TRAJK I ISKLJUENJE S RADA (27
1. UVODFinancijski sustav neke zemlje ine njezina valuta, platni
sustav, financijska trita, financijske institucije te institucije
koje reguliraju i nadziru njihov rad. U Republici Hrvatskoj
dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne
banke, iji rad regulira i nadzire sredinja banka Hrvatska narodna
banka (HNB). Poslovne banke najaktivnije su financijske
institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska trita:
novanom, deviznom i tritu kapitala. Domaa valuta u RH je kuna. U
platnom sustavu fizike i pravne osobe obavljaju sve bezgotovinske
platne transakcije u zemlji i s inozemstvom preko poslovnih banaka.
Same poslovne banke svoje meusobne bezgotovinske platne transakcije
obavljaju preko HNB-a. S druge strane, HNB preko poslovnih banaka
regulira koliinu gotovog novca u optjecaju. Funkcioniranje platnog
sustava u zemlji regulira i nadzire HNB.Na novanom tritu poslovne
banke prikupljaju slobodna novana sredstva i pozajmljuju ih fizikim
i pravnim osobama. Banke pozajmljuju likvidnost i meusobno na tzv.
meubankovnom tritu, a povremeno uzajmljuju likvidnost na novanom
tritu i od drugih pravnih osoba koje nisu banke. Banke to mogu
initi neposredno ili uz posredovanje Trita novca i kratkoronih
vrijednosnica d.d. (poznato kao Trite novca Zagreb, TNZ).
.Na tritu kapitala banke se pojavljuju u dvostrukoj ulozi,
neposredno pozajmljujui kapital fizikim osobama te pravnim osobama
koje nemaju neposredan pristup tritu kapitala, i ulaui u
instrumente trita kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju
neposredan pristup tom tritu. Ulagati u instrumente trita kapitala
mogu i sve druge pravne i fizike osobe, uz posredovanje
licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagrebake
burze (ZB ili, engleskom kraticom, ZSE). Za urednu namiru
transakcija kupnje i prodaje vrijednosnih papira na domaem tritu
kapitala zaduena je Sredinja depozitarna agencija (SDA).Na deviznom
tritu banke zadovoljavaju domau potranju za stranom valutom kao i
inozemnu potranju za domaom valutom. Uz banke, na ovom su tritu
aktivni i ovlateni mjenjai, ije poslovanje regulira HNB, a nadzire
Devizni inspektorat Ministarstva financija. Preko ovlatenih mjenjaa
odvija se trgovina fizikih osoba stranom gotovinom i ekovima, dok
uz te poslove banke obavljaju i sve druge vrste trgovine stranom
valutom, s fizikim i pravnim osobama. Banke (i drava) povremeno
trguju stranom valutom i s HNB-om, neposredno ili na tzv. deviznim
aukcijama, a HNB kroz te transakcije regulira cijenu domae valute
na deviznom tritu.2. FINANCIJSKI SUSTAV U REPUBLICI
HRVATSKOJFinancijski sustav je dio gospodarskog sustava koji se
sastoji iz vie elemenata pomou kojih treba omoguiti nesmetan tok
financijskih sredstava u jednoj drutveno ekonomskoj zajednici.
Karakteristike:
dinaminost,
otvorenost,
kompleksnost.
Elementi financijskog sustava su: finansijska trita,
finansijske institucije i
finansijski instrumentiFinancijsko trite je mjesto gdje se
povezuju razliiti uesnici gospodarskoga i drutvenog ivota i gdje se
zakljuuju poslovi kupoprodaje razliitih financijskih instrumenata.
Financijski instrumenti predstavljaju predmet trgovanja na
financijskom tritu.Ukupan financijski sustav RH ine:
valuta - kuna,
platni sustav - bezgotovinski i gotovinski
financijska trita - novano trite, trite kapitala i devizno
trite
financijske institucije
Trenutnu strukturu financijskih institucija ine:
1 sredinja banka - Hrvatska narodna banka (HNB)
32 poslovne banke
26 osiguravajuih drutava
1 drutvo za reosiguranje
5 stambenih tedionica
23 drutva za leasing
4 drutva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima (drutva
upravljaju s 4 obvezna mirovinska fonda)
4 drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima
(drutva upravljaju sa 6 otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova
i 15 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova)
27 drutva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima
(drutva upravljaju sa 100 otvorenih investicijskih fondova s javnom
ponudom (88 aktivnih i 12 neaktiviranih)
Sudionici na financijskom tritu:
Sudionici sa vikom kapitala koji taj viak plasiraju na trite s
ciljem ostvarivanja prinosa (investitori)
Sudionici sa potrebom za dodatnim kapitalom kojeg prikupljaju
preko financijskog trita
Posrednici koji uz obavljaju usluge povezivanja sudionika uz
naplatu premije
Dravne institucije kao sudionik i regulator
Specijalizirane uslune ekonomske ustanove koje opsluuju svojim
uslugama pojedince, poduzea i dravu. Osnovna im je namjena da
gospodare, da racionalno upotrebljavaju novac, da potpomau njegov
opticaj i da ga distribuiraju na mjesta racionalne upotrebe. Imaju
pravni status poput svakog drugog poduzea, te stjeu dobit na osnovi
svog poslovanja. Privreuju na osnovi svih principa racionalnog
privrednika (rentabilno i ekonomino). Banke su neproizvodne
institucije trinog sustava. Suvremene banke danas upravljaju i
odluuju o cjelini privreivanja. Upravljaju optimalnim lociranjem
novanih sredstava i njihovom uporabom u procesu proizvodnje i
prometa.
U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom
sustavu, odnosno ulogu financijskog posrednika zauzimaju poslovne
banke, iji rad regulira i nadzire sredinja banka Hrvatska narodna
banka (HNB). Hrvatska narodna banka (HNB), sredinja banka RH,
osnovana 23. 12.1991. godine uredbom sa zakonskom snagom. Zakonima
su djelatnost i funkcije Hrvatske narodne banke naknadno ureene u
studenom 1992. i u svibnju 1995. Izmjenom Ustava RH od 12. 12.
1997. promijenila ime Narodna banka Hrvatske (NBH) u Hrvatska
narodna banka (HNB). Glavni joj je zadatak ouvanje stabilnosti
valute i ope likvidnosti u plaanjima u zemlji i inozemstvu. Svojim
djelovanjem treba podrati ciljeve ekonomske politike Republike
Hrvatske, pri emu ta podrka ne smije ugroziti stabilnost valute i
opu likvidnost plaanja. HNB je samostalna u obavljanju svojih
poslova i odgovorna Saboru.
Temeljne su joj funkcije identine funkcijama drugih sredinjih
banaka:
1. reguliranje koliine novca u optjecaju;
2. reguliranje ope likvidnosti;
3. briga o odravanju ope likvidnosti u plaanjima inozemstvu;
4. izdavanje novanica i kovanog novca;
5. kontrola banaka i drugih financijskih organizacija;
6. informacijski sustav, poslovi za Republiku i sl.
Narodna banka regulira koliinu novca u optjecaju standardnim
instrumentima monetarno-kreditne politike: politikom obvezatne
rezerve, emisijom i povlaenjem blagajnikih zapisa, kupoprodajom
kratkoronih prenosivih vrijednosnih papira i odobravanjem kredita
na osnovi njih, lombardiranjem vrijednosnica i odreivanjem eskontne
stope i kamatnih stopa. Odravajui likvidnost banaka Narodna banka
propisuje obveze dranja minimalne likvidnosti banaka, okvire rone
strukture plasmana, nain koritenja obvezatne rezerve, odreuje
uvjete kratkoronih kredita za odravanje dnevne likvidnosti banaka,
uvjete minimalne kreditne sposobnosti banaka, utvruje nelikvidnost
banaka itd. Narodna banka moe kupovati i prodavati devize na
deviznom tritu radi odravanja meunarodne likvidnosti zemlje, rukuje
deviznim rezervama Republike, kupuje i prodaje nacionalnu valutu u
inozemstvu, regulira i kontrolira kreditne odnose i platni promet s
inozemstvom. Zaduivati se u inozemstvu Narodna banka moe samo radi
odravanja likvidnosti u plaanjima inozemstvu.
Narodna banka kontrolira banke i druge financijske organizacije
tako da prati provedbu mjera novane i devizne politike, primjenu
odredaba o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima s inozemstvom,
kontrolira vanjskotrgovinsko i devizno poslovanje poduzea i drugih
pravnih osoba na osnovi pregleda isprava i dokumentacije koja joj
se podnosi. Posebne ovlasti daje su joj u pogledu kontrole
ispunjavanja uvjeta za poslovanje banaka. Odnos s dravnim proraunom
rijeen je tako da Narodna banka Republici Hrvatskoj moe odobravati
samo kratkorone kredite radi premoivanja vremenske neusklaenosti
izmeu pritjecanja prihoda i izvravanja rashoda dravnog prorauna.
Rok vraanja ovih kredita je najkasnije do kraja tekue proraunske
godine, a oni ne smiju iznositi vie od 5% prorauna za tekuu godinu.
Zakonom je utvreno da je novana jedinica Republike Hrvatske kuna,
koja se dijeli na sto lipa. Organi HNB su Savjet Hrvatske narodne
banke i guverner. Savjet HNB ine guverner, njegov zamjenik, tri
viceguvernera i najvie 8 lanova iz redova nezavisnih strunjaka
imenuje i razrjeava Hrvatski dravni sabor.
Poslovne banke najaktivnije su financijske institucije, i u
platnom sustavu, i na sva tri financijska trita, novanom, deviznom
i tritu kapitala.U platnom sustavu fizike i pravne osobe obavljaju
sve bezgotovinske platne transakcije u zemlji i s inozemstvom preko
poslovnih banaka. Same poslovne banke svoje meusobne bezgotovinske
platne transakcije obavljaju preko HNB. HNB preko poslovnih banaka
regulira koliinu gotovog novca u opticaju. Funkcioniranje platnog
sustava u zemlji regulira i nadzire HNB. Na novanom tritu poslovne
banke prikupljaju slobodna novana sredstva i pozajmljuju ih fizikim
i pravnim osobama. Na tritu kapitala banke se pojavljuju u
dvostrukoj ulozi, neposredno pozajmljujui kapital fizikim osobama
te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tritu kapitala, i
ulaui u instrumente trita kapitala koje su izdale pravne osobe koje
imaju neposredan pristup tom tritu. Ulagati u instrumente trita
kapitala mogu i sve druge pravne i fizike osobe, uz posredovanje
licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagrebake
burze. Na deviznom tritu banke zadovoljavaju domau potranju za
stranom valutom kao i inozemnu potranju za domaom valutom. Uz banke
na ovom su tritu aktivni i ovlateni mjenjai, ije poslovanje
regulira HNB, a nadzire Devizni inspektorat Ministarstva financija.
Preko ovlatenih mjenjaa odvija se trgovina fizikih osoba stranom
gotovinom i ekovima. Banke i (drava ) povremeno trguju stranom
valutom i s HNB om, neposredno ili na tzv. deviznim aukcijama, a
HBH kroz te transakcije regulira cijenu domae valute na deviznom
tritu.
Uz poslovne banke, bankarski sektor financijskih posrednika u RH
ine jo stambene tedionice i Hrvatska banka za obnovu i razvitak
(HBOR ). Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je razvojna i
izvozna banka Republike Hrvatske. Cilj HBOR-a je poticanje razvitka
hrvatskoga gospodarstva. Temeljni kapital HBOR-a iznosi 7 milijardi
kuna i ini jedan poslovni udio koji se ne moe dijeliti, prenositi
niti zalagati i u iskljuivom je vlasnitvu Republike Hrvatske.
Djelatnost HBOR-a ponajprije su financiranje obnove i razvitka
hrvatskoga gospodarstva i infrastrukture, poticanje izvoza, potpora
razvitku malog i srednjeg poduzetnitva, poticanje zatite okolia, i
osiguranje izvoza hrvatske robe i usluga od netrinih rizika. U
svrhu provedbe navedenih djelatnosti, HBOR odobrava kredite i druge
plasmane, izdaje bankarska i druga jamstva, zakljuuje ugovore o
osiguranju i reosiguranju, ulae u dunike i vlasnike instrumente te
obavlja i druge financijske poslove i usluge
Stambene tedionice potiu nacionalnu tednju i stambeno
zbrinjavanje tako to prikupljaju tednju fizikih osoba s ciljem da
je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u
obliku povoljnih stambenih kredita.Hrvatska banka za obnovu i
razvitak ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane sa svrhom
kreditiranja obnove i razvoja hrvatskog gospodarstva.
Interese bankarskog sektora kod nadzorno - regulatornih
institucija i u javnosti zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) i
Udruenje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Nebankarski
sektor financijskih posrednika ine drutva za osiguranje, drutva za
lizing, drutva za upravljanje mirovinskim fondovima i drutva za
upravljanje investicijskim fondovima ije poslovanje regulira i
nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA ).
HANFA regulira i nadzire poslovanje tzv. pomonih financijskih
institucija, kao to su brokerska drutva, drutva za investicijsko
savjetovanje, urenene burze, posrednici u osiguranju i slino.
U 2007. godini na snagu su stupili Zakon o kreditnim unijama (NN
141/2006) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama (NN
141/2006) ime su stvoreni preduvjeti da se u bankovni sustav RH
ukljue nove financijske institucije ( tedne banke i kreditne unije
)koje potpadaju pod nadzor HNB-e. Time je prestao vaiti Zakon o
tedno-kreditnim zadrugama i iste su bile dune do 01. oujka
2008.god. podnijeti zahtjev za dobivanje odobrenja za rad kao
kreditna unija ili tedna banka.
Od 104 tedno-kreditne zadruge, 37 donijelo je odluku o nastavku
rada kao kreditna unija, 43
odluku o preoblikovanju u tednu banku, a 24 odluku o prestanku
rada. Glatko funkcioniranje hrvatskog financijskog sustava, uz
aktivnosti HNB-e, HANFA-e pruaju i Dravna agencija za osiguranje
tednih uloga i sanaciju banaka (DAB) nadzire sustav zatite depozita
kod bankarskih financijskih posrednika, i Uprava za financijski
sustav Ministarstva financija RH koja u suradnji s drugim
institucijama priprema zakonske prijedloge iz podruja financijskog
poslovanja.Tu su jo Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK),
Sredinji registar osiguranika (Regos) i Financijska agencija
(Fina), institucije koje pruaju specifine pomone uloge ostalim
sudionicima na domaem financijskom tritu.
Tijekom 2007. godine nastavljene su intenzivne aktivnosti na
usklaivanju zakonskih i podzakonskih propisa sa zakonodavstvom
Europske unije. U ostvarenju tog cilja pristupilo se izradi Zakona
o kreditnim institucijama (ZOKI ) koji e zamijeniti vaei Zakon o
bankama. Pri izradi ZOKI-ja vodilo se rauna o relevantnim
direktivama EU, ali i o promjenama u domaem zakonodavnom okviru i
nainu poslovanja banaka. Zakon je doneen u rujnu 2008. a poeo se
primjenjivati od 1. sijenja 2009.g.
U poslovanju stambenih tedionica tijekom 2007.god. zabiljeeni su
manji pozitivni pomaci. Godinja stopa rasta imovine stambenih
tedionica bila je relativno mala 2,7 %. Ve treu godinu zaredom
opada udio imovine stambenih tedionica u ukupnoj imovini bankarskog
sektora te je na kraju 2007.god. iznosio 1,86%. etiri stambene
tedionice bile su u veinskom izravnom ili neizravnom vlasnitvu
stranih dioniara, a njihova je imovina inila 99,1% ukupne imovine
stambenih tedionica. Preostalih 0,9 % ukupne imovine stambenih
tedionica odnosilo se na jednu tedionicu u veinskom domaem dravnom
vlasnitvu. Smanjena su ulaganja u vrijednosne papire, a poveana je
kreditna aktivnost, pa je na kraju godine u aktivi stambenih
tedionica prvi puta udio odobrenih kredita bio vei od udjela
vrijednosnih papira. Ukupni kapital stambenih tedionica na kraju
2007.god. iznosio je 243 mil. kuna i u odnosu na 2006. godinu bio
vei za 25,5 %. Na poveanje ukupnog kapitala najvie je utjecalo
poveanje dionikog kapitala za 24,2%, nakon dokapitalizacija koje su
tijekom 2007.god. provedene u svim stambenim tedionicama. Stambene
tedionice poveale su kreditiranje stambenih tedia za 71,3%,te su
stambeni krediti iznosili 2,2 mlrd kuna, a preostala je 1,0 mlrd .
kuna neto kredita plasirana republikim fondovima i bankama. U
ukupnom iznosu stambenih kredita bankarskog sektora na kraju
2007.god. stambeni krediti tedionica sudjelovali su s udjelom od 4,
7%. Takve su promjene rezultirale veim kamatnim prihodima od
kredita i smanjenjem gubitaka s osnove prodaje i promjene fer
vrijednosti vrijednosnih papira. Stambene tedionice su na kraju
2007.god. zapoljavale 378 osoba, to je inilo 1,8% ukupnog broja
zaposlenih osoba u bankarskom sektoru.
S ciljem poveanja ponude i kvalitete financijskih proizvoda i
usluga, te pribliavanja suvremenim europskim i svjetskim tritima,
banke u svoje poslovanje permanentno uvode nove tehnologije. Svojim
klijentima pruaju usluge Internet bankarstva, telefonskog
bankarstva, GSM servisa, WAP servisa, Info servisa, kartinog
poslovanja i usluge putem bankomata. U posljednje vrijeme banke
naroito razvijaju nove pogodnosti iz kartinog poslovanja i
poslovanja putem tekuih rauna. Osim toga u bankama je sve vie
prisutan rad putem osobnih bankara. te su stambeni krediti iznosili
2,2 mlrd kuna, a preostala je 1,0 mlrd . kuna neto kredita
plasirana republikim fondovima i bankama. Interese bankarskog
sektora kod nadzorno-regulatornih institucija i u javnosti
zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) i Udruenje banaka pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Nebankarski sektor financijskih posrednika ine drutva za
osiguranje, drutva za lizing, drutva za upravljanje mirovinskim
fondovima i drutva za upravljanje investicijskim fondovima, ije
poslovanje regulira i nadzire Hrvatska agencija za nadzor
financijskih usluga (HANFA). HANFA regulira i nadzire i poslovanje
tzv. pomonih financijskih institucija kao to su brokerska drutva,
drutva za investicijsko savjetovanje, ureene burze, posrednici u
osiguranju i sl. tedno-kreditne zadruge, najbrojnija skupina
nebankarskih financijskih posrednika, morat e se tijekom 2007.
godine transformirati ili u tedne banke prema Zakonu o bankama ili
u kreditne unije u skladu s novim Zakonom o kreditnim unijama. I
poslovanje tednih banaka i poslovanje kreditnih unija regulirat e i
nadzirati HNB.
Uz aktivnosti HNB-a i HANFA-e, glatko funkcioniranje hrvatskoga
financijskog sustava ovisi i o aktivnostima nekih drugih
nadzorno-regulatornih i pomonih financijskih institucija. To su,
primjerice, Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju
banaka (DAB), koja nadzire sustav zatite depozita kod bankarskih
financijskih posrednika, i Uprava za financijski sustav
Ministarstva financija RH, koja u suradnji s drugim institucijama
priprema zakonske prijedloge iz sfere financijskog poslovanja. Tu
su takoer Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), Sredinji
registar osiguranika (Regos) i Financijska agencija (Fina),
institucije koje pruaju specifine pomone uloge ostalim sudionicima
na domaem financijskom tritu.
3. POSLOVNE BANKE I ULOGA BANAKA KAO FINANCIJSKIH
POSREDNIKA
3.1. KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA
Prva i najvanija funkcija banke je posredovanje u kreditiranju,
tako to na jednoj strani banka uzima kredite (od Sredinje banke i
drugih poslovnih banaka ili novac po osnovu depozita i uloga na
tednju), a na drugoj strani prikupljeni novac daje u obliku kredita
klijentima. Posrednika funkcija banke u kreditiranju se jasno i u
potpunosti oslikava u njenoj bilanci. Depozitni poslovi po kojima
je banka preuzela tui novac se vrijednosno iskazuje u pasivi, a
kreditni u aktivi bilance. Razlika izmeu kamata koje banka daje po
depozitnim poslovima svojim klijentima i kamata koje od klijenata
naplauju po kreditnim poslovima (tzv. negativne i pozitivne ili
pasivne i aktivne kamate) se naziva kamatna mara i predstavlja
bitan dio prihoda tj. dobiti banke.
Poslovne banke su 2008. godine odobrile ukupno 246.589,1
milijuna kuna kredita (kunskih i deviznih). U odnosu na kraj
prethodne godine, ostvaren je rast ukupnih kredita 14,4 posto. Na
kraju 2008. godine udio kredita stanovnitvu u ukupnim kreditima
banaka bio je 51,3 posto, a udio kredita trgovakim drutvima 39,3
posto. Ostalo su krediti sredinjoj i lokalnoj dravi (9%), ostalim
bankarskim institucijama (0,02%) te nebankarskim financijskim
institucijama (0,4%).
Po sektorima, kontrakcija kreditne aktivnosti banaka i dalje se
ponajvie odnosi na sektor stanovnitva. Krediti stanovnitvu od
poetka godine se kontinuirano smanjuju, u odnosu na kraj prole
godine krediti graanima na kraju rujna bili su manji za 3 posto. Na
godinjoj razini pak, u odnosu na lanjski rujan, njihova se godinja
stopa rasta na kraju rujna ove godine spustila na svega 0,8 posto.
Ukupni krediti stanovnitvu na kraju rujna iznosili su 122,4
milijardi kuna, to je za 979,8 milijuna kuna vie nego u istom
razdoblju prole godine, a za 3,8 milijardi kuna manje nego na kraju
prole godine. Sa 42,7 posto u ukupnim su kreditima stanovnitvu
zastupljeni stambeni krediti, koji su krajem rujna ove godine
iznosili 52,4 milijarde kuna, a stopa rasta stambenih kredita na
godinjoj se razini spustila na 7,1 posto.
Usporavaju se i plasmani poduzeima, a njihova se godinja stopa
rasta ipak blae usporavala nego godinja stopa rasta kredita
stanovnitvu, te je na kraju rujna iznosila 3,7 posto. Ukupna
potraivanja banaka od trgovakih drutava na kraju rujna ove godine
iznosila su 102,5 milijardi kuna, to je za 230 milijuna kuna manje
nego krajem prole godine. Istodobno su znatnije rasla potraivanja
banaka od sredinje drave koja su na kraju rujna iznosila 47,7
milijardi kuna. U odnosu na kraj prole godine poveana su za 26,3
posto, dok su na godinjoj razini, u odnosu na prologodinji rujan,
potraivanja banaka od sredinje drave vea za oko 54 posto. 3.1.1.
PRIMJER - STUDENTSKI KREDITI ZAGREBAKE BANKEkolovanje je isplativa
investicijaZa pristupanije obrazovanje, te bolje standarde
studiranja i kolovanja, Zagrebaka banka razvila je studentske
kredite koji omoguuju pokrivanje trokova kolarine i trokove ivota
za vrijeme kolovanja. U okviru studentskih kredita Zagrebake banke
nude se posebni kreditni programi za plaanje kolovanja kroz sve
strune i sveuiline studije, te krediti za financiranje trokova
ivota za vrijeme studija u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Prednosti ovih kredita su pogodnosti i fleksibilnost pri
koritenju i vraanju kredita. Rok koritenja jednak je roku trajanja
konkretnog studija, a dodatna pogodnost je mogunost odgode plaanja
prve rate kredita do dvanaest mjeseci po zavretku kolovanja, uz rok
otplate kredita do120 mjeseci.
Studenti, odnosno roditelji koji kolovanje svoje djece ili
vlastito obrazovanje financiraju kreditom Zagrebake banke, kredit
poinju otplaivati tek po zavretku studija i iskoritene odgode
poetka otplate, od svojih buduih primanja za koje se oekuje da e
zbog dostignutog stupnja obrazovanja biti vea od trenutanih
mogunosti. Navedeni krediti odobravaju se bez instrumenata
osiguranja, uz zadovoljenje kriterija kreditne sposobnosti.
Na sve upite o financiranju kolovanja djelatnici Zagrebake banke
rado e odgovoriti svim zainteresiranim klijentima bilo direktno u
poslovnici banke, bilo putem telefonskog poziva, e-mailom, ili
nekim drugim kontaktom.3.1.1.1. Krediti za plaanje
kolarineKorisnici kredita mogu biti studenti svih prediplomskih,
diplomskih i poslijediplomskih studija u RH i inozemstvu, a status
klijenta se ne utvruje. Rok vraanja kredita je neovisno o roku
trajanja studija od 13 do120 mjeseci, a nain vraanja kredita u
mjesenim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti obraunatoj po
srednjem teaju HNB-a vaeem na dan plaanja. Rok koritenja kredita
jednak je trajanju konkretnog redovnog studija ili preostalim
godinama redovitog studija. Korisnik kredita duan je poetkom svake
akademske godine predoiti Zagrebakoj banci potvrdu o statusu
studenata. Rok koritenja se prekida uslijed zavretka studija,
gubitka statusa studenta ili proteka roka za koritenje kredita.
Kamatna stopa je 7,50% godinje, promjenjiva. Efektivna godinja
kamatna stopa od 7,77%. Visina kredita je u rasponu od 200 EUR, do
20.000 EUR, a isplata kredita vri se na iro raun ustanove
(sveuilite, veleuilite, visoka kola) koja prua usluge obrazovanja.
Ovo je kredit bez instrumenata osiguranja, potrebno je samo
zadovoljiti uvjete kreditne sposobnosti traitelja kredita (mogue je
sudunitvo). Naknada za obradu kreditnog zahtjeva je min.
1%.Fleksibilnost pri koritenju kreditaMogunost odobrenja kredita
unaprijed za sve planirane godine studija. Kredit se odobrava u
ukupnom iznosu kolarine za sve godine studija. Svake godine, prema
potvrdi o upisu koju klijen donese, koristi se iznos potreban za
plaanje kolarine u tekuoj godini. Na taj nain nema optereenja s
otplatom kredita tijekom studiranja. Kredit se moe poeti vraati
kada klijent diplomira, a moe se koristiti i poek od 1 godine. Za
vrijeme koritenja kredita plaa se jednokratna godinja naknada za
iskoriteni iznos kredita. Naknada se isplauje iz kredita.3.1.1.2.
Krediti za plaanje trokova ivota
Korisnici kredita su studenti svih prediplomskih, diplomskih i
poslijediplomskih studija u RH i inozemstvu, a status klijenta se
ne utvruje. Rok otplate kredita neovisno o roku trajanja studija je
od 13 mjeseci do120 mjeseci. Nain vraanja kredita je u mjesenim
anuitetima u kunskoj protuvrijednosti obraunatoj po srednjem teaju
HNB-a vaeem na dan plaanja, a rok koritenja jednak je trajanju
konkretnog redovnog studija ili preostalim godinama redovitog
studija. Korisnik kredita treba poetkom svake akademske godine
predoiti Zagrebakoj banci potvrdu o statusu studenata. Rok
koritenja kredita se prekida uslijed zavretka studija, gubitka
statusa studenta ili proteka roka za koritenje kredita. Kamatna
stopa je7,80% godinje, promjenjiva. Efektivna godinja kamatna stopa
od 8,33%. Visina kredita je od 70 EUR do 700 EUR, a isplata kredita
vri se mjesenim isplatama na tekui raun korisnika kredita u
Zagrebakoj banci za vrijeme trajanja roka koritenja. Ovo je kredit
bez instrumenata osiguranja, potrebno je samo zadovoljiti uvjete
kreditne sposobnosti traitelja kredita (mogue je sudunitvo).
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva iznosi min. 1%.Fleksibilnost
pri koritenju kredita
Za vrijeme koritenja kredita plaa se jednokratna godinja naknada
za iskoriteni iznos kredita, a isplauje se iz kredita. Na taj nain
klijent nema finacijskih izdataka za vrijeme studiranja. Prilikom
studiranja, mjesene isplate stiu na raun klijenta, ukoliko koristi
kredit. Kredit se moe poeti vraati tek kada klijent diplomira, a
moe koristiti i poek od 1 godine.
3.1.1.3. Posebne ponude
Moe se i bolje ivjeti za vrijeme studiranja! Plaanje kolarine
nije nepremostiva prepreka studiranju. Jo jedna od pogodnosti
studentskih kredita u Zagrebakoj banci je mogunost da klijent
kredit poinje otplaivati tek po zavretku studija iisteka odgode
otplate. U tom e trenutku klijent ve biti zaposlen i njegova e
primanja doputati otplatu studentskog kredita. Krediti se
odobravaju bez instrumenata osiguranja, potrebno je samo
zadovoljiti uvjete kreditne sposobnosti traitelja kredita, ili je
mogue sudunitvo.
Uz postojee pogodnosti studentskih kredita mogu se iskoristiti i
dodatne pogodnosti u suradnji s partnerima Zagrebake banke:
Sveuilitem u Rijeci, Meunarodnim sveuilitem u Dubrovniku,
Visokom kolom za primijenjeno raunarstvo,
BHV Education,
Zagrebakom kolom ekonomije i managementa,
Fakultet prometnih znanosti (licenca za profesionalne
pilote),
CBA- Cotrugli Busniness School,
VSITE- Visoka kola za informacijske tehnologije,
IGBSZagreb.
3.2. NOVE TEHNOLOGIJE I KARTINO POSLOVANJE
Hrvatske banke nastavljaju znaajna ulaganja u tehnoloki razvoj
radi poveanja ponude i kvalitete financijskih proizvoda i usluga.
Banke svojim klijentima meu ostalim pruaju usluge internetskog
bankarstva, telefonskog bankarstva, mobilnog bankarstva, drive-in
bankinga i dr. Kartino poslovanje u posljednjih nekoliko godina sve
je znaajnije podruje djelovanja hrvatskih banaka, a prednosti
upotrebe kartica prepoznali su i klijenti banaka. Istraivanja
kartinog poslovanja u Hrvatskoj, koje Sektor za bankarstvo i druge
financijske institucije HGK provodi svaka tri mjeseca, pokazuju
porast broja kartica, bankomata i EFT POS terminala u Hrvatskoj.
3.3. KREDITNE INSTITUCIJE
Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj pravna je
osoba koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke ija
je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od
javnosti i odobravanje kredita za svoj raun (bankovne usluge) ili
izdavanje sredstva plaanja u obliku elektronikog novca (institucije
za elektroniki novac). Moe se osnovati kao: banka, tedna banka,
stambena tedionica ili institucija za elektroniki novac. Temeljni
kapital banke iznosi najmanje 40 milijuna kuna, tedne banke
najmanje 8 milijuna kuna, a stambene tedionice najmanje 20 milijuna
kuna. Kreditna institucija je dioniko drutvo. Dionice kreditne
institucije glase na ime, a izdaju se u nematerijaliziranom obliku
te moraju biti u cijelosti uplaene u novcu prije upisa osnivanja
ili upisa poveanja temeljnoga kapitala u sudski registar.
Osnovne financijske usluge su primanje depozita ili drugih
povratnih sredstava, odobravanje kredita i zajmova, ukljuujui
potroake kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je
to doputeno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova,
ukljuujui izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez
regresa dugoronih nedospjelih potraivanja osiguranih financijskim
instrumentima, otkup potraivanja s regresom ili bez njega,
financijski najam (engl. leasing), izdavanje jamstava, trgovanje za
svoj raun ili za raun klijenta (instrumentima trita novca,
prenosivim vrijednosnim papirima, stranim sredstvima plaanja,
ukljuujui mjenjake poslove, financijskim ronicama i opcijama,
valutnim i kamatnim instrumentima), usluge platnog prometa u zemlji
i s inozemstvom u skladu s posebnim zakonima, usluge povezane uz
poslove kreditiranja, primjerice prikupljanje podataka, izrada
analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i
fizikih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost, izdavanje
drugih instrumenata plaanja i upravljanje njima (prema zakonu),
iznajmljivanje sefova, posredovanje pri sklapanju poslova na
novanom tritu; sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata
te pruanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u
skladu sa zakonom koji ureuje trite kapitala, upravljanje imovinom
klijenata i savjetovanje u vezi s tim, poslovi skrbnitva nad
financijskim instrumentima te usluge povezane uz skrbnitvo nad
financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji ureuje trite
kapitala, savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala,
poslovne strategije i slinih pitanja te pruanje usluga koje se
odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica te poslovnih udjela
u drugim drutvima, investicijske i pomone usluge te aktivnosti
propisane posebnim zakonom kojim se ureuje trite kapitala.
Dodatne financijske usluge su poslovi povezani uz prodaju polica
osiguranja u skladu s propisima koji ureuju osiguranje, pruanje
usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog
zakona, usluge koje kreditna institucija moe pruati u skladu s
odredbama posebnog zakona i druge usluge sline financijskim
uslugama, a koje su navedene
u odobrenju za rad kreditne institucije.
Kreditna institucija duna je uspostaviti i provoditi djelotvoran
sustav unutarnjih kontrola u svim podrujima poslovanje te
uspostaviti tri kontrolne funkcije: funkciju kontrole rizika,
funkciju praenja usklaenosti i funkciju unutarnje revizije.
Podrunica kreditne institucije je pravno ovisni dio kreditne
institucije koji prua jednu ili vie usluga koje prua ta kreditna
institucija, ijim poslovanjem prava i obveze stjee kreditna
institucija. Podrunica nije pravna osoba. Predstavnitvo kreditne
institucije je pravno ovisni dio kreditne institucije koji moe
obavljati samo poslove istraivanja trita, predstavljanja te
promidbe i informiranja o kreditnoj instituciji koja ga je
osnovala. Zakon o kreditnim institucijama sadri odredbe koje
stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku
uniju.
3.4. INSTITUCIJE ZA ELEKTRONIKI NOVAC
Institucija za elektroniki novac jest kreditna institucija ija
je djelatnost izdavanje sredstava plaanja u obliku elektronikog
novca u svoje ime, za to je potrebno od Hrvatske narodne banke
dobiti odobrenje za rad. Temeljni kapital institucije za
elektroniki novac iznosi najmanje osam milijuna kuna, a moe biti
osnovana kao dioniko drutvo ili drutvo s ogranienom odgovornou.
Institucija za elektroniki novac ne smije obavljati nijednu drugu
djelatnost osim pruanja usluga za koje je dobila odobrenje, a
osobito ne smije pruati usluge koje su svojim ekonomskim
karakteristikama sline odobravanju kredita.
Elektroniki novac jest instrument plaanja koji predstavlja
novano potraivanje imatelja prema izdavatelju elektronikog novca, a
pohranjen je na nekom elektronikom nositelju podataka, izdan po
primitku sredstava u iznosu ija vrijednost nije manja od izdane
novane vrijednosti i prihvaen kao sredstvo plaanja od osoba koje
nisu izdavatelji.
3.5. STAMBENE TEDIONICE
Svrha stambenih tedionica jest organizirano prikupljanje novanih
sredstava odnosno depozita od domaih fizikih i pravnih osoba radi
rjeavanja stambenih potreba graana odobravanjem kredita za
stanogradnju hrvatskim dravljanima, uz financijsku potporu drave na
podruju Republike Hrvatske.
tedie i korisnici kredita mogu biti opine i gradovi ako ta
sredstva koriste za gradnju stanova u cilju rjeavanja stambenih
pitanja osoba slabijeg imovnog stanja. Stambenu tedionicu mogu
osnovati banke koje su osnovane prema Zakonu o bankama i drutva za
osiguranje osnovana u skladu sa Zakonom o osiguranju. Odobrenje za
osnivanje i rad stambene tedionice, na temelju pisanog zahtjeva,
daje Hrvatska narodna banka uz prethodnu suglasnost Ministarstva
financija.
3.6. KREDITNE UNIJE
Kreditna unija je financijska institucija sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj koja je od HNB-a dobila odobrenje za rad.
Kreditnu uniju moe osnovati 30 ili vie osoba uz uvjet da lanovi
kreditne unije mogu biti samo osobe koje imaju zajedniki interes i
zajedno djeluju s ciljem unapreivanja i zatite meusobnog interesa
na naelu financijske uzajamnosti. lanovi kreditne unije mogu biti
samo trgovci pojedinci i obrtnici sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
te fizike osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskoj uz
ispunjavanje zakonom definiranih uvjeta. Temeljni kapital kreditne
unije je ukupni iznos lanskih udjela, a najnii je iznos temeljnoga
kapitala 500.000 kuna. lanski udjeli moraju biti jednaki i uplaeni
u novcu, a najvii iznos lanskih udjela pojedinog lana i s njim
povezanih osoba ne smije biti vei od 5 posto ukupnog iznosa lanskih
udjela. Kreditna unija smije obavljati djelatnosti koje obuhvaaju
sljedee poslove: primati novane depozite lanova kreditne unije u
domaoj valuti, odobravati kredite lanova kreditne unije u domaoj
valuti, obavljati mjenjake poslove za lanove kreditne unije,
dodjeljivati novanu pomo lanovima kreditne unije te davati jamstva
za obveze lanova kreditne unije u domaoj valuti.
3.7. OSIGURANJE DEPOZITA
Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka
(Agencija) osigurava depozite graana u svakoj banci, tednoj banci i
stambenoj tedionici do 400.000 kuna u stopostotnom iznosu, neovisno
o broju bankovnih rauna, visini sredstava po njima, valuti i mjestu
gdje se ti bankovni rauni vode.
Nakon 1. sijenja 2010. godine proiriti e se opseg osiguranja
odnosno Agencija e osiguravati depozite vjerovnika u kreditnoj
instituciji do 400.000 kn u stopostotnom iznosu, neovisno o broju
njegovih bankovnih rauna, visini sredstava po njima, valuti i
mjestu gdje se ti bankovni rauni vode.U procesu prikupljanja
depozita i odobravanja kredita poslovne banke mogu stvarati
depozitni novac. Taj depozitni novac poveava ukupnu ponudu (ukupnu
koliinu) novca u opticaju. To im omoguava poslovanje po naelu
djelominog pokria depozita likvidnim sredstvima. Poslovne banke
zadravaju kod sebe samo jedan dio uloenih depozita, odnosno
obaveznu rezervu. Stopu obavezne rezerve odreuje centralna banka, a
slui kao sredstvo kontrole i regulacije koliine depozitnog novca.
Obvezne rezerve poslovne banke uvaju u gotovini ili u depozitima
kod centralne banke.
Otkupom dravnih obveznica od strane centralne banke poveava se
koliina novca u opticaju. Ukoliko pojedinac ili poduzee taj novac
uloi u banku stvara se nova koliina bankovnog novca. Kad bi banka
drala 100% depozita u rezervama ne bi se stvarao depozitni novac.
Meutim, suvremene poslovne banke ne dre 100%-tne rezerve za svoje
depozite, ve samo stopu obavezne rezerve. Viak banka ulae (daje
zajam) radi ostvarivanja profita. Kada osoba koja je uzela taj
zajam ta sredstva stavi u drugu banku stvara se depozitni novac.
Odnos novih depozita s poveanjem rezervi zbiva se u skladu s
veliinom multiplikatora ponude novca. Multiplikator ponude novca je
broj koji pokazuje koliko se puta maksimalno moe poveati koliina
depozitnog novca u bankovnom sustavu. (tj. novana masa)
Vrijednosni papiri pojavljuju se kao surogati novca. Vrijednosni
papiri su pismene isprave na kojima je naznaeno da njihov vlasnik
ima neko pravo koje moe ostvariti samo posjedovanjem tih papira i
na propisani nain. Najznaajniji vrijednosni papiri su dionice i
obveznice. Pored njih kao vrijednosni papiri slue jo i mjenice,
ekovi, police osiguranja, tedne knjiice i sl. Dionice izdaju
poduzea, a predstavljaju surogate novca i instrumente prikupljanja
financijskih sredstava za poetak rada ili za "dokapitalizaciju"
poduzea. Takvim vrijednosnim papirima trguje se na tritu kapitala.
Dohodak koji dobiva vlasnik dionica naziva se dividenda. Treba
razlikovati nacionalnu od trine vrijednosti dionica. Vrijednost
dionice na tritu predstavlja vrijednu sliku o poslovanju i trinom
poloaju poduzea.
Obveznice su duniki vrijednosni papiri pomou kojih jedan pravni
subjekt (drava ili poduzee) prikuplja slobodna novana sredstva i
subjekte ( drugih drava, poduzea ili graana). Obveznice su kreditni
instrument a razlikuju se od kredita po tome to one, kao
financijski instrument, mogu biti predmet kupoprodaje na tritu
vrijednosnih papira. Izdavatelj obveznice obvezuje se u odreenom
roku vratiti pozajmljeni novac uz ugovorenu kamatu.
Trite vrijednosnih papira dijelimo na:
Primarno Sekundarno
Na primarnom tritu trguje se novim vrijednosnim papirima, a
subjekti koji emitiraju te papire (poduzea, banke i dr.) pojavljuju
se kao njihovi prvi prodavai.
Na sekundarnom tritu prodaju se i kupuju ranije emitirani
vrijednosni papiri, a kupoprodaja se organizira i zbiva na burzama
vrijednosnih papira.
Instrumenti monetarne politike: Operacije na otvorenom tritu -
kupoprodaja zapisa - blagajniki ili trezorski zapisi, kupovina
vrijednosnih papira od strane centralne banke. Politika obvezne
rezerve - poveanjem stope obvezne rezerve smanjuju se depoziti i
ponuda novca. Poinje uvoenje restriktivne politike. Selektivna
kreditna politika - centralna banka sama ili pomou nekih poslovnih
banaka selektivno kreditira neke poslove gospodarstva. Diskontna
politika ( politika diskontne stope ) - diskontna stopa je ona
stopa pri kojoj centralna banka daje kredite poslovnim bankama.
Centralna banka upravlja ponudom novca poveavajui ili smanjujui
diskontnu stopu.
4. VRSTE POSLOVNIH BANAKA
Poslovno bankarstvo obavlja poslove na financijskom tritu u
skladu sa smjernicama i obvezama koje definira centralna banka.
Poslovne banke su financijski posrednici koji prikupljaju (u obliku
tednih uloga ili depozita) trenutane vikove novca od jednih graana
i poduzea i plasiraju ga drugim graanima i poduzeima. Poslovne
banke stvaraju dobit na razlici izmeu aktivnih kamata (koje
naplauju od zajmotraioca) i pasivnih kamata (koje plaaju tediama i
vlasnicima depozita).
4.1. KOMERCIJALNE BANKEBave se poslovima kratkoronog
kreditiranja. Komitenti (pravne ili fizike osobe) ulau depozite
namijenjene za kratkoronu tednju. Komercijalne banke angairaju
primljene depozite u najproizvodnije projekte, i realiziraju druge
poslove poput bezgotovinskog plaanja.
4.2. RAZVOJNE BANKEU funkciji su ekonomskog razvoja zemlje, te
su predviene su za dugorono financiranje i kreditiranje raznih
ekonomskih grana. Sredstva akumuliraju na razini pojedinih
ekonomskih grana. Sudjeluju u dugoronom kreditiranju veih
investicionih projekata. Zahtijevaju investicione elaborate i
projekte iz kojih mora biti vidljiva opravdanost odreenog zahvata.
Zaraunavaju kamate na odobrene investicijske kredite, te imaju
raliite modalitete i forme financijske pratnje kreditiranja.4.3.
TEDIONICEPrimaju na uvanje i ukamaivanje novac najireg sloja ljudi
te sitnije uteevine unutar ekonomije. Posjeduju znaajan kreditni
fond tedionice. Bave se i odobravanjem kredita zainteresiranom
graanstvu.Imamo dvije vrste tedionica, a to su tedno-kreditne
zadruge i Zadrune tedionice, te Potanske tedionice.tedno-kreditne
zadruge bave se prikupljanjem tednje te odobravanjem namjenskih
kredita za kreditiranje obrta, poljodjelstva i sl.
Potanske tedionice takoer se bave prikupljanjem tednje, te
bezgotovinskim prometom posredstvom ekova.4.4. MULTINACIONALNE
BANKEBave se spajanjem interesa i kapitala velikih svjetskih
banaka, diljem svijeta imaju filijale, predstavnitva i agencije i
veoma su jak konkurent nacionalnim bankama.
4.5. KONZORCIJ BANAKAUdruivanje kapitala vie banaka ili nekih
drugih poduzea koja se bave financijskim transakcijama.Bave se
velikim financijskim i investicijskim pothvatima. Kratkoroni
konzorcij traje do jedne godine dok se dugorono bavi cjelokupnim
financijskim praenjem velikih projekata.5. ZAKLJUAK Banke imaju
vanu ulogu u procesu gospodarskog rasta i drutvenog razvitka.
Raspoloivost kredita najpoznatija je i moda najvanija funkcija koju
osiguravaju banke iako je njihova uloga vana i u obavljanju
platnoga prometa, pruanju sigurnosti u tedne proizvode pa i u
neizravnom poticanju socijalne kohezije (npr. osiguranje mogunosti
da se mlade obitelji stambeno osamostale).Kvantitativna analiza
pokazuje da se u Hrvatskoj oekivano ostvaruje vrlo uska pozitivna
veza izmeu promjena ponude bankarskih kredita i promjena realnog
BDP-a. Meutim, redukcionizam kvantifikacija ponekad moe biti
kontraproduktivan. Moda je bolje i uvjerljivije rei da izravni
uinci banaka na dodanu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu iznose
kao to je pokazano u HUB Analizi br. 5. - izmeu 4% i 5% BDP-a, dok
su neizravni uinci brojni i u kvantitativnom iskazu vjerojatno puno
vei od izravnih uinaka.
Na temelju pregleda gotovo dvaju desetljea intenzivnoga
empirijskog istraivanja, moe se zakljuiti kako jo uvijek postoji
poprilian broj nerijeenih pitanja izmeu financijskog posredovanja
banaka i ekonomskog rasta. Najvea prepreka daljnjem napretku jest
nepostojanje odgovarajuih podataka kojima bi se mogla bolje
ocijeniti efikasnost banaka u financijskom posredovanju. Moda je
zbog ogranienosti podataka uloga financija u ekonomskom rastu
preuveliana. Stoga bi istraivai trebali opreznije provjeravati
robusnost u smislu zamjenskih varijabli i izvora podataka kojima se
koriste. Osim toga, trebali bi obratiti vie pozornosti na mogue
nelinearnosti i heterogenosti u procesu rasta u pojedinim zemljama,
kao i na mranu stranu financija.
Iako je smjer kauzalnosti vrlo vano pitanje, ini se da istraivae
udaljava od razumijevanja ireg konteksta. Oni se uvijek sudaraju s
istim automobilom.21 Kljuno pitanje i dalje ostaje bez odgovora:
ako su financije vane za rast, zato neke zemlje imaju financijske
sustave koji potiu rast, a druge ih nemaju? Vano je utvrditi kada i
u kojim okolnostima financijski sektor pozitivno utjee na ekonomski
rast i to definira njegovu efikasnost u tom kontekstu. Jedan od
naina ostvarivanja napretka detaljnije je istraivanje odnosa izmeu
drave i banaka. Naime, dokazi iz ekonomske povijesti pokazuju da
je, kad god se financijski sustav mijenjao, nabolje ili nagore,
uloga drave imala presudnu vanost. Interakcijske varijable mogle bi
biti korisne za ukljuivanje odnosa izmeu drave i banaka u regresije
rasta. Najvei je izazov razvijanje modela financija i rasta sa
stajalita politike ekonomije, koji bi se moglo empirijski
testirati.LITERATURA
I Knjige:
1) Kovaevi, B., Osnove ekonomije, Mikrorad d.o.o. i EFZ, Zagreb,
1999.2) Rose, P. S., "Menadment komercijalnih banaka", Mate,
Zagreb, 2005.II Internet:
1)
http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav-1.htm2)
http://www.in-fin.info/3) http://www.foi.hr/CMS
4)
www.student-x.com/skripte-za-fakultet/doc.../osnove-ekonomije.html5)
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi
http://www.in-fin.info
http://www.foi.hr/CMS
http://www.poslovni.hr/100412.aspx
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi
HYPERLINK "http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi"
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi, Bilten HNB-a broj 145, veljaa
2009.
http://www.poslovni.hr/131522.aspx
Kovaevi, B., Osnove ekonomije, Mikrorad d.o.o. i EFZ, Zagreb,
1999.
http://www2.hgk.hr/en/depts/banks/bankarski_sustav_2008.pdf
www.student-x.com/skripte-za-fakultet/doc.../osnove-ekonomije.html
Rose, P. S.: "Menadment komercijalnih banaka", Mate, Zagreb,
2005.
PAGE 6
