrstu organizacijske strukture, sustav managementa,

vrstu organizacijske promjene, te vidljive i nevidljive elemente

organizacijske kulture

3. a alizirati či e ike koji utječu na oblikovanje organizacije

Sadržaj kolegija

1. Osnove organizacije

2. Teorije organizacije

3. Či e ici o likova ja orga izacije

4. Oblikovanje organizacijske strukture

5. Organizacija elementa organizacijske strukture (materijalni

či e ici, ljudski resursi, raščla jiva je i grupira je zadataka, upravljanje i managementa, vremenski redosljed obavljanja poslova)

6. Organizacijska dinamika - organizacijske promjene, organizacijska

kultura, sukobi u organizaciji

7. Organizacija poslovnih funkcija

8. Prikazivanje organizacije poduzeća orga izacijska sredstva

Obveze

Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

http://www.fet.unipu.hr/index.php?id=215






obvezama)

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-3 34 1,2 16,7%

zadatci istraživa je 2,3 22 0,8 16,7%

pismeni ispit 1-3 28 1 33,3%

usmeni ispit 1-3 28 1 33,3%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora: 1. Pohađati više od 60% seminarske nastave. Ako student/studentica

izostane više od 40% nastave uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis bodova.

2. Napisati i prezentirati najmanje dva od ukupno pet zadataka koji

moraju biti pozitivno ocijenjeni. Ako stude t/stude tica to e uči i odnosno ostvari, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis bodova.

3. Položiti pis e i i usmeni ispit. Ako stude t/stude tica e položi pis e i ispit, e ože pristupiti us e o ispitu. Student/studentica koji/koja pristupi usmenom ispitu i ne položi ga,

treba ponovno pristupiti pismenom ispitu na drugom ispitnom roku.

Rokovi ispita i kolokvija Daje se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stranicama FET-a i u ISVU.


-

Literatura

Obvezna:

- Sikavica, P. 011 . Orga izacija. )agre : Školska k jiga. (791 str.)

Izborna:

- Žugaj, M., Šeha ović, J., Ci gula, M. 1999 . Orga izacija. Varaždi : FOI.

- Buble, M. (1996). Management. Split: Ekonomski fakultet.

- Žugaj, M., Boja ić-Glavica, B., Brčić, R., Šeha ović, J., 004 . Orga izacijska kultura. Varaždi : TIVA.



Osnove organizacije


Suradnik/suradnica

Prof.dr.sc. Danijela Križ a Pavlović (nositeljica)

Doc.dr.sc. More a Paulišić

Studijski program Studij uz rad, Preddiplo ski sveučiliš i interdisciplinarni studij Kultura i

turizam

Vrsta kolegija Obvezni Razina



studija II.


Preradovićeva 1, Pula

Jezik


Hrvatski jezik




svladavanje -

Korelativnost Management u kulturi i turizmu

Cilj kolegija

Osposobiti studente za:

- razumijevanje i razlikovanje osnovnim pojmova iz teorije organizacije

- kritičku a alizu sta ja i di a ike orga izacije

Ishodi uče ja

1. razumjeti pojmove organizacija, organizacijska struktura, dimenzije

orga izacije slože ost, for alizacija, centralizacija/decentralizacija), poslovna funkcija, organizacijska

jedinica, organizacijska dinamika (organizacijska promjena,

organizacijska kultura, sukob u organizaciji), organizacijsko sredstvo,

projektiranje organizacije

2. prepoznati vrstu organizacijske strukture, sustav managementa,

vrstu organizacijske promjene, te vidljive i nevidljive elemente

organizacijske kulture

3. a alizirati či e ike koji utječu na oblikovanje organizacije

Sadržaj kolegija

1. Osnove organizacije

2. Teorije organizacije

3. Či e ici o likova ja orga izacije

4. Oblikovanje organizacijske strukture

5. Organizacija elementa organizacijske strukture (materijalni

či e ici, ljudski resursi, raščla jiva je i grupira je zadataka, upravljanje i managementa, vremenski redosljed obavljanja poslova)

6. Organizacijska dinamika - organizacijske promjene, organizacijska

kultura, sukobi u organizaciji

7. Organizacija poslovnih funkcija

8. Prikazivanje organizacije poduzeća orga izacijska sredstva








obvezama)

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S

(konzultacije) 1-3 34 1,2 16,7%

zadatci istraživa je 2,3 22 0,8 16,7%

pismeni ispit 1-3 28 1 33,3%

usmeni ispit 1-3 28 1 33,3%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora: 1. Napisati seminarski rad – analizirati 4 zadatka na primjeru

poslovnog subjekta (po vlastitom odabiru) . Ako student/studentica

to e uči i od os o ostvari, uskratit će u/joj se pravo a ispit i upis bodova.

2. Položiti pis e i i usmeni ispit. Ako stude t/stude tica e položi pis e i ispit, e ože pristupiti usmenom ispitu.

Student/studentica koji/koja pristupi us e o ispitu i e položi ga,

treba ponovno pristupiti pismenom ispitu na drugom ispitnom roku.

Rokovi ispita i kolokvija Daje se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stranicama FET-a i u ISVU.


-

Literatura

Obvezna:

- Sikavica, P. 011 . Orga izacija. )agre : Školska k jiga. (791 str.)

Izborna:

- Žugaj, M., Šeha ović, J., Ci gula, M. 1999 . Orga izacija. Varaždi : FOI.

- Buble, M. (1996). Management. Split: Ekonomski fakultet.

- Žugaj, M., Boja ić-Glavica, B., Brčić, R., Šeha ović, J., 004 . Orga izacijska kultura. Varaždi : TIVA.



rež u str.

Su ča a Tuksar Radu ilo, ag. educ. philol. a gl.



Razina kolegija


Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Engleski jezik


P 30– V 15



Cilj kolegija Cilj kolegija je stjeca je z a ja i u ijeća, od os o općih i i al ih kompetencija na razini B1+/B2, sukladno Europskom referentnom okviru za jezike (CEFR).


Sadržaj kolegija


Obveze


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



1-6 28 0.5 10%


1-6 11 1.5 25%+25%=50%




1-6 28 1 20%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze



Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na ostvarivanje dodat ih 0% uspješ osti. Stude t je duža apisati sa ostal i pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra. Pismeni se rad predaje pre a dogovore i rokovi a. Ukoliko je riječ o završ o pismenom zadatku, koji je ujedno i uvjet za pristup usmenom ispitu, studenti su obvezni predati ga najkasnije do kraja predavanja u tekuće se estru. Stude ti su duž i sa i istražiti aktual u literaturu vezano za problematiku. Oso ito je važ o sa ostal o proučiti releva t u literaturu iz etodologije z a stve og istraživa ja. Upute o izradi seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama e-uče ja. Polože i pis e i ispito s atra se test a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka uspješ osti a pis e i ispitima, usmenom ispitu, iz seminara i aktivnosti u nastavi.




Pohađanje nastave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne ostvaruju ukoliko se izostalo 5 ili više puta i te je izosta ke potre o


Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave doseći i i al i roj odova ukup o


U semestru se pišu pis e a kolokvija. Na kraju semestra pristupa se završ o e ispitu us e o e , aksi al o 4 puta, sa o ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. U konačnu ocjenu ulaze svi rezultati.




1 % = Prisustvuje vjež a a, o e sudjeluje u radu, individualni radovi nisu napisani na vrijeme.




20% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, te do osi dodat e aterijale.

Kolokviji se ocje juju a sljedeći ači ali i detal jnije prema proporcionalnome postotku):




od 71% do 80% = 15% ocjene

od 81% do 90% = 20% ocjene

od 91% do 100% = 25% ocjene








od 51% do 60% = 12% ocjene

od 61% do 70% = 14% ocjene

od 71% do 80% = 16% ocjene

od 81% do 90% = 18% ocjene

od 91% do 100% = 20% ocjene


A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88%

ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75%

ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62%

ocjene

Literatura

Obvezna:

1. Dubicka, Iwonna, O'Keeffe, Margaret i sur. English for International Tourism, New Edition (2013.), Longman udž e ik, rad a iljež ica, CD ;

Upper - Intermediate Level; Units 6-8 2. O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP 3. Dodatni materijali dobiveni na nastavi 4. Oxford, Longman ili neki drugi jed ojezič i rječ ik 4. Academic Vocabulary in Use, CUP Izborna:











English Course Book, Longman 9. Bosnar-Valković, Brigita i sur. 001.): English for the



and Life, CUP 13. Littlejohn, Andrew (1996.): Company to Company, CUP 14. O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP RJEČNICI: 15. Longman Dictionary of Contemporary English (New-ed),


Nakladni zavod Globus, Zagreb 17. Bujas Željko (1999.), Veliki hrvatsko-e gleski rječ ik,


uprav i rječ ik, Školska k jiga, )agre SAVJETNICI:













http://moreintelligentlife.com http://www.economist.com/ http://www.popmatters.com/ https://www.digitalmethods.net/MoM/WebHome https://aeon.co/ https://www.ethnologue.com/about/language-status http://hrcak.srce.hr/ http://www.newyorker.com/ http://www.villagevoice.com/





.PRILOG: Kalendar nastave u 2.semestru


PROLJETNI SEMESTAR


UNITS 6 - 8

Stude ti će iti upoz ati s ci l jevi a kolegija, o veza a u kolegiju i te a a predava ja.

Upoz at će se sa stra ica a e-uče ja, l iteraturo te sila uso kolegija.


2. Unit 6: Heritage

Talking about the past

Describing a heritage site, architecture, guiding expressions


3. Unit 6: Heritage





https://aeon.co/





Working as a tour guide

Ascoby Hall – design a museum exhibition


4. Unit 7: Managin Events

Hypothetical situations

Collocations with event


5. Unit 7: Managing Events

Professional skills: understanding contracts

Case study: Asia Sound – make a festival profitable



Event concept

Legal Matters

Contract details


7. Review 2: Grammar review and writing bank

Practice Progress Test.

Units 6-7



Grammar and Vocabulary

The Use of English


Common mistakes


10. Unit 8: Careers

Dependent prepositions

Remuneration

Adjectives describing personality


11. Unit 8: Careers

Interviews

Recruit the right person


12. Unit 8: Careers

Starting your career

Your personal profi le

Job Satisfaction


13. Review 2:

Revision Units 6-8

Grammar and Vocabulary Practice Tests


14. Review 2: Vocabulary and grammar review

Practice Tests






rež u str.

Su ča a Tuksar Radu ilo, ag. educ. philol. a gl.



Razina kolegija


Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Engleski jezik


P 30– V 15



Cilj kolegija Cilj kolegija je stjeca je z a ja i u ijeća, od os o općih i i al ih kompetencija na razini B1+/B2, sukladno Europskom referentnom okviru za jezike (CEFR).


Sadržaj kolegija


Obveze


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



1-6 28 0.5 10%


1-6 11 1.5 25%+25%=50%




1-6 28 1 20%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze



Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na ostvarivanje dodat ih 0% uspješ osti. Stude t je duža apisati sa ostal i pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra. Pismeni se rad predaje pre a dogovore i rokovi a. Ukoliko je riječ o završ o pismenom zadatku, koji je ujedno i uvjet za pristup usmenom ispitu, studenti su obvezni predati ga najkasnije do kraja predavanja u tekuće se estru. Stude ti su duž i sa i istražiti aktual u literaturu vezano za problematiku. Oso ito je važ o sa ostal o proučiti releva t u literaturu iz etodologije z a stve og istraživa ja. Upute o izradi seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama e-uče ja. Polože i pis e i ispito s atra se test a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Ko ač a ocje a iz pred eta izvodi se iz ukup o ostvare og postotka uspješ osti a pis e i ispitima, usmenom ispitu, iz seminara i aktivnosti u nastavi.




Pohađanje nastave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne ostvaruju ukoliko se izostalo 5 ili više puta i te je izosta ke potre o


Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave doseći i i al i roj odova ukup o


U semestru se pišu pis e a kolokvija. Na kraju semestra pristupa se završ o e ispitu us e o e , aksi al o 4 puta, sa o ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. U konačnu ocjenu ulaze svi rezultati.




1 % = Prisustvuje vjež a a, o e sudjeluje u radu, individualni radovi nisu napisani na vrijeme.




20% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, te do osi dodat e aterijale.

Kolokviji se ocje juju a sljedeći ači ali i detal jnije prema proporcionalnome postotku):




od 71% do 80% = 15% ocjene

od 81% do 90% = 20% ocjene

od 91% do 100% = 25% ocjene








od 51% do 60% = 12% ocjene

od 61% do 70% = 14% ocjene

od 71% do 80% = 16% ocjene

od 81% do 90% = 18% ocjene

od 91% do 100% = 20% ocjene


A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88%

ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75%

ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62%

ocjene

Literatura

Obvezna:

1. Dubicka, Iwonna, O'Keeffe, Margaret i sur. English for International Tourism, New Edition (2013.), Longman udž e ik, rad a iljež ica, CD ;

Upper - Intermediate Level; Units 6-8 2. O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP 3. Dodatni materijali dobiveni na nastavi 4. Oxford, Longman ili neki drugi jed ojezič i rječ ik 4. Academic Vocabulary in Use, CUP Izborna:











English Course Book, Longman 9. Bosnar-Valković, Brigita i sur. 001.): English for the



and Life, CUP 13. Littlejohn, Andrew (1996.): Company to Company, CUP 14. O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP RJEČNICI: 15. Longman Dictionary of Contemporary English (New-ed),


Nakladni zavod Globus, Zagreb 17. Bujas Željko (1999.), Veliki hrvatsko-e gleski rječ ik,


uprav i rječ ik, Školska k jiga, )agre SAVJETNICI:













http://moreintelligentlife.com http://www.economist.com/ http://www.popmatters.com/ https://www.digitalmethods.net/MoM/WebHome https://aeon.co/ https://www.ethnologue.com/about/language-status http://hrcak.srce.hr/ http://www.newyorker.com/ http://www.villagevoice.com/





.PRILOG: Kalendar nastave u 2.semestru


PROLJETNI SEMESTAR


UNITS 6 - 8

Stude ti će iti upoz ati s ci l jevi a kolegija, o veza a u kolegiju i te a a predava ja.

Upoz at će se sa stra ica a e-uče ja, l iteraturo te sila uso kolegija.


2. Unit 6: Heritage

Talking about the past

Describing a heritage site, architecture, guiding expressions


3. Unit 6: Heritage





https://aeon.co/





Working as a tour guide

Ascoby Hall – design a museum exhibition


4. Unit 7: Managin Events

Hypothetical situations

Collocations with event



Professional skills: understanding contracts

Case study: Asia Sound – make a festival profitable



Event concept

Legal Matters

Contract details


7. Review 2: Grammar review and writing bank

Practice Progress Test.

Units 6-7



Grammar and Vocabulary

The Use of English


Common mistakes


10. Unit 8: Careers

Dependent prepositions

Remuneration

Adjectives describing personality


11. Unit 8: Careers

Interviews

Recruit the right person


12. Unit 8: Careers

Starting your career

Your personal profi le

Job Satisfaction


13. Review 2:

Revision Units 6-8

Grammar and Vocabulary Practice Tests


14. Review 2: Vocabulary and grammar review

Practice Tests




I-4

Kod i naziv kolegija

Talijanski jezik (52391) (KT121)


str.)




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar ljetni

Godina studija

II.





30P – 15V –0S

Preduvjeti Odsluša i i polože i kolegiji Talijanski jezik I1, I2, I3

Korelativnost

Cilj kolegija

Steći relativ u li gvističku auto o iju, a ači da a kraju se estra stude t ude u sta ju razu jeti it e točke poruka a sta dard o talijanskom jeziku u svezi uo ičaje ih te a, s aći se u veći i situa i ja u koji a se ože aći pri putova ju u mjestima gdje se govori talijanski, producirati jednostavne i suvisle tekstove o temama koje su mu poz ate ili su od jegova i teresa, opisati iskustva, događaje, s ove,


Ishodi uče ja

. Pokazati sjeća je prethod o auče og aterijala kroz aktiv osti u koji a stude t upotre ljava jezič e strukture prethod o raz atra e.

. Razu jeti, sažeti i prevesti jezič i tekst. 3. Primijeniti usvojene strukture u novim situacijama.

. A alizirati te e s gra atičkog stajališta, avodeći pri jere, she e i vjež e.

. Oda rati isprav e talija ske jezič e strukture i usporediti ih sa hrvatskim.

Sadržaj kolegija

. Upoz ati aspekte talija ske uzičke kulture, raditi a tekstovi a ekih talija skih pjesa a, uspoređivati, izraziti procjene.

2. Upoz ati eke aspekte talija skog tiska, upoz ati različite vrste ovi skih čla aka, iz ijeti svoja išlje ja, su je, ade , ideje.

3.Iz ijeti svoje išlje je o či je i a a i oso a a, iz ijeti svije

prosuđiva je, postavljati pita ja i odgovarati a pita ja. 4.Upoz ati različite povijes e i kultur e aspekte ekih talija skih slavlja, upoz ati eke religioz e i arod e o ičaje, ispričati či je i e i događaje. 5.Upoznati razne aspekte nekih talijanskih gradova, dati i pitati informacije, opisati mjesta. 6.Spoz ati eke aspekte života z ačaj ih talija skih lič osti, ispičati prošle događaje.




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je P, V 1-5 5,6 0,20 5 %



1-5 5,6 0,20 5 %

Aktivnosti 1-5 5,6 0,20 5 %

Pismeni radovi (radni listići...

1-5 5,6 0,20 5%

1. Pismeni kolokvij 3-5 33,6 1,20 30%



ukupno 112

4,00 100%

Studentske obveze




U toku astave ože steći do 8 % o je e kroz pozitiv o o je je e kolokvije te ostalu aktivnost. Kolokvijem se provjerava znanje ti jekom nastave. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova na svakom kolokviju. Nastavnik organizira i popravni kolokvij za negativno ocjenjene studente. Student prijavljuje ispit na kraju semestra. Na završ o ispitu stude t polaže ekvivale t kolokvija koji ije položio tijeko astave ili iz kojeg želi postići olji rezultat. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit ili o a kolokvija o ogućuju studentu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a ocjena. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora što i do kada* :

1. . Pohađati predava ja i vjež e- najmanje 70%, pripremati se za


astav i pro es rješava je zadataka, odgovori a a postavljena pitanja, sudjelovanjem u diskusiji i sl. Svi studenti moraju biti pripre lje i za svako predava je i vjež e. 2. Pristupiti kolokvijima tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere znanja: I. kolokvij krajem studenog II. kolokvij kraje siječ ja






/

Literatura


Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2008. (126-249. str.)


Izborna: 1.Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano B1 Corso di lingua italiana per stranieri, Guida per il docente Mondadori Education S.p.A., Milano,2011. (33-77. str.) Priruč a: www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html Dea ović, M.,Jer ej, J., Vo a olario italia o roato. )agre , ŠK, . Dea ović, M.,Jer ej, J., Hrvatsko talija ski rječ ik. )agre , ŠK, 99 .


I-4




rež u str.




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar ljetni

Godina studija

II.





30P – 15V –0S

Preduvjeti Odsluša i i polože i kolegiji Talijanski jezik I1, I2, I3

Korelativnost

Cilj kolegija

Steći relativ u li gvističku auto o iju, a ači da a kraju se estra stude t ude u sta ju razu jeti it e točke poruka a sta dard o talijanskom jeziku u svezi uo ičaje ih te a, s aći se u veći i situa ija u koji a se ože aći pri putova ju u mjestima gdje se govori talijanski, producirati jednostavne i suvisle tekstove o temama koje su

u poz ate ili su od jegova i teresa, opisati iskustva, događaje, s ove, ade i tež je, jed ostav o o jas iti razloge svog išlje ja ili svojih planova.

Ishodi uče ja

. Pokazati sjeća je prethod o auče og aterijala kroz aktiv osti u koji a stude t upotre ljava jezič e strukture prethod o raz atra e.

. Razu jeti, sažeti i prevesti jezič i tekst. 3. Primijeniti usvojene strukture u novim situacijama.

. A alizirati te e s gra atičkog stajališta, avodeći pri jere, she e i vjež e.

. Oda rati isprav e talija ske jezič e strukture i usporediti ih sa hrvatskim.

Sadržaj kolegija

. Upoz ati aspekte talija ske uzičke kulture, raditi a tekstovi a ekih talija skih pjesa a, uspoređivati, izraziti procjene.

2. Upoz ati eke aspekte talija skog tiska, upoz ati različite vrste ovi skih čla aka, iz ijeti svoja išlje ja, su je, ade , ideje.

3.Iz ijeti svoje išlje je o či je i a a i oso a a, iz ijeti svije prosuđiva je, postavljati pita ja i odgovarati a pita ja. 4.Upoz ati različite povijes e i kultur e aspekte ekih talija skih slavlja, upoz ati eke religioz e i arod e o ičaje, ispričati či je i e i događaje. 5.Upoznati razne aspekte nekih talijanskih gradova, dati i pitati informacije, opisati mjesta. 6.Spoz ati eke aspekte života z ačaj ih talija skih lič osti, ispičati prošle događaje.



retke)


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)




1-6 11,2 0,40 10 %

Aktivnosti 1-6 5,6 0,20 5 %

Pismeni radovi ,usmena izlaganja, prezentacije, jezič i portfolio

1-5 33,6 1,20 30%

Pismeni kolokvij 1-6 22,4 0,80 20%


ukupno 112

4,00 100%

Studentske obveze


Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a astavi. Dodat a pojaš je ja: Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a astavi. Tijeko astave / se estra ože se steći do 7 % o je e kroz pozitivno ocjenjene aktivnosti, izlaganja, preze ta ije, jezič i portfolio i kolokvij. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi usmenom dijelu ispita gdje mu se donosi konač a o je a. Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a nastavi. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora

1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju




/

Literatura


Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2008. (126-249. str.)


Izborna: 1.Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano B1 Corso di lingua italiana per stranieri, Guida per il docente Mondadori Education S.p.A., Milano,2011. (33-77. str.) Priruč a: www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html Dea ović, M.,Jer ej, J., Vo a olario italia o roato. )agre , ŠK, . Dea ović, M.,Jer ej, J., Hrvatsko talija ski rječ ik. )agre , ŠK, 99 .



(78190) (KITNJI4 Nje ački jezik I


str.)




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

II.





30P – 15V –0S

Preduvjeti Odsluša i i polože i kolegiji Nje ački jezik I-1, Nje ački jezik I-2,Nje ački jezik I-3


Cilj kolegija

Cilj kolegija je upoz ava je je ačkog jezika kao i usvaja je vješti a u korište ju tog jezika: razvija je re eptivnih sposobnosti čita je / sluša je te razvija je jezič ih ko pete ija leksičke,

gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske) na nivou B1.1. /B1.2prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kao i so ioli gvističke i prag atič e ko pete ije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja). Nastava kolegija o uhvaća sljedeće aspekte jezika: čita je, sluša je s razu ijeva je , ko verza iju, pisa je, o rađiva je struč e terminologije, stilistiku, audiovizualne tehnike, film te individualni rad a tekstu. Stude ti će raditi a tekstovi a koji će iti usredotoče i a kulturu svakodnevnice u ze lja a nje ačkog govornog područja. Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije na nivou B1.1/B1.2 prema Zajed ičko europsko referentnom okviru za


Ishodi uče ja . Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a a razi i B . /B . pre a


ZEROJ-u. . Čitati i razu jeti te us e o tu ačiti tekstove a razi i B . /B . Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru a razi i

B . /B . . Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o komuniciranje na razini B1.1/B1.2 5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati o temama na razini B1.1/B1.2

. Pri ije iti auče o u ko tekstu i u svakod ev o životu

Sadržaj kolegija

1. Schönheit und Kultur 2. Freizeitkultur 3. Die Welt der Arbeit 4. Alltag und Medien 5. Die Politik und ich 6. Bei uns und bei euch




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je P, V 1-6 5,6 0,20 5 %



1-6 11,2 0,40 10 %

Aktivnosti 1-6 5,6 0,20 5 %

Pismeni radovi, usmena izlaganja, prezentacije, jezič i portfolio)

1-6 33,6 10,20 30%

Kolokvij 1-6 22,4 0,80 20%


Ukupno 112 4,00 100%

Studentske obveze

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t je duža prisustvovati a nastavi. U toku astave ože steći do 70% ocjene kroz pozitivno ocjenjene aktiv osti, izlaga ja, preze at ije, jezič i portfolio i kolokvij. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuje studentu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a o je a. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

. Pohađati predava ja i vjež e- najmanje 70%, pripremati se za astavu, aktiv o se uključiti u astav i pro es rješava je zadataka,

izrado preze ta ija, sudjelova je u diskusiji te su duž i voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere znanja:

. Položiti pismeni i usmeni dio ispita

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra i a a

Filozofskog fakulteta-a i u ISVU.



Literatura


Deutsch im Alltag, Langenscheidt KG, Berlin und München,2010 (80-236 str.)



Izborna: 1.Fischer-Mitziviris, A,, Janke-Papanikolaou S. :So geht´s noch besser neu A2-B1, Fertigkeitstrainer für das Goethe-IÖSD-Zertifikat B1

.T. Marčetić: Pregled gra atike je ačkog jezika / Deutsche Grammatik im Über li k, Školska k jiga, )agre , 8.

I. Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska k jiga, )agre , 2007. Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , . Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , .








http://www.daad.de/




http://www.did.de/

http://europa.eu/


(78190) (KITNJI4 Nje ački jezik I


str.)




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

II.





30P – 15V –0S

Preduvjeti Odsluša i i polože i kolegiji Nje ački jezik I-1, Nje ački jezik I-2,Nje ački jezik I-3


Cilj kolegija


gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske) na nivou B1.1. /B1.2prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kao i sociolingvističke i prag atič e ko pete ije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja). Nastava kolegija o uhvaća sljedeće aspekte jezika: čita je, sluša je s razu ijeva je , ko verza iju, pisa je, o rađiva je struč e terminologije, stilistiku, audiovizualne tehnike, film te individualni rad a tekstu. Stude ti će raditi a tekstovi a koji će biti usredotoče i a kulturu svakodnevnice u ze lja a nje ačkog govornog područja. Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije na nivou B1.1/B1.2 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kako i se stude ti ogli s aći u svakod evnim situacijama u ze lja a je ačkog govor og područja, kako i ogli razmjenjivati informacije i ideje s osobama koje govore taj jezik te kako i razu jeli ači života i kultur u ašti u ze alja je ačkog govor og područja.

Ishodi uče ja 1. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a a razi i B . /B . pre a


ZEROJ-u. . Čitati i razu jeti te us e o tu ačiti tekstove a razi i B . /B . Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru a razi i

B . /B . . Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o komuniciranje na razini B1.1/B1.2 5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati o temama na razini B1.1/B1.2

. Pri ije iti auče o u ko tekstu i u svakod ev o životu

Sadržaj kolegija

1. Schönheit und Kultur 2. Freizeitkultur 3. Die Welt der Arbeit 4. Alltag und Medien 5. Die Politik und ich 6. Bei uns und bei euch




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)




1-6 11,2 0,40 10 %

Aktivnosti 1-6 5,6 0,20 5 %

Pismeni radovi, usmena izlaganja, prezentacije, jezič i portfolio)

1-6 33,6 10,20 30%

Kolokvij 1-6 22,4 0,80 20%


Ukupno 112 4,00 100%

Studentske obveze

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a nastavi. Tijeko astave / se estra ože se steći do 7 % o je e kroz pozitiv o o je je e aktiv osti, izlaga ja, preze ta ije, jezič i portfolio i kolokvi j. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a o je a. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora 1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju



Ostale važ e či je i e Nastav ik ože revidirati silabus ovisno o predznanju studenata.

vezane uz kolegij

Literatura


Deutsch im Alltag, Langenscheidt KG, Berlin und München,2010 (80-236 str.)



Izborna: 1.Fischer-Mitziviris, A,, Janke-Papanikolaou S. :So geht´s noch besser neu A2-B1, Fertigkeitstrainer für das Goethe-IÖSD-Zertifikat B1

.T. Marčetić: Pregled gra atike je ačkog jezika / Deutsche Grammatik im Über li k, Školska k jiga, )agre , 8.

I. Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska k jiga, )agre , 7. Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , . Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , .








http://www.daad.de/




http://www.did.de/

http://europa.eu/


Kod i naziv kolegija Upravljanje atrakcijama u turizmu


str.)

Doc. Dr.sc. Ta ara Floričić

Studijski program Preddiplomski Sveučiliš i interdisciplinarni studij Kultura I Turizam

Vrsta kolegija

Izborni

Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar IV - Ljetni Godina studija

II


Preradovićeva vanjske institucije

Jezik izvođe ja

Hrvatski


( 15P – 0V – 15S)

Preduvjeti -

Korelativnost Kulturno – povijesni spomenici, Povijest dokolice i turizma, Uvod u turizam

Cilj kolegija

Osposobiti studente za logičko proučava je, pojaš java je, pla ira je i predviđa je postojećih i ovih od osa i odraza u turističko gospodarstvu sadržaji, procesi, veze, od osi i odeli nastalih turističko valorizacijo prirodno geografskih i društve o kulturnih resursa s cilje otkriva ja, o jaš java ja, postavlja ja i predviđa ja djelovanja organizacije i funkcioniranja turističkih atrakcija u skladu s postojećo orga izacijo turističkog gospodarstva na lokalnoj i globalnoj razini.

Ishodi uče ja

1. Definirati temeljne odrednice resursne osnove . Izdvojiti i o jas iti os ov a o ilježja prirod ih i društve ih resursa

te njihovu valorizaciju u turističke atrakcije 3. O jas iti odred ice upravlja ja turistički atrakcija a 4. Vred ovati razvoj turističke atrakcije u razvoju sustava cijele destinacije 5. Smisliti, razviti i stvoriti vlastiti samostalni rad na zadanu temu

Sadržaj kolegija

1. Uvod u upravljanje atrakcijama u turizmu 2. Klasifikacija i uloga turističkih atrakcija 3. Turističke atrakcije: sagledava je kao proizvod, tržište,

destinacija 4. Poslov o okruže je i turistička atraktiv ost

Razvojni proces, projektni management i studije izvedivosti

Financiranje i dizajn 5. Či e ici utjecaja a uspjeh/ euspjeh atrakcije 6. Uloga ljudskih resursa u upravljanju atrakcijama 7. Strateški arketi g turističkih atrakcija 8. Atraktiv ost turističkih ruta 9. Hotel kao turistička atrakcija 10. Turistička atraktiv ost specijalizira ih ara ž a a 11. Upravlja je kvaliteto u turistički atrakcija a 12. Upravljanje promjenama i planiranje 13. Dugoroč i razvoj i perspektive


Obveze

Ishodi

Sati ECTS Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa jenastave - P, S 1 – 5 23 0,8 5

Aktiv osti učio ičke i izva učio ičke, radionica)

1 – 5 8 0,3 5

Pismeni radovi (seminarski rad - prezentacija pred studentima...)

1 – 5 22 0,8 40

Ispit (pismeni) ili Kolokvij I. i II

1 – 5 31 1,1 50

(25+25)

Ukupno 84 3 100

Studentske obveze


1. Prisustvovati predavanjima i seminarima - najmanje 70%, pripre ati se za astavu svakog tjed a utvrđiva je i ponavljanjem gradiva iznijetog na predavanjima i seminarima proteklog tjedna, aktivno se uključiti u astav i proces razmatranjem problematike, odgovorima na postavljena pitanja, sudjelovanjem u diskusiji i sl.

2. Izraditi seminar vezan uz zadanu tematiku te predstaviti praktiča pri jer turističke atrakcije iz hrvatskog i

eđu arod og turizma i predati u roku koji utvrdi predmetni astav ik ili asiste t te izvršiti jegovu preze taciju pre a

dogovoru s predmetnim nastavnikom/asistentom. 3. Pristupiti testovima tijekom nastave u okviru kontinuirane

provjere znanja: I. Kolokvij - početak / prva polovica prosinca II. Kolokvij – kraj siječ ja

4. Stude ti koji su položili o a kolokvija oslo ađaju se završ og ispita. Na pis e i ispit ogu izaći stude ti koji isu zadovolj i ostvarenim vrednovanjem.



Pohađanja nastave – obaveza studenata. Ukoliko student na nastavi prisustvuje manje od 70% dodijeliti će se dodat i zadaci. Seminarski rad – izrađuje se u pisanom obliku prema naputku koji je studentima prezentiran na prvom terminu seminara i objavljen na

rež i stra ica a portal za e-uče je . Temu seminara zadaje predmetni nastavnik/asistent uz dopunska o jaš je ja i dodjeljiva je o rade praktič og primjera. Izrada pisanog seminarskog rada kao i njegova prezentacija pred kolegama u terminima seminarske nastave uvjet su za pristupanje ispitu, seminar se predaje na ocjenjivanje najkasnije 7 dana prije ispitnog roka. Stude ti koji e izvrše o vezu izrade pisanog dijela seminara ne mogu prijaviti i pristupiti pismenom ispitu. Učioničke i izvanučioničke aktivnosti uključuju aktiv ost stude ata a nastavi, sudjelovanje u razgovorima, diskusijama, predstavljanje oso ih osvrta i išlje ja te primjera problematike hrvatskih i

eđu arod ih turističkih atrakcija, a vezano za tematiku nastavnog sata ili aktualnost zbivanja. Kolokviji – Stude ti koji prođu Kolokvij I. i Kolokvij II. e oraju pristupiti pismenom ispitu.

Literatura

Obvezna:

1. Kuše , E., 00 , Turistička atrak ijska os ova, Institut za turizam, Zagreb, (1-198 str.)

2. Van der Wagen, L., Carlos, B.R. (2008), Event management - Upravlja je događa ji a, )agre , Mate, 65-210 str.)

3. Pavia, N., Floričić, T. 015 , I porta ce of modern hospitality usi ess i desti atio s of cultural touris , Grži ić, J., Vode ,

K (ur.) Cultural tourism and destination impact,Juraj Dobrila University of Pula, 122-150

Izborna: 1. Richards, B. (1997), Marketi g turističkih atrak ija, festivala i

pose ih događa ja. Zagreb : Potecon.

2. Swarbrooke, J. (2002) The development and management of

visitor attractions, Butterworth-Heinemann.

3. Jeli čić, D.A. 010 , Kultura u izlogu, Intermedia, Zagreb. 4. Čavlek, N. et al. 011 , Turizam-ekonomske osnove i

organizacijski sustav, Školska k jiga, )agre . 5. Dulčić, A., (2001), Upravljanje razvojem turizma. Zagreb: Mate

d.o.o. 6. Geić, S. 00 , Turizam i kulturno- iviliza ijsko aslijeđe, Split :

Veleučilište. 7. Vuko ić, B. i K. Keča,(2002) Turizam i razvoj – poja , ačela i

postupci, Ekonomski fakultet, Zagreb : Mikrorad, Zagreb 8. Richards, G. (2001), Cultural attractions and European tourism,

Cabi, First edition. 9. Kriteriji za pla ira je turističkih predjela o al oga područja

mora,(2009) ed. Stjepo Butijer, S. et al.. Zagreb: Ministarstvo zaštite okoliša, prostor og uređe ja i graditeljstva

10. Istra-turističke atrak ije, preuzeto sa: http://www.istra.hr/hr/atrakcije-i-aktivnosti/kultura-i-umjetnost/znamenitosti/2804-ch-0?&cr_offset=1&l_over=1

11. Tradi ija i ove turističke atrak ije, preuzeto sa:

http://www.istra.hr/hr/atrakcije-i-aktivnosti/kultura-i-umjetnost/znamenitosti/2804-ch-0?&cr_offset=1&l_over=1


http://www.croatia-blog.net/hr/tradicija-i-nove-turisticke-atrakcije

12. International association of amusment parks and attractions , pristup sa: http://www.iaapa.org/europe/documents/EuropeanCommissionResponse28-02-10.pdf

13. Europe tourism attractions, pristup sa: http://travel.mapsofworld.com/europe/tourist-attractions.html

14. Watt, D.C. (1998), Event management in Leisure and Tourism, Pearson Education.

Priruč a: Pro otiv i aterijali i rošure turističkih atrakcija



http://www.iaapa.org/europe/documents/EuropeanCommissionResponse28-02-10.pdf


http://travel.mapsofworld.com/europe/tourist-attractions.html


Kod i naziv kolegija Upravljanje atrakcijama u turizmu


Doc. Dr.sc. Ta ara Floričić

Studijski program Studij uz rad Preddiplomski Sveučiliš i interdisciplinarni studij Kultura I Turizam

Vrsta kolegija

Izborni

Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar IV - ljetni Godina studija

II

Mjesto izvođe ja Dvorana – nova zgrada Preradovićeva, vanjske

institucije

Jezik izvođe ja

(drugi jezici) Hrvatski


( 15P – 0V – 15S)

Preduvjeti -

Korelativnost Kulturno – povijesni spomenici, Povijest dokolice i turizma, Uvod u turizam

Cilj kolegija

Osposobiti studente za logičko proučava je, pojaš java je, pla ira je i predviđa je postojećih i ovih od osa i odraza u turističko gospodarstvu nastalih turističko valorizacijo prirodno geografskih i društve o kultur ih resursa s ciljem otkriva ja, o jaš java ja, postavlja ja i predviđa ja djelovanja organizacije i funkcioniranja turističkih atrakcija u skladu s postojećo orga izacijo turističkog gospodarstva a lokal oj i globalnoj razini.

Ishodi uče ja

1. Definirati temeljne odrednice resursne osnove 2. Izdvojiti i o jas iti os ov a o ilježja prirod ih i društve ih resursa

te jihovu valorizaciju u turističke atrakcije 3. O jas iti odred ice upravlja ja turistički atrakcija a 4. Vred ovati razvoj turističke atrakcije u razvoju sustava cijele

destinacije 5. Smisliti, razviti i stvoriti vlastiti samostalni rad na zadanu temu

Sadržaj kolegija

1. Uvod u upravljanje atrakcijama u turizmu 2. Klasifikacija i uloga turističkih atrakcija 3. Turističke atrakcije: sagledava je kao proizvod, tržište,

destinacija 4. Poslovno okruže je i turistička atraktiv ost

Razvojni proces, projektni management i studije izvedivosti

Financiranje i dizajn 5. Či e ici utjecaja a uspjeh/ euspjeh atrakcije 6. Uloga ljudskih resursa u upravljanju atrakcijama 7. Strateški arketi g turističkih atrakcija 8. Atraktiv ost turističkih ruta 9. Hotel kao turistička atrakcija 10. Turistička atraktiv ost specijalizira ih ara ž a a 11. Upravlja je kvaliteto u turistički atrakcija a 12. Upravljanje promjenama i planiranje 13. Dugoroč i razvoj i perspektive




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Praktič i zadatak-studija slučaja

1 – 5 23 0,8 5

Izrada koncepta seminarskog rada

1 – 5 8 0,3 5

Pismeni radovi (seminarski rad i Power Point prezentacija

1 – 5 22 0,8 40

Ispit (pismeni) 1 – 5 31 1,1 50

ukupno 84 3 100

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora što i do kada* :

1. O raditi praktič i zadatak –studiju slučaja pre a dogovoru s predmetnim nastavnikom - asistentom

2. Izraditi seminar vezan uz zadanu tematiku te predstaviti praktiča pri jer turističke atrakcije iz hrvatskog i

eđu arod og turiz a i predati u roku koji utvrdi pred et i nastavnik ili asistent.

3. Napraviti Po er Poi t Preze taciju a istraže u te atiku i studiju slučaja te istu priložiti radu.

4. Pristupiti pis e o ispitu a rokovi a o javlje i a početku akade ske godi e a rež i stra ica a FET-a



Pohađanja nastave – stude ti isu o avez i pohađati nastavu Seminarski rad – izrađuje se u pisanom obliku prema naputku koji je studentima prezentiran na prvom terminu seminara i objavljen na

rež i stra ica a portal za e-uče je . Temu seminara zadaje predmetni nastavnik/asistent uz dopunska o jaš je ja i dodjeljiva je o rade praktič og pri jera. Izrada pisanog seminarskog rada i praktič og zadatka – studije slučaja uvjet su za pristupanje ispitu, seminaru koji se i ple e tira praktič i zadatak dodijeljen sukladno tematici rada se predaje na ocjenjivanje najkasnije 7 dana prije ispitnog roka. Stude ti koji e izvrše o vezu izrade pisanog dijela seminara i PPT prezentacije ne mogu prijaviti i

pristupiti pismenom ispitu. Praktični zadatak – Uključuje istraživa je i a alizu pri jera – studije slučaja vezano za problematiku hrvatskih i eđu arod ih turističkih atrakcija u korelaciji sa dodijeljenom temom seminarskog rada.

Literatura

Obvezna:

1. Kuše , E., 00 , Turistička atrak ijska os ova, Institut za turizam, Zagreb, (1-198 str.)

2. Van der Wagen, L., Carlos, B.R. (2008), Event management - Upravlja je događa ji a, )agre , Mate, (65-210 str.)

3. Pavia, N., Floričić, T. 015 , I porta ce of oder hospitality usi ess i desti atio s of cultural touris , Grži ić, J., Vode ,

K (ur.) Cultural tourism and destination impact,Juraj Dobrila University of Pula, 122-150

Izborna: 1. Richards, B. (1997), Marketi g turističkih atrak ija, festivala i

pose ih događa ja. Zagreb : Potecon.

2. Swarbrooke, J. (2002) The development and management of

visitor attractions, Butterworth-Heinemann.

3. Jeli čić, D.A. 010 , Kultura u izlogu, Intermedia, Zagreb. 4. Čavlek, N. et al. 011 , Turizam-ekonomske osnove i

organizacijski sustav, Školska k jiga, )agre . 5. Dulčić, A., (2001), Upravljanje razvojem turizma. Zagreb: Mate

d.o.o. 6. Geić, S. 00 , Turizam i kulturno- iviliza ijsko aslijeđe, Split :

Veleučilište. 7. Vuko ić, B. i K. Keča,(2002) Turizam i razvoj – poja , ačela i

postupci, Ekonomski fakultet, Zagreb : Mikrorad, Zagreb 8. Richards, G. (2001), Cultural attractions and European tourism,

Cabi, First edition. 9. Kriteriji za pla ira je turističkih predjela o al oga područja

mora,(2009) ed. Stjepo Butijer, S. et al.. Zagreb: Ministarstvo zaštite okoliša, prostor og uređe ja i graditeljstva

10. Istra-turističke atrak ije, preuzeto sa: http://www.istra.hr/hr/atrakcije-i-aktivnosti/kultura-i-umjetnost/znamenitosti/2804-ch-0?&cr_offset=1&l_over=1

11. Tradi ija i ove turističke atrak ije, preuzeto sa: http://www.croatia-blog.net/hr/tradicija-i-nove-turisticke-atrakcije

12. International association of amusment parks and attractions,

pristup sa: http://www.iaapa.org/europe/documents/EuropeanCommissionResponse28-02-10.pdf

13. Europe tourism attractions, pristup sa: http://travel.mapsofworld.com/europe/tourist-attractions.html

14. Watt, D.C. (1998), Event management in Leisure and Tourism, Pearson Education.







http://travel.mapsofworld.com/europe/tourist-attractions.html

Priruč a: Pro otiv i aterijali i rošure turističkih atrakcija


Kod i naziv kolegija 99046; INTTIM Interkulturalizam - teorijski i masmedijski pristup


rež u str.


Studijski program Jednopredmetni i dvopredmetni studij HJ/P/TJ/L Interdisciplinarni studij Kultura i turizam


Razina kolegija

Preddiplomski Diplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

II.-V. (HJ/P/TJ/L) II. preddiplomski (KIT)

Mjesto izvođe ja Dvorana 18 (I.M. Ronjgova 1)




30P – 0V – 0S



Korelativnost Povijesna antropologija i usmena povijest, Kulturna antropologija i etnografija, Sociologija, Filozofija

Cilj kolegija Razumjeti i analizirati osnove interkulturalizma te njegovih politika i masmedijskih diskursa

Ishodi uče ja

1. Objasniti pojam interkulturalizam i srodno teorijsko pojmovlje (multikulturalizam, kulturni relativizam, orijentalizam, balkanizam itd.) 2. Analizirati masmedije iz kuta interkulturalizma i prikazivanja Drugosti 3. Tu ačiti povijest i politike razvoja kulturoloških razlika

Sadržaj kolegija

1. Politike multikulturalnosti 2. Drugost i masmediji 3. Povijest ko struira ja kulturološke drugosti 4. Orijentalizam 5. Povijest balkanizma 6. Balkanizmi i suvremenost 7. Dokumentarni i igrani film i politike prikaziva ja različitosti

. Margi al i as edijski ža r strip

Planirane aktivnosti, Obveze (brisati nepotrebne

retke) Ishodi Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja (alternativno stjecanje navesti u studentskim obvezama)

(navodi se redni broj)

pohađa je predava ja 1-3 22,5 0,8 35%

pismeni rad (seminarski) 1-3 28 1 35%

ispit (usmeni) 1-3 33,5 1,2 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze



Rokovi ispita i kolokvija Istaknuti na rež i stra ica a ISVU


Literatura

Obvezna: - Gellner, Ernest, Postmodernizam, razum i religija, Jesenski i

turk, Zagreb, 2000., (150 stranica) Izborna:

- Appadurai, Arjun (2011.). Kultura i globalizacija, Biblioteka XX vek.

- Colombo, Enzo (2002.). Le società multiculturali, Carocci editore

- Dal Lago, Alessandro (1999.). Non - persone. L'esclusione dei

migranti in una società globale, Feltrinelli editore. - Habermas Jürgen i Charles Taylor (2005.). Multiculturalismo.

Lotte per il riconoscimento. Feltrinelli editore - Katu arić, V. ed. 1997. . Multicultural reality and

perspectives in Croatia. Zagreb: Interkultura. - Martinello, Marco (2000.). Le società multietniche, Il Mulino

editore. - Matošević, A drea 004./ 005). Hrvatski strip 1990-ih:

Etnološki aspekti, u Et ološka tri i a. Godiš jak Hrvatskog et ološkog društva 7-28, Vol. 34/35, str. 77-89, Zagreb

- Matošević, A drea i Tea Škokić 014. . Polutani dugog

trajanja. Balkanistički diskursi, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb.

- Orwell, Gorge (1939.). – Boy's weeklies (http://orwell.ru/library/essays/boys/english/e_boys)

- Pavičić, Jurica 011. Postjugoslavenski film – stil i ideologija. Hrvatski filmski savez.

- Said, Edward (2000.). Orijentalizam, Biblioteka XX. vek. - Todorova, Marija (2006.). Imaginarni Balkan, Biblioteka XX.

vek.

http://orwell.ru/library/essays/boys/english/e_boys

- Todorov Tzvetan, (2010.). Strah od varvara. S one strane

sudara civilizacija. Karpos izdavač


Kod i naziv kolegija Interkulturalizam - teorijski i masmedijski pristup 99046; INTTIM


rež u str.


Studijski program Interdisciplinarni studij Kultura i turizam


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

II. (KIT)

Mjesto izvođe ja Dvorana 18 (I.M. Ronjgova 1)




30P – 0V – 0S



Korelativnost Povijesna antropologija i usmena povijest, Kulturna antropologija i etnografija, Sociologija, Filozofija

Cilj kolegija Razumjeti i analizirati osnove interkulturalizma te njegovih politika i masmedijskih diskursa

Ishodi uče ja

1. Objasniti pojam interkulturalizam i srodno teorijsko pojmovlje (multikulturalizam, kulturni relativizam, orijentalizam, balkanizam itd.) 2. Analizirati masmedije iz kuta interkulturalizma i prikazivanja Drugosti 3. Tu ačiti povijest i politike razvoja kulturoloških razlika

Sadržaj kolegija

1. Politike multikulturalnosti 2. Drugost i masmediji 3. Povijest ko struira ja kulturološke drugosti 4. Orijentalizam 5. Povijest balkanizma 6. Balkanizmi i suvremenost 7. Dokumentarni i igrani film i politike prikaziva ja različitosti

. Margi al i as edijski ža r strip



retke)


Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja 1-3 14 0,5 10%



pismeni rad (seminarski rad)

1-3 28 1 35%

Izlaganje eseja 1-3 14 0,5 25%

ispit (usmeni) 1-3 28 1 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze



Rokovi ispita i kolokvija Istaknuti na rež i stra ica a ISVU


Literatura

Obvezna: - Gellner, Ernest, Postmodernizam, razum i religija, Jesenski i

turk, Zagreb, 2000., (150 stranica) Izborna:

- Appadurai, Arjun (2011.). Kultura i globalizacija, Biblioteka XX vek.

- Colombo, Enzo (2002.). Le società multiculturali, Carocci editore

- Dal Lago, Alessandro (1999.). Non - persone. L'esclusione dei

migranti in una società globale, Feltrinelli editore. - Habermas Jürgen i Charles Taylor (2005.). Multiculturalismo.

Lotte per il riconoscimento. Feltrinelli editore - Katu arić, V. ed. 1997. . Multicultural reality and

perspectives in Croatia. Zagreb: Interkultura. - Martinello, Marco (2000.). Le società multietniche, Il Mulino

editore. - Matošević, A drea 004./ 005). Hrvatski strip 1990-ih:

Etnološki aspekti, u Et ološka tri i a. Godiš jak Hrvatskog et ološkog društva 7-28, Vol. 34/35, str. 77-89, Zagreb

- Matošević, A drea i Tea Škokić 014. . Polutani dugog

trajanja. Balkanistički diskursi, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb.

- Orwell, Gorge (1939.). – Boy's weeklies (http://orwell.ru/library/essays/boys/english/e_boys)

- Pavičić, Jurica 011. Postjugoslavenski film – stil i ideologija. Hrvatski filmski savez.

- Said, Edward (2000.). Orijentalizam, Biblioteka XX vek. - Todorova, Marija (2006.). Imaginarni Balkan, Biblioteka XX

vek. - Todorov Tzvetan, (2010.). Strah od varvara. S one strane

sudara civilizacija. Karpos izdavač

http://orwell.ru/library/essays/boys/english/e_boys


Kod i naziv kolegija Turizam u prostornom planiranju (85335) (KT527)


Suradnik/suradnica


Doc.dr.sc. Nikola Voj ović



Vrsta kolegija Izborni Razina


Semestar Ljetni

Godina

studija II.


Jezik


Hrvatski




svladavanje -

Korelativnost

Uvod u ekonomiju, Osnove informatike, Kulturno-povijesni spomenici

Turistička geografija svijeta, Metodologija z a stve o-istraživačkog rada, Prirodna osnova u turizmu, Metodologija znanstveno-

istraživačkog rada, Prirod a os ova u turiz u, Uvod u turizam, )aštita prirod e ašti e, Ekonomika turizma,

Cilj kolegija Cilj kolegija je upoznati se s temeljnim pojmovima prostornog planiranja

te prostornog planiranja u turizmu

Ishodi uče ja

1. Definirati temeljne pojmove u prostornom planiranju i planiranju

turizma

. Izdvojiti i o jas iti os ov a o ilježja prostor ih pla ova i planova

razvoja turizma

3. Primijeniti steče a z a ja u sa ostal o istraživa ju prostor ih pla ova župa ija, opći a i/ili gradova 4. Analizirati odabrane prostorne planove i planove razvoja turizma

5. Vrednovati turistički razvoj i pla ove udućeg razvoja kroz prostorno

pla sku i razvoj u doku e ta iju župa ija, opći a i gradova


Sadržaj kolegija

1. Suvre e e z ačajke turiz a svijeta, Europe, Sredoze lja i Hrvatske s jezi i turistički regija a.

2. Upoznavanje s osnovnim pojmovima prostornog planiranja te

geografskim aspektom prostornog planiranja.

3. Razvoj prostornog planiranja u Hrvatskoj i svijetu.

4. Upoznavanje s pojedinim vrstama prostornih planova i primjena u

razvoju turizma.


5. Spe ifič osti prostor og pla ira ja održivog turiz a. 6. Upoz ava je s pri jeri a prostor ih turističkih pla ova i strategija a razvoja turizma.

7. Analiza prostornih planova





obvezama)

Obveze


Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V la , S 1-6 22,5 0,8 5

pismeni radovi

(seminarski rad)

1-6 22,5 0,9 40

usmena izlaganja 1-6 10 0,4 5

ispit (usmeni) 1-6 24 0,9 50

ukupno 80 3 100


Studentske obveze


što i do kada* : . Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu tijeko

cijelog semestra

Pred stude ti a izložiti se i arski rad a zadanu temu prostornog

plana ili plana razvoja turizma u zadnjim tjednima semestra

3. Napisati cjelovit seminarski rad. Rok za predaju rada isključivo na

portal za e-uče je je najkasnije sedam dana prije pisanog ispita, a


4. Položiti us eni ispit



Pohađa je astave je obvez o. Stude t koji izosta e više od puta nema pravo prijave i pristupa ispitu te moraju ponovno upisati kolegij.


rež i stra i a a portal za e-uče je, foru s vijesti a Turistička geografija svijeta). Temu seminara bira student samostalno. Seminar se

us e o preze tira ostali stude ti a. Nači preze ta ije prepušte je studentima. Trajanje prezentacije 10- i uta. Pisa i rad ože se u više avrata dati a pregled i eve tual e ispravke nositelju kolegija.

Prezentacija seminara pred studentima jedan je od uvjeta za prijavu i

pristupa je ispitu. Stude t koji e izvrši obvezu ora po ovo upisati kolegij. Izrada pisanog seminarskog rada uvjet je za pristupanje ispitu.

Seminar se na pregled i ocje u ože slati ajviše jed o po ispit o roku isključivo a portal za e-uče je. Stude ti koji e izvrše o vezu prezentacije i izrade pisanog dijela seminara ne mogu prijaviti i

pristupiti ispitu.


0- % Us e o izložio pred kolega a; pisa i dio se i ara četiri i više


10- % Us e o izložio pred kolega a; pisa i dio se i ara dva ili tri puta vraće a doradu

20- % Us e o izložio pred kolega a; pisa i dio se i ara preda a vrijeme bez dodatnih ispravaka

Napo e a: Nači izlaga ja prepušte je stude ti a. Iz eđu gra ica i tervala postotak ovisi o uspješ osti preze tacije se i ara i pisa og dijela. Maksimalnih 40% bodova tijekom nastave mogu dobiti oni

stude ti koji se svoji rado i aktiv ošću aročito ističu tijeko predavanja i seminara te kojima je seminar pozitivno ocijenjen

tijeko izvođe ja astave. Usmeni ispit se sastoji od razgovora vezanih za seminar studenta,

seminare drugih studenata, analizi prostornog plana. Student mora

samostalno sudjelovati u razgovoru o svim zadanim temama:


20%)

2. Tema iz temeljnih pojmova o prostornom planiranju (do 10%)

. Te a o pri jeri a prostor ih pla ova u turistički desti a ija a i/ili regijama (do 10%)

4. Tema o planovima razvoja turizma (do 10%)


Literatura

Obvezna:

Mari ović-Uzelac, A., 2001: Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb

(11-50; 411-431, 457-492, 503-533)

Inskeep, E., 1994: National and regional tourism planning.

Methodologies and case studies, Routledge, London i New York (3-77)

Hall, C.M., 2008: Tourism planning- Policies, processes and

relationships, Pearson Prentice Hall, Harlow (1-43, 163-243)

Izborna:

Društve a istraživa ja, vol. , r. 3- , te atski roj: Održivi razvitak Hrvatske ur. V. Lay , I stitut društve ih z a osti "Ivo Pilar", )agre , 2003.

Hall, C. M., Page, S. J., 2002: The geography of tourism and recreation:

environment, place and space, Routledge, London - New York

Priruč a:

Prostor i pla ovi župa ija, opći a, gradova, područja pose ih o ilježja


Kod i naziv kolegija Turizam u prostornom planiranju (85335) (KT527)


Suradnik/suradnica


Doc.dr.sc. Nikola Voj ović


Studijski program Studij uz rad, Sveučiliš i preddiplo ski i terdis ipli ar i studij Kultura i turizam

Vrsta kolegija Izborni Razina


Semestar Ljetni

Godina

studija II.


Jezik


Hrvatski




svladavanje -

Korelativnost

Uvod u ekonomiju, Osnove informatike, Kulturno-povijesni spomenici

Turistička geografija svijeta, Metodologija z a stve o-istraživačkog rada, Prirodna osnova u turizmu, Metodologija znanstveno-

istraživačkog rada, Prirod a os ova u turiz u, Uvod u turizam, )aštita prirod e ašti e, Ekonomika turizma,

Cilj kolegija Cilj kolegija je upoznati se s temeljnim pojmovima prostornog planiranja

te prostornog planiranja u turizmu

Ishodi uče ja

1. Definirati temeljne pojmove u prostornom planiranju i planiranju

turizma

. Izdvojiti i o jas iti os ov a o ilježja prostornih planova i planova

razvoja turizma

3. Primijeniti steče a z a ja u sa ostal o istraživa ju prostor ih pla ova župa ija, opći a i/ili gradova 4. Analizirati odabrane prostorne planove i planove razvoja turizma

5. Vrednovati turistički razvoj i pla ove udućeg razvoja kroz prostor o pla sku i razvoj u doku e ta iju župa ija, opći a i gradova


Sadržaj kolegija

1. Suvre e e z ačajke turiz a svijeta, Europe, Sredoze lja i Hrvatske s jezi i turistički regija a.

2. Upoznavanje s osnovnim pojmovima prostornog planiranja te

geografskim aspektom prostornog planiranja.

3. Razvoj prostornog planiranja u Hrvatskoj i svijetu.

4. Upoznavanje s pojedinim vrstama prostornih planova i primjena u


razvoju turizma.

5. Spe ifič osti prostor og pla ira ja održivog turiz a. 6. Upoz ava je s pri jeri a prostor ih turističkih pla ova i strategija a razvoja turizma.

7. Analiza prostornih planova





obvezama)

Obveze


Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Izrada koncepcije rada 1-6 16 0,6 10

pismeni radovi

(seminarski rad)

1-6 46 1,6 40

ispit (usmeni) 1-6 22 0,8 50

ukupno 84 3 100


Studentske obveze


što i do kada* : 1. Izraditi cjelovitu koncepciju seminara







rež i stra i a a portal za e-uče je, foru s vijesti a Turistička geografija svijeta). Temu seminara bira student samostalno. Seminar se

us e o preze tira ostali stude ti a. Pisa i rad ože se u više navrata dati na pregled i eventualne ispravke nositelju kolegija. Izrada

pisanog seminarskog rada uvjet je za pristupanje ispitu. Seminar se na

pregled i ocje u ože slati ajviše jed o po ispitnom roku isključivo na porta za e-uče je. Stude ti koji e izvrše o vezu izrade pisanog

dijela seminara ne mogu prijaviti i pristupiti ispitu.


0- % pisa i dio se i ara četiri i više puta vraće a doradu

10- %; pisa i dio se i ara dva ili tri puta vraće a doradu

20-30%; pisani dio seminara predan na vrijeme bez dodatnih ispravaka

Napomena: Maksimalnih 40% bodova tijekom nastave mogu dobiti

oni stude ti koji a je se i ar pozitiv o ocije je tijeko izvođe ja nastave.


seminare drugih studenata, analizi prostornog plana. Student mora

samostalno sudjelovati u razgovoru o svim zadanim temama:


20%)

2. Tema iz temeljnih pojmova o prostornom planiranju (do 10%)

. Te a o pri jeri a prostor ih pla ova u turistički desti a ija a i/ili regijama (do 10%)

4. Tema o planovima razvoja turizma (do 10%)


Literatura

Obvezna:

Mari ović-Uzelac, A., 2001: Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb

(11-50; 411-431, 457-492, 503-533)

Inskeep, E., 1994: National and regional tourism planning.

Methodologies and case studies, Routledge, London i New York (3-77)

Hall, C.M., 2008: Tourism planning- Policies, processes and

relationships, Pearson Prentice Hall, Harlow (1-43, 163-243)

Izborna:

Društve a istraživa ja, vol. , r. - , te atski roj: Održivi razvitak Hrvatske ur. V. Lay , I stitut društve ih z a osti "Ivo Pilar", )agre , 2003.

Hall, C. M., Page, S. J., 2002: The geography of tourism and recreation:

environment, place and space, Routledge, London - New York

Priruč a: Prostor i pla ovi župa ija, opći a, gradova, područja pose ih o ilježja



Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura


I5




str.)




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar zimski

Godina studija

III.


Hrvatski/talijanski jezik


30P –15 V –0S

Preduvjeti Odsluša i i polože i kolegiji Talija skog jezika a prvoj i drugoj godi i studija

Korelativnost

Cilj kolegija Cilj: Postići višu razi u li gvističke sa ostal osti .

Ishodi uče ja

Ishodi uče ja: 1. Razumjeti osnovne misli kompleksnih tekstova. 2. Razgovarati s izvornim govornikom s izvjes o lakoćo i

spo ta ošću. 3. Proizvesti jasne i artikulirane tekstove raznolike tematike. 4. Iskazati oso o išlje je u svezi s eki pro le o ukazujući

na pozitiv e i egativ e aspekte različitih ogućih rješe ja.

Sadržaj kolegija

1. Govoriti o osobnom prethod o uče ju talija skog jezika, izraziti očekiva ja u svezi ovog kolegija talija skog jezika,izraziti oso o išlje je o talija sko društvu i kulturi.

2. Ispričati prošle priče u svezi igra ije, opisati stvar ost iseljavanja danas u svojoj zemlji, raspravljati o nekim aspektima vezanim za talijansko iseljavanje.

3. Upoznati neke odlomke talijanskih pisaca, izvršiti aktiv osti razu ijeva ja i govor e produk ije veza o za k jižev e odlo ke, kreirati i apisati priču, a alizirati neke osobitosti k jižev og teksta.

4. Produ iti eke aspekte talija skog o razov og sustava, i zloži ti vlastito školsko iskustvo, usporediti glav e z ačajke različitih sveučiliš ih sustava.

5. Upoznati neke aspekte rada i talijanske ekonomije, znati opisati različite vrste profesija i raz e rad e prilike, z ati opisati ekonomsku situaciju u svojoj zemlji.




Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V 1-5 5,6 0,20 5%



1-5 5,6 0,20 5%

aktivnosti 1-5 5,6 0,20 5%

pismeni radovi (radni listići...

1-5 5,6 0,20 5%




ukupno

100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t je duža prisustvovati a


U toku astave ože steći do 8 % o je e kroz pozitiv o o je je e kolokvije te ostalu aktivnost. Kolokvijem se provjerava znanje ti jekom nastave. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova na svakom kolokviju. Nastavnik organizira i popravni kolokvij za negativno ocjenjene studente. Student prijavljuje ispit na kraju semestra. Na završ o ispitu stude t polaže ekvivale t kolokvija koji ije položio tijekom nastave ili iz kojeg želi postići olji rezultat. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit ili o a kolokvija o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a ocjena. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora što i do kada* :

1. . Pohađati predava ja i vjež e- najmanje 70%, pripremati se za astavu svakog tjed a utvrđiva je i po avlja je gradiva iz ijetog a

predava ji a i vjež a a proteklog tjed a, aktiv o se uključiti u astav i pro es rješava je zadataka, odgovori a a postavlje a

pitanja, sudjelovanjem u diskusiji i sl. Svi studenti moraju biti pripre lje i za svako predava je i vjež e. 2. Pristupiti kolokvijima tijekom nastave u okviru kontinuirane provjere znanja:

I. kolokvij krajem studenog II. kolokvij kraje siječ ja

. Položiti usmeni dio ispita ILI





O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra i a a FET-a i u ISVU.

Literatura

Obvezna: 1. Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano B2 Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2011. (2.-92.str.) 2. Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano B1 Corso di lingua italiana per stranieri, Mondadori Education S.p.A., Milano,2007. CD Izborna: 1.Trifone, M., Filippone,A., Sgaglione, A., :Affresco italiano B2 Corso di lingua italiana per stranieri, Guida per il docente Mondadori Education S.p.A., Milano,2011. (9-25. str.) Priruč a: www.lemonnier.it/affrescoitaliano.html Dea ović, M.,Jer ej, J., Vo a olario italia o roato. )agre , ŠK, . Dea ović, M.,Jer ej, J., Hrvatsko talija ski rječ ik. )agre , ŠK, 99 .



Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura


Kod i naziv kolegija UVOD U DRUŠTVENU I SOLIDARNU EKONOMIJU


Suradnik/suradnica

(s poveznicom na

rež u str.

Doc.dr.sc. Tea Golja (nositeljica)

Sanja Dolenec, mag.oec. (asistentica)



Razina

kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina

studija

III.

Mjesto izvođe ja predavaona , terenska

nastava

Jezik


hrvatski, engleski



Preduvjeti Moguć ost praće ja literature a stra o jeziku e glesko


Cilj kolegija Usvojiti te elj a z a ja iz područja društve e so ijal e i solidar e ekonomije

Ishodi uče ja

1. O jas iti društve i utjecaj ekonomskih aktivnosti (kako

poduzeća ogu dopri ositi društvu i zajed i i u kojoj djeluju

2. Usporediti i o jas iti razliku iz eđu pojedi ih o lika i odela fu k io ira ja orga iza ija društve e i solidar e eko o ije

3. Definirati društve o poduzet ištvo i opisati ciljeve društve og poduzet ištva

4. O jas iti važ ost etič og bankarstva i ulogu raznih oblika

financiranja organizacija

5. Objasniti principe funkcioniranja ekonomije dijeljenja

Sadržaj kolegija

1. Uvod u društve u eko o iju 2. Organizacijski i prav i o li i orga iza ija društve e eko o ije

– tradicionalne vs. suvremene organizacije i modeli upravljanja

3. Društve o poduzet ištvo 4. I stitu io al i i zako ski okvir razvoja orga iza ija društve e

ekonomije

5. Financiranje organizacija društve e ekonomije – zaklade i

moderni oblici financiranja

6. Grupno financiranje (eng. Crowdfunding)

7. Etič o bankarstvo

8. Osnove ekonomije dijeljenja – proizvodnja, distribucija,

raz je a i potroš ja AirBNB, )ip ar, Bla la ar, Bookalokal, Touristlink, Couchsurfing itd.)





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1 - 5 22,5 0,8 5

terenska nastava 1 - 5 12 0,4 10

samostalni zadatci

(istraživa je, usmeni i

pismeni)

1 - 5 22,5 0,8 25


ukupno 84 3 100

Studentske obveze


1. prisustvovati na najmanje 70% nastavnih sati, za nazočnost na više od

70% nastavnih sati, stječe pravo na ostvarivanje 5% uspješnosti. Svi

studenti moraju biti pripremljeni za svako predavanje i seminare i

aktivno sudjelovati na nastavi.

2. sudjelovati na terenskoj nastavi koja će u aprijed iti ajavlje a. Sudjelovanje na terenskoj nastavi osigurava pravo na ostvarivanje 5%

uspješ osti.

3. uspješ o izraditi i preze tirati rješe ja a zada e zadatke koji prate

astav u građu i terensku nastavu, i to isključivo u zada o vre e sko okviru. Ujed o to pretpostavlja i aktiv o učestvova je u raspravama, pripremu unaprijed te sposobnost davanja odgovora na

pita ja koje u, a veza o uz prethod o o rađe o područje i/ili terenski

obilazak, postavi predmetna nastavnica ili asistentica. Zadaci se

rješavaju u parovi a. Ukoliko student uspješ o izradi zadatke, stječe pravo na ostvarivanje 25% uspješ osti. Ukupno se ocjenjuju 3 zadatka.

5. pristupiti i položiti završ o ispit pis e i . )avrš o se ispitu ože pristupiti maksimalno 4 puta. Ako stude t a završ o ispitu e ostvari najmanje 60% uspješ osti, e ože steći pravo a upis odov e vrijednosti ECTS, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (F) te ponovno

upisuje pred et. 4 puta je ax. roj oguć osti pristupa ja završ o ispitu). Izlazak na završni ispit student je obavezan prijaviti putem

Studomata. Ukoliko student uspješ o položi završ i ispit, stječe pravo na ostvarivanje 60% uspješ osti.

Po završetku se estra, ispu je ih o veza stude ta, o je juje se ukup a uspješ ost stude ta tijekom nastave, a prema Europskom

sustavu prijenosa bodova.


OCJENA = 60% x FI + 10% x T + 25% x Z + 5% x N

gdje je:


T = terenska nastava

Z = zadaci na seminarskoj nastavi (ukupno 3 zadatka)

N = prisutnost na nastavi


A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

ocjene

B = 80 88,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88,9%

ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75,9%

ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62,9%

ocjene

E = 50 59,9%




uče ju. Informacije vezane uz obveze studenata objavljuju se

početko akade ske godi e a e-uče ju uz pose u opasku aktivnosti za redovne studente i izvanredne studente.

Literatura

Obvezna:

Petričević, T. 0 . )ako odav i i i stitu io al i okvir za razvoj društve og poduzet ištva u Jugoistoč oj Europi (13. –

127. str.) (114 str.)

Na io al a zaklada za razvoj ivil og društva 0 ).

Poduzetništvo u službi zajednice. Zagreb: Nacionalna zaklada

za razvoj ivil og društva (9.-75. Str.) (66 str.)

Vlada Republike Hrvatske (2015). Strategija razvoja

društvenog poduzetništva za razdoblje 5. do . godine. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. (2. – 43.) (41 str.)

European Economic and Social Committee (2012). The Social

Economy in the European Union. Brussels: European

Economic and Social Committee. (11. – 90.) (79 str.)

(ukupno 300 str.)

Izborna:

European Commission Directorate-General for Employment,

Social Affairs and Inclusion (2013). Social Economy and

Entrepreneurship. Social Europe guide Volume 4 . Brussels:

European Commission. (14. – 118.) (104 str.)

OECD (2013). Job Creation Through the Social Economy and

Social Entrepreneurship. Paris: OECD.

PricewaterhouseCoopers LLP (2015). The Sharing Economy.

Delaware: PricewaterhouseCoopers LLP

Internetski izvori:

Social Economy Network -

http://www.socialeconomynetwork.org/

Cluster za eko-društve e i ova ije CEDRA – www.cedra.hr

Ce tar za društve e i ova ije I održivi razvoj – www.cedior.hr

Radovi:

Hamari, J., Sjöklint, M., & Ukkonen, A. The sharing economy:

Why people participate in collaborative consumption. Journal

of the Association for Information Science and Technology

(Forthcoming, 2015). Dostupno na: SSRN:

http://ssrn.com/abstract=2271971 or

http://dx.doi.org/10.2139/ssrn.2271971

Dillahunt, T.R. and MAlona, A.R. (2015). The Promise of the

Sharing Economy among Disadvantaged Communities. ACM

Human Factors in Computing Systems (CHI) 2015, April 18 –

23 2015, Seoul, Republic of Korea.

http://dx.doi.org/10.1145/2702123.2702189 - Vidjeti više a: http://journalistsresource.org/studies/economics/business/air

bnb-lyft-uber-bike-share-sharing-economy-research-

roundup#sthash.b3Ej1ITU.dpuf Dostupno na:

http://www.tawannadillahunt.com/wp-

content/uploads/2012/12/pn0389-dillahuntv2.pdf

Ranchordás, S. (2015). Does Sharing Mean Caring? Regulating

Innovation in the Sharing Economy (September 7, 2014).

Minnesota Journal of Law, Science & Technology (Winter

2015). Dostupno na: SSRN: http://ssrn.com/abstract=2492798


http://www.cedra.hr/

http://www.cedior.hr/


http://journalistsresource.org/studies/economics/business/airbnb-lyft-uber-bike-share-sharing-economy-research-roundup#sthash.b3Ej1ITU.dpuf



http://www.tawannadillahunt.com/wp-content/uploads/2012/12/pn0389-dillahuntv2.pdf


http://ssrn.com/abstract=2492798

Kod i naziv kolegija UVOD U DRUŠTVENU I SOLIDARNU EKONOMIJU


Suradnik/suradnica

(s poveznicom na

rež u str.

Doc.dr.sc. Tea Golja (nositeljica)

Sanja Dolenec, mag.oec. (asistentica)



Razina

kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina

studija

III.

Mjesto izvođe ja predavaona , terenska

nastava

Jezik


hrvatski, engleski



Preduvjeti Moguć ost praće ja literature a stra o jeziku e glesko


Cilj kolegija Usvojiti te elj a z a ja iz područja društve e so ijal e i solidar e ekonomije s posebnim osvrtom na sektor kulture i turizma.

Ishodi uče ja

1. O jas iti društve i utje aj eko o skih aktiv osti (kako

poduzeća ogu dopri ositi društvu i zajed i i u kojoj djeluju

2. Usporediti i o jas iti razliku iz eđu pojedi ih o lika i odela funkcionira ja orga iza ija društve e i solidar e eko o ije

3. Definirati društve o poduzet ištvo i opisati iljeve društve og poduzet ištva

4. O jas iti važ ost etič og bankarstva i ulogu raznih oblika

financiranja organizacija

5. Objasniti principe funkcioniranja ekonomije dijeljenja

Sadržaj kolegija

1. Uvod u društve u eko o iju

2. Orga iza ijski i prav i o li i orga iza ija društve e eko o ije –

tradicionalne vs. suvremene organizacije i modeli upravljanja

3. Društve o poduzet ištvo

4. Institucionalni i zakonski okvir razvoja orga iza ija društve e

ekonomije

5. Financiranje organizacija društve e ekonomije – zaklade i

moderni oblici financiranja

6. Grupno financiranje (eng. Crowdfunding)

7. Etičko a karstvo

8. Osnove ekonomije dijeljenja – proizvodnja, distribucija,

razmjena i potroš ja (AirBNB, Zip car, Blablacar, Bookalokal,

Touristlink, Couchsurfing itd.)





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1-5 7 0,3 -

terenska nastava 1-5 12 0,4 10

Pismeni radovi (projekt) 1-5 28 1 20

Pis e i radovi kritički prikaz)

1-5 9 0,3 10

ispit (pismeni) 1-5 28 1 60

ukupno 84 3 100

Studentske obveze


1. prisustvovati na najmanje 70% nastavnih sati.

2. sudjelovati na terenskoj nastavi koja će u aprijed iti ajavlje a. Tere ska astava iti će uvijek poveza a sa projektnim zadatkom, stoga

je preporuka da se sudjeluje na terenskoj nastavi. Sudjelovanje na

terenskoj nastavi osigurava pravo na ostvarivanje 10% uspješ osti.

3. uspješ o izraditi projekt. Detalj e upute za pisa je projekta iti će objavljene na e-uče ju. Projekt prati terensku nastavu. Ukoliko student

uspješ o izradi projekt, stječe pravo a ostvariva je 20% uspješ osti.

4. Napisati kritički prikaz čla ka. Čla ak te elje kojega će se pisati kritički prikaz iti će o javlje a e-uče ju. Ukoliko stude t uspješ o

apiše kritički prikaz, stječe pravo a ostvariva je 0% uspješ osti.

4. pristupiti i položiti završ o ispit pis e i . )avrš o se ispitu ože pristupiti maksimalno 4 puta. Ako stude t a završ o ispitu e ostvari najmanje 60% uspješ osti, ne ože steći pravo a upis odov e vrijednosti ECTS, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (F) te ponovno

upisuje pred et. 4 puta je ax. roj oguć osti pristupa ja završ o ispitu). Izlazak na završni ispit student je obavezan prijaviti putem

Studomata. Ukoliko student uspješ o položi završ i ispit, stječe pravo na ostvarivanje 60% uspješ osti.

Po završetku se estra, ispu je ih o veza stude ta, o je juje se ukup a uspješ ost stude ta tijeko astave, a prema Europskom

sustavu prijenosa bodova.


OCJENA = 60% x FI + 10% x T + 20% x P + 10% x K

gdje je:


T = terenska nastava

P = projekt

K = kritički prikaz


A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

ocjene

B = 80 88,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88,9%

ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75,9%

ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62,9%

ocjene

E = 50 59,9%




uče ju. Informacije vezane uz obveze studenata objavljuju se

početko akade ske godi e a e-uče ju uz pose u opasku aktivnosti za redovne studente i izvanredne studente.

Literatura

Obvezna:

Petričević, T. 0 . )ako odav i i i stitu io al i okvir za razvoj društve og poduzet ištva u Jugoistoč oj Europi (13. –

127.str.) (114 str.)

Na io al a zaklada za razvoj ivil og društva 0 ).

Poduzetništvo u službi zajedni e. Zagreb: Nacionalna zaklada

za razvoj ivil og društva (9.-75. str.) (66 str.)

Vlada Republike Hrvatske (2015). Strategija razvoja

društvenog poduzetništva za razdoblje 5. do . godine. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. (2. – 43.) (41 str.)

European Economic and Social Committee (2012). The Social

Economy in the European Union. Brussels: European

Economic and Social Committee. (11. – 90.) (79 str.)

(ukupno 300 str.)

Izborna:

European Commission Directorate-General for Employment,

Social Affairs and Inclusion (2013). Social Economy and

Entrepreneurship. Social Europe guide Volume 4 . Brussels:

European Commission. (14. – 118.) (104 str.)

OECD (2013). Job Creation Through the Social Economy and

Social Entrepreneurship. Paris: OECD.

PricewaterhouseCoopers LLP (2015). The Sharing Economy.

Delaware: PricewaterhouseCoopers LLP

Internetski izvori:

Social Economy Network -


Cluster za eko-društve e i ova ije CEDRA – www.cedra.hr

Ce tar za društve e i ova ije I održivi razvoj – www.cedior.hr

Radovi:

Hamari, J., Sjöklint, M., & Ukkonen, A. The sharing economy:

Why people participate in collaborative consumption. Journal

of the Association for Information Science and Technology

(Forthcoming, 2015). Dostupno na: SSRN:

http://ssrn.com/abstract=2271971 or


Dillahunt, T.R. and MAlona, A.R. (2015). The Promise of the

Sharing Economy among Disadvantaged Communities. ACM

Human Factors in Computing Systems (CHI) 2015, April 18 –

23 2015, Seoul, Republic of Korea.

http://dx.doi.org/10.1145/2702123.2702189 - Vidjeti više a: http://journalistsresource.org/studies/economics/business/air

bnb-lyft-uber-bike-share-sharing-economy-research-

roundup#sthash.b3Ej1ITU.dpuf Dostupno na:

http://www.tawannadillahunt.com/wp-

content/uploads/2012/12/pn0389-dillahuntv2.pdf

Ranchordás, S. (2015). Does Sharing Mean Caring? Regulating

Innovation in the Sharing Economy (September 7, 2014).

Minnesota Journal of Law, Science & Technology (Winter

2015). Dostupno na: SSRN: http://ssrn.com/abstract=2492798


http://www.cedra.hr/

http://www.cedior.hr/







http://ssrn.com/abstract=2492798



Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura



Kod i naziv kolegija 85359 KT602

Turističko posredova je i razvoj desti acija


Suradnik/suradnica


Izv.prof.dr.sc. Jas i a Grži ić

(http://e-ucenje.oet.unipu.hr/course/view.php?id=58)

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i interdisciplinarni studij Kultura i turizam


Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina

studija III.

Mjesto izvođe ja Dvorana- nova zgrada

ekonomije

Jezik


Hrvatski


semestru P30 – 0V – 15S


svladavanje


Uvjet za pristup ispitu je pozitivno vrednovan seminarski rad.


Cilj kolegija

Osposo iti stude te za logičko proučava je, pla ira je i pojaš java je djelova ja turističkih posred ika a tur ule t o turističko tržištu sadržaj, procesi, veze, od osi , poslov i procesi a turističkih

posrednika (likvidnost, profitabilnost, reklamacije klijenata), primjeni

teh ike izrade i ko pete cije plasira ja ara ž a a a turističko tržište, te utjecaja turističkog posredova ja a razvoj desti acija acio al a i globalna razina djelovanja).

Ishodi uče ja

1. Utvrditi razlike turoperatora i turističkih age cija

2.Primjenjivati tipologiju i direktive vezano uz turističke paket ara ž a e 3. Utvrditi utjecaje trendova (ekonomske, socio-kulturne i dr.) na

turističku specijalizaciju i okrupnjavanje

4. Vred ovati utjecaje turističkog posredova ja a razvoj desti acija acio al a i eđu arod a razi a

5. A alizirati i usporediti turističko posredova je i utjecaj turističke specijalizacije, certifikacije i i tegracije a eđu arod oj razini

6. Razviti potrebne kompetencije za samostalno vođenje agencije i

pri je u steče ih z a ja a acio al oj i eđu arod oj razi i djelovanja u turizmu

Sadržaj kolegija

Povijesni razvoj posredovanja;

Razlikov o poi a je turoperatora i turističkih age cija; Proces for ira ja i vrste turističkih paket ara ž a a;

Utvrđiva je prodaj e cije e turističkih paket ara ž a a; Poslova je a do aće i eđu arod o tržištu posred ičkog

poslovanja;

Kadrovi u poslovanju agencija;

)aštita turističkih potrošača; Specifič osti o -li e turističkih age cija; Last-minute ponude;

Financijski aspekt poslovanja agencije;

Točka pokrića troškova i izraču i troškova u poslova ju; Uloga države u razvoju posred ištva – fiskalna politika;

Analiza strategije razvoja hrvatskog turizma i usmjerenost

posredovanju;

Turoperatori specijalisti;

Posredovanje agencije u poslovima na zahtjev klijenta,

zrakoplovne karte, plovila;

Budući turistički razvoj i prilagod a okruže ju.





obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađanje (i redovita aktivnost u nastavi) P,S 1 6

34 1,2 5%

Aktivnosti (dodatne kroz

primjere prakse,

rasprave, radionica) 1 6 10 0,3 5%

Pisani rad (seminarski

rad) 1 6 22 0,8 20%

Usmena izlaganja 1 6

11 0,4 20%

KOLOKVIJ I i II

ili pisani ispit 1 6

35 1,3

50%

(25+25)

50%

Ukupno 112 4 100


Pohađanje i aktivnost u nastavi: Stude ti su duž i pohađati više od 70% astave, či e stječe pravo a ostvariva je 5% uspješ osti. Ako

student/studentica izostanu sa od 30-50% dodijeljuju mu se dodatni

zadaci. Ukoliko izosta e više od 50% uskratit će u se pravo a potpis, ispit i upis ECTS bodova.

Stude ti koji pokažu aktiv ost kroz rasprave, orga izira e pri jere prakse, radio ice i aju pravo ostvariti dodat ih 5% uspješ osti.

Seminarski rad dodjeljuje predmetni nastavnik i prati ga do njegove

fi alizacije. Se i arski rad izrađuje se u pisanom obliku prema naputku

koji je studentima prezentiran na prvom terminu seminarske nastave i

o javlje a rež i stra ica a e-uče je . U slučaju oz ilj ijih sadržaj ih i etodoloških propusta se i arski rad se vraća stude tu a ispravak po danim uputama.

Seminarski rad ocjenjuje se ovako:

0% = Student/studentica nije napravio/la seminarski rad

5% = Student/studentica nije napravio/la seminarski rad, ali dolazi

a ko zultacije sa prijedlozi a acrta istraživa ja te metodologijom izrade

10% = Stude t/stude tica apravio/la se i arski rad loše kvalitete

15% = Student/studentica napravio/la seminarski rad (srednje

kvalitete)

20% = Student/studentica napravio/la seminarski rad (visoke

kvalitete)

Stude ti koji su položili o a kolokvija do ose finalnu verziju seminarskog

rada (odobrenu) na upis ocjene.

Kolokviji se ocje juju a sljedeći ači ali i detalj ije pre a proporcionalnome postotku): primjer se odnosi na jedan kolokvij koji

osi 5% ukup e ocje e; dva polože a kolokvija daju 50% ocje e što je ekvivale t o završ o pis e o ispitu.



od 61% do 70% = 10% ocjene

od 71% do 80% = 15% ocjene

od 81% do 90% = 20% ocjene

od 91% do 100% = 25% ocjene

Stude ti koji ostvare 50 i više % a kolokvijal i ispiti a oslo ađaju se završ og pisa og ispita. Na isti ogu izaći i ukoliko isu zadovolj i vlastiti postig ući a tj. postotko ocje e. Stude ti koji e polože prvi kolokvij ogu izaći a drugi kolokvij tj. ostvarenjem pozitivne ocjene

ogu povećati svoje ukup o vred ova je.

Usmena izlaganja - priprema se vezano za problematiku teme

seminarskog rada koji je dodjeljen studentu.

0% - 9,9% = Stude t/stude tica izložio/la istraživački rad iže kvalitete

10% - 0% = Stude t/stude tica izložio/la istraživački rad više kvalitete

Stude t je duža izložiti problematiku seminarskog rada i izložiti u obliku PPT-a. Ovaj dio aktivnosti podrazumijeva pripremu zadane teme i

sposo ost izlagača da je pre ese auditoriju (kvalitetu obrade

problematike, konzultacije sa predmetnim nastavnikom, nacrt izlaganja

kao i sa o izlaga je, potica je a sudjelova je u raspravi . Pretaži ti dio izlaga ja tre a se od ositi a praktič e pri jere slučajeve prakse koj i se vežu uz pro le atiku istraživa ja.

U slučaju oz ilj ijih epravil osti pripre lje a PPT šalje se a doradu pre a uputa a. Šalje se a uvid ajkas ije tjeda da a prije izlaga ja.

Završni ispit: a pis e i ispit koji osi 50% ukup e ocje e oraju izaći svi studenti koji isu položili o a kolokvija.

Ispit se ocjenjuje prema proporcionalnom postotku (Pravilnik o

ocjenivanju UNIPU).

Aktiv osti koje se ostvaruju tijeko se estra u tekućoj ak.god. priz aju se ajdulje do isteka sljedeće akade ske godi e.

Ko ač a ocje a iz kolegija izvodi se temeljem ukupno ostvarenog

vred ova ja rada stude ta koji za istog ta lič o vodi pred et i nastavnik.

Studentske obveze


1. Napisati cjelovit seminarski rad. Rad dodjeljuje predmetni nastavnik.

Rok za predaju finalne verzije rada (elektronski oblik) je najkasnije

tjedan dana prije planirane prijave pisanog ispita. Finalni rad mora bi ti

prethodno odobren od strane predmetnog nastavnika (hipoteze, nacrt

istraživa ja , te se isti do osi (tiskani oblik) na prijavljeni ispitni rok. Bez

istog se ispit o roku e ože pristupiti. 2. Pripremiti temu sata (PPT) kao dio samostalnog zadatka kolegija koja

se izlaže pred ostali stude ti a. Istraživa je uključuje pri jere turističke prakse studija slučaja , u dogovoru sa pred et i nastavnikom.

4. Položiti pis e i ispit ukoliko ne udovolje semestralnim kolokvijima

(kolok. I sredinom travnja, kolok. II krajem svibnja).



/

Literatura

Obvezna:

1. Čavlek, N. 199 , Turoperatori i svjetski turizam, Golden

marketing, Zagreb. 10-250.

2. Grži ić, J. 014 , Među arod i turiza , Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet eko o ije i turiz a „Dr. Mijo Mirković“ Pula. 16-32, 290-312.

3. Dulčić, A. 005 , Turističke age cije, Poslova je i e adž e t, EKOKON, d.o.o. Split, 250-400.

Predava ja, te e sata koji će se o rađivati tijeko se estra.

Izborna:

1. Suvremeni trendovi u turizmu, Znanstvena monografija, (ur.)

Grži ić, J., Beva da, V., Sveučilište Jurja Do rile u Puli, Fakultet eko o ije i turiz a „Dr. Mijo Mirković“ Pula., 11 -155, 176-

198.

2. Vuko ić, B i K. Keča. Turizam i razvoj – poja , ačela, postupci.

(2001). Sveučilište u Zagrebu, str. 257. – 268.

3. Cerg a, S. i J. Grži ić 00 , Giorgio Si ković, Jas i a Grži ić, Violeta Šugar, Ro i a Pržiklas ur , Istra u kontekstu jadranskih

kultura i tradicija, Adriatic seaways – Le rotte dell' Europa

Adriatica, Sveučilište Jurja Do rile u Puli, Odjel za eko o i ju i turiza «Dr. Mijo Mirković» Pula. 13-47

4. Grži ić, J., Saftić, D. 01 , „Approach to the development of

destination management in Croatian tourism“, Management:

Journal of Contemporary Management Issues, 17(1): 59-74.

5. Grži ić, J., Saftić, D. 011 , „Connection between satisfaction of

tourists with choice of selective forms of tourism and chosen

indicators“, Toward Global Governance, Scintific monograph,

Boži a, L., Go a Božac, M., Krtalić, S. ed. , Pula: Juraj Dobrila

University, p. 555-573.

6. Grži ić, J., Voj ović, N. 014 , „Sustai a le eve t touris : Case

study City of Pula, Croatia,“, UTMS Journal of Economics , 2014, 5

(1); 53-65.

Priručna: 1. Zako o pruža ju usluga u turiz u (NN 68/07); (NN 88/10),

Ministarstvo turizma, preuzeto sa:

http://www.mint.hr/default.aspx?id=356

2. Tourism packet arrangements directives:

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-

//EP//TEXT+REPORT+A7-2014-0124+0+DOC+XML+V0//EN

3. Udruga hrvatskih putničkih age cija: http://www.uhpa.hr/

4. Group of atio al travel age ts’ a d tour operators’ associations within the EU,

http://www.ectaa.org/






http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2066.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2466.html

http://www.mint.hr/default.aspx?id=356

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+REPORT+A7-2014-0124+0+DOC+XML+V0//EN

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+REPORT+A7-2014-0124+0+DOC+XML+V0//EN

http://www.uhpa.hr/



Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura



Kod i naziv kolegija PRAKTIKUM


Suradnik/suradnica


Doc. dr. sc. More a Paulišić (nositeljica)


Studijski program

(redovni) Kultura i turizam

Vrsta kolegija Obvezan Razina

kolegija

Preddiplomski


studija III.

Mjesto izvođe ja

Dvorana, terenska

nastava, vanjske

institucije

Jezik


Hrvatski jezik


semestru P(0)– V(45) – S(0)


svladavanje


Savladavanje kolegija polazi od već usvoje ih z a ja u prethodnim semestrima

preddiplomske razine .

Korelativnost ---

Cilj kolegija Podignuti kompetencije sposobnosti u razumijevanju, kreira ju i izved i slože ih turističkih proizvoda te osigurati iskustvo rada u praksi

Ishodi uče ja

Specifič osti se ogledaju u to e da će ako polože oga ispita stude ti iti osposobljeni:

1. služiti se struč o ter i ologijo 2. razumjeti i argumentirati razloge kreira ja specifič og slože og

turističkog proizvoda 3. razviti kritičko raz išlja je te iskusiti a alitički pristup pri pripremi

izvedbe i samoj izvedbi slože ih turističkih proizvoda ovis o o fazi uključiva ja stude ata) ;

4. iz ijeti te o razložiti vlastita stajališta, išlje ja i uvjere ja

Sadržaj kolegija 1.




Obveze


Ishodi

(navodi

se redni

broj)

Sati ECTS* Maksimalni udio u

ocjeni (%)

Pohađa je astave i 1 - 4 98 3.5 90%


obvezama)

aktivnost u nastavi

pismeni radovi (prikaz) 1-4 14 0.5 10%

ukupno 112 4 100%


Pohađa je je astave o vez o, također je važ o aktiv o sudjelovati u astavi jer

se na nastavi ocjenjuje aktivnost u praktič o radu . Da bi se ostvarilo pravo na

upis ocje e potre o je predati prikaz odrađe e prakse u oda ra oj i stitucij i sa potpisom mentora.

Prisutstvo na nastavi i aktivnost u nastavi, prisutstvo na nastavi ocjenjuje se

proporcionalno s o ziro a roj održa ih sati na sljedeći način: broj dolazaka u

od osu a roj odrađe ih termina daje postotak prisutstva;: uz aktivnost koju

direktno ocjenjuje mentor.

Pismeni radovi – prikaz. Prikaz i a određe u for u i o lik koju daje astav ik a početku se estra. Da i se ostvarilo pravo a upis ocje e potre o je predati prikaz odrađe e prakse u oda ra oj i stituciji sa potpisom mentora.

Ko ač a ocje a do iva se te elje ukup og ostvare ih postotaka u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju studenata preddiplomskog, diplomskog, integriranog i

struč og studija Sveučilišta Jurja Do rile u Puli u utar Europskog sustava prije osa odova ECTS od 1. 6. 010. godi e čla ak 7. ocjenjivanje:

Postotak Brojčana

ocjena

Postotak Slovna

ocjena

89-100% Izvrstan (5) 90 - 100% A

76-89,9% Vrlo dobar (4) 80 - 89,9% B

63-75,9% Dobar (3) 70 - 79,9% C

50-62,9% Dovoljan (2) 60 - 69,9% D

50 - 59,9% E

Studentske obveze


što i do kada* :

Pohađati i iti aktiva u oda ra o praktič o radu; pripremati se za nastavu, prema odabranoj temi i u suradnji s mentorom

kako bi praktikum bio izvediv;

napisati i predati prikaz koji se predaje u posljednjem tjednu nastave

semestra.

Također, stude t je duža aktiv o sudjelovati u pohađa ju i aktiv osti a nastave te se pripremati za praksu sukladno dodijeljenim zadacima. U

iznimnom slučaju kada se u predviđe o vrije e, iz opravda og razloga preuzete obaveze ne mogu izvesti, potrebno je pismeno obavijesti nositelja

kolegija (e-mailom) najmanje 48 sata ranije

Sve o aveze studenti su dužni napraviti unutar se estra u koje se kolegij izvodi (za vrije e trajanja kolegija u slučaju da se ne odrade i aju o avezu ponovnog pristupanja kolegiju te elje važečeg izved enog plana nastave.

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a početku akade ske godi e a rež i stra ica a FET – a i u

ISVU.


Ako student ne pristupi upisu ocjena u zakazanom terminu i ne opravda svoj

izosta ak te pis e o potvrdi prihvat ocje e, s atrat će se da stude t ocje u ije prihvatio.

Literatura

Obvezna:

1. Čorak,S.,Trez er,Ž. ur. 014 Desti acijske e adž e t ko pa ije, priruč ik za uspješ o poslova je i arketi g u turiz u pose ih i teresa, Hrvatska turistička zajed ica, stra ice: 95-195



Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura


Kod i naziv kolegija (63540) (KT145) Nje ački jezik I-6


str.)


Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i izvanredni studij KIT


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

III.





30P – 15V –0S

Preduvjeti Odsluša a i polože a druga godi a kolegija Nje ački jezik te zimski semestar III. godine na preddiplomskom studiju

Korelativnost Progra kolegija usporediv je sa slič i kolegiji a, dakle stra i jezi i a, koji se predaju u sklopu sveučiliš ih studija u sred joj i zapadnoj Europi.

Cilj kolegija


gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske a nivou B1.2./B2prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kao i socioli gvističke i prag atič e ko pete ije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja). Nastava kolegija o uhvaća sljedeće aspekte jezika: čita je, sluša je s razu ijeva je , ko verza iju, pisa je, o rađiva je struč e terminologije, stilistiku, audiovizualne tehnike, film te individualni rad a tekstu. Stude ti će raditi a tekstovi a koji će iti usredotoče i a kulturu svakodnevnice u ze lja a nje ačkog govornog područja. Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije na nivou B1.2./B2 prema Zajed ičko europsko refere t o okviru za jezike kako i se stude ti ogli s aći u svakod ev i situa ija a u ze lja a je ačkog govor og područja, kako i ogli razmjenjivati informacije i ideje s osobama koje govore taj jezik te kako i razu jeli ači života i kultur u ašti u ze alja je ačkog govor og područja.

Ishodi uče ja

Ishodi uče ja: . Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a a razi i B . /B pre a

ZEROJ-u. . Čitati i razu jeti te us e o tu ačiti tekstove a razi i B . /B Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru a razi i


B . ./B Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisa o ko u i ira je na razini B1.2/B2 5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati o temama na razini B1.2/B2

. Pri ije iti auče o u ko tekstu i u svakod ev o i poslov o životu.

Sadržaj kolegija

1. Bewegung 2. Konsum 3. Umwelt und Energie 4. Begegnungen 5. Arbeit im Wandel 6. Ein Leben lang lernen



Obveze

Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)




1-6 11,2 0,40 10%

Aaktiv osti učio ič e i izva učio ič e, radionice, terenska nastava)

1-6 5,6 0,20 5%


1-6 33,6 1,20 30 %

Kolokvij 1-6 22,4 0,80 20%

Ispit (usmeni, pismeni) 1-6

33,64

1,20 30%

Ukupno 112 4,00 100%

Studentske obveze

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa ja i aktiv osti u astavi: stude t ije duža prisustvovati a nastavi. Tijeko astave / se estra ože se steći do 7 % o je e kroz pozitiv o o je je e aktiv osti, izlaga ja, preze ta ije, jezič i portfolio i kolokvi j. Polože i kolokvije se s atra o aj a koje je stude t ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Pozitiv o polože završ i pis e i ispit o ogućuju stude tu da pristupi us e o dijelu ispita gdje u se do osi ko ač a o je a. Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora 1. Izraditi zadane zadatke, napisati esej, izraditi prezentacije te voditi jezič i portfolio. 2. Pristupiti kolokviju





Literatura




Izborna: 1. Moro, S. et al.: Rahmencurriculum für Deutsch als Fremdsprache im studienbegleitenden Fremdsprachenunterricht an den Universitäten und Hochschulen in Kroatien,Goethe Institut Kroatien, 2007.

. T. Marčetić: Pregled gra atike je ačkog jezika /Deutsche Grammatik im Über li k, Školska k jiga, )agre , 8.

.I. Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska k jiga, )agre , 2007.

Priruč a: Jakić – Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga, )agre , . Jakić – Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga, )agre , .








http://www.daad.de/




http://www.did.de/

http://europa.eu/



Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura



Kod i naziv kolegija 85376 KT625 Medijska pismenost i kultura


rež u str.




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

III


Hrvatski jezik


15P –30S -0V


Nema preduvjeta za upis kolegija. Predz a ja koja se očekuju u skladu su s temeljima koje su studenti usvojili na obveznom kolegiju Odnosi s medijima. Preduvjet za prijavu ispit og roka su prethod o polože i seminarski rad i usmeni ispit.

Korelativnost Uvod u asov e edije, Društve a povijest edija, Od osi s medijima, Mediji u kulturi i turizmu.

Cilj kolegija

Usvojiti či je ič a z a ja o edijsko obrazovanju, medijske ko pete cije te ko pete cije studioz og korište ja literature o masovnim medijima u kontekstu medijske pismenosti i kulture.

Ishodi uče ja

1. Definirati medijsko obrazovanje, medijske kompetencije, medijsku kulturu, medijsku pismenost i srodne pojmove, nabrojati temeljne medijske kompetencije, opisati proces stjecanja medijske pismenosti, navesti i definirati terminologiju medija te komunikacijsko-kulturološku terminologiju (globalizacija, kulturni diskurs, kulturalni imperijalizam, kozmopolitizam, konzumerizam, identitet, hibridizacija, masovna kultura, popularna kultura, konvergencija...) u kontekstu opisivanja aktualnih problema medijske pismenosti, nabrojati temeljne izvore i literaturu.

2. Razlikovati temeljne pojmove, vrste i oblike medijskog sadržaja te objasniti medijske fenomene popularne kulture (k jige uz d ev e ovi e, uški i že ski časopisi, tre dovi filmske umjetnosti, televizijski 'reality sow', blog, performans, crtani filmovi...), razlikovati vrstu literature i izvore.

3. Pri ije iti teorijsko z a je u svakod ev o korište ju


edijskih sadržaja i prilagoditi izvore i literaturu odabranoj temi.

4. Kritički a alizirati edijski sadržaj i odrediti jegovu važ ost, a alitički preispitati važ ost izvora i literature .

5. Vrednovati medijski sadržaj, procijeniti kvalitetu literature. 6. Smisliti strategiju razvoja osobnih medijskih kompetencija,

stvoriti se i arski rad te preporučiti izvore i literaturu ovis o o odabranoj temi.

Sadržaj kolegija

1. Poja , ačela i povijest medijske pismenosti 2. Svjetski i hrvatski koncept medijskog obrazovanja 3. Pojam medija u njegovom kompleks o i višesloj o

z ače ju 4. Osnovne teorije medija, posebno masovnih medija 5. Ter i ologija kulturološkog proučava ja asov ih edija 6. Sociologija i kultura edijskih sadržaja 7. Utjecaj medija i medijskog nasilja na publiku 8. Medijske strategije, inicijative i zakoni 9. Od os edija i civil og društva 10. Suvremeni koncept medijske pismenosti kao dio

komunikacijske paradigme 11. Medijska industrija informacije za ave i kultura življe ja 12. Izvor i literatura za istraživa je pro le atike.


Obveze



i udio u

ocjeni (%)

Samostalni zadatak 1-2 27,75 0,5 20%

Seminarski rad 1-6 40 2,5 50%

Usmeni ispit 1-5 32,25 1 30%

Ukupno 100 4 100%


Samostalni zadatak

Stude t je duža u dogovoru s astav ico predložiti te u sa ostal og zadatka koji udi z a stve o rješe je a jas o defi ira aktualni problem jednog od komunikacijsko-kulturoloških fe o e a. Zadatak se predaje u pisanom obliku, a usmeno ga, u vrijeme usmenoga ispita, argumentira.

Seminarski rad Stude t je duža sa ostal o predložiti te u i apisati se i arski rad. Se i arski rad se piše tijeko se estra i a sati a se i ara se skup o analizira napredak u radu. Stoga, svaki student za svaki sat seminara treba biti pripre a . Se i arski rad se piše u o liku z a stve og istraživa ja i predaje se ajkas ije tjeda da a ako zad jega sata

astave. Vred uje se a sljedeći ači : 0% - Nije izvršio o vezu

0-10% - Izvršio o vezu, ali ije u dogovore o roku predao pisa i seminar ili istraživa je i se i ar preda i a vrije e, pet i više puta vraće a ispravak radi te elj ih etodoloških, gra atičko-pravopisnih i oblikovnih propusta. .

10-20% - Izvršio o avezu, istraživa je i se i ar preda i a vrije e, tri-četiri puta vraće a ispravak ili vraće radi većih etodoloških propusta, većih gra atičko-pravopis ih i većih o likov ih propusta.

20-30% - Izvršio o avezu, istraživa je i se i ar preda i a vrije e, triput-dvaput vraće a ispravak ili vraće radi većih etodoloških propusta, a jih gra atičko-pravopisnih propusta oblikovnih propusta

30-40% - Izvršio o avezu, istraživa je i se i ar preda i a vrije e, jed o vraće a ispravak ili vraće radi a jih etodoloških i gra atičko-pravopisnih propusta, oblikovnih propusta

40-50% - Izvršio o avezu, istraživa je i se i ar preda i a vrije e ez dodatnih ispravaka.

Usmeni ispit

Stude ti pristupaju us e o ispitu tek kada i je prihvaće seminarski rad. Usmeni ispit odnosi se na vrednovanje kompetencija studioz og korište ja literature o asov i ediji a u ko tekstu medijske pismenosti i kulture. Usmeni ispit vrednuje se na sljedeći

ači :

0% - stude t e a pripadajuće ko pete cije.

1%-5% - stude t se ože dosjetiti te elj ih ko pete cija te a raja vrstu literature.

6%-10% - student razumije temeljne kompetencije te razlikuje vrstu literature i izvore informiranja.

11%-25% - student primjenjuje temeljne kompetencije te pravilno upotrebljava literaturu.

16%-20% - stude t a alizira i uspoređuje literaturu.

21%-25% - stude t vred uje, prosuđuje i preporuča literaturu.

26%-30% - student kombinira dostupnu literaturu ovisno o predmetu istraživa ja.

Studentske obveze

Da uspješ o položi ovaj obavezni kolegij student mora dobiti minimalni broj bodova iz svih elemenata koji se vrednuju (samostalnog zadatka, seminarskog rada i usmenog ispita). Odnosno, ako iz bilo kojeg elementa student ostvari 0% ije u oguć osti položiti kolegij te ga i a o vezu dogodi e upisati po ov o. U to slučaju, stude t sljedeće akade ske godi e polaže sve ponovno.

Da položi kolegij, stude t/stude tica ora: 1. Izraditi samostalni zadatak

2. Izraditi seminarski rad te 3. Položiti usmeni ispit.



/

Literatura

Obvezna:

1. Inglis, Fred (1997.), Teorija medija, Zagreb, Barbat, AGM. 2. Jenkins, H., (2009.), Confronting the Challenges od

Participatory Culture, The MIT Press, CAmbridge, Massachusetts, London

3. Kellner, Douglas (2004) Medijska kultura (Media Culture). Beograd: Clio.

4. McLuhan, Marshall (2007) Razumijevanje medija. Zagreb:

Golde Marketi g i Teh ička k jiga. 5. Nada )gra ljić Rotar (ur.) Medijska pis e ost i civil o društvo,

Sarajevo: Media Centar

Izborna:

1. Aftab, Parry (2003) Kako prepoznati opasnosti interneta.

)agre : Neretva. Bu aš, Gora 000

2. Čači ović, Nadežda 001 Doba slike u teoriji mediologije,

Zagreb, Naklada Jesenski i Turk

3. Durham, Gigi Meenakshi i Kellner, Douglas (ur.) (2006) Media

and Cultural Studies (Key Works), Blackwell Publishing, UK.

4. Horrocks, Christopher, (2001), Marshall McLuhan i virtualnost,

Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

5. John Fiske – Joh Hartley 199 , Čita je televizije, Bar at I Prova, Zagreb

6. Malović Stjepa , Ricchiardi Sherry ur 1996 Uvod u novinarstvo, Zagreb: Biblioteka Press

7. McQuail, Denis (2005),Teory of mass communication, Sage. London

8. )gra ljić, N., 1996 Odgaja je za edije: Ma a, tata, televizor I ja! A gdje je škola?, tre utak hrvatske ko u ikacije, ) or ik radova, Fakultete političkih z a osti, Odjel za ko u ikologiju I novinarstvo, str, 60-64. Zagreb

9. )gra ljić, Nada 003 , Medijska pis e ost još a iskoj razi i, Vjesnik 27. srpnja, Zagreb




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura




Nastavnica




Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni

Godina studija

I.




2P – 0V – 1S


-

Korelativnost -

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija






Obveze

Ishodi


udio u

ocjeni (%)


2.-3. 31 1,1 20%


2.-4. 31 1,1 20%


2.-4. 10 0,3 10%


ukupno 112 4 100%


(50% × ISPIT) + (50% × NASTAVA)



Studentske obveze







Literatura


Documents

Kod i naziv kolegija 74275, KT100, UVOD U EKONOMIJU · Pozadina ekonomije 2. Osnove mikroekonomije 3. Osnove makroekonomije 4. ... datumu pisanja prvog, odnosno drugog kolokvija