Upload
lamdang
View
216
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
EKONOMIJAEKONOMIJA
PREDAVANJA 1PREDAVANJA 1
Prof.dr Jovo JednakProf.dr Jovo Jednak
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 22
ŠŠTA JE EKONOMIJA?TA JE EKONOMIJA?
�� EKONOMIJAEKONOMIJA je je naukanauka koja se bavi koja se bavi prouprouččavanjem ljudskih potreba i avanjem ljudskih potreba i žželja, elja, njihovim koordiniranjem, mehanizmom njihovim koordiniranjem, mehanizmom donodonoššenja odluka, druenja odluka, drušštvenim obitvenim običčajima, ajima, te politite političčkim odnosima u drukim odnosima u drušštvu.tvu.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 33
ŠŠTA PROUTA PROUČČAVA EKONOMIJA?AVA EKONOMIJA?
�� Ekonomija prouEkonomija prouččava kako druava kako drušštva koriste tva koriste oskudne resurse da bi proizvela korisne oskudne resurse da bi proizvela korisne robe i usluge (dobrobe i usluge (dobra) rra) raspodelila ih među aspodelila ih među razlirazliččitim ljudima.itim ljudima.
�� EKONOMIJAEKONOMIJA je naukaje nauka IZBORAIZBORA..
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 44
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 55
EKONOMIJAje nauka o …
EKONOMIJAje nauka o …
zadovoljenjuŽELJA ...
zadovoljenjuŽELJA ...
što uključuje potrošnju
dobara i usluga
što uključuje potrošnju
dobara i usluga
koji se proizvode sa
OGRANIČENIM RESURSIMA
koji se proizvode sa
OGRANIČENIM RESURSIMA
Resursi su ograničeni
(njihova ponuda je ograničena)
Resursi su ograničeni
(njihova ponuda je ograničena)
Želje su neograničene
Želje su neograničene
Ovo zahtevaIZBOR ...
Ovo zahtevaIZBOR ...
što znači da sva ekonomska dobra imaju OPORTUNITETNI
TROŠAK
što znači da sva ekonomska dobra imaju OPORTUNITETNI
TROŠAK
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 66
EKONOMIJAEKONOMIJA
�� Ekonomska analiza je podeljena u dve celineEkonomska analiza je podeljena u dve celine: : –– makroekonomsku analizu i makroekonomsku analizu i –– mikroekonomsku analizumikroekonomsku analizu..
�� MAKROEKONOMIJAMAKROEKONOMIJA se bavi prouse bavi prouččavanjem avanjem ekonomije kao cjelineekonomije kao cjeline..
�� Ona se bavi problemima:Ona se bavi problemima:–– inflacije, nezaposlenosti, poslovnih ciklusa, inflacije, nezaposlenosti, poslovnih ciklusa,
ekonomskog rastaekonomskog rasta, platnog bilansa, investicijama itd., platnog bilansa, investicijama itd.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 77
EKONOMIJAEKONOMIJA
�� MIKROEKONOMIJAMIKROEKONOMIJA se bavi prouse bavi prouččavanjem avanjem individualnog izbora i istraindividualnog izbora i istražžuje koje uje koje ekonomske snage utiekonomske snage utičču na taj izbor.u na taj izbor.–– KoliKoliččina proizvodnje (proizvod i/ili usluga) jednog ina proizvodnje (proizvod i/ili usluga) jednog
preduzepreduzećća.a.–– Cena pojedinaCena pojedinaččnog proizvoda ili usluge.nog proizvoda ili usluge.–– Dohodak pojedinca ili domaDohodak pojedinca ili domaććinstva.instva.–– Zaposlenost pojedinca i sektora.Zaposlenost pojedinca i sektora.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 88
MAKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA I MIKROEKONOMIJAMIKROEKONOMIJA
�� MAKROEKONOMIJA i MIKROEKONOMIJAMAKROEKONOMIJA i MIKROEKONOMIJA su međusobno povezanesu međusobno povezane, uti, utičču jedna na u jedna na drugu.drugu.
�� Ne postoji oNe postoji ošštro ogranitro ograniččenje.enje.�� Neka preduzeNeka preduzećća ostvaruju vea ostvaruju većće i bolje e i bolje
rezultate nego pojedine zemlje.rezultate nego pojedine zemlje.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 99
POZITIVNA I NORAMATIVNA POZITIVNA I NORAMATIVNA EKONOMIJAEKONOMIJA
�� Kako bi se izvrKako bi se izvrššilo razgraniilo razgraniččenje između enje između subjektivne i objektivne analize, subjektivne i objektivne analize, ekonomisti dele ekonomiju naekonomisti dele ekonomiju na::–– Pozitivnu ekonomijuPozitivnu ekonomiju–– Normativnu ekonomiju.Normativnu ekonomiju.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1010
POZITIVNA EKONOMIJAPOZITIVNA EKONOMIJA
�� Pozitivna ekonomijaPozitivna ekonomija –– prouprouččavanje avanje ššta je i ta je i kako funkcionikako funkcionišše ekonomija.e ekonomija.
�� Cilj ove ekonomije da prouCilj ove ekonomije da proučči kako drui kako drušštvo stvara tvo stvara odluke o potroodluke o potroššnji, proizvodnji, raspodeli i nji, proizvodnji, raspodeli i razmeni roba i usluga. razmeni roba i usluga.
�� Istovremeno objaIstovremeno objaššnjava i zanjava i zaššto privreda radi to privreda radi tako kako radi, a doputako kako radi, a dopuššta i predviđanja o tome ta i predviđanja o tome kako privreda reaguje na promene.kako privreda reaguje na promene.
–– (Tvrdnje koje poku(Tvrdnje koje pokuššavaju da avaju da opiopiššu svet kakav jesteu svet kakav jeste ))
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1111
NORAMATIVNA EKONOMIJANORAMATIVNA EKONOMIJA
�� Normativna ekonomijaNormativna ekonomija –– prouprouččava koji ava koji bi to ciljevi ekonomije trebali biti.bi to ciljevi ekonomije trebali biti.
�� Zasnovana na liZasnovana na liččnom proranom proraččunu miunu miššljenja.ljenja.–– (Tvrdnje koje poku(Tvrdnje koje pokuššavaju da avaju da objasne kakav objasne kakav
svet svet trebatreba da budeda bude.) .)
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1212
PozitivnaPozitivna ekonomijaekonomija
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1313
NormativnaNormativna ekonomijaekonomija
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1414
EKONOMSKI MODELIEKONOMSKI MODELI
�� EEkonomskikonomski modelmodel –– predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i istovremeno logiistovremeno logiččan skup pretpostavki pogodan za svrhu analize.an skup pretpostavki pogodan za svrhu analize.
�� MatematiMatematiččki prikaz odnosa između dvije ili viki prikaz odnosa između dvije ili višše varijabli (varijablja je e varijabli (varijablja je stepen ili mera promjena u vremenu ili opastepen ili mera promjena u vremenu ili opažžanjima).anjima).
�� U ekonomskim modelima razlikujemo: U ekonomskim modelima razlikujemo: –– ENDOGENE i ENDOGENE i –– EGZOGENE varijable. EGZOGENE varijable.
�� ENDOGENE varijableENDOGENE varijable proizilaze iz samog modela proizilaze iz samog modela, n, njim su jim su određene i predstavljaju njegove izlazne elementeodređene i predstavljaju njegove izlazne elemente. (prikazane na . (prikazane na kordinatama kordinatama -- osama grafikona)osama grafikona)
�� EGZOGENE varijableEGZOGENE varijable su promenljive koje se unose u model. su promenljive koje se unose u model. (mere fiskalne i monetarne politike, cena nafte, investiciona kl(mere fiskalne i monetarne politike, cena nafte, investiciona klima...)ima...)
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1515
EKONOMSKI MODELIEKONOMSKI MODELI
EKONOMSKI MODEL
EGZOGENE VARIJABLE
ENDOGENE VARIJABLE
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1616
MakroekonomskiMakroekonomski model model krukružžnognog tokatokau u ““zatvorenojzatvorenoj privrediprivredi””..
ROBE I USLUGE
POTROŠNJA(izdaci za robu)
DOHODAK FAKTORA PROIZVODNJE
(plate, rente, profiti)
FAKTORI PROIZVODNJE(rad, zemlja, kapital)
DOMAĆINSTVA PREDUZEĆA
Tokovi inputa i
autputa (roba i
usluga)
Tokovi novca
Slika br. 5-2. Kružni tok makroekonomskih aktivnosti u zatvorenoj privrediDonji deo slike ilustruje kružni tok inputa proizvodnje: rad, zemljište i kapitalna
dobra od domaćinstava prema preduzećima i novčani tok od preduzeća prema domaćinstvima u obliku: plata, profita i renti. Gornji tok pokazuje produkciju
finalnih dobara i usluga prema domaćinstvima i novčane izdatke (raspoloživi
dohodak) za potrošnju finalnih dobara od stanovništva prema preduzećima.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1717
Slika br. 5-3. Kružni tok makroekonomskih aktivnosti u otvorenoj privredi (robni i novčani) tokovi između domaćinstava, preduzeća, države i inostranstva
Njihove aktivnosti se povezuju preko tržišta: inputa proizvodnje, tržišta roba i usluga i finansijskog tržišta. Finansijsko tržište kanališe štednju u investicije.
MakroekonomskiMakroekonomski model model krukružžnognogtokatoka u u ““otvorenojotvorenoj privrediprivredi””
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1818
GRAFIKONI, KRIVE I JEDNAGRAFIKONI, KRIVE I JEDNAČČINEINE
�� ŠŠta je dijagram?ta je dijagram?–– GrafiGrafiččki prikaz koji pokazuje kako se dva ili ki prikaz koji pokazuje kako se dva ili
vivišše skupova podataka ili varijabli odnose e skupova podataka ili varijabli odnose jedan prema drugome.jedan prema drugome.
–– Pregledni prikaz nekog ekonomskog Pregledni prikaz nekog ekonomskog problema.problema.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 1919
Od tabele do grafikona Od tabele do grafikona (dijagrama)(dijagrama)
Cij
ena
(P)
Količina (Q)
60
50
40
30
20
10
02 4 6 8 10 12 14 16
C
D
E
B
A
16162020EE
14143030DD
12124040CC
10105050BB
886060AA
KolicinaKolicinaproizvodaproizvoda
CenaCenaproizvodaproizvoda XX
TabelaTabela 1. 1. CenaCena i i kolicinakolicina proizvodaproizvoda XX
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 2020
Odnos između varijabliOdnos između varijabli
Indirektan odnos (negativan linearni odnos):
Kada X raste, Y padaKada X pada, Y raste
Direktan odnos(pozitivan linearni odnos):
Kada X raste, Y rasteKada X pada, Y pada
y y
xx
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 2121
OportunitetniOportunitetni trotroššakak
�� IzgubljenaIzgubljena mogumoguććnostnost zaza drugimdrugim dobromdobrom, , zatozato šštoto smosmo se se odluodluččiliili dada prvoprvo ((nenemomožžemoemo jednojedno i i drugodrugo), ), zovezove seseoportunitetnioportunitetni trotroššakak..
�� OOportunitetniportunitetni trotroššakak predstavljapredstavljapropupropušštenutenu dobitdobit alternativnealternativne upotrebeupotreberesursaresursa--inputainputa. .
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 2222
OGRANIČENI DOHODAK
Morate da izaberete
KNJIGA CD
Vaš IZBOR jeCD
OPORTUNITETNI TROŠAKje
KNJIGA koju niste izabrali
OPORTUNITETNI TROŠAK = propuštena (neizabrana) mogućnost
ILI
OPORTUNITETNI TROOPORTUNITETNI TROŠŠAKAK
TRTRŽŽIIŠŠTETE
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 2424
ŠŠta je trta je tržžiiššte?te?
�� TRTRŽŽIIŠŠTE TE –– Skup kupaca i prodavaca koji Skup kupaca i prodavaca koji
putem stvarnih ili potencijalnih putem stvarnih ili potencijalnih međusobnih delovanja određuju međusobnih delovanja određuju cenu proizvoda ili grupe cenu proizvoda ili grupe proizvoda.proizvoda.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 2525
TrTržžiišštete
�� Ekonomisti se Ekonomisti se ččesto bave definisanjem esto bave definisanjem trtržžiiššta: koji bi kupci i prodavci trebali biti ta: koji bi kupci i prodavci trebali biti ukljuuključčeni u određeno treni u određeno tržžiiššte.te.odnosnoodnosno
�� Određivanje kupacaOdređivanje kupaca, prodavaca i raspona , prodavaca i raspona proizvoda koji bi trebali saproizvoda koji bi trebali saččinjavati injavati određeno trodređeno tržžiiššte.te.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 2626
TrTržžiišštete
�� ARBITRAARBITRAŽŽAA–– ČČin kupovine po niin kupovine po nižžoj ceni na jednom mestu i prodaje oj ceni na jednom mestu i prodaje
po vipo viššoj ceni na nekom drugom mestu.oj ceni na nekom drugom mestu.�� Primer cena zlata u Njujorku, Cirihu i DubaijuPrimer cena zlata u Njujorku, Cirihu i Dubaiju
�� TRTRŽŽIIŠŠNA CENANA CENA–– Cena koja prevladava na konkurentnom trCena koja prevladava na konkurentnom tržžiišštu.tu.
�� Cena proizvoda zlata, pCena proizvoda zlata, pššenice, knjige, deterdenice, knjige, deterdžženta...enta...
�� VELIVELIČČINA TRINA TRŽŽIIŠŠTATA–– Granice trGranice tržžiiššta u geografskom smislu i u smislu ta u geografskom smislu i u smislu
asortimana ili grupa proizvoda koji se proizvode i asortimana ili grupa proizvoda koji se proizvode i prodaju na tom trprodaju na tom tržžiišštu.tu.�� Beogradsko trBeogradsko tržžiiššte dizela, Trte dizela, Tržžiiššte stanova u Novom Sadute stanova u Novom Sadu
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 2727
Realne i nominalne ceneRealne i nominalne cene
�� NOMINALNA CENANOMINALNA CENA–– Apsolutna cena dobra, nekorigovana za Apsolutna cena dobra, nekorigovana za
inflacijuinflaciju�� cena dcena džžempera u avgustu je bila 3000 dinaraempera u avgustu je bila 3000 dinara
�� REALNA CENAREALNA CENA–– Cena dobra u odnosu na pokazatelj Cena dobra u odnosu na pokazatelj
agregatnogagregatnog nivoa cenanivoa cena–– Cena korigovana za inflaciju Cena korigovana za inflaciju
�� Cena dCena džžempera u septembru je bila 3150 dinara empera u septembru je bila 3150 dinara (inflacija u septembru je bila 5%)(inflacija u septembru je bila 5%)
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 2828
Realne i nominalne ceneRealne i nominalne cene
�� INDEKS POTROINDEKS POTROŠŠAAČČKIH CENAKIH CENA–– Pokazatelj Pokazatelj agregatnogagregatnog nivoa cenanivoa cena
�� Njime se meri kako se troNjime se meri kako se troššak trak tržžiiššne korpe ne korpe koju kupuje koju kupuje ““tipitipiččnini”” potropotroššaačč u nekoj u nekoj baznoj godini menja tokom vremena. baznoj godini menja tokom vremena. –– Procentna promena indeksa potroProcentna promena indeksa potroššaaččke cene ke cene
izraizražžava inflaciju u privredi.ava inflaciju u privredi.
prof.dr Jovo Jednakprof.dr Jovo Jednak EkonomijaEkonomija 2929
ZaZaššto se ekonomisti ne slato se ekonomisti ne slažžu?u?
HVALA NA PAHVALA NA PAŽŽNJI !NJI !