Simulacije u Logistickim Procesima

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD

SIMULACIJE U PLANIRANJU LOGISTIČKIH PROCESA

PLANIRANJE LOGISTIČKIH PROCESA

Zagreb, 2013.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD

SIMULACIJE U PLANIRANJU LOGISTIČKIH PROCESA

PLANIRANJE LOGISTIČKIH PROCESA

Zagreb, prosinac 2013.

Sadržaj:

1.Uvod.........................................................................................................................................4

2.Simulacija i modeliranje..........................................................................................................5

3.Metode modeliranja.................................................................................................................6

3.1. ExtendSim........................................................................................................................8

3.2. FlexSim..........................................................................................................................10

4. Programski zadatak...............................................................................................................12

4.1. Riješenje s zadanim vremenom......................................................................................12

4.2.Riješenje za povećanje potrebnog vremena 10% i 13%.................................................14



5.Zaključak................................................................................................................................20

1.Uvod

Izgradnja određenog proizvodnog sustava ili upravljanje određenim procesom je izuzetno skupa investicija.Dogodi li se pogreška u sustavu, zaustavili li se proces, ako bilo gdje nastane kvar ili zagzšenje zbog nepredviđene situacije ta investicija postaje mnogo skuplja. Željeći izbjeći neželjene pojave poput kvarova,opterećenja i drugih razloga, prije početka stvaranja neke infrastrukture ili procesa, rade se mnogobrojni izračuni koji na kraju rezultiraju simulacijom procesa.

Simulacija je primijenjena tehnologija koja je osobito korisna za analizu i rješavanje problema prije nego nastanu. Primjena simulacije daje jasnu sliku o definiciji problema. Razlozi za simuliranje je dobivanje saznanja o konačnom ishodu prije nego se on dogodi. Simulacija bez cilja je kontraproduktivna.

Ono što je karakteristično za simulaciju je da su mnoge ulazne varijable slučajnog (stohastičkog) karaktera što traži primjenu statističkih metoda za analizu izlaznih varijabli. To znači da za svaku kombinaciju vrijednosti ulaznih varijabli moramo izvesti više simulacija da bi dobili zadovoljavajuću procjenu vrijednosti izlaznih varijabli. Koje će se varijable koristiti i što je potrebno istažiti određuje model po kojem će se računati. Tu dolazimo do definicije kada se koristi simulacija. Svoju unčikovitost pokazuje u uvjetima nesigurnosti, kada ne može se točno odrediti vrijednost neke varijable, ali već se kreće s pretpostavkom odstupanja od određene vrijednosti.

Danas za potrebe simuliranja koriste se napredi alati koji podešavanjem željenih parametara s lakoćom dolaze do izračuna i prikaza željenog rezlutata, tj. ishoda koji se u konačnici želi znati. Neki od tih alata za simulaciju su FlexSim i ExtendSim. Pomoću takvih alata moguće je prikazati odvijanje logističkih procesa u terminalima, proizvodnja u proizvodnim procesima te mnoga druga događanja oko nas. Imaju mogućnost vizualiziranja cijelog procesa i izračuna željenih vrijednosti za određeni proces.

2.Simulacija i modeliranje

.

Simulacija uključuje dizajniranje modela željenog sustava i obavljanje pokusa na njemu, i njegov napredak kroz vrijeme. Modeli omogućuju uvid kako će se u stvarnom svijetu djelatnost obavljaju pod različitim uvjetima i testirati različite hipoteze u za tek mali dio troškova obavljanja stvarne aktivnosti modela. Jedna od glavnih prednosti modela je da možete početi s jednostavnim procesima te kroz daljnju obradu postupno poboljšati model kao i samo razumijevanje cijelog procesa. Ovaj "korak-mudar doradu" omogućuje vam da se postigla dobre aproksimacije vrlo složenih problema iznenađujuće brzo. Kao što ste dodali preciziranja, model pobliže imitira proces stvarnog života. Uz to, možete analizirati, dizajn, i raditi složene sustave.Možete koristiti modele za procjenu stvarne procese čiji izračun je previše složena za analizu putem tablica ili dijagramima. Simulacija i modeliranje onogućuju testiranje hipoteza u djeliću troškova potrebnih za poduzimanja stvarne aktivnosti.

Modeliranje je učinkovit alat, pokazuje kako radnja,proces, djeluje i potiče kreativno razmišljanje o tome kako ga poboljšati. Modeli u industriji, raznim ustanovama školama, labaratorijima skraćuju dizajn ciklusa, smanjuju troškove unapređuju saznanja. Danas je modeliranje prisutno u svima zanimanjima na jedan ili drugi način. Cijeli svijet može se promatrati kao jedna velika cijelina građena od manjih sustava. Sustav je skup povezanih jedinica koje su u interakciji jedna s drugom. Uspijeh jedne jedinice je zavisam od ponašanja druge jedinice. Jednostavan primjer nam može pružiti priroda gdje biljke rastu prema suncu kako bi upijale što više svjetla i povećale učinak fotosinteze. Logistički procesi su mnogo složeniji kao što su planiranje, proizvodnja distribucija,nabava i sve druge operacije opskrbnog lanca. Pri izradi simulacija i modela za složene operacije koristi si više pristupa modeliranju ovisno o potrebi samog procesa.

Kao što je navedeno od strane Rene Alvarez Smart simulacije, "računalna simulacija sastoji od digitalno oponašajući prave sustava pomoću računala i specijalizirane programe".

.

3.Metode modeliranja

Ovisno o potrebama samog procesa, o poznatim varijablama i traženom izračunu, pri izdradi modela može se pristupiti različitim metodama i drugačiji načini pristupa samoj metodi. Tri glavna pristupa modeliranju su :

1. Continuous2. Discrete event3. Discrete rate

Prva metoda ili „stalna metoda“ koristi se najčešće za opisivanje toka vrijednosti. Korak promjene vremena je stalan i napreduje u jednakim iznosima. Promjene vrijednosti pri modeliranju su izravno povezane s promjenom vremena. Primjer može poslužiti simulacija leta zrakoplovom. Uz stalnu brzinu njegov položaj se kontinuirano mijenja s obzirom na vrijeme U metodama „Discrete event“ i „Discrete rate“ promatraju se ukupne cijeline no dijele neke zajedniče karakteristike s „Continuous“ metodom. Za razliku od prve metoda u „discrete event“ metodi vrijeme se promatra s obzirom na promjenu nekog događaja. Tako da vremenski razmaci rijetko kada su jednaki između promjene dva stanja. Dobar primjer može pružiti punionica boca. Cijeli proces zasniva se na primanju potvrda da su svi dijelovi za odvijanje procsa na svom mjestu. Kada se skupe sve potvrde proces punjenja počinje. Sam stroj za punjenje radi s stalnim vremenskim razmakom dok njegova aktivacija zavisi o potvrdi da su posude spremne za punjenje. Razlog zašto se čeka na potvrdu je taj da se izbjegnu slučajevi kada bi nestalo posuda. Ona se nebi pojavila na potrebnom mjestu u određeno vrijeme i tekućina bi iscurila na traku ili uređaj, što neželimo da se dogodi. Kombinirajući aspekte prve dvije metode dobijamo treću „discrete rate“ ili diskretnu stopu. Zasnimva se na vremenskoj promjeni kao prva metoda,a ne na promjeni stanja. Proces se odvija kontinuirano no on se može promijeniti kada dođe do određene promjene stanja. Primjer možemo dati pogon za prizvodnju papira gdje cijeli sustav radi kontinuirano, razmak između ponavljanja određene operacije je stalan, no ukoliko dođe do manja sirovine za prizvodnju sustav se zaustavi i čeka potvrdu tj. da se sirovina dostavi na zadano mjesto.

Osim što ima više pristupa modeliranju također se razlikuju načini na koji će se pristupiti određenoj metodi. Neko od najkorištenijih pristupa su :

1. Monte Carlo2. Agent-based3. State-Action

Monte Carlo pristup se koristi pri riješavanju problema u statistici. Omoguđuje izračun niza rezultata a ne samo pojedinačnih slučajeva.Koristi si gdje god se pojavljuje određeni faktor nesigurnosti. Pri izračunu koristi slučajne varijable kako bi dobio više pojedinačnih rezultata za određeni proces. Nasumičnim odabirom vrijednosti želi izračunati što bi se moglo dogoditi

ukoliko dođe do toga no ne govori na će se to dogoditi. Može se koristiti u svim gore navedenim metodama modeliranja.

Agent-based pritup temeljen na promatranju agenta, pojedinca određene jedinice u cijelom sustavu.zasniva se na tri osnovan koraka prepoznavanja pojedinačnog subjekta unutar sustava,slijeđenje pravila koja reguliraju ponašanje pojedinca i bavi se pretpostavkom da pojedinci međusobno utječu jedan na drugog. Prilikom izrade profila svakog pojedinca uvodi koristi se i Monte Carlo modeliranje za ispitivanje ponašanja agenta u raznim okolnostima koje nisu po defaultu.

U modelu „State-Action“,stanje-akcija, sustav prikuplja informacije o poznatim stanjima. Ovakav model je novisan o metodama koje sorite. Služi za izradu specifikacije i verifikacije u mnogim područijima Sam model se sastoji od niza stanja gdje svako stanje ovisi o prethodnome. Svako stanje ima određenu radnju i dogođaj koji će urokovatai prelazak u drugo stanje. Pravila ovog modela su da svako stanje prihvaća događaje,tj. podložno je akciji, jedno ili više stanja mogu stvoriti novi dogođaj kao posljedica promjene jednog ili grupe stanja. Promjena stanja je ograničena pravilom da se određeno stanje može promjeniti tek kad postigne određenu razinu u svom sustavu.

Svi navedeni pristupi i metode su veoma kompleksne i složene operacije i izvode se uz pomoć računala, tj. aplikacija i softverskih alata naprevljenu za svrhu računalne simulacije. Računalna simulacija sastoji od digitalnog oponašanja stvarnog sustava pomoću računala i specijalizirane programe. Neki od programa koji se koriste su ExtendSim i FlexSim alati.

3.1. ExtendSim

ExtendSim je osnovni alat za istraživanje i simuliranje operacijskih procesa. Jednostavan za korištenje, ali iznimno efikasan alat za simuliranje procesa. Pomaže razumijevanju složenih sustava i daje brzo pouzdane rezultate simuliranja.

S ExtendSim može se:

-predvidjeti tijek i rezultate pojedinih akcija

- pretpostaviti i potaknuti kreativno razmišljanje

-vizualizirajte procese logičnom ili u virtualnom okruženju

-identificirati problematična područja prije provedbe

-istražite potencijalne učinke izmjena

-potvrdi da li su sve varijable poznate

-optimizirati poslovanje

-procijenite ideje i identificirati neučinkovitosti

-razumjeti zašto promatrani čin odvija

-predvidjeti u cjelovitosti provedivost svojih planova

ExtendSim daje cijeli skup blokova koji omogućuju izgradnju modela veoma brzo. Omogućuje simulirajaciju bilo kojeg sustava ili procesa koji ima svoju zastupljenost u logističkim procesima. Ima prilagodljivo grafičko sučelje koje prikazuje odnose blokova u modeliranom sustavu. Podržava nelimitiranu dekompoziciju pri izradi modela što ga čini lako razumljivim. Brza integracija sustava s bazom podataka i dinamičkim sučeljem omogućuje podešavanje postavki dok se simulacija izvodi. Vizualno okruženje nudi 2D i 3D animacije realnog modela za poboljšanu prezentaciju.

Korištenje ExtendSIM alata omogućuje korištenje dinamički pristup modeliranju. Glavne metode modeliranja su Continuous, Discrete event i Discrete rate te su tu još drugi pristupi modeliranja koji se uobičajeno koriste poput Monte Carlo, Agent-based i State/Action.

Slika 1: Prikaz izrade simulacije u ExtendSim

Izradio i prilagodio autor

ExtendSIM alat je kompatibilan s svim platforma što dodatno pojednostavljuje njegovu uporabu i korištenje gotovih primjera u drugim aplikacijama.Za primjer moguće je uzeti za podlogu nacrt infrastrukture izrađen u AutoCad-u i implementirati ga u ExtendSim.

ExtendSim se koristiti za modeliranje sustava s mnogo stavki, gdje su neke stavke, koje želite vidjeti, u animaciji , a neki ne moraju biti. ExtendSim je baza podataka kojoj je omogućen vrlo brz način za stvaranja novih modela , pristup , i pisanje podataka u modelu Najčešće se koristi u modelima sa statističkim istraživanjima ,gdje 3D vizualizacije stvarno ne daju nikakvu značajnu prednost. To i jest jedna od njegovih prednosti jer inačica koja omogućuje 3D simulaciju je mnogo skuplja, pa se često podatci iz ExtendSim prebacuju u FlexSim za 3D vizualizaciju.

3.2. FlexSim

FlexSim je jedan od najnaprednijih alata za modeliranje, analizu, vizualizaciju i optimiziranje bilo kojeg procesa koji se može odvijati u stvarnom vremenu. Pruža izradu modela stvarnog sustava, njegovu simulaciju i proučavanje tog sustava uz manje troškove. Na temelju izvedene simulacije dobivamo opsežna izvješća o izvedbi, pomoću kojih možemo identificirati probleme te otkloniti ih izabiranjem optimalnog rješenja u kratkom vremenskom roku. Flexsim koristi okruženje koje ostvaruje u realnom vremenu 3D renderiranje i to je simulacijski softver koji uključuje C + + izvedbu i izvrstan jeprevodilac u grafičkom modeliranju okruženja. Što znači da vizualizacijom odašilje jednostavnu i razmiljivu informaciju o precesu kako ce izgledati u realnom vremenau. FlexSim omogućujevrlo jasno i precizno modeliranje od proizvodnje do opskrbnih lanaca, apstraktne primjere na stvarnim sustavima, ali i svega između.Glavne karakteristike FlexSim alata su:

Veoma realna vizualizacija procesa u 3D pogledu Grafička i statistička analiza sistema (laka izrada grafova, tablica) mogućnost predviđanja budućih potrebnih optimizacija u sistemu s integriranim

OptQuest® sučeljem za inteligentne optimizacije jednostavnost upotrebe (user-friendly interface) mogućnost izrade novih proizvoda koji se lako primjenjuje u FlexSim sistem jednostavna implementacija CAD modela, te laka integracija s ostalim

programima( Excel)

. FlexSim alat je jedan od najkorištenijih alata u svijetu simulacija. Izrada i modeliranje je brže i jednostavije nego kod mnogih drugih alata. Ima jednostavan i prilagodljiv radni prostor.Velika olakšica kod uporame FlexSim je široka paleta već gotovih blokova koji se koriste pri izradi modela što uvelike smanjuje potrebno vrijeme za simulaciju. Omogućuje dodavanje svih tipova slika u bazu za modeliranje i drugih dodataka što ga čini lako primjenjivim u raznim okolinama. Uporaba FlexSima je široka koristi za prikaz operacija u kontejnerskim terminalima,koordinaciju pomorskog prometa,prikaz prometnog toga na autocestama, simuliranje tokova piješaka u gradovima. Mnoge velike proizvodne tvrtke koriste baš FlexSim za izradu svojih modela. Neki od njih su: Coca-Cola, Volkswagen, Boeing, Michelin itd. Također osim proizvodnih tvrtki koriste ih i logističke tvrtke među kojima su FedEx, DHL, APM terminal i razne druge prijevozničke tvrtke.

Slika 2: Prikaz rade površine FlexSim alata pri modeliranju.

Izvor: http://www.flexsim.com/flexsim/images/screenshots/lt_box/BottlingLine2.jpg 21.12.2013.

4. Programski zadatak

Zadatak: Proizvođač ima dvije linije za proizvodnju. Svaki proizvod je potrebno prvo sastaviti, što radi Bob, zatim prelakirati, što radi Ray. Iz navedenih podataka izračunajte vrijeme u kojem svaki proizvod završi dio proizvodnje, te početak proizvodnje druge proizvodne linije za sve proizvode. Izračunajte ukupno vrijeme koje proizvod provede u sustavu. Nadalje, izračunajte navedenos izmjenama za prvu liniju, povećanje potrebnog vremena za 10%, 15% i 17% te drugu za 13%, 17% i 11%.

4.1. Riješenje s zadanim vremenom

U zadatku su poznate vrijednosti broj proizvoda koji nastaje u proizvodnom procesu te vrijeme trajanja obrade svakog proizvoda(stupac „D“ i stupac „I“). U obe linije su 30 proizvoda. Poznato je vrijeme koje je potrebno za obradu pojedinog prozvoda te vrijeme čekanja. Vrijeme čekanja(stupac „F“ i stupac „K“) je ono vrijeme koje prođe nakon što gotov proizvod napusti prvu proizvodnu liniju,a još nije stigao u drugu liniji, tj. ko Rey-a na prelakiranje. Početak svakog proizvoda se računa na način da se zbroje vremena potrebna za obradu prethodnih proizvoda i vremena čekanja između prethodnih proizvoda ako ih ima.

Za izračun kraja proizvodnje u prvoj liniji zbrajali smo vrijem početka i potrebno vrijeme. Tako za posljenji proizvod smo koristili formulu E32=SUM(D32;C32). Ista formula je korištena i za predhodne vrijednosti ovisno o njihovom broju retka E3=SUM(D3;C3). Početak vremena prve linije počinje od nule. Za drugi proizvod se računa dodavanjem potrebnog vremena za obradu tako za drugi proizvod imamo formulu C4=SUM(C3;D3), dok za vrijeme početka proizvodnje u drugoj liniji mora se uračunati vrijeme čekanja pa formula glasi H4 =SUM(C4;D4;F4). Tako u prvoj liniji kod Bob-a prvi proizvod počinje se obrađivati u nultoj vremenskoj jedinici i potrebno je 30 vremenskih jedinica za njegovu obradu. Iz toga proizlazi da Bob drugi proizvod počinje u tridesetoj vremenskoj jedinici obrađivati. Za prvi proizvod nema vremena čekanja nakon što završi obradu u prvoj liniji stoga Rey svoj prvi proizvod počinje obrađivati u tridesetoj vremenskoj jedinici. Za njegovu obradu potrebno je 30 vremenskih jedinica, no nakon obrade potrebno da prođe još dodatnih 30 vremenskij jedinica prije nego proizvod bude u potpunosti gotov. Kada se zbroji vrijeme prve i druge linije 0+30+0+30+30=90 dobijemo da je ukupno vrijeme za izradu prvog proizvoda 90 vremenskih jedinica. Vremena se mogu iščitati iz tablice. Stupac C označava u kojem trenutku se proizvod počinje obrađivati u prvoj proizvodnoj liniji, D i I stupci su zadani unaprijed,govore nam koje je vrijeme potrebno za obradu pojedinog proizvoda u svakoj liniji. Stupac F predstavlja vrijeme čekanja koje mora proći od završetka obrade u prvoj liniji prije nego počne obrada istog predmeta u drugoj liniji, dok u stupcu K je vrijeme koje je određeno da mora proći nakon obrade u drugoj linij, prije nego se proizvodom može dalje manipulirati.

Tablica 1. Prikaz izračunatih vrijednosti za zadano vrijeme

Izradio i prilagodio: autor

4.2.Riješenje za povećanje potrebnog vremena 10% i 13%

U drugom dijelu zadatka traži se izračunavanje ukupnog vremena ako se poveća vrijednost potrebnog vremena za obradu. Uprvoj liniji je vrijeme povećano za 10% a u drugoj za 13%.Uvećanje vrijednosti potrebog vremena je napravljeno po formuli D37=D3*1.1 što uvećava vrijednost stupca „D“ za 10%, isto to je učinjeno i za stupac „I“ gdje je vrijednost u I3 pomnočena s 1,13. Za izračun se koriste jednake formule kao u prethodnom primjeru s izmjenjenim inicijalnim bojevima redaka. Tako na primjeru četvrtog proizvoda u prethodnom dijelu formula glasila C4=SUM(C3;D3), C38=SUM(C37;D37).

Tablica 2. Prikaz izračunatih vrijednosti za uvećano potrebno vrijeme 10/13


Usporedbom rezultata iz Tablica 1 i Tablica 2 primjećen je porast vrijednosti vremena koje je potrebno za obradu 30 proizvoda u svakoj liniji za svaki proizvod. Ukupno vrijeme također je povećano, po formuli L36=(L66-L32)/L66 izračunat je porast konačnog ukupnog vremena od 9%.Promatrenjem vrijednosti prije i nakon uvećanja uočen je postepeni rast trajanja ukupnog vremena u cijelom procesu što je i grafički prikazano u Grafikon 1 na uzetim primjercima od 18.-tog do 30-tog proizvoda1.

1 Prikaz od 18-30tog proizvoda je nasumično samnjen zbog preglednije slike

18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 300

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

BobReyUK1Bob10%Ray13%UK2

Grafikon 1: Odnos trajanja vremena prije i nakon povećanja vremena obrade 10/13



Za drugo povećanje od 15% u prvoj liniji i 17% u drugoj liniji proizvodnje korišten je sličan princip kao u prvom povećanju. Vrijednosti iz stupa C iz Tablica 1 množene su s 1,15 čime se dobilo povećanje potrebnog vremena veće za 15%. Isto je ponovljeno sa stupcem „I“ nonjegove vrijednosti iz Tablica 1 su množene s 1,17 (I



Usporedbom rezultata iz Tablica 1 i Tablica 3 primjećen je porast vrijednosti vremena koje je potrebno za obradu 30 proizvoda u svakoj liniji za svaki proizvod. Ukupno vrijeme također je povećano, po formuli L69=(L100-L32)/L100 izračunat je porast konačnog ukupnog vremena od 12%. Promatrenjem vrijednosti prije i nakon uvećanja uočen je postepeni rast trajanja ukupnog vremena u cijelom procesu. Očit porast trajanja ukupnog vremena je očit i iz grafičkog prikaza Grafikon 2 gje su uspoređeni rezultati prvog i drugog povećanja potrebnog vremena.

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 210

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

Bob10%Ray13%UK2Bob15%Ray17%UK3




U trećem slučaju vrijednosti prve linije su povećane za 17% dok je Ray svoje proizvode završavao za 11% uvećano potrebno vrijem u odnosu na početni slučaj. Korištenjem formule =(L134-L32)/L134 dobiveno je konačno ukupno povećanje vremena od 10%. Vrijednosti u Tablica 4 su izračunate po istom principu kao u predhosdnim slučajevima. Formule za izračun se razlikuju samo po inicjalizacijskom broju retka, a povećanje potrebnog vremena se dobilo formulom D105=D3*1,17 za Boba, a za Raya je koristen izraz I105=I3*1,11. Konačno ukupno vrijeme dobiveno je po formuli L135= =SUM(D134;F134;I134;K134;L133), gdje ja kao u svim slučajevima uzeto ukupno vrijeme prizvodnje predzadnjeg proizvoda (L133) i dodano je vrijeme odrade za 30.-ti proizvod u prvoj liniji(D134) u drugoj liniji(I134) te vremena čekanja u obe linije(F134 i K134).



Kao i u prijašnjim slučajevima porast potrebnog vremena za obradu proizvoda na svakoj liniji uzrokuje ukupno povećanje. Povećanje od 17% u prvoj liniji i porat os 11% na drugoj liniji u odnosu na početni slučaju uzrokuju porast konačnog ukupnog vremena za 10%. Povećanje vremena je kontinuirano za svaki proizvod kao što je prikazano na Grafikon 3 na uzorcima od desetog do dvadesetidrugog proizvoda.

10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 240

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

BobRayUKBob17%Ray11%UK4



5.Zaključak

Povećavanjem trajanja vremena proizvodnje u pojedinom proizvednom procesu je primjer simulacije,virtualnog prikaza razvoja događaja kada se postavi pitanje „Što ako?“ Simulacija omogućuje iskušavanje drugih načina obrade u proizvodnim procesima bez skupocijenih posljedica.

Iz prethodnih slučajeva izdvojena su ukupna trajanja vremena proizvodnje za prvih 18 proizvoda na Grafikon 4. Prikaz je logičan gdje najveće povećanje se očitava u drugom slučaju gdje su povećanja iznosila 15 i 17% i imali smo ukupno povećanje od 12%. Prvo i treće povećanje imaju razliku od +7% na prvoj liniji i +2 na drugoj liniji a razlika ukupnog porasta vremena je 1%. Razlike u ovim slučajevima ostavljaju prostora za ispitivanje koje mogućnosti su najpovoljnije za određeni prozvodni proces.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 -

500.00

1,000.00

1,500.00

2,000.00

2,500.00

3,000.00

UKUK2UK3UK4

Grafikon 4: Odnosi ukupnog trajanja vremena prizvodnje


Može se postaviti pitanje zašto povećati potrebno vrijeme obrade u pojedinom procesu. Zašto povećati trajanje ukpnog vremena proizvodnje? Potreba za povećanjem potrebnog vremena obrade može se pojaviti iz raznih razloga. Mogućnosti su da dođe do određenog preopterećenja u pojedinom proizvodnom procesu, da jedan dio iznenada uspori se i dok se čeka na njegov popravak potrebno je poduzeti mjere u svrhu optimizacije proizvodnje. Ili sam proizvođač primjeti da su radnici i strojevi određeni dio vremena u praznom hodu te kako želi zadržati kapacitet proizvodnje odluči se na raspodjelu preostalog vremena.

Danas u razvijenom svijetu računalne tehnologije koriste se razne aplikacije i alati za digitalnu obradu podataka. Novi alati poput FlexSim i ExtendSim omogućuju detaljno simuliranje proizvodnih procesa i omogućuju korisniku da izgradi virtualno postrojenje i ispita njegove mogućnosti prije nego krene u skupocjenu investiciju.

POPIS LITERATURE

[1] http://www.extendsim.com 20.12.2013.

[2] http://www.flexsim.com 20.12.2013.

POPIS SLIKA:

Slika 1: Prikaz izrade simulacije u ExtendSim, str 9.

Slika 2: Prikaz rade površine FlexSim alata pri modeliranju, str. 11.

POPIS TABLICA:

Tablica 1. Prikaz izračunatih vrijednosti za zadano vrijeme, str. 13.

Tablica 2. Prikaz izračunatih vrijednosti za zadano vrijeme, str. 14.

Tablica 3. Prikaz izračunatih vrijednosti za zadano vrijeme, str.16

Tablica 4. Prikaz izračunatih vrijednosti za zadano vrijeme, str.18.

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Odnos trajanja vremena prije i nakon povećanja vremena obrade 10/13, str. 15

Grafikon 2: Odnos trajanja vremena prije i nakon povećanja vremena obrade 15/17, str. 17.

Grafikon 3: Odnos trajanja vremena prije i nakon povećanja vremena obrade 17/11, str.19

Grafikon 4: Odnosi ukupnog trajanja vremena prizvodnje, str. 20

Documents

Simulacije u Logistickim Procesima