Sadržaj1. Uvod u ekonomiju dijeljenja...................................12. Podjela ekonomije dijeljenja po sektorima...........43. Aktualna problematika............................................8

3.1. Socijalni aspekt.........................................83.2. Ekonomski aspekt..................................123.3.Tržište rada..............................................153.4. Tržište nekretnina..................................173.5. Pravni i regulatorni aspekt...................19

4. Zaključak.................................................................21

ekonomija dijeljenja

1. UVOD U EKONOMIJU DIJELJENJA

Ekonomija dijeljenja je novonastali ekonomski sustav koji je proizašao iz globalne tehnološke ekspanzije i na krilima digitalnih platformi ne prestaje rasti. Primjerice Airbnb1 2008 kreće sa dvije nekretnine za iznajmljivanje da bi 2015 nudio svojim klijentima preko svoje platforme 2 milijuna mogućih nekretnina, soba, kreveta za odabrati. Naravno Airbnb ne posjeduje nekretnine koje preko svoje platforme iznajmljuje, ali vrijednost te kompanije je danas vrjednija2 od bilo kojeg lanca hotela na svijetu.

Prevedeno i popularizirano kod nas kao Ekonomija dijeljenja ili ekonomija suradnje u engleskom se nalazi pod različitim nazivima „ colaborative economy“, „access economy“, „circular economy“, „gig economy“, „on-demand economy“, svaki od ovih naziva naglašava jedan aspekt ekonomije dijeljenja ali skupno se gledaju kao istoznačnice. Ekonomija dijeljenja3 je ekonomski sustav unutar kojega se imovina i usluge dijele između privatnih osoba, besplatno ili uz naknadu, obično putem interneta. Točnije ekonomija dijeljenja je poslovni model u kojima su djelatnosti olakšane suradničkim platformama koje omogućuju privremenu upotrebu robe ili usluga koje često pružaju privatne osobe. Važno je napomenuti da postoji jako veliki broj definicija s obzirom da se radi o višesektorskoj ekonomiji, preuzeli smo definiciju EGSO-a4 kao relevantnog odbora Europske unije čija će legislativna djelovanja oblikovati ekonomija dijeljenja na našim prostorima.

1 Airbnb je američka kompanija koja preko svoje platforme omogućava klijentima da iznajme od kreveta do hotelske sobe, kratkoročno ili dugoročno ( zavisno od zemlje u kojoj djeluju). Podatci za 2017. Ukupni prihod od 2,6 milijardi dolara, poslovni prihod od 450 milijuna dolara te prijavljena dobit od 93 miliona dolara, broj zaposlenika 3,100. . 2 Brhmie Balamar: Fari share, RSA dokument, siječanj 2016. str 9 3 Mišljenje Europski gospodarski i socijalni odbor o temi „ Oporezivanje ekonomije dijeljenja – analiza mogućih poreznih politika u kontekstu razvoja ekonomije dijeljenja“ 2018/C 081/09 str.66 4 Europski gospodarski i socijalni odbor

Matea Bašić (studentica Ekonomskog fakulteta u Zadru)

Andrija Jurčević potpredsjednik Foruma mladih SDP Zadar ( student Pravnog fakulteta Split)

Moć narodu, decentralizirano, direktno do korisnika, jeftinije, bolje, fleksibilnije, vrijeme vlasništva je prošlost, dijeljenje je novo kupovanje samo su neki od poklika simpatizera ovog načina poslovanja, ali trezveno se moramo zapitati ako narod odustane od vlasništva da li se jednim dijelom odriče i svoje autonomije. “Dijelimo li” zato što ne želimo ili zato što više ne možemo sudjelovati vlasničkoj strukturi, je li ovo nova granica ljudske slobode ili nova granica “društvene nejednakosti” gdje već danas 1% stanovništva u svojim rukama drži 50% svjetskog bogatstva1.

1

Ne možemo pričati o Ekonomiji dijeljenja kao homogenom pojmu ali ipak možemo izvući određene zajedničke karakteristike različitim akterima na sceni. Glavne značajke ekonomije dijeljenja prema mišljenju ESGO-a:

- ne dovodi do vlasništva nad robom niti do suvlasništva već do zajedničke uporabe ili korištenja

- esencijalna je posrednička uloga platforme koja povezuje, prvenstveno elektroničkim putem

- zajednički cilj te djelatnosti je iskorištavanje predmetne robe ili usluge na temelju dijeljenja

Sudionici u ekonomiji dijeljenja:

- Pružatelji usluga koji dijele imovinu, resurse, vrijeme i/ili vještine - Korisnike tih usluga - Posrednike koji putem internetskih platformi povezuju prethodne

dvije grupe

Nastanak ekonomije dijeljenja pronalazimo u velikoj ekonomskoj krizi sa 2008. godinom što je potvrda izreke da kriza izaziva inovacije. Inovacija ovog puta veže se na digitalnu revoluciju i sve rezultira astronomskim rastom novog načina poslovanja te razvojem prvih inovatora na sceni koji su danas sinonimi za ovaj način poslovanja Uber, Airbnb, TaskRabbit, BlaBla car, Kickstarter, Indiegogo itd.

Regulacija ovoga tržišta se događa fragmentirano po državama članicama koje i kad se odluče legislativno djelovati pristupaju tome kao požarnim mjerama5, često usmjerenima na pojedine aktere koji disruptivno djeluju na njihovom tržištu. Čvrst zakonodavni okvir se ne preporuča, ali poziva se na djelovanje unutar postojećih regulatornih okvira sektora. U programskim politikama poziva se na jedan oblik samoregulacije, sa željom da se tradicionalni tržišni oblici prilagode novom načinu poslovanja. Zakonodavnim mjerama treba pristupiti oprezno jer želimo potaknuti inovaciju, rast zaposlenosti i ekonomsku aktivnost, ali s druge strane moramo ispoštovati i očuvati tržišnu utakmicu. Stoga nitko ne osporava štetnost određenih platformi u obliku u kojem trenutno djeluju, ali

5 Problem kod djelovanja preko zabrana pojavio se u Berlinu gdje je privremena zabrana platformama dijeljenja u iznajmljivanju puno teže se odrazila na njihove lokalne platforme.

prilog raspravi

kriza izaziva inovacije

želimo potaknuti inovaciju, rast zaposlenosti i ekonomsku aktivnost, ali s druge strane moramo ispoštovati i očuvati tržišnu utakmicu

2

potencijal za generiranje ekonomskog razvoja preko ekonomije dijeljenja je nevjerojatan, PwC 6 predviđa da će ukupan promet ostvaren od 5 najprominentnijih sektora ekonomija dijeljenja narasti do 5207 milijardi dolara u 2025, što je znatno povećanje sa 28 milijardi dolara u 2016. godini. Europa se danas suočava sa problemom da zaostaje u ovom sektoru za Sjevernom Amerikom i Azijom.

Problemi koji proizlaze iz ove vrste poslovanja nisu zanemarivi. Internetske platforme kako bi poboljšale uslugu prikupljaju veliku količinu podataka o nama, nerijetko te podatke prodaju kao dodatni oblik zarade, u primjeru Uber-a8 saznanja da se podatci ne staju prikupljati i nakon što prestanemo koristiti aplikaciju (ako aplikacija radi u pozadini) su izazvali ogromna pitanja oko zaštite podataka i brzu promjenu te prakse. Radnička prava su pod direktnim udarom jer trenutna vrsta angažmana ljudi u ekonomiji dijeljenja ne ulaze u definiciju radnika koju postavlja Europski sud pravde9. Monopol10 koji prirodno nastaje prilikom biranja naših internet servise tj.

6 Računovodstvena i savjetnička kompanija sa uredima u 158 zemalja svijeta. 7 PWC, Europe’s five key sharing economy sectors could deliver €570 billion by 2025, izvješće, 2016. Izvor: https://press.pwc.com/News-releases/europe-s-five-key-sharing-economy-sectors-could-deliver--570-billion-by-2025/s/45858e92-e1a7-4466-a011-a7f6b9bb488f 8 Laura Roman, Uber Now Tracks Passengers' Locations Even After They're Dropped Off, članak, 2016. Izvor: https://www.npr.org/sections/alltechconsidered/2016/12/01/503985473/uber-now-tracks-passengers-locations-even-after-theyre-dropped-off 9 Esencijalne odlike radnog odnosa su pružanje usluge u određenom periodu pod usmjerenjem od druge osobe, a zauzvrat se dobije određena naknada. 10 Ferenstein, G. (2014) ‘The next Internet monopoly: Uber, the transportation network’. VentureBeat

prilog raspravi

PwC predviđa da će ukupan promet ostvaren od 5 najprominentnijih sektora ekonomija dijeljenja narasti do 520 milijardi dolara u 2025

3

idemo tamo gdje je najveća koncentracija usluge gdje smo sigurniji da ćemo ostvariti cilj koji želimo ostvariti (primjer su tražilica Google ili socijalna mreža Facebook). Problematično je područje zaštite prava potrošača, porezno zakonodavstvo, učinak na tržište rada, zaštita socijalne države, autorska prava i intelektualno vlasništvo, problem sigurnosti kako od prijevare tako i zdravstveni rizici koji postoje u određenim sektorima.

Ekonomija dijeljenja izlazi iz okvira, potencijalno donosi ogromni razvoj zajednicama, nove izvore prihoda, aktivira zamrznute potencijale, djeluje u određenim instancama blagotvorno na lokalne sredine, ekološki je prihvatljiva, a radi se o platformama koje povezuju. Moć narodu, decentralizirano, direktno do korisnika, jeftinije, bolje, fleksibilnije, vrijeme vlasništva je prošlost, dijeljenje je novo kupovanje samo su neki od poklika simpatizera ovog načina poslovanja, ali moramo se zapitati ako narod odustane od vlasništva da li se jednim dijelom odriče i svoje autonomije. “Dijelimo li” zato što želimo ili zato što više ne možemo sudjelovati u vlasničkoj strukturi, je li ovo nova granica ljudske slobode ili nova granica “društvene nejednakosti” gdje već danas 1% stanovništva u svojim rukama drži 50% svjetskog bogatstva11.

2. PODJELA EKONOMIJE DIJELJENJA POSEKTORIMA

Ekonomija dijeljenja svoj početak temelji na kompanijama koje su tražile jednostavnije način razmjene dobara. Prvotni primjeri ekonomije dijeljenja su internet oglasnici preko kojih se tražilo zaposlenje, ljubavne partnere, mijenjala i prodavala dobra. Popularizaciju i razvitak nastavlja u području iznajmljivanja nekretnina i usluga prijevoza. Danas je ekonomija dijeljenja višesektorska industrija koja obuvača sve aspekte svakodnevnog život.

11 Jill Treanor: Half of world's wealth now in hands of 1% of population – report, članak, 2015. Izvor: https://www.theguardian.com/money/2015/oct/13/half-world-wealth-in-hands-population-inequality-report

prilog raspravi

Ekonomija dijeljenja izlazi iz okvira, potencijalno donosi ogromni razvoj zajednicama, nove izvore prihoda, aktivira zamrznute potencijale, djeluje u određenim instancama blagotvorno na lokalne sredine, ekološki je prihvatljiva, a radi se o platformama koje povezuju

4

Kako bismo bolje razumjeli ekonomiju dijeljenja razdvojili smo je prema najbitnijim sektorima I predstavili relevantne primjere unutar svake.

Honorarno zaposlenje —TaskRabbit, Care.com and Upwork. Upwork se specijalizirao u zapošljavanju tradicionalnih honoraraca (pisci, novinari, koderi); dok se TaskRabbit koncentrira na manualne poslove poput kućnog majstora ili osobe koja će vam prošetati pse. Care.com se specijalizira u polju davanja njege za djecu i starije.

Iznajmljivanje - Coworking iznajmljivanje radnog prostora. Primjer tome je WeWork koji pruža usluge zajedničkog radnog prostora u većim gradovima po cijelom svijetu. Honorarci, poduzetnici, zaposlenici koji posao mogu obavljati od kuće imaju mogućnost iznajmljivanja jeftinog radnog prostora, tj. ureda sa pripadajućom salom za sastanke. Velika prednost ovakvih prostora i usluge je mogućnost da u isto vrijeme putujete i ispunjavate svoje potrebe za profesionalnim i stabilnim okruženjem. Primjer tome je i Coin Zadar12. Airbnb nudi iznajmljivanje prostora radi stanovanja ili odmora zasnovana je 2008. Predstavlja se kao putnička kompanija koja između ostalog omogućava da oslobodite monetizirate vaš prostor u slučaju da ga ne koristite13.

Transport — Uber14 koji omogućava vozačima da svoj privatni automobil pretvore u taxi službu, pružajući im siguran i brz način kako da dođu do klijenata. Uber je nedavno od strane Europskog suda pravde klasificiran kao prijevoznička, a ne digitalna platforma. Zipcar omogućava ljudima da posude auto za kraće izlete ili odlazak u trgovinu. Getaround omogućava da iznajmite svoj auto, Liquid pruža istu usluga samo za bicikle. BlaBla car vam omogućava da prilikom putovanja sa svojim osobnim automobilom, slobodna mjesta ponudite strancima koji će sa vama podijeliti trošak puta.

Moda — threadUP nudi uslugu prodaju vaše rabljene robe Le Tote mogućnost da se odjeća posudi pa vrati. Rent the Runway omogućava ženama da iznajme i unajme dizajnerske haljine za događanja.

12 Službena stranica Coin Zadar. Izvor: http://www.coinzadar.hr/ 13 Službena stranica Airbnb-a. Izvor: https://press.atairbnb.com/about-us/ 14Hans Urlus, ECJ Hands Down Decision on Uber in the EU, članak, 2018. Izvor: https://www.lexology.com/library/detail.aspx?g=2a3de9f5-254b-4ca3-9540-0f6ef73dca09

prilog raspravi

5

Kickstarter1 u brojkama

394,871 pokrenutih projekata, ukupnoskupljeno 3,57 milijardi dolara od čega je

3,15milijardi dolara uspješno uloženo uprojekte dok je 384 milijuna uloženo u projekte koji se nisu ostvarili. Trenutno se skuplja za 3,798 projekata. Do sada je uspješno skupljeno za 140,694 projekt od čega je neuspješno financiranih 250,379 sa stopom uspješnosti od 35,98%. Najveću stopu uspješnosti imaju projekti iz sfere plesa sa 62,04%, najmanju s područja tehnologije sa 19,95%.

2.1. Financijski sektor

Izdvajamo financijski sektor jer je tema koja se često kod nas preskače te je pažnja bila uglavnom skoncentrirana na transportni i iznajmljivački sektor ekonomije dijeljenja. Financijski sektor se dijeli na različite platforme posuđivanja novca kao i na skupno sudjelovanja u prikupljanju novca za određene projekte, odnosno pozajmljivanje na istoj razini.

Grupno financiranje, odnosno Crowdfunding (Kickstarter, Indiegogo) je demokratizirajući I oslobađajući način pronalaska baze i sredstava za razvoj poduzetničke ili druge ideje. Stranice kao Indiegogo ili Kickstarter nude platformu na kojoj osoba sa idejom i vizijom nudi svoj poslovni plan, a na korisnicima platforme je hoće li isti financijski podržati. Grupno financiranje je način na koji se zaobilaze banke i ulagači, pogotovo u vrijeme krize kad ti tradicionalni instrumenti nisu bili skloni riziku ulaganja. Skupno financiranje stoga podiže ideje i razvija male i srednje poduzetnike, pomaže umjetnicima u realizaciji njihovih projekata, podupire novinare, prikuplja novce za sudske postupke i drugo. Platforme se financiraju i prodajom uspješnih projekata koji su započeli na njihovim stranicama. Uvidjevši prednosti, te uzbuđenje koje crowdfunding stvara među ljudima, mnoge velike kompanije 15 su se također poslužile platformama skupnog načina financiranja u svrhu smanjivanja rizika i boljeg marketinškog predstavljanja svog proizvoda. Po nekim mišljenjima ovo je zlouporaba platforme. Pozitivan efekt koji je donijela ova vrsta financiranja ne može se poreći, a prilog tome su i projekti

15 Tristan Ryner: It’s not ok for billion-dollar companies to crowdfund, 2017. Izvor: https://www.androidauthority.com/billion-dollar-company-crowdfunding-804008/, Patricio Robles: Big brands embrace crowdfunding for marketing purposes, 2017. Izvor: https://econsultancy.com/blog/68821-big-brands-embrace-crowdfunding-for-marketing-purposes/

prilog raspravi

Stranice kao Indiegogo ili kickstarter nude platformu na kojoj osoba sa idejom i vizijom nudi svoj poslovni plan, a na korisnicima platforme je hoće li isti financijski podržati.

6

na našem području koji su uspješno financirani preko navedenih platformi, rimjerice Zadružna pivovara Brlog16, Lupiga17, Festival Fališ18 19 itd.

Pozajmljivanje na istoj razini ili Crowdlending je praksa pozajmljivanja novca pojedincima ili tvrtkama putem online usluga koje povezuju zajmodavce sa zajmoprimcima. Budući da tvrtke koje nude ove usluge uglavnom posluju na online platformama, njihovi troškovi su puno niži od tradicionalnih financijskih institucija, pa stoga mogu pružati usluge značajno jeftinije. Kao rezultat toga, zajmodavci mogu zaraditi veće povrate u odnosu na štednju i ulaganja u proizvode zajmoprimaca, dok zajmoprimci mogu posuditi novac po nižim kamatnim stopama, čak i nakon što je P2P kreditna tvrtka naplatila naknadu za pružanje usluga. Mnogi krediti na Crowdlending platformama su osobni ili studentski krediti,te su mnogi od njih su posuđeni kako bi se pokrenuo posao. Nailazimo također i na kredite koji su osigurani imovinom u slučaju da zajmoprimac ne može vratiti kredit, a većinom se radi o luksuznoj imovini kao što su nakit, satovi, automobili, likovna umjetnost, zgrade, i slično. Sudionici mogu biti fizičke osobe, poduzeća, pa čak i dobrotvorne organizacije.

Kamatne stope mogu biti postavljene od strane zajmodavaca koji se natječu za najnižu stopu na obrnutom aukcijskom modelu ili fiksni od strane posredničke tvrtke na temelju analize kredita dužnika. Posrednička poduzeća su profitna poduzeća na ovim platformama te ostvaruju prihode putem jednokratnih naknada za financiranje zajmova od zajmoprimaca i naknadom za procjenu kredita. U usporedbi s burzovnim tržištima,

pozajmljivanje na Crowdlending platformama ima manju volatilnost ali time i manju likvidnost.

16 Indeks info: LIJEPA PRIČA NEDJELJOM Zadranke koje proizvode vrhunsko pivo: "Nije sve u lovi", 2017. Izvor: http://www.index.hr/vijesti/clanak/lijepa-prica-nedjeljom-zadranke-koje-proizvode-vrhunsko-pivo-nije-sve-u-lovi/969922.aspx 17 Boris Pavelić: Portal Lupiga pokrenuo crowdfunding kampanju, 2017. Izvor: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Portal-Lupiga-pokrenuo-crowdfunding-kampanju?meta_refresh=true 18 Fališ info: Nemoj da fališ: FALIŠ pokrenuo crowdfunding kampanju za spas Festivala!, 2017. Izvor: http://www.h-alter.org/vijesti/nemoj-da-falis-falis-pokrenuo-crowdfunding-kampanju-za-spas-festivala 19 Marija Edita Feldi: Ovi hrvatski projekti pomeli su Kickstarter, koja je njihova tajna?, 2017. Izvor: https://www.tportal.hr/tehno/clanak/ovi-hrvatski-projekti-pomeli-su-kickstarter-koja-je-njihova-tajna-20170726

prilog raspravi

tvrtke koje nude ove usluge uglavnom posluju na online platformama, njihovi troškovi su puno niži od tradicionalnih financijskih institucija, pa stoga mogu pružati usluge značajno jeftinije

Posrednička poduzeća su profitna poduzeća na ovim platformama te ostvaruju prihode putem jednokratnih naknada za financiranje zajmova od zajmoprimaca i naknadom za procjenu kredita.

7

Kako se zaštititi na Crowdlending platformama

1. Prominentni investitori- istraživanje vjerovnika može biti jako teškou ovakvoj vrsti poslovanja, stoga se možda najbolje osloniti naplatforme u koje su investirale poznate i ekonomski snažnekompanije. Primjerice prije dvije godine je Google Inc. investirao125 milijuna dolara u platformu LendingClub Corp., vodeću svjetskuplatformu ove vrste. Druga poznata svjetska imena investitora uCrowdlending su Titan Bank, Eaglewood Capital Managment hedgefund i drugi.

2. Renominirani članovi uprave - isto tako, ako su se poznati iodgovorni članovi poslovnog svijeta pridružili upravnom odboru ipostali kontrol manageri P2P poduzeća, to je također dobar znak daplatforma djeluje vjerodostojno. Primjerice, bivši tajnik američkedržavne riznice Lawrence Summers nalazi se u upravnom odboruplatforme Lending Club.

Financijsko poslovanje uvijek nosi i rizike sa sobom na koje treba paziti. Na platformama se sudionici trebaju držati podalje sumnjivih ponuda s preniskim kamatnim stopama, zajmodavcima koji nisu prijavljeni u zemlji iz koje je zajmoprimac, ukoliko netko odbija dati potpune podatke prilikom poslovanja i slično. Nadalje ulaganja zajmodavca u zajam obično nisu zaštićena nikakvim državnim jamstvom. Na nekim uslugama, zajmodavci ublažavaju rizik od lošeg duga odabirom zajmoprimca kojem posuđuju i ublažavaju ukupni rizik diversifikacijom svojih investicija među različitim zajmoprimateljima.

3. AKTUALNA PROBLEMATIKA

3.1. Socijalni aspekti

Kad napravimo odmak od samih okvira ekonomije i zakonodavstva, profita i gubitaka, što se to točno krije iza prirode dijeljenja? Gledajući unazad kroz povijest ljudi su oduvijek dijelili, međusobno si pomagali, a prvi oblici trgovine su bili putem trampe. Ekonomije se mijenjaju, mijenjaju se politike i vlasti, trendovi i moda, ali priroda čovjeka je uvijek ista. U jednoj od najpopularnijih ekonomskih knjiga današnjice „The Sharing Economy: The

prilog raspravi

Financijsko poslovanje uvijek nosi i rizike sa sobom na koje treba paziti. Na platformama se sudionici trebaju držati podalje sumnjivih ponuda s preniskim kamatnim stopama, zajmodavcima koji nisu prijavljeni u zemlji iz koje je zajmoprimac, ukoliko netko odbija dati potpune podatke prilikom poslovanja i slično.

što se to točno krije iza prirode dijeljenja?

8

End of Employment and the Rise of Crowd based Capitalism“, profesora i doktora Arun Sundararajan-a govori se o tome da je ekonomija dijeljenja možda odgovor društva na hladni i individualno nastrojen kapitalistički sustav u kojem su se ljudi otuđili jedni od drugih u mahnitoj utrci za bogatstvom i prestižem ili samim preživljavanjem u ovom nemilosrdnom natjecateljskom okruženju. Možda je bilo pitanje vremena kada će ljudi ponovno pronaći način kako da se socijalno povežu i uspostave više komunikacije. Online platforme su tu stvarno došle kao dio revolucije u kojoj se ljudi povezuju dijeleći nekretnine, automobile, dijeleći intelektualne i druge usluge, te na taj način uspostavljaju komunikaciju i sklapaju poznanstva. Ovo je nekakav zajednički pokušaj društva da se decentralizira od razno raznih institucija, što od državnih, financijskih, bankarskih, pa i korporacijskih giganta koji su počeli ograničavati slobodno tržište svojim prevelikim utjecajem. No koliko god je dijeljenje poznat pojam kroz čovječanstvo u ekonomiji dijeljenja ipak ima jedan 'novi' segment u tome svemu, a to je dijeljenje sa strancima.20 Povijesno gledano, iako postoje neke iznimke, ljudi nisu bili skloni dijeliti sa strancima ili onima izvan njihovih društvenih mreža. Dijeljenje je bilo ograničeno na pouzdane osobe kao što su obitelj, prijatelji i susjedi. Današnje platforme olakšavaju dijeljenje među ljudima koji se međusobno ne poznaju, a kojima nedostaje zajedničkih prijatelja ili veza. Kao što su prije ljudi procjenjivali druge putem svojih osobnih procjena ili procjena ljudi oko njih, tako se se danas u skladu s tehnološkim napretkom razvili digitalni sustavi ocjenjivanja koji nam pomažu procijeniti s kime poslovati i dijeliti na platformama. Upitno je samo koliko su te ocijene objektivne i točne, te pokazuju li realnu sliku sudionika. Jedan primjer tamne strane online platformi dijeljenja je val prijave slučajeva silovanja i zlostavljanja putem Couchsurfinga preko kojeg osobe mogu na svojim putovanjima po pristupačnoj naknadi prespavati kod nekog od ponuditelja na platformi.21 I pored sustava ocijenjivanja i svih pokušaja transparentnosti i zaštite

20 K. Frenken, J. Schor, Putting the sharing into the perspective, Science Direct, članak, 2017. Izvor:https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2210422417300114 21 Primjer talijanskog policajca koji je imao više prijava zbog drogiranja i silovanja turistkinja putem Couchsurfing platforme, članak s Guardiana: https://www.theguardian.com/world/2015/feb/06/italian-allegedly-used-couchsurfing-website-to-assault-women

prilog raspravi

ekonomija dijeljenja možda odgovor društva na hladni i individualno nastrojen kapitalistički sustav u kojem su se ljudi otuđili jedni od drugih u mahnitoj utrci za bogatstvom i prestižem

9

sudionika na toj platformi, ovakvi slučajevi su se ipak dogodili. Koliko je zapravo sigurno koristiti ovakve načine usluga i možemo li ipak vjerovati dobroj namjeri nama potpunih stranaca?

Još jedan socijalni aspekt Ekonomije dijeljenja je ideja je da se putem online platformi i jeftinijih usluga svim ljudima omogući da imaju jednak pristup dobrima bez obzira na njihov dohodak i društveni status. Danas sve više ljudi nema dovoljno novčanih sredstava da bi se dodatno obrazovali, da bi išli na večere u restorane ili putovali. Sve je teže izdvojiti sredstva i za osnovne životne potrebe. Ne čudi da Ekonomija dijeljenja ima 3 puta veći utjecaj na siromašnije zemlje od onih bogatijih.22 Doista mnogo naše imovine stoji neupotrebljivano većinu vremena, te je ekonomski i ekološki gledano mnogo bolje iskoristiti ta ista dobra kako bi iz njih stvorili nove vrijednosti za čitavu zajednicu. Čak 78% ljudi se slaže da ekonomija dijeljenja smanjuje onečišćenja i otpad.23 U anketama nailazimo da velik broj ljudi je spreman dijeliti i sudjelovati u Ekonomiji dijeljenja.

Izvor: World Economic Forum,

https://www.weforum.org/agenda/2015/11/how-will-the-sharing-economy-evolve/

22 B.Balaram, Fair Share, Reclaiming power in the Sharing economy, RSA, članak, 2016. Izvor:https://medium.com/rsa-reports/fair-share-reclaiming-power-in-the-sharing-economy-499b46bd4b00 23PwC: The Sharing Economy, 2015. https://www.pwc.fr/fr/assets/files/pdf/2015/05/pwc_etude_sharing_economy.pdf

prilog raspravi

Ekonomija dijeljenja ima 3 puta veći utjecaj na siromašnije zemlje od onih bogatijih

10

Prema Pwc istraživanju tržišta čak 51% ljudi vide se u sljedeće dvije godine kao pružatelji usluga na online platformama, pored 23% njih koji već jesu aktivni pružaoci usluga. 72% njih definitivno se vide kao korisnici dobara i usluga ponuđenih preko online platformi. S obje strane vidimo pozitivno prihvaćanje sudjelovanja u ovakvom načinu poslovanja.

Promjene u edukaciji - tehnološkim razvojem mijenja se i način učenja. Klasične knjižnice i papirnati oblici knjiga, stručnih časopisa i ostale literature zamijenile su web inačice. Također digitalnom revolucijom klasične učionice zamijenile su online platforme za učenje, a predavanja su se zamijenila webinarima. Isprva su to bili samo kratkotrajni tečajevi i seminari za dodatnu edukaciju, a danas se to toliko razvilo da već svi poznati svjetski fakulteti imaju online edukacije nakon kojih se dobije i pripadajući certifikat ili diploma koju možemo rabiti u daljnjem poslovnom i edukativnom osobnom razvoju. Isto tako na online platformama možemo pronaći instrukcije, tečajeve stranih jezika pa čak i psihološku pomoć, odnosno psihoterapeuta.

Eksponencijalan rast ovakve vrste edukacije zbog nultog graničnog troška pružene usluge može biti mnogo jeftiniji. Fleksibilnost kod organizacije vremena je također jedan od faktora jer mnogo ljudi tim putem lakše kombinira posao i edukaciju. 'Edukacija za sve' je slogan kojim se promoviraju e-Learning platforme, odnosno učenje na daljinu i slične, te su

prilog raspravi

Prema Pwc istraživanju tržišta čak 51% ljudi vide se u sljedeće dvije godine kao pružatelji usluga na online platformama, pored 23% njih koji već jesu aktivni pružaoci usluga.

11

doista uspjele doprinijeti toj ideji. 24 Primjerice već i Sveučilište u Rijeci ima opciju online studiranja, diplomskog studija poduzetništva na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Projekt je čak financiran od strane Europske Unije i zasad ima uspješne rezultate.25

Postoje naravno i kritike online edukacija koje se odnose na upitnu kvalitetu takve vrste edukacije, te se smatra da se mnogo gubi time što se izostavlja interakcija između profesora i studenta. Edukacija kao takva gubi pedagoški segment.

Izvor: World Economic Forum, https://www.weforum.org/agenda/2016/09/is-online-learning-the-future-of-education/

3.2. Ekonomski aspekt

Glavni temelj tradicionalne proizvodnje i ekonomije je što mnogi tradicionalni proizvođači vjeruju kako je jedan od osnovnih ljudskih poriva sadržan u „imati“, odnosno u čovjekovoj želji da posjeduje. Tradicionalna proizvodnja predstavljala je proizvodnju dobara koja odlikuju osobine kao što su kvaliteta i dugotrajnost. No uslijed velike tehnološke ekspanzije dogodile su se promjene na tržištu i razlike u ponudi i potražnji. Tehnologija

24 Jiyuan Yu, Zi Hu, Is online learining future of education?, World Economic Forum, članak, 2016. Izvor: https://www.weforum.org/agenda/2016/09/is-online-learning-the-future-of-education/ 25 Diplomski Online studij, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, izvor: https://www.efri.uniri.hr/hr/diplomski_online_studij/778/202

prilog raspravi

Glavni temelj tradicionalne proizvodnje i ekonomije je što mnogi tradicionalni proizvođači vjeruju kako je jedan od osnovnih ljudskih poriva sadržan u „imati“, odnosno u čovjekovoj želji da posjeduje

12

i trendovi se mijenjaju gotovo svakodnevno, pa se i dobra zamjenjuju proporcionalno istom brzinom. Naglasak više ne ostaje na kvaliteti i dugotrajnosti već proizvodi nastaju kao odgovor na trenutačne trendove i potražnju. Možemo reći da se dogodio odmak u načinu razmišljanja u kojem ljudi više ne žude za vlasništvom već žele iskustvo korištenja imovine što stvara potpuno nova tržišta i načine poslovanja.

Ekonomija dijeljenja nastala je kao odgovor na tržišne promjene koje se događaju na globalnoj razini. Posljednjih godina imala eksponencijalnu krivulju rasta i postala je subjekt interesa kako mnogim sudionicima na tržištu, tako i državnim i zakonodavnim tijelima. Ključnu ulogu u makroekonomskim aspektima ekonomije dijeljenja odigrala je ekspanzija tehnološkog napretka koja sve više zamjenjuje kapital i rad, te mogli bismo reći dematerijalizira ekonomiju. Gledajući na to da je stanovništvo brojnije, a resursi ograničeni ekonomija dijeljenja čini se logičnim slijedom i savjesnim načinom poslovanja kojim smanjujemo hiperprodukciju dobara i gomilanje otpada omogućujući nam da maksimalno iskoristimo dobra koja imamo stvarajući time nove vrijednosti iz onog što već posjedujemo. Katalizator rasta digitalne revolucije i nove vrste poslovanja putem online platformi koja odlikuje ekonomiju dijeljenja pokrenulo je masovno korištenje mobilnih uređaja koji su postali nerazdvojiv dio naše svakodnevice.

Godine 2011. američki časopis „Time” je opisao Ekonomiju dijeljenja kao ideju koja će promijeniti svijet. Iako postoje neki primjeri čistog altruizma, većina gospodarstva koja se dijeli nema nikakve veze dijeljenjem - već je motivirana profitom ili smanjenjem troškova.

Ekonomija nultog graničnog troška - najosnovniji preduvjet za ekonomsku učinkovitost sastoji se u izrazu P=MC, odnosno da je cijena proizvoda mora biti jednaka graničnom trošku. Granični troškovi odnose se na povećanje ukupnih troškova do kojeg dolazi zbog promjene u količini outputa (količine proizvoda) za jednu jedinicu. Stoga za zaključiti je ako je cijena (P) manja od graničnog troška (MC) poduzeće posluje s gubitkom, i obrnuto ako je cijena (P) veća od graničnog troška (MC) poduzeće ostvaruje profit. No što u slučaju kad poduzeće ima nulti granični trošak?

prilog raspravi

odgovor na tržišne promjene

Godine 2011. američki časopis „Time” je opisao Ekonomiju dijeljenja kao ideju koja će promijeniti svijet. Iako postoje neki primjeri čistog altruizma, većina gospodarstva koja se dijeli nema nikakve veze dijeljenjem - već je motivirana profitom ili smanjenjem troškova.

13

Sa informacijsko komunikacijskim platformama nailazimo na fenomen kada je granični trošak (MC) jako blizu nule ili je nula. U tom slučaju, s dovoljno visokom potražnjom na tržištu za danim proizvodom, poduzeće može ostvarivati samo profit. Budući da je za poduzeća koja proizvode i posluju na tradicionalan način nemoguće imati granične troškove na razini nule, otvara se pitanje stvara li ovakav način poslovanja nelojalnu konkurenciju, odnosno monopol? Mali broj platformi je uspio ostati na temeljima ideje ekonomije dijeljenja, dok se velik broj platformi pretvorio u digitalne gigante koji su se počeli ponašati kao monopolisti, odnosno kako ih neki od stručnjaka nazivaju – umreženi monopolisti. Neki od poduzeća ovog ekonomskog sustava su se toliko proširili na globalnoj razini umrežujući sve više djelatnika određenog sektora, primjerice kao Uber koji umrežava sve taksiste (bilo profesionalne ili amatere), te time, kao pravi školski primjer monopolista, utječe na cijenu, ulaganje u industriju, kao i ograničavanje ulaska novih konkurenata na tržište. Što će biti s taksistima koji ne žele surađivati s Uberom i hoće li u tom slučaju moći opstati na tržištu?

Govoreći o nultom marginalnom trošku, tijekom proteklog desetljeća nailazimo i na prosumers-e odnosno potrošače/proizvođače koji su počeli proizvoditi i dijeliti glazbu, videozapise, vijesti i znanje u gotovo nultom marginalnom trošku i gotovo besplatno, što je uzrokovalo velike kontroverze jer je drastično smanjilo prihode u industriji glazbe, novina i izdavanja knjiga. Događanja nisu dovela do previše pozornosti jer je konsenzus bio da će učinci vjerojatno biti ograničeni samo na informacijsku robu. No to više nije slučaj. Sve veći broj prosumera proizvodi i dijeli informacije, ne samo znanje, vijesti i zabavu, već i obnovljive izvore energije, 3D tiskane proizvode i online tečajeve na gotovo nultom marginalnom trošku na suradničkim zajednicama. Dolaskom online platformi i ekonomije dijeljenja sad se dijele i automobili, kuće, odjeća i alati, a time se potpuno zaobilazi konvencionalno tržište kapitalizma. Stotine milijuna ljudi već prenose bitove i dijelove svog života s kapitalističkih tržišta do novih globalnih suradničkih zajednica koje djeluju na sveprisutnoj platformi interneta. Započela je velika promjena ekonomske paradigme.

prilog raspravi

Mali broj platformi je uspio ostati na temeljima ideje ekonomije dijeljenja, dok se velik broj platformi pretvorio u digitalne gigante koji su se počeli ponašati kao monopolisti, odnosno kako ih neki od stručnjaka nazivaju – umreženi monopolisti

zaobilazi konvencionalno tržište kapitalizma

14

3.3. Tržište rada

Još jedna problematika uzdiže se prilikom popularizacije Ekonomije dijeljenja i njenih platformi, a to je situacija sa tržištem rada. Naime Sundararajan u svojoj knjizi navodi dvije vrste rada putem online platformi, a on ih je klasificirao kao:26

1. Fizičke usluge, odnosno rad na zahtjev aplikacija/ interneta

(vodoinstalaterski poslovi, prijevoznički poslovi, čuvanje djece, čišćenje i

slično)

2. Virtualne usluge, odnosno usluge koje se mogu izvršiti putem aplikacija/

interneta i to bilo gdje u svijetu (računovodstveni poslovi, prevoditeljske

poslovi, instrukcije i slično).

Zajedničko oba oblika rada je prilika da se ponuda i potražnja za poslovima ekstremno brzo i efikasno povezuje preko platformi, uz minimalne transakcijske troškove i bez zastoja na tržištu rada. Na platformama zapravo nema radnika već su svi ponuđači usluga samozaposleni, te samo biraju vrijeme rada, koliko će raditi, za koju naknadu i osobu ili poduzeće za koju će odraditi posao, a barijere za ulazak u određenu tržišnu nišu su dosta niske. Mnogi pobornici rada u Ekonomiji dijeljenja kažu da je ovo revolucija radničke klase u kojoj se ponovno širi pojam samozapošljavanja koji je bio prisutan prije razvoja korporacija. Sve više ljudi na alternativne načine dolazi do dohotka što utječe na cjelokupnu

26 A. Sundararajan, „The Sharing Economy: The End of Employment and the Rise of Crowd-Based Capitalism, The MIT Press, knjiga, 2016.

prilog raspravi

Zajedničko oba oblika rada je prilika da se ponuda i potražnja za poslovima ekstremno brzo i efikasno povezuje preko platformi, uz minimalne transakcijske troškove i bez zastoja na tržištu rada

15

situaciju rada u cijelom svijetu. Mnogi ljudi ne žele raditi više za velike korporacije od 9 do 5 za male plaće, što dovodi do toga da tradicionalna poduzeća imaju manjak radne snage. Promjene na tržištu rada utječu uvelike i na visoko kvalificirane radnike kao i na srednji sloj radne snage. Budući da sudionici na platformama nude iste usluge mnogo jeftinije, mnogi stručnjaci kao što su profesori, psiholozi, računovođe, odvjetnici, inženjeri i drugi, su se također počeli pitati kako se prilagoditi toj brzo rastućoj industriji i kako da ostanu konkurentni na tržištu rada.

No koliko god to nova rješenja na tržištu rada zvučala primamljivo za sve nas isto tako se treba pogledati i drugu stranu medalje. Problemi koji se uzdižu što se tiče rada putem platformi su primjerice regulative vezano uz minimalnu plaću, doprinose i zaštitu radnika. Pojavom novih oblika fleksibilnog rada zakonodavne institucije Europske Unije, kao sve zakonodavne institucije diljem svijeta, nalaze problematičnim staviti ovakve vrste rada pod postojeće okvire. Kao što Europski Parlament objašnjava u dokumentu „The situation of workers in Collaborative economy”, ili prevedeno na hrvatski „Trenutno stanje radništva u Ekonomiji dijeljenja”, radnici koji rade putem online platformi se klasificiraju kao samozaposleni , ali uvjeti i odredbe platforme diktiraju sve pojedinosti kao što su plaćanja, uvjeti rada i intelektualno vlasništvo.27 No ipak ugovorno nisu zaposlenici te iste platforme. U tom slučaju kod radnika često nije riješeno ni pitanje plaćanja doprinosa, ni zaštite i regulacija kao što to imamo kod tradicionalne vrste zapošljavanja. Primjerice Uber u svojim odredbama i uvjetima tako navodi da se radi o tehnološkoj platformi te da aplikacija samo povezuje korisnike i vozače – partnere koji koriste vlastita vozila. Ističe se da Uber ne pruža usluge prijevoza i ne služi kao izvršitelj prijevoza te da takve usluge prijevoza i logistike pružaju nezavisni treći ugovaratelji koji nisu zaposleni u Uberu niti u njihovim podružnicama.28 Definirajući se isključivo kao posrednik Uber

27„The situation of workers in Collaborative economy”, Europski parlament, godina Izvor:http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2016/587316/IPOL_IDA(2016)587316_EN.pdf 28 Uber, dostupno na: https://www.uber.com/hr/legal/terms/hr/ (16.2.2017.)

prilog raspravi

radnici koji rade putem online platformi se klasificiraju kao samozaposleni

16

odbacuje svaku odgovornost povezanu s uslugama koje pružaju njegovi vozači- partneri.29

3.4. Tržište nekretnina

Uz svu spomenutu regulatornu problematiku, 'dijeljenje' nekretnina je također bilo na udaru kritika. Naime postavlja se pitanje uzrokuju li platforme za 'dijeljenje' nekretnina porast u cijenama dugoročnog najma. Home-sharing platforme omogućile su razvoj kratkoročnih najmova nekretnina, te pojavom Booking-a i AirBnB-a primjećuje se prijelaz vlasnika nekretnina s dugoročnog iznajmljivanja nekretnina, na kratkoročne opcije pogodne za turistički sektor. Budući da je ukupna ponuda nekretnina fisksna u kratkom roku, to uzrokuje porast cijena dugoročnog najma. Nalazimo na podatak da povećanje od 10% Airbnb oglasa može stvoriti prosječno povećanje rente od 0.39%, te prosječno povećanje cijene nekretnina za 0.64%.30 Autori istraživačkog rada su promatrali kretanje visine najamnine i cijene nekretnina u 100 najvećih gradskih područja u cijeloj zemlji između 2012. i 2016. godine. U Hrvatskoj se također može jasno vidjeti porast u iznajmljivanju nekretinina u turističkom sektoru, te kako navodi poslovni dnevnik, AirBnB u Hrvatskoj bilježi 100% rast otkako je došao na tržište31, te time smanjen broj dugoročnih najmova. U periodu dok traje turistička sezona na tržištu praktički nema nikakve ponude

29 Ibid., točka 5. U Uberovim Odredbama i uvjetima za Hrvatsku navodi se, između ostalog, da „Uber ne pruža izjave ili jamstva o pouzdanosti, pravovremenosti, kvaliteti, prikladnosti ili dostupnosti usluga ili bilo kojih usluga ili dobara zatraženih uporabom usluga ili da će usluge biti bez prekida ili pogrešaka“, te da „tvrtka Uber nije odgovorna za neizravne, slučajne, posebne, kaznene ili posljedične štete, uključujući gubitak profita, gubitak podataka, osobne ozljede ili oštećenje imovine koje se odnose na, povezane su sa ili su na drugi način posljedica bilo kojeg korištenja usluga, čak i ako je Uber upozoren o mogućnosti takvih šteta“. 30 K.Barron, E.Kung, D.Proserpio, The Sharing Economy and House Affordability: Evidence from AirBnB, National Bureau of Economic Reasearch and University of California (UCLA), 2017. Izvor: https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3006832 31 M. Crnjak, Međunarodna platforma za najam smještaja osvojila Jadran, Poslovni dnevnik, članak, 2017. Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/rast-prometa-airbnba-u-hrvatskoj-visi-od-100-330700

prilog raspravi

Nalazimo na podatak da povećanje od 10% Airbnb oglasa može stvoriti prosječno povećanje rente od 0.39%, te prosječno povećanje cijene nekretnina za 0.64%.

17

dugoročnog najma, što dovodi do pitanja što sa svim stanovnicima koji ne posjeduju nekretninu i ovisni su o dugoročnom najmu?

Koliko je popularnost online platformi za iznajmljivanje u Hrvatskoj pokazuju podaci da u Hrvatskoj trenutno postoji 103 tisuće smještajnih jedinica na AirBnB platformi, a da je prosječan prihod domaćina iznosio čak 2100 dolara.32 No kako tržište još nije regulirano pojavljuju se problemi oko oporezivanja, te nelegalnog iznajmljivanja i drugih problema koji mogu donijeti nestabilnost na tržištu. Kad su u pitanju domaći privatni iznajmljivači, statistika Porezne uprave otkriva pomalo neobjašnjivu sliku: samo 12,5 posto od ukupno 76.989 poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od iznajmljivanja stanova i soba plaća PDV na provizijske usluge ostvarene suradnjom s platformama kao što su Airbnb ili Booking.com iz razloga jer se nisu ni prijavili za izdavanje takozvanog PDV identifikacijskog broja .

Važno je napomenuti da su AirBnB i druge online platforme za kratkoročan najam uzrokovale brojne kontroverze i u drugim državama svijeta tako da postoje slučajevi u kojima su platforme u potpunosti zabranjene ili znatno ograničene. Primjerice, Amsterdam koji je doživio šokirajuću ekspanziju kratkoročnog najma pojavom online platformi se uhvatio u koštac s postavljanjem regulativa te danas imamo situaciju u Amsterdamu da vlasnici nekretnina mogu iznajmiti nekretinu samo 60 dana godišnje do najviše 4 osobe istodobno. Ako vlasnici nekretnina ne ispoštuju tu i ostale postavljene regulative, klasificira ih se kao 'ilegalni hotel', te kažnjava novčanim kaznama i do 20.000 eura po prijestupu. AirBnB je pristao na postavljene regulative i stavio upozorenja na web stranice s novim pravilima. Prošle godine grad je kaznio 300 takozvanih "ilegalnih hotela". Ponašanje Amsterdama u slučaju online platformi za iznajmljivanje bi nam trebala poslužiti kao primjer. Ekonomija dijeljenja i popularni brendovi trebaju biti prisutni na našem tržištu ali ne u obliku u kojem štete pretežnom interesu društva. Što ponovo ne znači ni zabranu takvih oblika poslovanja nego prilagodbu da ti oblici platformi rade za nas, odgovorna politika kao u slučaju Amsterdama je pronalazak kompromisa i nezaboravljanja vlastite vrijednosti u pregovaračkom odnosu.

32 Ibid.

prilog raspravi

u Hrvatskoj trenutno postoji 103 tisuće smještajnih jedinica na AirBnB platformi

Ako vlasnici nekretnina ne ispoštuju tu i ostale postavljene regulative, klasificira ih se kao 'ilegalni hotel', te kažnjava novčanim kaznama i do 20.000 eura po prijestupu

18

3.5. Pravni i regulatorni aspekt

Zakonodavna regulacija ekonomije dijeljenja u trenutačnom poimanju odvija se fragmentirano i samo u nekim državama članicama. Zakonodavne restrikcije uglavnom su usmjerene na određene sudionike kako bi se smanjio utjecaj disrupcije na tradicionalne poslove ili u nekim slučajevima na njihove pojedine usluge, primjerice zabrana nekih članica EU UberPOP33 usluge iako je UberX nastavio djelovati ili privremena lokalna zabrana kompletnog Ubera od strane londonskih 34 vlasti. Valja napomenuti i zabranu berlinskog suda na kratkotrajna iznajmljivanja 35 digitalnih platformi. Svakako je bitno napomenuti prioritetna područja na kojima će se određena količina zakonodavne intervencije morati poduzeti:

Regulativa tržišne utakmica, natjecanje mora biti pošteno i jednako za sve sudionike. Smatramo da je stoga potrebno djelatnosti sa istim ciljem regulirati pod istim zakonodavnim krovom te nedopustiti da određeni sudionici istog tržišta „trikovima“ zaobilaze postojeću regulativu, podsjetimo da se zakoni ipak donesene s razlogom te izviru iz djelovanja gospodarskog sektora koji normiraju.

Porezna problematika digitalnih platformi je na putu rješavanja od strane zakonodavnih tijela EU, u mišljenima odbora pojavljuju se novi termini kao „stabilna virtualna organizacija“ koja bi mogla biti predmetom oporezivanja, kao i promišljanje podatka kao nove valute, odnosno dodane vrijednosti koju stvara. Novi koncept oporezivanja će svakako obuhvatiti i multinacionalne platforme koje se trenutno smatraju unutar ekonomije dijeljenja.

33 Rob Davies: Uber suffers legal setbacks in France and Germany, 2016. Izvor: https://www.theguardian.com/technology/2016/jun/09/uber-suffers-legal-setbacks-in-france-and-germany 34Julia Kollewe, Gwyn Topham: Uber apologises after London ban and admits 'we got things wrong' 2017. Izvor: https://www.theguardian.com/business/2017/sep/25/uber-tfl-concerns-vows-keep-operating-london-licence 35 Philip Oltermann, Berlin ban on Airbnb short-term rentals upheld by city court, 2016.Izvor: https://www.theguardian.com/technology/2016/jun/08/berlin-ban-airbnb-short-term-rentals-upheld-city-court

prilog raspravi

stabilna virtualna organizacija

19

Zaštita potrošača u EU je razvijena te bi se ta količina zaštite trebala prenijeti na nove digitalne platforme kao i na usluge koje te platforme pružaju. Naglaskom na informiranje, transparentnost, zaštita zdravlja I sigurnosti. Sigurnost pogotovo s obzirom da platforme ulažu jako malo u provjeravanje svojih partnera koji pružaju usluge.

Zaštita podataka i privatnosti je samo jedan od segmenata zaštite potrošača ali je u ovom načinu poslovanja dodatno izražen. Prijavljivanjem, korištenjem aplikacije, često davanjem brojeva kreditnih kartica, potrebom da se uključi lokacija pri uporabi aplikacije ili unošenje svih podataka koji kasnije mogu biti iskorišteni za krađu identiteta zahtjeva zabrinutost svih nas. Naši podatci, naše navike su naš identitet36 i trebaju biti u našem vlasništvu, za razliku od trenutne prakse da se prodaju, kompanijama na području marketinga ili kompanijama koje kasnije disruptivno djeluju unutar naših demokracija37.

Zašita radnika nije moguća ako se ljudi unutar ovakvih vrsta poslovanja koji obavljaju rad za naknadu pod direktnom instrukcijom i ograničenjima platformi ne podvedu pod definiciju radništva. Drugim riječima dok god platforme ne priznaju direktan utjecaj na svoje partnere. Nedostatak zakonodavne definicija radništva koja bi priznavala radnički status partnerima dovodi do nepravedne diskriminacije istih te ih stoga ne pripada ih ni pravo na odmor, pravo na godišnji, pravo udruživanja u sindikate te ostale dosege zaštite radnika danas. Potreban je pronalazak modela koji ne bi previše utjecao na fleksibilnost posla koji se obavlja, ali da garantira radniku određene sigurnosti. Specifični problem poslova unutar Ekonomije dijeljenja je sustav ocjenjivanja. Sustav ocjenjivanja se veže za osobu, podložan je raznim manipulacijama te ga često prati opisni komentar koji kasnije može negativno utjecati na radnikov pronalazak zaposlenja.

36 Cullen Hoback: Our data is our digital identity - and we need to reclaim control, 2013 Izvor:. https://www.theguardian.com/technology/2013/sep/19/data-digital-identity-cullen-hoback 37 Zoe Kleinman: Cambridge Analytica: The story so far, 2018. Izvor: http://www.bbc.com/news/technology-43465968

prilog raspravi

20

4. ZAKLJUČAK

Ekonomija dijeljenja ima dva jako različita lica. Jedan je neoliberalni brend na steroidima, drugi je samo nastavak zdravog solidarnog ponašanja koji postoji otkad i društvo. Solidarnost će nastaviti djelovati sa i bez tehnologije iako ono što je zaista uzbudljivo je razina dijeljenja među strancima što zaista čini svijet jednim globalnim (sretnim) selom.

S druge strane neoliberalni brend se sakrio u pojmu koji u svim nama budi osjećaje topline, no sve u svrhu komercijalizacije novih aspekta tržišta koji dosad nisu bili regulirani što naravno donosi ogromnu dobit onima koji su se prvi ukrcali na vlak “dijeljenja”.

Vrijeme kad se Uber skrivao ispod imena digitalne platforme u EU je sa odlukom Europskog suda pravde završilo. Stoga treba nastaviti u tom smjeru, definirati I regulirati, obrazovati i poticati na inovaciju kako bi od “ekonomije dijeljenja” dobili novi održivi ekonomski sustav, stabilne poslove i jaču integraciju zajednice. Moramo zahtijevati jednakost u tržišnoj utakmici i pravedno poslovanje za svih.

Dijeljenje nije rad na crno, dijeljenje nije iznajmljivanje za rentu dijeljenje nije taxi služba, konzumerizam ne postaje altruizam samo zato što ste možda u transakciji koristili mobitel.

prilog raspravi

Dijeljenje nije rad na crno, dijeljenje nije iznajmljivanje za rentu dijeljenje nije taxi služba, konzumerizam ne postaje altruizam samo zato što ste možda u transakciji koristili mobitel.

21