2011

Upravljanje logističkim procesima

UPRAVLJANJE LOGISTIČKIM PROCESIMA

2. NAZIV I POJMOVNO ODREĐENJE LOGISTIKE

2.3 „Logistika“ kao aktivnost (praksa) i „logistika“ kao znanost (teorija)

Poslovna logistika je: sustavni pristup upravljanja i kontrole fizičkog tijeka materijalnih

dobara i potrebnih informacija koje poduzeće šalje na tržište i prima s tržišta.

Da bi distribucija to učinkovito obavila, u sebe uključuje slijedeće aktivnosti: naručivanje,

upravljanje skladištem, upravljanje zalihama, manipulaciju robom, vanjski i unutrašnji

transport i informacijski logistički sustav.

Logistika kao teorija iznalazi zakonitosti, a kao praksa potvrđuje ili odbacuje teoretske

spoznaje. Logistika kao znanost (ili teorija) predstavlja temelj za logistiku kao aktivnost

(praksu). Stvar znanosti je izmisliti novo, stvar tehnike je izgraditi novo, a stvar prakse je

testirati i primijeniti novo. Teorija ima smisla samo ako se uspješno primjeni u praksi.

2.4 Karakteristike i struktura logističkih sustava

Slika 1: Grafički prikaz tipičnog fizičko-distribucijskog tijeka robe

2

3. LOGISTIČKI ČIMBENICI USPJEŠNOSTI PODUZEĆA

Najznačajniji logistički činitelji dinamičke optimalizacije i uspješnosti poslovanja

suvremenog logistički upravljanog poduzeća mogu se sistematizirati u dvije skupine, kao:

logistički unutarnji činitelji i logistički vanjski činitelji.

3.1 Logistički unutarnji čimbenici u funkciji dinamičke optimalizacije suvremenog

poduzeća

U skupinu logističkih unutarnjim pripadaju: logistički strategijski ciljevi, logistička

tehnologija, logistički ljudski potencijali, logistički informacijsko-komunikacijski sustav,

logistička organizacijska kultura i ostali logistički čimbenici.

3.1.1 Logistički strategijski ciljevi

Logistički strategijski ciljevi su osnova za poduzetničko razmišljanje i ponašanje

menadžmenta, pa time i nezaobilazan čimbenik dinamičke optimalizacije poslovanja

suvremenog poduzeća. Logistika zato treba biti do upravljačkog sustava poduzeća, koji

upravlja količinama, vremenom i mjestima u transformacijskom procesu poduzeća. Kao

presječena funkcija, koja prožima sve druge funkcije poduzeća, treba biti ciljno zasnovana, te

podupirati ciljno djelovanje svih funkcija poduzeća, težeći sinergizmu njihova djelovanja i

fleksibilnosti poslovanja cjelokupnog poduzeća.

3.1.2 Logistička tehnologija

Logistička tehnologija, kao skup znanja, vještina i stručnosti sjedinjavanja ljudskih

potencijala i tehničkih sredstava u procesima prostorno-vremenske transformacije dobara,

energije, informacija i znanja, vrlo je značajan čimbenik dinamičke optimalizacije

suvremenog poduzeća. Ona determinira ljudske potencijale, materijalne i informacijske

resurse, kao i organizacijsku struktura, koja u suvremenim uvjetima dinamičnog okružja treba

biti fleksibilna i adaptibilna da bi omogućavala uspješno ostvarivanje ciljeva poduzeća.

3.1.3 Logistički ljudski potencijali

Fleksibilnost se ostvaruje logističkim procesima, pa logistički ljudski potencijali postaju

osnovni kapital, izvor snage i uspješnosti suvremenog poduzeća.

Razumljivim prikazivanjem ciljeva poduzeća i usklađivanjem njihovih individualnih ciljeva i

interesa sa strategijom i ciljevima poduzeća, komuniciranjem i motiviranjem, postižu se

značajni uspjesi, pogotovo u logistici kao radno-intenzivnoj funkciji. Kako je iskoristivost

ljudskih potencijala interesno orijentirana, zadovoljstvo na radu pozitivno utječe na

učinkovitost samog logističkog sustava pa tako i poduzeća.

3

3.1.4 Logistički informacijsko-komunikacijski sustav

Informacije o potrebama, zahtjevima i željama korisnika proizvoda i usluga polazna su

osnova za upravljanje logistikom u pravcu stvaranja dodatne vrijednosti proizvoda i usluga za

korisnika. U procesu poslovnog upravljanja logistika ima ulogu skupljača i distributera

podataka i informacija potrebnih za efektivno i efikasno odvijanje same logistike, ali i ostalih

funkcija suvremenog poduzeća.

3.1.5 Logistika organizacijska kultura

Ona je utkana u sve aktivnosti poduzeća. Organizacijska kultura utječe na formuliranje ciljeva

poduzeća, a i podloga je za njihovo ostvarivanje. Organizacijska kultura je posebno značajna

za efikasno odvijanje logističkih procesa koji prožimaju sve aktivnosti poduzeća i koji

razvijaju pretežite socijalne veze u poduzeću.

3.1.6 Ostali logistički čimbenici

U uvjetima ubrzanog tehnološkog razvoja, kada informacija postaje glavna supstanca

proizvoda/usluge i kada je informacijska tehnologija jednako rentabilna u velikim i malim

poduzećima, obrađene logističke varijable postaju presudne za dinamičku optimalizaciju i

uspješnost poslovanja svakog konkretnog suvremenog poduzeća.

3.2 Logistički vanjski čimbenici u funkciji dinamičke optimalizacije suvremenog

poduzeća

3.2.1 Gospodarski uvjeti okružja

Najznačajniji utjecaji na poslovanje poduzeća kao ekonomskog sustava dolaze upravo iz

gospodarskog okružja i to kao prilike ili prijetnje koje menadžment treba iskoristiti ili izbjeći

njihov utjecaj prilikom upravljanja dinamičkom optimalizacijom suvremenog poduzeća.

Poduzeće spada u tzv. relativno otvorene sustave. Ono s okružjem razmjenjuje ulazne

sadržaje i rezultate poslovanja. U njega ulaze iz okružja materijal, energija, informacije,

znanje i dr., a ono okružju predaje proizvode i usluge, kao rezultate svoga poslovanja.

3.2.2 Znanstveno-tehnološki uvjeti okružja

Razvoj logističke znanosti i logističke tehnologije rezultira mogućnostima povećanja

proizvodnosti resursa poduzeća, povećanja raznolikosti proizvoda i usluga, poboljšanja

standarda življenja i povećanja slobodnog vremena.

4

3.2.3 Sociokulturni uvjeti okružja

Sociokulturni uvjeti okružja polazni su element logističke koncepcije, usmjerene na

zadovoljavanje korisničkih potreba. Oni su sastavljeni od stavova, želja, očekivanja, stupnjeva

inteligencije i obrazovanja, vjerovanja i običaja ljudi u određenoj sredini ili društvu.

3.2.4 Institucionalni uvjeti okružja

Institucionalni okviri, koji su zadani distribucijom političke moći i pravnim normama,

definiraju opće zakonske okvire za osnivanje, funkcioniranje i prestanak rada poduzeća.

Država zapravo utječe na sva poduzeća i sve aspekte života. U pogledu poduzeća, ona djeluje

u dvije glavne uloge: promiče i ograničava gospodarske aktivnosti. Postoji relativno malo

stvari koje menadžment može učiniti, a da nisu u svezi sa zakonom ili pak pod izrazitim

nadzorom zakona.

3.2.5 Ostali logistički činitelji

Navedeni vanjski logistički činitelji svakako nisu jedini koje menadžment treba koristiti u

funkciji postizanja dinamičke optimalizacije i uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća.

To su opći činitelji koji u odgovarajućoj mjeri djeluju na sva poduzeća. Svako pojedino

poduzeće je, međutim, pod utjecajem i specifičnih vanjskih činitelja, kao što su: konkurenti,

dioničari, sindikati i sl.

5

4. OPSKRBNI LANAC

4.1 Upravljanje opskrbnim lancem

Upravljanje opskrbnim lancem (SCM) je proces planiranja, implementiranja i kontroliranja

postupaka unutar opskrbnog lanca na najučinkovitiji mogući način. Upravljanje opskrbnim

lancem obuhvaća sva kretanja i skladištenja sirovina, inventara u obradi i završnih proizvoda

od točke porijekla do krajnjih potrošača.

4.2 Problemi koji se pojavljuju prilikom upravljanja opskrbnim lancem

Upravljanje opskrbnim lancem mora razmatrati slijedeće probleme:

1. Konfiguraciju distributivne mreže: broj i lokacije dobavljača, proizvodne pogone,

distribucijske centre, skladišta i klijente.

2. Distribucijsku strategiju: centraliziranu protiv decentralizirane, izravnu otpremu,

među-pristajanja, strategije „povuci – gurni“, logistiku trećih strana.

3. Informiranje: integrirati sisteme i procese unutar opskrbnog lanca radi distribucije

vrijednih informacija uključujući signale potražnje, predviđanja, inventar i transport

itd.

4. Upravljanje inventarom: količina i lokacija inventara uključujući sirovine, materijale u

obradi i završne proizvode.

5. Tijek gotovine: dogovaranje uvjeta plaćanja i metodologije razmjene financijskih

dobara između sudionika opskrbnog lanca.

4.3. Aktivnosti/funkcije

Aktivnosti opskrbnog lanca mogu se grupirati u strateške, taktičke i operativne razine

4.3.1 Strateške funkcije

U strateške funkcije ubrajaju se:

Optimiziranje strateške mreže, uključujući broj, lokacije i veličine skladišta,

distribucijske centre i pogone;

6

Strateška partnerstva sa dobavljačima, distributerima i potrošačima, kreiranje

komunikacijskih kanala za kritička unapređenja informacija i operacija kao što su

međustajanja, direktne otpreme i logistika treće strane;

Koordinacija izrade proizvoda kako bi se novi i postojeći proizvodi mogli optimalno

integrirati u opskrbni lanac i management pakiranja;

IT infrastruktura radi podrške operacijama unutar opskrbnog lanca;

Gdje proizvoditi, što proizvoditi ili kupiti odluke;

Poravnati ukupnu strategiju sa strategijom nabave.

4.3.2 Taktičke funkcije

U taktičke funkcije ubrajaju se:

Ugovori sa dobavljačima i ostale odluke vezane za nabavku;

Odluke vezane za proizvodnju, uključujući one koje se odnose na definicije ugovora,

lokacija, rasporeda i procesa planiranja;

Odluke vezane za inventar kao što su količina, lokacija i kvaliteta inventara;

Transportna strategija, uključujući učestalost, rute i ugovaranje;

Povezivanje svih aktivnosti radi odupiranja konkurenciji i implementiranje

najučinkovitijih postupaka u cijelom poduzeću;

Završna plaćanja.

4.3.3 Operativne funkcije

U operativne funkcije ubrajaju se:

Dnevna proizvodnja i planiranje distribucije uključujući sve dijelove opskrbnog lanca:

Dogovaranje rasporeda proizvodnje za svaki pogon u opskrbnom lancu (minuta za

minutom);

Planiranje i predviđanje potražnje, koordiniranje predviđanja potražnje za sve

potrošače i dijeljenje informacija sa dobavljačima;

Planiranje nabave uključujući trenutno stanje inventara i predviđanja potražnje u

suradnji s dobavljačima;

Aktivnosti zaprimanja, uključujući transport od dobavljača i zaprimanje inventara;

Proizvodne aktivnosti, uključujući potrošnju materijala i tijek finalnih proizvoda;

Aktivnosti otpreme, uključujući sve završne aktivnosti i otpremu klijentima;

Obećavanje narudžbi, zaračunavanje svih prekida u opskrbnim lancima, uključujući

sve dobavljače, proizvodne pogone, distribucijske centre i ostale klijente.

7

4.6. Povezivanje komponenti upravljanja opskrbnim lancem

Upravljačke komponente SCM-a

Lambert i Cooper (2000) definirali su slijedeće komponente:

Planiranje i kontrola

Radna struktura

Organizacijska struktura

Struktura tokova proizvoda

Struktura tokova informacija

Menadžerske metode

Struktura snage i rukovodstva

Struktura rizika i nagrada

Kultura i stav

8

5. INTEGRALNA LOGISTIKA

5.1. Model integralne logistike

Integralna logistika definira se kao: proces predviđanja kupčevih potreba i želja; skupljanja kapitala,

materijala, ljudi, tehnologija i informacija potrebnih za zadovoljenje tih potreba i želja.

5.2 Integralne logističke aktivnosti

5.2.1 Logističke aktivnosti

obuhvaćaju tri različite aktivnosti i to:

- ulazna logistika – bavi se odnosom između poduzeća i njegovih dobavljača. Upravlja tijekom

materijala od dobavljača do postrojenja ili unutar uslužnih operacija.

9

- preinaka/izvođenje - Pazi na to kako se robe i materijali kreću među radnim stanicama unutar

različitih operacija.

- izlazna logistika - predstavlja logistički odnos između poduzeća i njegovih kupaca. To je kretanje

gotovih proizvoda van postrojenja do krajnjeg kupca.

5.4 Koncepcija dodane vrijednosti integralne logistike

Četiri ekonomske korisnosti dodaju vrijednost proizvodu ili usluzi:

Oblikovna korisnost - proizvodnja stvara oblikovnu korisnost kroz proizvodni proces. Ona

stvara proizvod u obliku, veličini, boji, itd., prema zahtjevima kupaca.

Posjedovna korisnost - posjedovna korisnost se definira kao transfer vlasništva od jedne strane

ka drugoj, a to je prodaja proizvoda ili usluge. Proizvod nema stvarnu vrijednost sve dok ga

kupac ne posjeduje zbog korištenja, bilo da postane vlasnik proizvoda ili ga unajmi.

Lokacijska korisnost odnosi se na kretanje proizvoda s jedne točke na drugu, tamo gdje postoji

potražnja. Na taj način integralna logistika proširuje fizičke granice tržišta. To dodaje

ekonomsku vrijednost proizvodu jer kupci mogu dobiti proizvod koji bi inače bio nedostupan.

Prijevoz stvara lokacijsku korisnost.

Vremenska korisnost znači imati proizvod/uslugu dostupnu kada se traži. Nju omogućuje

prijevoz, upravljanje zalihama i struktura poslovnih zgrada.

5.7 Nastajanje koncepcije integralne logistike

5.7.1 Logistika brzog odgovora

Logistika brzog odgovora je u biti drugo ime za pravovremene sustave ili elektronsku razmjenu

podataka. Kod logistike brzog odgovora, kada su proizvodi kupljeni, skeniraju se bar-kodovi, te se tako

bilježi smanjenje zaliha. Automatski se stvaraju narudžbe nove robe i elektronički ulaze iz prodavaonica

u dobavljačeva računala. Dobavljač tada skuplja narudžbu predmeta kako bi popunio zahtjeve za robom

i odmah ih prevozi do maloprodajnog mjesta.

5.8. Logističke djelatnosti Transportni prometni sustavi ne mogu optimalno funkcionirati bez partnerske suradnje s mnogobrojnim logističkim djelatnostima, kao što su:

- djelatnosti međunarodnog špeditera- djelatnosti lučkih slagača- djelatnosti skladišta i terminala- djelatnosti carinskih skladišta- djelatnosti slobodnih zona- djelatnosti robnotransportnih centara- djelatnosti robnodistribucijskih centara

- djelatnosti robnotrgovinskih centara- djelatnosti logističkih centara- djelatnosti pomorskih agenata- djelatnosti izvršitelja ugovorne kontrole- djelatnosti osiguravajućih društava- djelatnosti tijela državne uprave- ostale logističke djelatnosti.

10

6. PRIJEVOZ KAO ELEMENT LOGISTIČKOG LANCA

Premještanje dobara i ljudi sa jednog mjesta na drugo kroz logistički i distribucijski

sustav. Prijevoz je moguć u okviru različitih grana prometa koje označava:

prijevozni put

prijevozno sredstvo

prijevozni proces.

6.3 Kriteriji za izbor prijevoznog sredstva u logističkom sustavu

Kao osnovni kriterij za izbor prijevoznog sredstva najčešće se koriste:

cijene prijevoza

brzina prijevoza

mjesto prijema i isporuke

sigurnost i točnost prijevoza

prilagodljivost sredstava prijevoza robi

zahtjevi za odgovarajućom ambalažom

popratne usluge (carinjenje, pakiranje i dostava robe).

6.4 Organizacija cestovnog prijevoza

Organizacija prijevoza temelji se na cestovnoj mreži, velikom broju kamiona i pouzdanosti

cestovnog prijevoza. Za ostvarivanje tog cilja potrebno je:

1. Maksimizirati vrijeme korištenja vozila

2. Maksimizirati iskoristivost kapaciteta vozila (prostor i nosivost)

3. Minimizirati kilometražu (obavljanje prijevoza uz što je moguće manje prijeđenih

kilometara)

4. Minimizirati broj vozila koji se koristi.

6.4.1 Nacionalni cestovni prijevoz

1. unutarnji (domaći) cestovni prijevoz :

2. međunarodni javni cestovni prijevoz:

3. kolodvorske usluge

4. otpremničke i agencijske usluge u cestovnom prijevozu.

6.4.2 Međunarodni cestovni prijevoz

6.4.2.1 Isprave u međunarodnom cestovnom prijevozu

Prva skupina potrebnih isprava u međunarodnom prijevozu za osoblje je:

• putovnica s valjanom vizom (prema potrebi),

• domaća i međunarodna vozačka dozvola,

• knjižica za provjeravanje rada posade vozila, tj. dopušteno vrijeme rada,

• putni radni list, tj. međunarodni putni nalog,

• potvrda o cijepljenju protiv zaraznih bolesti koju traže pojedine zemlje,

• bankovno kreditno pismo koje služi za podizanje novca u inozemstvu,

• potvrda o obvezatnoj promjeni novca za one zemlje koje to traže,

• ček ili štedna knjižica,

• EUROCARD ill druga vrsta kreditne kartice za osobnu uporabu,

• EURO obrazac u slučaju prometne nezgode,

• druge specifične potvrde koje ovise o vrsti prijevoza, npr. Potvrda o osposobljenosti

vozača za prijevoz po ADR-u.

Druga skupina isprava su isprave za vozilo u međunarodnom cestovnom prijevozu:

• interventna knjižica s popisom opreme na vozilu i prikolici,

• domaća i međunarodna prometna dozvola,

• dozvola za prijevoz po cestama stranih zemalja (licenca),

• potvrda o uređenosti vozila za međunarodni promet, TIR karnet, ukoliko je potpisan

sporazum,

• potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz živežnih namirnica po propisima

međunarodnog sporazuma ATP, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,

• potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz opasnih tereta prema propisima

međunarodnog sporazuma ADR, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,

• dozvola ili potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz specijalnih pošiljaka,

• izjava o količini goriva u spremniku za gorivo na propisanom obrascu za svaku zemlju

koja to traži,

• servisne i kreditne kartice za nabavku goriva i maziva u inozemstvu,

• potvrda o obveznom osiguranju vozila, polica osiguranja i "zelena" karta,

• prijevozne karte za kombinirani prijevoz tereta "cesta-željeznica"i "cestabrod" ukoliko se

radi o takvoj vrsti prijevoza,

• potvrda o posebnoj opremi na vozilu,

• druge isprave potrebne da bi se mogao obaviti prijevoz.

Iz navedenog se vidi da se radi o povećoj količini isprava i potvrda, ali može biti i manja,

ukoliko se radi o prijevozu koji se ne ubraja u opasne vrste ill prijevoz živežnih namirnica.

Treća skupina isprava su isprave za robu u međunarodnom cestovnom prijevozu:

• nalog za utovar u polasku ili povratku,

• otpremne isprave pošiljatelja,

• međunarodni CMR teretni list, pri čemu treba paziti da se uzme dovoljno praznih obrazaca

za povratni teret,

• popis pošiljki,

• veterinarske potvrde, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,

• fitopatološke potvrde, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,

• SDT potvrda pošiljatelja o otpremi opasne robe,

• izvozne, uvozne ill provozne dozvole za pošiljke,

• isprave koje omogućuju naplatu vrijednosti pošiljke pošiljatelju (otpremnička potvrda),

• bankovne ili druge ugovorne akreditivne isprave,

• carinski popratni dokumenti:

• popratnica,

• karnet TIR,

- karnet ATA, ukoliko se radi o privremenom izvozu robe,

• Arabic manifest za prijevoz između arapskih zemalja,

• ostali dokumenti potrebni za izvršenje prijevoza.

• potvrda o podrijetlu robe,

• uvjerenje o kvaliteti robe,

• druge isprave po zahtjevu pošiljatelja, primatelja, nalogodavca, carine ill drugih subjekata

koji imaju interes i ovlaštenje, tražiti takve isprave.

6.4.2.2 Konvencije u međunarodnom cestovnom prijevozu

1) Prijevoz robe prema sporazumu TIR - Temeljna svrha i cilj TIR karneta je da u najvećoj

mogućoj mjeri olakša kretanje robe pod carinskim nadzorom u međunarodnoj trgovini te da pruži

potrebnu carinsku sigurnost i jamstvo zemljama prijevoza. Uporabom TIR karneta izbjegava se

nadležnost domaćeg jamstva i domaćeg sustava ke radnje obavljaju se preko jednog carinsko

provoznog dokumenta - TIR karneta. Prednosti za sudionike prometnog i vanjskotrgovinskog

sustava su u tome što roba može puno prije prelaziti preko državnih granica s puno jednostavnijim

carinskim postupkom bez otvaranja vozila i ambalaže u koju je roba zapakirana.

2) Prijevoz robe prema CMR - određen je odredbama koje se odnose na odgovornost vozara za

radnje i propuste njegovih predstavnika i drugih osoba čijim se uslugama koristio u obavljanju

prijevoza.

Temeljne značajke prijevoza prema ovom sporazumu jesu:

- prijevoz se obavlja uz korištenje međunarodnog teretnog lista,

- tijekom prijevoza roba se nalazi pod carinskim nadzorom.

3) Prijevoz robe prema sporazumu ADR objedinjava verificiranu nomenklaturu opasnih tvari i

tereta, propise o pojedinačnom i zajedničkom pakiranju opasne robe, natpise i listiće opasnosti na

pakiranjima, odredbe u teretnom listu, propise o prijevozu, propise o prijevoznim uredajima i

pretovarnim operacijama (opće i posebne), certifikat o ispravnosti vozila za prijevoz određenih

opasnih tvari klase IVb i liste za označavanje vozila koje prevoze dotične tvari.

4) Prijevoz robe prema sporazumu CEMT obavlja se samo između zemalja koje su potpisnice

tog sporazuma. CEMT se koristi za prijevoz robe između mjesta utovara i mjesta istovara koja se

nalaze u dvjema različitim zemljama članicama Europske konferencije ministara prometa. CEMT

dozvola izdaje se na ime i ne može se prenositi na drugu osobu, a u slučaju da se dozvola

zloupotrebljava ill ukoliko se nedovoljno koristi, može se i oduzeti.

6.5 Željeznički prijevoz u logističkom sustavu

Temeljne karakteristike željezničkog prijevoza su:

Urednost

Neprekidnost prijevoza

Sigurnost

Ekonomičnost.

6.6 Pomorski prijevoz

6.6.1 Osnovna obilježja i prednosti pomorskog prijevoza

Osnovne karakteristike prijevoza i plovila u pomorskom prijevozu:

Veliki kapacitet

Velika snaga stroja

Sigurnost

Relativno male brzine.

Prednosti pomorskog prijevoza:

Niže cijene prijevoza

Veći kapaciteti

Manje zagađenje okoliša.

Zbog niske cijene prijevoza i velikih kapaciteta oko 80% svih prijevoza morem čini masovna

roba:

Žitarice

Rude

sirova nafta

građevinski materijal.

6.6.2 Pomorski prijevoz i logistički sustav

Organizacija pomorskog prijevoza podrazumijeva osnovne vrste djelatnosti morskog

brodarstva kao što su:

Putničko brodarstvo

Teretno brodarstvo.

Putničko brodarstvo može se podijeliti po organizacijskim i ekonomskim kriterijima na linijsko i

turističko (kružna putovanja), te geografski na kabotažno (unutar zemlje) i prekomorsko.

Teretno brodarstvo kao najveći i najznačajniji dio brodarstva dijeli se na:

slobodno brodarstvo

linijsko brodarstvo

tankersko brodarstvo.

6.6.3 Integralni, kombinirani i multimodalni transport

Integralni transport - podrazumijeva integralnost ambalaže i tereta (paleta ili kontejneri) i

visoku standardizaciju jedinica tereta koja povlači i standardizaciju prijevoznih sredstava.

Kombinirani ili multimodalni prijevoz - podrazumijeva se sustav prijevoza robe s najmanje dva

transportna sredstva iz različitih grana prometa (kamion, vlak, brod) pri čemu nema promjena u

transportnoj jedinici tijekom cijelog transportnog puta, tj. kada transportna jedinica prelazi iz

jedne vrste prijevoznog sredstva u drugu ne rasformirana.

Temeljne karakteristike kombiniranog prijevoza su:

- Prijevoz robe se vrši, s najmanje dvije vrste prometnih sredstava iz različitih grana

- Transportna jedinica prilikom prekrcaja s jednog na drugo sredstvo ostaje ne rasformirana

- Teretnu jedinicu na putu prati jedna jedinstvena prijevozna isprava.

6.6.3 Kontejneri u pomorskom prijevozu - slaganje i manipuliranje

Unutar tog prijevoza, kontejner postaje posebni spremnik koji se može lako manipulirati i

prevoziti. Posebno značenje ima kontejner za pomorski prijevoz, jer je kontejner veliki

standardizirani spremnik u kojem se može smjestiti i prevoziti veća količina robe. Pored

pozitivnih učinaka koje kontejnerizacija ima za linijsko brodarstvo, kontejnerski prijevoz

podrazumijeva brži, sigurniji i kvalitetniji prijevoz za korisnika prijevozne usluge, bez čega

kontejnerski prijevoz ne bi imao svoj pravi smisao.

Izrada plana slaganja i praktične radnje slaganja kontejnera na brodu određene su s nekoliko

osnovnih preduvjeta, od kojih su najvažniji: sigurnost broda, kapacitet broda, luke ukrcaja, luke

iskrcaja i broj i vrsta kontejnera koji se krcaju na brod.