nancije 7/2012. Računovodstvo i ﬁ 2012/E casopis... · 2. raČunovodstvo banaka i financijskih institucija 3. interna revizija u bankama i financijskim institucijama b) gospodarstvo

UDK 657/685:336 Nakladnik: HZ RIFHZ RIF 10000 Zagreb J. Gotovca 1/II www.rif.hr e-mail: [email protected] Godina LVIII SRPANJ 2012

T I S K A N I C A Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb

IZ SADRŽAJA:

➥ Statistički izvještaji za razdoblje siječanj - lipanj 2012.

➥ Izmjene Pravilnika o porezu na dobit

➥ Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak

➥ Izmjene Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

➥ Izmjene Pravilnika o doprinosima

Ra

ču

novo

dstv

o i

fi n

an

cij

e 7

/20

12

.

NAJAVA:• 15. savjetovanje “Interna revizija i kontrola” 27. - 29. rujna 2012. godine Baška (otok Krk)

• 47 savjetovanje “JESEN 2012.” BRELA, 25. listopada - 27. listopada 2012.

• Radionice, www.rif.hr

72 0 1 2

korica 7.indd 1korica 7.indd 1 6/28/12 8:44:52 AM6/28/12 8:44:52 AM

S A D R Æ A JS A D R Æ A J

PLAĆE I SOCIJALNO OSIGURANJE

PLAĆE I NAKNADE

• Izmjene Pravilnika o doprinosima

dr. sc. Marija Zuber 65

• Godišnji odmor i regres za 2012. godinu


• Minimalna plaća nije izmijenjena


RA»UNOVODSTVO

FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO

• Statistički izvještaji za razdoblje siječanj - lipanj 2012. godine Branka Viduka 8

• Primjeri objavljivanja povezanih stranaka prema MRS-u 24 Ivana Krajinović 13

• Pregled kontinuiranih obveza izdavatelja vrijednosnih papira na hrvatskom tržištu kapitala

dr. sc. Mihaela Grubišić-Šeba 20

PITANJA, ODGOVORI I MIŠLJENJA

• Računovodstveni tretman pripajanja ovisnog društva matici mr. sc. Branka Remenarić 27

• Konsolidacija i porez na dobit dr. sc. Ivan Čevizović 28

MAKROEKONOMSKA KRETANJA

STATISTIČKA KRETANJA

• Analiza poslovanja poduzetnika u RH u 2011. godini mr. sc. Mirko Grubišić 93

PRAKSA EUROPSKE UNIJE

• EU fondovi: Primjeri prekograničnih projekata fi nanciranih u okviru IPA bespovratnih sredstava mr. sc. Božana Bešlić 99

IN MEDIAS RES

• Nužnost brzih promjena mr. sc. Mirjana Popović 105

POREZI

POREZ NA DOBIT

• Izmjene Pravilnika o porezu na dobit dr. sc. Ivan Čevizović 29

POREZ NA DOHODAK

• Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak mr. sc. Kornelija Sirovica 32

• Oporezivanje mirovina hrvatskih rezidenata ostvarenih u inozemstvu mr. sc. Tajana Vrban, mr. sc. Kornelija Sirovica 42

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

• Izmjene Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost Renata Kalčić 49

• Oporezivanje usluga u nautičkom turizmu mr. sc. Miljenka Cutvarić 52

• Podnošenje zbirne prijave PDV-a za isporuke unutar EU Ana Pavletić 56

TROŠARINE

• Trošarine na alkohol i alkoholna pića Željka Marinović 61

GRANSKE SPECIFIČNOSTI

UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

• Ugostiteljske usluge u objektima jednostavnih usluga

dr. sc. Jasenka Štiglec 80

PITANJA, ODGOVORI I MIŠLJENJA

• Aktualnosti u primjeni propisa iz područja ugostiteljstva i turizma

Koraljka Ladešić-Masnec 83

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

RADNO PRAVO

• Pravilnik o statusu i radu stranaca u RH mr. Darko Terek 86

• Kontrola bolovanja radnika mr. Darko Terek 90

sadrzaj 7.indd 2sadrzaj 7.indd 2 6/28/12 8:03:50 AM6/28/12 8:03:50 AM

S A D R Æ A JS A D R Æ A J

HRVATSKA ZAJEDNICA RA»UNOVO–A IFINANCIJSKIH DJELATNIKA

ZAGREBJakova Gotovca 1/II poπtanski pretinac 732

ÆiroraËun: 2360000-1101241118 kod ZagrebaËke banke d.d., Zagreb, MB: 3207749 OIB: 75508100288

Priprema: Miljenka Stanković, Željka Pervan

Tisak: SveuËiliπna tiskara d.o.o., Trg marπala Tita 14, Zagreb, tel. 01/4564-430

Slika naslovnice: Zoran Skorić (Zagreb).

Glavni urednik: prof. dr. sc. Danimir Gulin

Urednici savjetnici: mr. sc. Miljenka Cutvarić, mr. sc. Kornelija Sirovica, dr. sc. Marija Zuber

Uredniπtvo: mr. sc. Dalibor Briški, mr. sc. Bogomil Cota, mr. sc. Miljenka CutvariÊ, dr. sc. Ivan Čevizović, mr. sc. Branka Remenarić, prof. dr. sc. Danimir Gulin, Ivica Milčić, Jasna Nikić, prof. dr. sc. Silvije Orsag, mr. sc. Kornelija Sirovica, prof. dr. sc. Stjepan TadijanËeviÊ, mr. Darko Terek, doc. dr. sc. Davor VaπiËek, dr. sc. Marija Zuber, prof. dr. sc. Lajoπ Æager

Predsjednik IzdavaËkog savjeta: prof. dr. sc. Stjepan TadijančevićIzdavaËki savjet: prof. dr. sc. Meliha Bašić, Mislav BlaæiÊ, Zoran BogdanoviÊ,

Ivica CrniÊ, mr. sc. Bogomil Cota, mr. sc. Ivan Čolak, Željko Faber, Ana Gospodinović, Davor Holjevac, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, mr. sc. Slavica Jelinić, prof. dr. sc. Franc Koletnik, Miroslav Koæul, mr. sc. Slavko Leko, prof. dr. sc. Vlado Leko, mr. sc. Ljerka Linzbauer, mr. sc. »edo MaletiÊ, Ivana Maletić, Ivana Matovina, prof. dr. sc. Branimir MarkoviÊ, Ratko MarkoviÊ, prof. dr. sc. Lorena Moπnja-©kare, prof. dr. sc. Josipa Mrπa, prof. dr. sc. Silvije Orsag, prof. dr. sc. Milena Peršić, mr. sc. Slavica Pezer-BleËiÊ, prof. dr. sc. Branka Ramljak, Danijela Stepić, dr. sc. Vladimir Surovy, prof. dr. sc. Jure ©imoviÊ, Nenad Šimunec, Rajko Škarić, prof. dr. sc. Boris Tušek, prof. dr. sc. Stjepan TadijanËeviÊ, prof. dr. sc. Vesna VaπiËek, doc. dr. sc. Davor VaπiËek, prof. dr. sc. Katarina Æager, prof. dr. sc. Lajoπ Æager

Tajništvo: 01 / 4686-502 Savjetnici: 01 / 4686-506Glavni urednik: 01 / 4686-505Pretplata i administracija: 01 / 4686-500 Telefaks: 01 / 4686-496, 4686-497

Internet adresa: http : // www.rif.hrE-mail: [email protected]

»asopis izlazi jedanput mjeseËno. Godiπnja pretplata za 2012. godinu iznosi 1.298,00 kn (PDV uraËunan).

Redakcija ovog broja dovrπena je 27. lipnja 2012.

PUNOPRAVNA »LANICA

International Federation of AccountantsMeunarodna federacija raËunovoa

International Accounting Standards BoardMeunarodni odbor za raËunovodstvene standardeEuropean Confederation of Institutes of Internal AuditingEuropska konfederacija instituta za internu reviziju

Nakladnik: Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika, Zagreb

Za nakladnika: mr. sc. Bogomil Cota, predsjednik HZRIF

VIJESTI IZ HZRIF I UDRUGA

• URFD Zagreb tribina srijedom 124

RIF-ove OBAVIJESTI 112

NOVI PROPISI Narodne novine 111

PRILOG za proraËun i neprofi tne organizacije

ISSN 0350-4506

9 770350 450008

MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA

• MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA 107

sadrzaj 7.indd 3sadrzaj 7.indd 3 6/28/12 8:03:51 AM6/28/12 8:03:51 AM

organizira 15. savjetovanje

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

SEKCIJA INTERNIH REVIZORA

Hrvatske zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika

Informacije i prijave: www.rif.hr Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,

Zagreb, Jakova Gotovca 1,

telefoni: 01/4686-500, 01/4686-505, 01/4686-502,

fax.: 01/4686-496;

ÆiroraËun: 2360000-1101241118 kod ZagrebaËke

banke d.d., Zagreb, MB: 3207749; OIB: 75508100288.

Sponzor savjetovanja:Ernst & Young d.o.o. Zagreb

28. rujna 2012. (petak)

27. rujna 2012. (četvrtak)

29. rujna 2012. (subota)

9,00 - 10,15 * PLENARNI DIO moderator: prof. dr. sc. Lajoš Žager

Otvaranje savjetovanja

1. Uloga menadžmenta i revizora u primjeni MRS-a 36 (umanjenje imovine)

doc. dr. sc. Marjan Odar2. Korištenje procesa upravljanja rizicima u planiranju

interne revizijeSlaven Đuroković

3. Izazovi malih odjela interne revizije u primjeni standarda interne revizije

prof. dr. sc. Boris Tušek

10,15 - 10,30 * PREZENTACIJA SPONZORA SAVJETOVANJA 10,30 - 11,00 * PROMOCIJA OVLAŠTENIH INTERNIH REVIZORA 11,00 - 11,45 * KOKTEL (STANKA)11,45 - 13,15 * PLENARNI DIO4. Upravljanje resursima interne revizije dr. sc. Sanja Sever Mališ5. Percepcija izvješćivanja i praćenje rezultata

provedene interne revizije dr. sc. Ivo Mijoč6. Aktivnosti interne revizije u procesu postizanja

poslovne izvrsnostiprof. dr. sc. Lorena Mošnja-Škare

doc. dr. sc. Robert Zenzerović

15,00 Izlet u organizaciji HZRiF (Baška - Košljun - Vrbnik)

9,00 - 10,45 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od tri ponuđene sekcije (A, B ili C)

Sekcija A: INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

moderator: prof. dr. sc. Danimir Gulin

1. Analiza rizika u procesu interne revizije

Vesna Ivić

2. Interna revizija provedbe odrednica Zakona o

sprječavanju pranja novca i fi nanciranju terorizmaIvica Milčić

ILISekcija B: INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU

moderator: Alma Delić1. Planiranje angažmana interne revizije

mr. Stanko Tokić2. Interne kontrole na razini profi tnih centara

doc. dr. sc. Hrvoje PerčevićILISekcija C: INTERNA REVIZIJA U JAVNOM

SEKTORU moderator: prof. dr. sc. Lorena Mošnja Škare

1. Interne računovodstvene kontrole u javnom sektoruprof. dr. sc. Branka Ramljak

2. Oblici suradnje interne i državne revizijeNada Svete

10,45 - 11,15 * STANKA

11,15 - 13,00 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od dvije

ponuđene sekcije (D ili E )Sekcija D: POREZI

moderator: Ana Gospodinović1. Porezni tretman derivativa kao fi nancijskog

instrumentamr. sc. Stjepan Kolačević

mr. sc. Baldo Hreljac2. Aktualnosti i očekivane promjene u poreznom

sustavu RHmr. sc. Ivan Čevizović

Sekcija E: IT ALATI I INTERNE KONTROLEmoderator: prof. dr. sc. Katarina Žager

1. Poslovne aplikacije na mobilnim uređajimamr. sc. Božidar Jaković

2. Dokumentiranje kontrolnih postupaka u integriranim informacijskim sustavima

Tomislav Sačer

20,00 SVEČANA VEČERA

9,30 - 11,30 * PLENARNI DIO

moderator: mr. Stanko Tokić1. Interni nadzor nad izvršenjem ugovora o javnoj nabavi

Jasna Nikić2. Primjena statističkih uzoraka u reviziji

prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija3. Izvješća sa svih sekcija4. Zaključak savjetovanja

Voditelj savjetovanja: prof. dr. sc. Lajoš Žager__________________________________________________

Predavači i moderatori rasprava u sekcijama na savjetovanju su:- stručnjaci iz inozemne i domaće prakse (Ernst & Young

d.o.o. Zagreb, Slovenski institut za reviziju, Udruženje internih revizora u BiH, Revsar, HIIR, HZRiF, HEP, Privredna banka Zagreb, S&T Hrvatska),

- predstavnici Ministarstva fi nancija i Državnog ureda za reviziju,

- profesori Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomskog fakulteta u Splitu, Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Ekonomskog fakulteta u Ljubljani i Odjela za ekonomiju i turizam ‘’dr. Mijo Mirković’’ Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

__________________________________________________

Napomena: Organizator zadržava pravo izmjene programa.

BAŠKA, otok Krk, hotel Corinthia 27. rujna - 29. rujna 2012.

REZERVACIJA, PRIJAVA ZA SMJEŠTAJ I PLAĆANJE:

GOLD TOURS d.o.o.,Zagreb, Preradovićeva 4,OIB:44839495381

e-mail: [email protected]

web: www.gold-tours.com

tel: 01/4856 500

fax: 01/4856 930

kontakt osoba Jasna Vukadinović

Mogućnost plaćanja:

- predračunom na: o za kunsko plaćanje: 2484008-1100256854,

Raiffeisenbank Austria

o za kunsko plaćanje: 2360000-1102084271,

Zagrebačka banka

o za devizno plaćanje: Acocount no./Iban

HR4424840082100003482 SWIFT

RZBHHR2X - gotovinom i karticama (Amex i

MasterCard) Za plaćanje virmanom unaprijed odobrava se popust

od 7%.

• odnosi se na plaćanje virmanom unaprijed do 15. 07. 2012.

SMJEŠTAJ

NOĆENJES

DORUČKOM 1/1

(po osobi i po danu)

NOĆENJE S

DORUČKOM 1/2

(po osobi i po danu)

POLU-PANSION

1/1 (po osobi i

danu)

POLU-PANSION

1/2(po osobi i

danu)

HOTEL ZVONIMIR**** 509,00 429,00 559,00 4 79,00

ATRIUM RESIDENCE**** 509,00 429,00 559,00 479,00

CORINTHIA*** 419,00 329,00 459,00 379,00

Doplata za buffet ručak je 115,00 kuna (uključen PDV)

po osobi i danu.

Boravišna pristojba iznosi 7,00 kn po osobi i danu.GOLD TOURS organizira prijevoz autobusom po cijeni od 350,00 kuna po osobi (Zagreb-Baška-Zagreb) minimum plaćenih od 40-50 osoba.

- ZA ČLANOVE SIR 1.500,00 kuna- ZA ČLANOVE HIIR 1.500,00 kuna- ZA OSTALE 1.700,00 kuna

Mogućnost plaćanja do 4 rate.Kotizacija uključuje: Zbornik, radni pribor, izlet (27. 9., Baška-Košljun-Vrbnik),

ulaznica za svečanu večer (28. 9.) i PDV-e.

Kotizacija se doznačuje na:žiroračun broj 2360000-1101241118,

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,

Zagreb, MB: 3207749; OIB: 75508100288.

KOTIZACIJA:

Program:

PRIJAVE: PRIJAVE: www.rif.hrwww.rif.hr

sir za casopis.indd..indd 1sir za casopis.indd..indd 1 5/24/12 8:56:59 AM5/24/12 8:56:59 AM

☛ OPĆI DIO (60 sati) ➝ RAČUNOVODSTVO

➝ REVIZIJA

➝ FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

➝ PRAVO DRUŠTAVA

➝ ORGANIZACIJA I MENADŽMENT

☛ POSEBNI DIO - moduli A, B, C i D (60 sati) A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE 1. BANKARSTVO I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

2. RAČUNOVODSTVO BANAKA I FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

3. INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I FINANCIJSKIM

INSTITUCIJAMA

B) GOSPODARSTVO 1. TROŠKOVNO I UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

2. FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO

3. INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU

C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE

1. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

2. RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH

KORISNIKA

3. INTERNA REVIZIJA U PRORAČUNU, PRORAČUNSKIM

KORISNICIMA I NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA

D) INFORMACIJSKI SUSTAVI 1. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA

2. KONTROLA I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

3. INTERNA REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

☛ Uvjeti za pristupanje ispitu: ➝ VSS

➝ tri godine radnog iskustva na poslovima

- računovodstva; - fi nancija; - revizije; - interne revizije; - kontrole i kontrolinga

ISPIT ✍ pismeni - prvi dan - opći dio

- drugi dan - posebni dio

Prag prolaznosti: - Interna revizija: 70%

- Ostale discipline: 60%

Certifi kati:

- izdaju se nakon položenog pismenog ispita - zvanje OVLAŠTENI INTERNI REVIZOR Specijalist za područje: - banaka i fi nancijskih institucija - gospodarstva - proračuna, proračunskih korisnika i neprofi tnih organizacija - informacijskih sustava

Priznavanje drugih certifi kata (uz polaganje razlikovnog gradiva):- ovlašteni revizor (Hrvatska revizorska komora)- ovlašteni državni revizor- ovlašteni unutarnji revizor u javnom sektoru- ovlašteni računovođa (HURE)- priznavanje završenog poslijediplomskog studija uz polaganje razlikovnog gradiva

Naknada za stručno usavršavanje i polaganje ispita za ovlaštenog internog revizora

iznosi (5.500,00 kuna + PDV), a za polaznike s priznatim certifi katima i završenim

poslijediplomsk im studijem (3.500,00 + PDV).

Naknada se doznačuje prije početka predavanja na žiroračun:

2360000 - 1101241118; Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih

djelatnika, Zagreb, Matični broj: 3207749; OIB: 75508100288.

Program stručnoga usavršavanja za OVLAŠTENOGA INTERNOG REVIZORA

INFORMACIJE I PRIJAVE: www.rif.hrHZRIF; ZAGREB, Jakova Gotovca 1; tel: +385 01 4686 500, 01 4686 502; e-mail: [email protected]



najavljuje 15. ciklus edukacije

PRIJAVNICAza STRUČNO USAVRŠAVANJE I ISPIT ZA OVLAŠTENOG INTERNOG REVIZORA (Prilozi prijavnici - ovjereni prijepis ili preslik originalne diplome; - potvrda o radnom iskustvu u struci; - domovnica) 1. Ime i prezime ................................................................................................................................................................................................................ 2. Datum, mjesto i država rođenja ...................................................................................................................................................................................... 3. OIB ......................................... 4. Stručna sprema .................................. 5. Radno iskustvo a) ukupno ..................... b) u struci ......................... 6. Adresa stanovanja (ulica i kbr., mjesto i poštanski broj) ................................................................................................................................................... 7. Poduzeće/institucija u kojoj ste zaposleni: ....................................................................................................................................................................... 8. Adresa poduzeća/institucije: .......................................................................................... 9. OIB ................................................................................. 10. Telefon .......................................................... 11. Fax ............................................. 12. e-mail ............................................................................13. Račun za edukaciju platit će: a) polaznik b) poduzeće/institucija14. Prijavljujem se za posebni dio MODUL A, B, C ili D (potrebno zaokružite):

A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE

B) GOSPODARSTVO D) INFORMACIJSKI SUSTAV

Potpis

.........................................................

1. Opći dio 22. - 27. listopada 2012. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)

2. Posebni dio 05. - 10. studenoga 2012. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)

3. Ispit 07. - 08. prosinca 2012.

sir edukacija.indd 1sir edukacija.indd 1 5/28/12 8:48:59 AM5/28/12 8:48:59 AM

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika

organizira

IZOBRAZBU ČLANOVA UPRAVE DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

PRAVNE I FINANCIJSKE OSNOVE POSLOVANJA DRUŠTAVA

Prijavnicaza IZOBRAZBU ČLANOVA UPRAVE DRUŠTAVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU PRAVNE I FINANCIJSKE OSNOVE POSLOVANJA DRUŠTAVA

Zagreb, 19. - 21. rujna 2012.

Prijavljujemo sljedeće kandidate:

1. ..……………………………….............................. 3. ..………………………………................................2. ..……………………………….............................. 4. ..………………………………................................

NAZIV I ADRESA TVRTKE: ..........………………………………................................………………………………........................................................................................................................................................................................................................................................................................OIB: ............................................................ telefon: .......................................................... telefax.: ..................................................................

M.P. Ovlaπtena osoba:

…………………………………………………

od 12,00 satiZagreb, 19. - 21. rujna 2012.

Dvorana Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, J. Gotovca 1/II.

ZBOG OGRANIČENOG BROJA MJESTA

PRIJAVA OBVEZNA

1. danPravni aspekti poslovanja d.o.o.• osnivanje d.o.o. o temeljni kapital o društveni ugovor (izjava o osnivanju) o tvrtka društva• obvezni sadržaj poslovne korespondencije• poslovni udjeli o kupnja i prodaja o povlačenje• raspodjela dobiti o kada se može isplatiti dobit? o kome se može isplatiti dobit?• organi društva i zastupanje o skupština o uprava o koja je razlika između uprave i prokure?• statusne promjene o pripajanja i spajanja o odvajanja i razdvajanja• stečaj i likvidacija

2. danRačunovodstvo i revizija• financijsko izvještavanje i računovodstvene politike o što sadrže financijski izvještaji? o kako se mjere osnovne kategorije financijskih

izvještaja? o što je to konsolidacija?• usvajanje financijskih izvještaja o tko usvaja financijske izvještaje? o tko odgovara za financijske izvještaje? o kome se dostavljaju financijski izvještaji?• revizija financijskih izvještaja o tko je obveznik revizije financijskih izvještaja? o tko bira revizora? o značenja različitih mišljenja revizora• odlučivanje na temelju financijskih izvještaja o kako čitati financijske izvještaje? o razumijevanje učinaka najznačajnijih računovodstvenih politika?• planiranje o ima li koristi od izrade planova? o kako uspješno planirati? o plan kao temelj nagrađivanja o investicijski projekti

3. danPorezi, platni promet i radni odnosi• radni odnosi o sklapanje i raskid ugovora o radu o izmjene ugovora o radu o kolektivni ugovori i pravilnici o radu o koja su sve prava radnika? o može li se radnik odreći nekog prava?• porezni tretman isplata fizičkim osobama o porezni tretman plaće i drugih naknada radnicima o isplata drugog dohotka o isplata udjela u dobiti o kako platiti porez na dohodak?• PDV o što su sve oporezive isporuke? o porezne stope o tko ima pravo na pretporez? o kakav je porezni tretman isporuka radnicima,

upravi ili članovima društva? o što je to podjela pretporeza?• porez na dobit o kako se utvrđuje porezna osnovica? o kakav je učinak razlika između računovodstvene

dobiti i porezne osnovice? o što je to porez po odbitku? o kako upravljati poreznim obvezama?• platni promet o može li se plaćati gotovinom? o što su to cesije, asignacije i kompenzacije? o plaćanja u uvjetima blokade računa

o kako osigurati naplatu potraživanja? o prisilna naplata potraživanja

Naknada:• po sudioniku 3.500,00 kuna (uključen je PDV, literatura, radni materijal i catering)

Literatura: • prezentacije predavača, Zakon o radu i Računovodstvo za neračunovođe

Predavači: • mr. sc. Dalibor Briški, mr. sc. Miljenka Cutvarić, mr. sc. Ivan Čevizović, Dunja Kovačić, Ivica Milčić, mr. sc. Kornelija Sirovica, mr. sc. Darko Terek, dr. sc. Marija Zuber

Uplate: HZ RIF, Zagreb, OIB: 75508100288, žiroračun: 2360000-1101241118 ili gotovinom prije početka. Po dogovoru moguće je plaćanje u ratama. Informacije: internetska stranica www.rif.hr., mailom, telefonom 01/4686-500, 01/4686-505, ili faxom 01/4686-496.

izobrazba 19-21 rujna.indd 1izobrazba 19-21 rujna.indd 1 6/20/12 3:03:48 PM6/20/12 3:03:48 PM

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnikaorganizira

STRUČNO USAVRŠAVANJE ZA SAMOSTALNO OBAVLJANJE KNJIGOVODSTVENIH POSLOVA

Prijavnicaza Stručno usavršavanje za samostalno obavljanje knjigovodstvenih poslova

Zagreb, 10. - 22. rujna 2012.

Prijavljujemo sljedeće kandidate:

1. ..……………………………….............................. 3. ..………………………………................................2. ..……………………………….............................. 4. ..………………………………................................

NAZIV I ADRESA TVRTKE: ..........………………………………................................………………………………........................................................................................................................................................................................................................................................................................OIB: ............................................................ telefon: .......................................................... telefax.: ..................................................................

M.P. Ovlaπtena osoba:

…………………………………………………

radnim danom od 13,30 - 18,30 satisubotom 9,00 - 14,00 satiZagreb, 10. - 22. rujna 2012.


ZBOG OGRANIČENOG BROJA MJESTA

PRIJAVA OBVEZNA

Stručno usavršavanje namijenjeno je osobama koje rade ili su počele raditi u knjigovodstvu, neovisno o tome je li riječ o trgovačkim društvima koje imaju ustrojeno vlastito knjigovodstvo ili knjigovodstvenim servisima. Cilj stručnog usavršavanja je, uz rad na računalu i knjigovodstvenom programu na praktičnim primjerima obraditi sve važnije poslovne događaje unutar računovodstvenog procesa, obraditi porezne prijave i na temelju danih podataka sastaviti fi nancijske izvještaje. Predviđeno trajanje stručnog usavršavanja je 72 sata. Svim polaznicima bit će osigurano računalo s knjigovodstvenim programom „Sinesys“ i potrebitom dokumentacijom za rad. Skraćeni program:- Oblici organizacije poslovnih subjekata, knjigovodstvo i knjigovodstvena načela, financijski izvještaji za male poduzetnike- Porezni status poslovnih subjekata - Računovodstvo - rad na računalu s primjerima:

o dugotrajna imovina ■ materijalna i nematerijalna

o Kratkotrajna imovina ■ financijska imovina,■ zalihe, ■ potraživanja,

o Obračuni plaće, drugog dohotka i izvještavanjeo Računovodstveno praćenje i evidentiranje prihoda, rashoda i kapitalao Izrada prijave PDV-a i prijave poreza na dobito Sastavljanje financijskih izvještaja na primjeru

Predavači: • Savjetnici u časopisu Računovodstvo i fi nancije i vanjski suradnici.

Naknada: • 4.920,00 kuna (za pretplatnike, PDV, literatura i radni pribor) • 6.150,00 kuna (za nepretplatnike uključen PDV, jednogodišnja pretplata na časopis „Računovodstvo i fi nancije“, literatura i radni pribor)

Literatura: • Zbirka računovodstvenih propisa u 2010., Hrvatski porezni propisi i prezentacije predavača.

Uplate: HZ RIF, Zagreb, OIB: 75508100288, žiroračun: 2360000-1101241118 ili gotovinom prije početka. Po dogovoru moguće je plaćanje u ratama. Detaljnije informacije o programu, satnici i prijave moguće su putem naše internetske stranice www.rif.hr., mailom, telefonom 01/4686-500, 01/4686-502, 01/4686-505, ili faxom 01/4686-496.

Po završenom stručnom usavršavanju svim polaznicima izdaje se certifi kat o pohađanju Stručnog usavršavanja za samostalno obavljanje knjigovodstvenih poslova.

strucno usavrsavanje 10-22 ruj1 1strucno usavrsavanje 10-22 ruj1 1 6/20/12 3:03:09 PM6/20/12 3:03:09 PM

8 RaËunovodstvo i fi nancije

SR

PA

NJ

201

2.RAČUNOVODSTVO FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO

Za razdoblje siječanj - lipanj 2012. obveznici - poduzetnici svih veličina dužni su najkasnije do 20. srpnja 2012. godine dostaviti Statističke izvještaje i to:- poduzetnici svih veličina (osim banaka, štedionica i društava za osiguranje)

na obrascima TSI-POD;- banke i štedionice na obrascu TSI-BAN;- društva za osiguranje/reosiguranje na obrascu TSI-OS-RE;Za razdoblje siječanj - lipanj 2012. obveznici-neprofitne organizacije dužne

su najkasnije do 30. srpnja 2012. godine dostaviti Statistički izvještaj na obrascu PR-RAS-NPF.

BRANKA VIDUKA Stručni članak UDK 657.2

1. UVOD

Tromjesečno statističko istraživanje o poslovanju podu-

zetnika uključujući banke, štedionice i društva za osiguranje

te neprofitnih organizacija provodi se na temelju Programa

statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2008. do 2012.

(Nar. nov., br. 65/08.) te Godišnjih provedbenih planova stati-

stičkih aktivnosti Republike Hrvatske. Obveznici tromjesečne

statističke izvještaje sastavljaju i podnose na već poznatim

pripadajućim obrascima, i to: poduzetnici svih veličina (osim

banaka, štedionica i društava za osiguranje) na obrascu TSI-

POD, banke i štedionice na obrascu TSI-BAN, društva za

osiguranje/reosiguranje na obrascu TSI-OS-RE.

Neprofitne organizacije izvještaje o poslovanju u razdoblju

siječanj - lipanj podnose na obrascu PR-RAS-NPF propisano-

me Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar.

nov., br. 10/08. i 7/09.).

Sadržaj pojedinih obrazaca podređen je prije svega potre-

bama službene statistike i služi za utvrđivanje bruto domaćeg

proizvoda.

U tim statističkim izvještajima obveznici, za pojedina me-

đurazdoblja tijekom godine, ne iskazuju konačni financijski rezultat (dobit ili gubitak, višak ili manjak prihoda nad rashodi-

ma). To znači da se podaci o pojedinim prihodima i rashodima

za koje u obrascima (osim obrasca TSI-POD) nije predviđena

posebna pozicija ne upisuju odnosno ne svrstavaju pod bilo

koju drugu naznačenu poziciju prihoda/rashoda.

Statistički izvještaj za razdoblje siječanj - lipanj 2012. obvez-

nici su dužni dostaviti jedinici Financijske agencije u jednom

primjerku najkasnije do 20. srpnja 2012. godine. Neprofitne

organizacije izvještaje na obrascu PR-RAS-NPF dužne su

dostaviti najkasnije do 30. srpnja 2012. godine.

Statistički izvještaji za razdoblje siječanj - lipanj 2012. godine rok predaje FINA-i: 20. srpnja 2012. godine

2. NAČIN PREDAJE IZVJEŠTAJA

Izvještaje za razdoblje siječanj - lipanj 2012. godine obvez-

nici mogu predati:

o osobno u najbližu Fininu poslovnu jedinicu na obrascima

u papirnatom obliku ili u elektroničkom obliku (CD ili USB)

u Excel formatu.

o preko Finina WEB servisa (osim banaka/štedionica i dru-

štava za osiguranje) ako je obveznik predaje statističkog

izvještaja korisnik web servisa RGFI (više o uvjetima ko-

rištenja servisa možete pročitati na internetskoj stranici

Fome: www.fina.hr.

Obrasci TSI-POD i PR-RAS-NPF u papirnatom obliku

mogu se nabaviti u prodavaonicama Narodnih novina, obrazac

TSI-POD može se preuzeti i s Finine internetske stranice, dok

se obrasci TSI-BAN i TSI-OS-RE, koji se ne nalaze u slobodnoj

prodaji, preuzimaju s Finine internetske stranice: www.fina.hr.Excel format za predaju podataka u elektroničkom obliku

za sve vrste izvještaja (TSI-POD, TSI-BAN, TSI-OS-RE, PR-

RAS-NPF) može se preuzeti s Finine internetske stranice.

Uz izvještaje predane u elektroničkom obliku (USB ili CD)

obveznik prilaže potpisanu i ovjerenu referentnu stranicu,

koju generira sam program. Predajom financijskih izvještaja u

elektroničkom obliku ostvaruje se potpuna točnost unesenih

podataka i racionalnost u daljnjoj obradi. Uz obrazac u Excel

formatu, koji uključuje računske i logičke kontrole, dane su

i osnovne upute za popunjavanje podataka, opis kontrola

te opis djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

(NKD), šifre županija i općina.

Obveznici izvještaje trebaju podnijeti isključivo na propi-

sanim obrascima objavljenim na Fininoj internetskoj stranici

ili nabavljenim u slobodnoj prodaji, a nikako ne na obrascima

kreiranim iz vlastitih programa.

viduka.indd 8viduka.indd 8 6/28/12 8:03:22 AM6/28/12 8:03:22 AM

9RaËunovodstvo i fi nancije

SR

PA

NJ 2012.

RAČUNOVODSTVOFINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO

3. OPĆE NAPOMENE U VEZI S ISPUNJAVANJEM IZVJEŠTAJA

• Za jedan matični broj sastavlja se i podnosi samo jedan

statistički izvještaj.

• U zaglavlju i podnožju obrasca pojedinog statističkog izvje-

štaja unosi se: naziv i adresa poslovnog subjekta, matični

broj (MB), osobni identifikacijski broj (OIB), šifra djelatnosti

(po NKD 2007), šifra županije, šifra grada/općine. Obve-

zan je potpis zakonskog predstavnika poslovnog subjekta

i voditelja računovodstva, pečat, ime osobe za kontakt i

njezin broj telefona, ime i prezime zakonskog predstavnika

te broj telefaksa, a predviđena je i adresa e-pošte tvrtke

(ako ih obveznik ima).

• Temeljem Zakona o osobnome identifikacijskome broju

(Nar. nov., br. 60/08.) kao osnovni identifikator koristi se

OIB te su ga obveznici dužni upisati u zaglavlju izvještaja.

Tijekom 2012. g. u primjeni će biti i dosadašnji identifikator

tj. matični broj dodijeljen od Državnoga zavoda za stati-

stiku te obveznici u ovoj godini u izvještaju upisuju oba

identifikatora.

• Fizičke osobe obveznici poreza na dobit koji nemaju regi-

striranu djelatnost u obrazac upisuju samo OIB.

• Matični broj se ne dodjeljuje stranim neprofitnim udru-

gama te one u financijskim izvještajima koje predaju na

obrascima za neprofitne organizacije upisuju samo OIB

kao osnovni identifikator.

• Svote u svim obrascima upisuju se u kunama bez lipa, a

broj zaposlenih u punom broju, bez decimalnih mjesta.

• U obrasce se unose podaci za tekuće i prethodno razdo-

blje (u ovom slučaju 1. 1. do 30. 6. 2012. i isto razdoblje

prethodne godine).

• Podaci, osim onih o broju zaposlenih te onih koji se iska-

zuju sa stanjem na određeni dan, kumulativni su i, u ovom

se slučaju, odnose na razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja

prethodne i tekuće godine.

• Kumulativni podaci koji se unose u kolonu prethodnoga

razdoblja preuzimaju se iz tekućega razdoblja onog iz-

vještaja koji je obveznik sastavljao za razdoblje siječanj

- lipanj 2011. godine. Ako je obveznikova knjigovodstvena

evidencija za usporedno razdoblje nesređena ili on, iz

bilo kojih razloga, nije sastavljao tromjesečni statistički

izvještaj, podatke je obvezan osigurati rekonstrukcijom

knjigovodstvene dokumentacije.

• Podaci u koloni prethodnoga razdoblja ne iskazuju se sa-

mo onda kad obveznik uopće nije poslovao, ili ako se radi

o obrtniku ili fizičkoj osobi koji je imao registriranu djelat-

nost, a koji je u 2012. godini postao obveznikom poreza na

dobit, dok je u prethodnoj godini bio obveznikom poreza

na dohodak i nije imao obvezu sastavljati tromjesečni sta-

tistički izvještaj.

• Izvještaj treba podnijeti i u slučaju kad obveznik nije imao

evidentiranih prihoda, a iskazao je rashode (troškove, iz-

datke) i imovinu.

• U izvještajima koje obveznici predaju na obrascima TSI-

POD, TSI-BAN i TSI-OS-RE obvezno je ispuniti traženi

podatak o broju mjeseci poslovanja, osim ako obveznik u

prethodnom razdoblju nije poslovao.

• Iskaže li se broj zaposlenih, tada treba iskazati i pripadajuće

obračunane troškove za zaposlene, ili obrnuto: iskažu li se

obračunani troškovi za zaposlene treba iskazati i podatak

o broju zaposlenih.

• Podatak o prosječnom broju zaposlenih na bazi sati rada

ne uključuje zaposlene na bolovanju i godišnjem odmoru

• Neto plaće treba iskazati u ukalkuliranoj svoti neovisno o

tome jesu li isplaćene.

• Obrasci TSI-POD i PR-RAS-NPF sadrže i određene bi-

lančne pozicije te se podaci u tom slučaju iskazuju kao

stanja na određeni dan. Pri ispunjavanju podataka na tim

pozicijama neki obveznici upisuju iste iznose u obje kolone

iako to nije stvarno stanje. Napominjemo da u izvještaju za

razdoblje 1. 1. do 30. 6. 2012. treba iskazati stanje na dan

1. 1. 2012. - i ono na dan 30. 6. 2012.

4. VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA U DUGOTRAJNU IMOVINU

Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu

nezaobilazan je podatak pri utvrđivanju bruto domaćeg pro-

izvoda pa ga ispunjavaju svi obveznici, kako oni koji predaju

obrazac TSI-POD, tako i oni koji predaju obrazac TSI-BAN,

TSI-OS-RE i PR-RAS-NPF.

Ostvarenim investicijama smatraju se nabavke od izvo-

đača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarene

investicije u vlastitoj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez

naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabavke opreme u

trgovini, te nabavke od privatnih osoba i građana (ako je riječ

o nabavkama nove dugotrajne imovine od građana, što u upu-

ti nije precizirano). U obrasce treba unijeti samo nabavljenu

novu imovinu, dok se rabljena imovina nabavljena u zemlji u

obrazac ne unosi, jer je ona u zemlji već jednom evidentirana,

pa bi time došlo do dvostrukog evidentiranja iste imovine u

vrijednosti bruto domaćeg proizvoda. Podaci o nabavljenoj

rabljenoj imovini unose se u obrazac samo u slučaju ako ona

potječe iz inozemstva.

U obrascu treba iskazati svu novonabavljenu dugotrajnu

imovinu u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. i od 1.

siječnja do 30. lipnja 2011. neovisno o tome jesu li ili nisu izvr-

šena plaćanja u svezi s nabavkom odnosno neovisno o tome

jesu li ili nisu knjiženi izdaci. U obrasce se ne smije unositi sta-

nje nabavljene dugotrajne imovine iskazane u knjigovodstvu

na dan 1. 1. 2012. i 31. 3. 2012., jer ona ne čine svu dugotrajnu

imovinu nabavljenu u izvještajnom razdoblju.

5. STEČAJEVI / STATUSNE PROMJENE

Tromjesečni statistički izvještaj obvezno predaju i tvrtke u

stečaju s obzirom na činjenicu da one često raspolažu zna-

čajnom imovinom, koja s aspekta utvrđivanja bruto domaćeg

proizvoda mora statistički biti evidentirana.

Obveznik koji posluje s istim matičnim brojem predaje

jedan statistički izvještaj, neovisno o tome kada je započet ili

okončan stečajni postupak.

U izvještaju kojega podnose obveznici nad kojima je po-

krenut stečajni postupak u razdoblju od 1. 1. do 30. 06. 2012.,

odnosno u prethodnoj kalendarskoj godini trebaju iskazati

objedinjene podatke o poslovanju prije i za vrijeme stečajnog

postupka.

U slučajevima statusnih promjena (spajanje, pripajanje),

obveznik uvijek sastavlja samo jedan izvještaj. Obvezu sa-



SR

PA

NJ

201


stavljanja izvještaja preuzima ona tvrtka koja nakon statusne

promjene nastavlja poslovati, a isti mora sadržavati podatke

koji se odnose na razdoblje od početka godine do zadnjeg

dana izvještajnog razdoblja, odnosno podatke te tvrtke, ali

i one koja je u tom razdoblju prestala postojati (pripojena ili

spojena s tom tvrtkom). Drugim riječima u tim se slučajevima

ne sastavljaju dva izvještaja (jedan koji se odnosi na razdoblje

prije nastanka statusne promjene, a drugi nakon nje).

6. POSLOVNA GODINA RAZLIČITA OD KALENDARSKE

Tromjesečni statistički izvještaj uvijek treba sastaviti za

razdoblje koje odgovara onom kalendarskom (u ovom slučaju

siječanj - lipanj 2011. i siječanj - lipanj 2012. godine), pa i onda

kad se poslovna godina poduzetnika vremenski razlikuje od

one kalendarske. Naime, Republika Hrvatska je obvezna tro-

mjesečno javno objaviti podatak o ostvarenom bruto doma-

ćem proizvodu, a podaci tromjesečnih statističkih izvještaja

bitan su izvor podataka za taj izračun.

7. STATISTIČKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA UKLJUČUJUĆI I ONE IZ FINANCIJSKOG SEKTORA OSIM BANAKA, ŠTEDIONICA I DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE (Obrazac TSI-POD)

Statističke izvještaje za razdoblje siječanj - lipanj 2012. na

obrascu TSI-POD podnose trgovačka društva - poduzetnici

koji knjigovodstvo vode prema odgovarajućem propisanom

kontnom planu uključujući i poduzetnike u stečaju i likvidaciji

te obrtnici i fizičke osobe koji imaju registriranu djelatnost i

obveznici su poreza na dobit.

Na istom obrascu izvještaje podnose i fizičke osobe obvez-

nici poreza na dobit bez registrirane djelatnosti. Obzirom da

ove osobe ne registriraju djelatnosti, nije im dodijeljen matični

broj od strane Državnoga zavoda za statistiku te u obrazac

kao identifikator upisuju samo OIB. Kako nemaju registriranu

djelatnost na popisu djelatnosti neće odabrati oznaku NKD-a

2007., već trebaju odabrati oznaku 0000 - fizičke osobe bez

djelatnosti.

Osim navedenih poduzetnika i fizičkih osoba, na obrascu

TSI-POD statističke izvještaje za razdoblje siječanj - lipanj

2012. podnose i leasing društva, mirovinska osiguravajuća

društva, investicijska društva, društva za upravljanje investi-

cijskim fondovima, zatvoreni investicijski fondovi, mirovinska

društva (obvezna i dobrovoljna) i kreditne unije. Naime, Držav-

ni zavod za statistiku, a ni HANFA odnosno HNB za sada nisu

inicirale promjene u tromjesečnim statističkim izvještajima

navedenih financijskih institucija mada godišnje financijske

izvještaje popunjavaju na vlastitim obrascima.

Obrazac TSI-POD sadrži poziciju “Ukupni prihodi” (oznaka

za AOP 07) i poziciju “Ukupni rashodi” (oznaka za AOP 18).

One vrste prihoda za koje nije predviđena posebna pozicija

u obrascu treba iskazati u okviru pozicije AOP 06 - Ostali

prihodi.

U obrazac TSI-POD upisuju se podaci o svim prirodnim vr-

stama troškova. Međutim, pritom nije predviđeno ispravljanje

ukupnih rashoda razlikom između konačnih i početnih zaliha

nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. Opis “Ukupni ras-

hodi” pod AOP oznakom 018, dakle, nije adekvatan sadržaju

sastavnih dijelova te pozicije. Troškovi su strukturirani prema

specifičnim potrebama službene statistike, kojoj su podaci

statističkih izvještaja i namijenjeni. Naime, za utvrđivanje bruto

domaćeg proizvoda, službenoj statistici potrebni su podaci o

tome, koliko je u određenom vremenskom razdoblju utrošeno

pojedinih elemenata u strukturi proizvodnje neovisno o tome

jesu li proizvodi ili nisu prodani.

Podatak pod AOP oznakom 20 - Ostali porezi koji nisu

iskazani u prethodnim pozicijama odvojen je statistički poda-

tak koji čini samo dio pozicije AOP 17 - Financijski izvanredni

i ostali nenavedeni rashodi. Pod tom AOP oznakom treba

uvrstiti poreze koji ne ovise o dobitku: porez na tvrtku, motor-

na vozila i plovne objekte, na promidžbu, porez na korištenje

javnih površina, porez na kuće za odmor te pristojbe za regi-

straciju automobila i plovila, administrativne pristojbe te ostale

poreze koji ne ovise o poslovnim rezultatima i pristojbe.

Pod AOP oznakom 10 - Ostali vanjski troškovi (troškovi

usluga) unosi se i podatak koji se odnosi na trošak usluge

registracije motornih vozila. Pritom valja pripaziti na razliku iz-

među toga troška i pristojbi za registraciju automobila i plovila

(trošak registracije i cestarine) za koje se podaci unose pod

AOP oznakom 20 - Ostali porezi koji nisu iskazani u prethod-

nim pozicijama.

Pod AOP oznakom 15 iskazuje se trošak amortizacije. Pri-

tom, svotu vrijednosnog usklađivanja treba iskazati u okviru

AOP oznake 17.

Zalihe se iskazuju pod AOP oznakama 22 do 25. Treba ih

iskazati po sadašnjoj vrijednosti pri čemu nije obvezno izvršiti

njihov popis.

Troškovi za osoblje (AOP oznaka 11) obuhvaćaju troškove

bruto plaće i nadnica, a sastoje se od dvije pozicije: nadnica

i plaća neto (AOP 12) i troškova poreza, prireza i doprinosa

iz plaća i na plaće (AOP 13). Na ovim pozicijama iskazuju se ukalkulirane svote za razdoblje siječanj - lipanj 2011. godine i za izvještajno razdoblje siječanj - lipanj 2012., i to neovisno o

tome koliko je od ukupno obračunane obveze u tom razdoblju,

eventualno zbog pomanjkanja novca na računu ili zbog nekih

drugih razloga, djelatnicima stvarno i isplaćeno.

Naknade za zaposlene i naknade za članove uprave (AOP

oznaka 14), ne obuhvaćaju izdatke za prehranu u tijeku rada i

regres za godišnji odmor. Navedeni izdaci uključuju se u neto

plaće jer se smatraju dohotkom.

Financijski, izvanredni i ostali nenavedeni rashodi (AOP

oznaka 17), osim kamata, negativnih tečajnih razlika, ostalih

financijskih rashoda i drugih nenavedenih rashoda sadrže i

podatak o troškovima investicijskog održavanja. Troškove in-

vesticijskog održavanja treba uključiti i u podatak o ulaganjima

u novu dugotrajnu imovinu.

Predujmovi poreza na dobit (AOP oznaka 19) obuhvaćaju

zbrojnu svotu plaćenih predujmova za razdoblje siječanj - li-

panj 2012. (kolona 4), i isto razdoblje 2011. godine (kolona 3).

Ako je porezni obveznik prema konačnom obračunu poreza

na dobit za 2011. godinu preplatio porez na dobit, a nije za-

tražio povrat preplaćene svote, tada u stupac 4 za razdoblje

siječanj - lipanj 2012. godine treba uključiti i proporcionalni

dio te svote.



SR

PA

NJ 2012.


Pod AOP oznakom 22 - Sirovine i materijal treba iskazati i

zalihe sitnog inventara i rezervnih dijelova iako to nije precizi-

rano iz samog naziva pozicije. Treba uvažavati Uputu, pa pod

AOP oznaku 22, osim zaliha sirovina i materijala uključiti zalihe

sitnog inventara i rezervnih dijelova, čime su u zbrojni podatak

pod AOP oznakom 21 uključene sve vrste zaliha.

Stanje zaliha sirovina i materijala (AOP oznaka 22) na dan

1. 1. 2012. i 30. 6. 2012. treba iskazati po stvarnim troškovima

nabave, odnosno zalihe trgovačke robe (AOP 24), također po

nabavnoj vrijednosti. Za tu namjenu, ako se ove zalihe vode po

prodajnoj vrijednosti, treba od ove vrijednosti oduzeti razliku u

cijeni i eventualni uračunani PDV.

Podatke o stanju zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih pro-

izvoda (AOP oznake 23 i 25) treba uzeti s određenih računa

sukladno usvojenoj računovodstvenoj politici poduzetnika.

Podsjećamo da u toj vrijednosti trebaju biti sadržani: izravni

troškovi materijala i rada, fiksni opći troškovi proizvodnje,

varijabilni opći troškovi proizvodnje i ostali opći troškovi.

Sitni inventar u upotrebi koji je otpisan u cijelosti (100,0%)

ne uključuje se pod AOP oznaku 22, već samo pod AOP ozna-

ku 08 - Materijalni troškovi.

U obrazac nije moguće unositi podatke s negativnim

predznakom, te tvrtke koje imaju odobren okvirni kredit kod

banaka ne upisuju iznos (u slučaju kada je račun u minusu) već

pod AOP oznakom 26 trebaju iskazati nulu.

Obračunani porez na dodanu vrijednost u obavljenim ispo-

rukama dobara i usluga (AOP oznaka 34) je kumulativan, pa se

na ovu poziciju unosi podatak o ukupno obračunanoj poreznoj

obvezi (ukupno oporezive isporuke) utvrđenoj za obračunsko

razdoblje.

Pod AOP oznakom 35 - Obračunani pretporez u primljenim

isporukama dobara i usluga u koloni 4 treba unijeti podatak

o porezu na dodanu vrijednost obračunan na ukupnu svotu

primljenih (ulaznih) faktura u tijeku obračunskog razdoblja.

Kod popunjavanja podataka potrebno je pažljivo popuniti

podatak o broju zaposlenih AOP oznake 32 i 33. Pri tom svaka-

ko treba voditi računa o eventualnom iskazivanju zaposlenih u

inozemstvu, ako ih poslovni subjekt ima, i taj podatak uključiti

pod AOP oznakom 32.

Podatak o veličini poslovnog subjekta, pod AOP oznakom

30, obveznici upisuju prema kriterijima za utvrđivanje veličine

propisanim u članku 3. Zakona o računovodstvu, a koristeći

rezultate poslovanja ostvarene u prethodnoj kalendarskoj go-

dina. U ovome slučaju poduzetnici veličinu utvrđuju uzimajući

u obzir podatke o veličini aktive, ukupnom prihodu i broju

zaposlenih na temelju stanja krajem razdoblja ostvarene u

2011. g., odnosno iskazane u koloni 5 godišnjega financijskog

izvještaja za 2011. g.

8. STATISTIČKI IZVJEŠTAJI BANAKA I ŠTEDIONICA (Obrazac TSI-BAN) I DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE (Obrazac TSI-OS-RE)

Tromjesečni statistički izvještaj za razdoblje siječanj - li-

panj 2012. na obrascu TSI-BAN podnose banke uključujući

Hrvatsku narodnu banku i Hrvatsku banku za obnovu i ra-

zvitak, stambene štedionice te banke i štedionice u stečaju i

likvidaciji. Na istom obrascu izvještaje mogu podnijeti i ostale

financijske institucije ako knjigovodstvo vode prema kontnom

planu za banke.

U obrascu se ne iskazuju cjeloviti prihodi i troškovi što su

ih navedeni obveznici ostvarili u izvještajnom razdoblju nego

samo određene pozicije gdje se podaci upisuju prema uputa-

ma za ispunjavanje danim uz obrazac. Zbroj prihoda (AOP 03)

i troškova (AOP 13) matematički je zbroj predviđenih pozicija

prihoda/troškova i ne predstavlja ukupne ostvarene prihode

niti troškove u promatranom razdoblju.

Tromjesečni statistički izvještaj za razdoblje siječanj - lipanj

2012. na obrascu TSI-OS-RE (Statistički izvještaj društava za

osiguranje) podnose društva za osiguranje koja obavljaju po-

slove životnih i/ili neživotnih osiguranja odnosno reosiguranja.

Pravne osobe koje obavljaju djelatnosti posredovanja odno-

sno zastupanja u osiguranju svoje tromjesečne statističke

sastavljaju i podnose na obrascu TSI-POD (Statistički izvještaj

poduzetnika). Obvezu podnošenja izvještaja na obrascu TSI-

OS-RE imaju aktivna društva za osiguranje te ona u stečaju i

likvidaciji.

Obrazac TSI-OS-RE također ne sadrži podatke o cjelovitim

prihodima i troškovima nego samo one predviđene za potrebe

službene statistike.

9. POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA (Obrazac PR-RAS-NPF)

Sastavljanje godišnjih, polugodišnjih te kvartalnih izvje-

štaja neprofitnih oganizacija propisano je Uredbom o računo-

vodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 4/09.)

Za razdoblja siječanj - lipanj i neprofitne organizcaije svoje

financijske izvještaje predaju na obrascu PR-RAS-NPF. Po-

daci su u obrascu prilagođeni potrebama Državnoga zavoda

za statistiku i sadrže podatke o prihodima, rashodima, zapo-

slenima, izdacima za zaposlene, stanju zaliha i investicijama u

dugotrajnu imovinu.

Osim navedenom Uredbom kvartalno izvještavanje i dalje

je propisano Programom statističkih aktivnosti i Godišnjim

provedbenim planom statističkih aktivnosti.

Financijski izvještaji neprofitnih organizacija sastavljaju

se isključivo na razini pravne osobe. To znači da podružnice

sindikalnih organizacija, političkih stranaka i raznih udruga ne

mogu podnositi samostalne izvještaje u Finu, već podatke o

njhovu poslovanju u svome, objedinjenom izvještaju iskazuju

njihove matice. Ako podružnica neprofitnih organizacija pod-

nese izvještaj u Finu, on neće biti zaprimljen, a ako se greškom

ipak zaprimi Fina će te podatke naknadno brisati iz obrade.

Obveznici predaje financijskih izvještaja na propisanim

obrascima za neprofitne organizacije su i strane neprofitne

organizacije registrirane u Hrvatskoj. Tim organizacijama se

ne dodijeljuje matični broj, a ne registriraju ni djelatnost stoga

one u izvještaju upisuju samo OIB kao osnovni identifikator, a

pod oznakom djelatnosti neće upisati oznaku prema NKD-a

2007., već trebaju upisati 0000.

Neprofitne organizacije nisu u obvezi vođenja dvojnoga

knjigovodstva te prema tome niti sastavljanja financijskih iz-



SR

PA

NJ

201


vještaja u sljedećim slučajevima: ako im je vrijednost imovine

uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kuna

na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri

godine manji od 100.000,00 kuna na razini godine. Iznimno od

navedenoga obveznici sastavljanja financijskih izvještaja su i

novoosnovane neprofitne organizacije i to kroz naredne tri go-

dine, tj. dok se ne steknu uvjeti za utvrđivanje obveze vođenja

dvojnoga knjigovodstva, tj. sastavljanja financijskih izvještaja.

U navedenome slučaju kada je neprofitna organizacija dužna

sastaviti financijski izvještaj, a u poslovnim knjigama nema

evidentiranih poslovnih promjena, ona može predati prazan

financijski izvještaj, tj. bez popunjenoga dijela za upis financij-

skih podataka, takav izvještaj će u Fini biti zaprimljen.

U financijskome izvještaju neprofitne organizacije obve-

zno upisuju RNO broj, tj. broj dodijeljen pri upisu neprofitne

organizacije u Registar neprofitnih organizacija kojega vodi

Ministarstvo financija. Ako neprofitna organizacija nije upi-

sana u Registar te nema RNO broj, izvještaj u Fini neće biti

zaprimljen.

10. KORIŠTENJE OBRAĐENIH PODATAKA

Nakon provedene kontrole i obrade podataka Financijska

agencija će, na zahtjev vlasnika podataka, izdati ispis zapri-

mljenoga stastističkog izvještaja. Vlasnik podataka

ispis izvještaja može zatražiti u bilo kojoj jedinici Fine,

ili ga preuzeti putem web servisa RGFI.

Ispis tromjesečnog statističkog izvještaja mogu

dobiti i ostali tražitelji ako je vlasnik podataka s tim

suglasan. Agregirani podaci iz statističkih izvještaja i

financijskih izvještaja neprofitnih organizacija selekti-

rani prema različitim kriterijima: djelatnosti poduzetni-

ka, teritorijalnoj pripadnosti (županije, gradovi/općine),

vlasništvu i veličini dostupni su svim zainteresiranima.

Podatke je temeljem pisanoga zahtjeva moguće za-

tražiti u bilo kojoj jedinici Fine ili putem elektroničke

pošte: [email protected] ili [email protected].

11. ZAKLJUČAK

• Rok za predaju tromjesečnih statističkih izvještaja

poduzetnika iz realnoga i financijskoga sektora

na obrascima TSI-POD, TSI-BAN i TSI-OS-RE za

razdoblje siječanj - lipanj u Finu je 20. srpnja 2012.

g.;

• Rok za pedadaju polugodišnjih financijskih izvje-

štaja neprofitnih organizacija na obrascu PR-RAS-

NPF u Finu je 30. sprnja 2012. g.;

• Statističke izvještaje poduzetnika i financijske

izvještaje neprofitnih organizacija koje obveznici

dostave po isteku propisanoga roka i zaključenja

obrade podataka za promatrano razdoblje Fina

neće zaprimati;

• Obveznici izvještaj predaju u jednom primjerku,

Fina izdaje potvrdu o zaprimljenom izvještaju, a

za potrebe prezentiranja statističkih izvještaja vlas-

niku izdaje ispis obrađenog i kontroliranog statističkog /

financijskog izvještaja;

• Sadržaj i struktura izvještaja koji se predaju na obrascima

TSI-POD, TSI-BAN i TSI-OS-RE, PR-RAS-NPF nije promi-

jenjena u odnosu na prethodna razdoblja;

• Obveznici kojima se poslovna godina razlikuje od kalen-

darske, statističke izvještaje predaju za ona razdoblja koja

odgovaraju kalendarskom razdoblju (I. - III., I. - VI. i I. -

IX.);

• U Fini se može zatražiti ispis pojedinačnoga statističkog

izvještaja ili agregiranih podataka iz statističkih izvještaja.

PBZ FAKTORINGDRUGI NAZIV ZA LIKVIDNOST

domaÊi faktoring B izvozni faktoring B ostali otkupi

RadniËka 44, Zagreb B [email protected]. 01 636 4114, 01 636 4113; fax. 01 636 4103

Branka VIDUKA, FINA, Zagreb



SR

PA

NJ 2012.


Primjeri objavljivanja povezanih stranaka prema MRS-u 24

Prilikom analiza financijskih izvještaja, zauzimanja stavova i donošenja poslovnih odluka korisnici izvještaja sve više se fokusiraju na objavljivanje povezanih stranki (osoba). Naime, radi se o pravnim i fizičkim osobama

koje utječu ili mogu potencijalno utjecati na poslovni rezultat i novčani tok. Zbog važnosti ovih informacija autorica članka je analizirala kategorije i ilustrirala primjere objave povezanih stranaka prema MRS-u 24.

IVANA KRAJINOVIĆ Stručni članak UDK 657.2

1. UVOD

Odnosi i transakcije s povezanim strankama su normalan

dio poslovanja svakog društva. Mnoga društva svoje poslov-

ne transakcije obavljaju preko ovisnih društava, zajedničkih

pothvata i pridruženih društava. Također nisu neuobičajene

transakcije između društava pod zajedničkom kontrolom

koja ne predstavljaju grupu za potrebe financijskog

izvještavanja. Svim ovim transakcijama se bavi

Međunarodni računovodstveni standard (MRS)

24 Objavljivanje povezanih stranaka.

Bit problema odnosa među povezanim stran-

kama nalazi se u činjenici da povezana društva

mogu međusobno ulaziti u transakcije u koje ne

bi mogla ući s nepovezanim strankama. Na primjer, društvo

koje prodaje robu matičnom društvu može to učiniti po znatno

nižoj cijeni nego što bi je prodalo drugom društvu izvan grupe

i pod uvjetima koji nisu dostupni drugim nepovezanim sudio-

nicima tržišta.

Upravo zbog toga, računovodstveni standardi zahtijevaju

objavljivanje transakcija i odnosa s povezanim strankama

čija je glavna svrha pružanje informacija o transakcijama,

otvorenim stanjima (uključujući i obveze) i odnosima među

povezanim strankama korisnicima financijskih izvještaja koje

mogu utjecati na njihovu procjenu aktivnosti društva, te rizika

i mogućnosti kojima je društvo izloženo.

Kako bi se pojednostavile definicije određenih pojmova

kao i sama primjena, MRS 24 je revidiran i izmijenjen u stu-

denome 2009. godine, te je primjena ovog izmijenjenog stan-

darda obvezna za godišnja razdoblja koji počinju od siječnja

2011. godine.

2. POVEZANE STRANKE PREMA MRS-u 24

Kao što je već prethodno navedeno, glavna zadaća MRS-

a 24 je osigurati potrebne objave o povezanim strankama u

financijskim izvještajima kako bi se njihovim korisnicima skre-

nula pozornost na mogućnost da su izvještaj o financijskom

položaju i račun dobiti i gubitka pod utjecajem transakcija i

otvorenih stavki s povezanim strankama. Upravo zbog toga

MRS 24 zahtijeva da društva u svojim financijskim izvještajima

objave sve otvorene stavke, transakcije te nazive svih poveza-

nih stranki koje kontroliraju društvo.

Za razliku od prethodnog standarda, izmijenjeni

MRS 24 dozvoljava izuzeće od objave

transakcija i otvorenih stanja s pove-

zanim strankama za društva koja su

pod kontrolom, zajedničkom kontro-

lom ili značajnim utjecajem države

ili drugim društvom, koje je povezano

samo zato jer je pod kontrolom, zajedničkom kontro-

lom ili značajnim utjecajem iste države. Izuzeće je dozvoljeno

samo pod uvjetom da se objave dodatne informacije poput

imena države i naznake prirode i iznosa pojedinačnih ili uku-

pnih značajnih transakcija s tom državom ili drugim društvom

koji je pod utjecajem iste države.

Osim ovoga, u izmijenjenom standardu su se promijenile i

definicije povezanih stranki kako bi se uskladile s definicijom

kontrole u MSFI-jevima 10, 11 i 12.

Društva na koje će ove izmjene imati najviše utjecaja su

ona koja imaju transakcije i otvorena stanja s pridruženim

društvima svojih matičnih društava ili s ovisnim društvima onih

pod čijim su značajnim utjecajem.

Prema MRS-u 24 povezanim strankama izvještajnog druš-

tva smatraju se:

• Određene osobe ili bliski članovi obitelji;

• Društva koja su dio iste grupe;

• Društva koja su pridružena društva ili zajednički pothvati;

• Društva koja su zajednički pothvati ili pridružena društva

istog trećeg društva;

• Mirovinski planovi zaposlenika;

• Društva koja su pod zajedničkom kontrolom određenih

osoba i bliskih članova obitelji;

• Društva koja su pod značajnim utjecajem određenih osoba

ili bliskih članova obitelji; i

• Društva koja su povezana s državom.

krajinovic.indd 13krajinovic.indd 13 6/27/12 2:15:28 PM6/27/12 2:15:28 PM


SR

PA

NJ

201


Osoba ili bliski član njene obitelji smatra se povezanom s

izvještajnim društvom ako ta osoba:• Ima kontrolu ili zajedničku kontrolu nad izvještajnim društ-

vom;• Ima značajan utjecaj nad izvještajnim društvom; ili • Je član ključnog rukovodećeg osoblja izvještajnog društva

ili njegovog matičnog društva.

Bliskim članovima obitelji osobe koja se smatra

povezanom strankom pripadaju oni članovi obitelji koji

mogu imati utjecaj, ili koji mogu biti pod utjecajem te

osobe prilikom transakcija s društvom i uključuju:• Djecu i supružnike ili partnera te osobe;• Djecu supružnika ili partnera te osobe;• Ovisne osobe te osobe ili njenog supružnika ili part-

nera.Jedan od problematičnijih pojmova definiranih u

MRS-u 24 svakako su „članovi ključnog rukovodećeg osoblja“. Prilikom pripreme financijskih izvještaja druš-tva često na različite načine tumače što se to podra-zumijeva pod tom definicijom te objavljuju informacije u skladu s vlastitim tumačenjem. U okviru MRS-a 24 članovima ključnog rukovodećeg osoblja se smatraju osobe koje posjeduju autoritet i odgovornost za planira-nje, upravljanje i nadzor nad aktivnostima društva, bilo direktno bilo indirektno, uključujući i sve direktore tog društva. Povezanim strankama se smatraju svi članovi rukovodećeg osoblja izvještajnog društva te članovi rukovodećeg osoblja njegovog matičnog društva. Važno je naglasiti kako definicija članova ključnog rukovodećeg oso-blja nije ograničena samo na direktore. Ona također uključuje ostale pojedince s autoritetom i odgovornošću za planiranje, upravljanje i nadzor nad aktivnostima društva.

U nastavku dajemo nekoliko primjera odnosa među pove-zanim strankama uzimajući u obzir gore navedene definicije MRS-a 24.

Primjer 1.Fizička osoba X ima udjel u društvu A i u društvu B. U slučajevima kada osoba X kontrolira ili zajednički kontro-

lira bilo društvo A bilo društvo B, ta se dva društva za potrebe pripreme njihovih financijskih izvještaja smatraju povezanim društvima.

Ako osoba X ima značajan utjecaj nad oba društva (A i B), društva A i B nisu povezana.

Ako je osoba X član ključnog rukovodećeg osoblja u oba društva, u odsutnosti drugih pokazatelja povezanosti između društava, društva A i B se ne smatraju povezanima.

Primjer 2.Fizička osoba X je muž osobe Y i ima udjel u društvu A dok

osoba Y ima udjel u društvu B. Za potrebe pripreme finan-cijskih izvještaja društva A, u slučaju da osoba X kontrolira ili zajednički kontrolira društvo A, društvo B se smatra povezanim društvu A ako osoba Y ima kontrolu ili zajedničku kontrolu nad društvom B.

Za potrebe pripreme financijskih izvještaja društva B, u slučaju da osoba X kontrolira ili zajednički kontrolira društvo A, društvo A se smatra povezanim društvu B ako osoba Y ima kontrolu ili zajedničku kontrolu nad društvom B.

Ako osoba X ima značajan utjecaj (ali ne kontrolira ili zajed-nički kontrolira) društvo A i osoba Y ima značajan utjecaj (ali

nema kontrolu ili zajedničku kontrolu) nad društvom B, društva A i B nisu međusobno povezana.

Ako je osoba X član ključnog rukovodećeg osoblja društva A, a osoba Y je član ključnog rukovodećeg osoblja društva B, društva A i B nisu međusobno povezana.

Primjer 3.

U ovom primjeru, društva S i A su zajednički pothvati druš-tva H te se stoga smatraju povezanim strankama. Društvo C je ovisno društvo društva A, te je također povezano društvo društvima H i S. Da su kojim slučajem, društva S i A samo pridružena društva istog trećeg društva, ne bi se smatrala povezanim strankama.

U slučaju da je društvo mirovinski fond u koji drugo društvo

uplaćuje novac za dodatno mirovinsko osiguranje svojih za-

poslenika, to se društvo smatra povezanim društvom društvu

koje vrši takve uplate, iako sam standard ne navodi zašto je to

tako. Pretpostavka je, da društvo koje vrši uplate u mirovinski

fond za svoje zaposlenike ima i kontrolu nad tim fondom.

Društvo se smatra povezanim s izvještajnim društvom

ako osoba koja kontrolira to društvo ima značajan utjecaj nad

izvještajnim društvom ili je član ključnog rukovodećeg osoblja

tog društva ili njegove matice. Društva koja jednostavno imaju

zajedničke članove ključnog osoblja, u odsutnosti kontrole

ili zajedničke kontrole, ne smatraju se povezanim strankama

(primjer 4).

Primjer 4.Fizička osoba X ima 100% udjela u društvu A te je ujedno

i član ključnog rukovodećeg osoblja društva S. Društvo M ima 100% udjel u društvu S.



SR

PA

NJ 2012.


Za potrebe pripreme financijskih izvještaja društva S,

društvo A se smatra povezanim društvu S obzirom da osoba

X kontrolira društvo A te je član ključnog rukovodećeg osoblja

društva S. U slučaju da je osoba X član ključnog rukovodećeg

osoblja društva M a ne S, društvo A bi se također smatralo

povezanim društvu S za potrebe pripreme njegovih financijskih

izvještaja.

Isto bi bilo da osoba X ima zajedničku kontrolu nad druš-

tvom A (da osoba X ima samo značajan utjecaj nad društvom

A, ali ne kontrolu ili zajedničku kontrolu, društva S i A se ne bi

smatrala povezanim društvima).

Za potrebe pripreme financijskih izvještaja društva A, druš-

tvo S se smatra njegovim povezanim društvom jer osoba X

kontrolira društvo A te je član ključnog rukovodećeg osoblja

društva S. Isto bi vrijedilo u slučaju da osoba X ima zajedničku

kontrolu nad društvom A te da je osoba X član ključnog ruko-

vodećeg osoblja društva M, a ne S.

Za potrebe pripreme konsolidiranih financijskih izvještaja

društva M, društvo A se smatra povezanim društvom grupe

ako je osoba X član ključnog rukovodećeg osoblja grupe. Ako

je osoba X samo član ključnog rukovodećeg osoblja društva

S a ne grupe, društvo A se ne smatra povezanim društvom

grupe.

3. STRANKE KOJE SE NE SMATRAJU POVEZANIM STRANKAMA

U skladu s odredbama MRS-a 24 stranke koje se ne sma-

traju povezanim uključuju:

• Dva društva koja imaju zajedničkog direktora ili drugog

člana ključnog rukovodećeg osoblja ili ona gdje član ključ-

nog rukovodećeg osoblja jednog društva ima značajan

utjecaj nad drugim društvom;

• Dva ulagatelja koja dijele zajedničku kontrolu nad zajed-

ničkim ulaganjem;

• Društva koja pružaju financijsku potporu, sindikati, javna

društva, odjeli i agencije države koja ne kontrolira, zajed-

nički kontrolira ili značajno utječe na izvještajno društvo u

svojstvu njihovog uobičajenog poslovanja s društvom

• Kupce, dobavljače, davatelje franšize, distributere ili druge

agente s kojima društvo značajno surađuje samo zbog

ostvarivanja ekonomske ovisnosti.

Postojanje ovih iznimki uvjetovano je činjenicom da bi bez

njih mnoga društva koja se normalno ne smatraju povezanim

društvima mogla potpasti pod tu definiciju.

Gore navedene iznimke su efektivne samo u slučajevima

kad su te stranke u navedenim odnosima s društvom. Ako

postoje bilo kakvih drugi razlozi za odnose među društvima,

iznimke neće biti primjenjive.

4. OBJAVE KONTROLIRAJUĆIH ODNOSA

Kako bi se korisnicima financijskih izvještaja omogućilo

formiranje stava o utjecaju transakcija s povezanim strankama

na društvo, u skladu s MRS-om 24, potrebno je objaviti odno-

se među povezanim strankama u slučaju postojanja kontrole,

neovisno o tome je li bilo transakcija među takvim povezanim

strankama ili ne.

Sukladno tome, standard zahtijeva da društvo objavi ime

svog matičnog društva, kao i ime stranke koja u konačnici

kontrolira društvo, ako je ona različita od matičnog društva.

Korištenje riječi „stranka“ označava da se objave odnose i na

pojedince (fizičke osobe) i na društva (pravne osobe). Objave

se moraju uključiti u financijske izvještaje, čak i u slučaju kada

matično društvo ili krajnja kontrolirajuća stranka ne pripre-

maju financijske izvještaje. Ako ni matično društvo niti krajnje

kontrolirajuće društvo ne pripremaju konsolidirane financijske

izvještaje koji su dostupni javnosti, društvo je dužno objaviti

ime (naziv) idućeg najvišeg vlasnika koji priprema konsolidi-

rane financijske izvještaje. Idući najviši vlasnik je prvi vlasnik

u grupi ispod glavnog matičnog društva. Sukladno tome, u

pojedinim slučajevima društvo će biti obvezno objaviti imena

triju matičnih društava (vlasnika).

U slučaju kada je krajnja kontrolirajuća stranka pojedinac,

društvo će vrlo vjerojatno morati dodatno objaviti ime sljede-

ćeg najvišeg vlasnika jer pojedinac bez sumnje ne priprema

financijske izvještaje koji su dostupni javnosti.

U slučaju kada je kontrolirajuće društvo povjereničko

društvo, potrebno je odrediti je li samo povjereničko društvo

kontrolirano od strane osobe ili osoba koji će morati biti objav-

ljeni kao krajnja kontrolirajuća stranka.

Standard također zahtijeva da društvo objavi odnose iz-

među matičnog društva i njegovih ovisnih društava, neovisno

o tome je li bilo transakcija među njima. To znači da matično

društvo mora objaviti svoje odnose s ovisnim društvima u do-

datku na izričiti zahtjev za objavom imena njegovog matičnog

društva, i ako je drugačije i imena njegove krajnje kontrolira-

juće stranke.

5. TRANSAKCIJE KOJE SE TREBAJU OBJAVITI

Transakcija s povezanom strankom se definira kao prije-

nos sredstava, usluga ili obveza između povezanih stranaka,

neovisno o tome je li za transakciju naplaćena cijena ili ne. Ako

se ova definicija primjenjuje doslovno, mnoge bi se transakcije

objavile više od jednom. Na primjer, ako društvo kupuje robu

na kredit od povezanog društva i plaća tom društvu s 30 dana

zakašnjenja, i originalna kupnja i konačno plaćanje bi se sma-

tralo prijenosom sredstava između povezanih stranki, te bi se u

doslovnoj primjeni definicije trebali posebno objaviti. Međutim,

takvo tumačenje nije sukladno namjeri Odbora za međunarod-

ne standarde, kao ni prirodi objava u skladu s MRS-om 24.

Definicija transakcija s povezanim strankama implicira da se

transakcije trebaju objaviti samo za razdoblje u kojem su stran-

ke povezane. Na primjer, u slučaju kada je izvještajno društvo

prodalo ovisno društvo tijekom izvještajnog razdoblja, samo se

transakcije s tim ovisnim društvom do datuma njegove prodaje

smatraju transakcijama među povezanim strankama u finan-

cijskim izvještajima društva. Slično tome, ako osoba postane

članom ključnog rukovodećeg osoblja izvještajnog društva

tijekom izvještajnog razdoblja, nije potrebno objaviti naknade

toj osobi isplaćene prije njenog postavljanja na mjesto člana

ključnog rukovodećeg osoblja.

5.1. Naknade članovima ključnog rukovodećeg osoblja

MRS 24 zahtijeva objavu naknada isplaćenih članovima

ključnog rukovodećeg osoblja.



SR

PA

NJ

201


Naknada uključuje sve povlastice zaposlenika (u skladu s

definicijom u MRS-u 19 - Naknade zaposlenicima) uključujući

i naknade na koje se primjenjuje MSFI 2 - Plaćanja temeljena na dionicama. Naknadama zaposlenicima se smatraju svi oblici

plaćanja zaposlenicima od strane društva ili u ime društva, u

zamjenu za usluge pružene društvu. Te naknade uključuju i pla-

ćanja od strane matičnog društva u ime društva. Prema tome,

iznos naknade objavljene u financijskim izvještajima društva

uključuje sve naknade isplaćene u zamjenu za usluge pružene

društvu neovisno o tome jesu li plaćanja izvršena od strane

društva ili njegovog matičnog društva.

U skladu s MRS-om 24, naknada isplaćena članovima

ključnog rukovodećeg osoblja uključuje:

• Kratkoročne naknade, kao što su plaće, naknade, dopri-

nosi za mirovinsko i zdravstveno, plaćeni godišnji i bolova-

nje, dividende i bonuse (ako su plativi u okviru 12 mjeseci

od datuma izvještaja) te nemonetarne koristi (medicinska

skrb, stanovanje, vozila te besplatna dobra ili usluge) za

postojeće zaposlenike;

• Naknade nakon zaposlenja, kao što su mirovine, ostali pla-

novi umirovljenja, životno osiguranje nakon umirovljenja te

medicinska skrb nakon umirovljenja;

• Ostale dugoročne naknade, uključujući i dugoročne do-

puste, jubilarne ili druge dugoročne naknade, dugoročne

naknade za invaliditet i, ako nisu plativi u roku 12 mjeseci

od datuma izvještaja, dividende, bonuse i odgođene na-

knade;

• Naknade za zbrinjavanje viška radnika; i

• Plaćanja temeljena na dionicama.

Iz samog standarda nije jasna osnova na temelju koje se

određuje iznos svake od gore navedenih kategorija. Postoje

alternativna tumačenja prema kojima objava naknada uključuje

iznos:

• Koji je isplaćen ili koji će biti isplaćen od strane društva (ili

u ime društva);

• Koji je priznat kao trošak;

• Koji je označen kao naknada za potrebe poreznog izvje-

štavanja;

• Koji je dospio na temelju ugovora;

• Koji je određen na nekoj drugoj osnovi.

U Osnovama za zaključivanje koje se nadovezuju na stan-

dard, Odbor je naznačio kako su upute o naknadama objavljene

u MRS-u 19 dovoljne da se društvu omogući objava relevantnih

informacija, što ukazuje na činjenicu kako Odbor očekuje da

se iznosi temelje na trošku priznatom u skladu s relevantnim

standardima.

5.1.1. Kratkoročne naknade zaposlenima

Kao što je već navedeno, ove naknade uključuju plaće, nak-

nade, doprinose za zdravstveno i mirovinsko, plaćeni godišnji

odmor i bolovanje, dividende i bonuse (ako su plativi u roku 12

mjeseci od datuma izvještaja). Većina ovih naknada ne bi tre-

bala predstavljati problem, obzirom da je trošak za ove stavke

u skladu s MRS-om 19 obično ekvivalentan iznosu koji je ispla-

ćen u razdoblju. Međutim, postoje slučajevi kada su potrebne

određene prilagodbe. Na primjer, ako ukupan trošak u skladu s

MRS-om 19 za plan dividendi uključuje umanjenje za očekivani

odljev zaposlenika, ovo umanjenje može biti potrebno ažurirati

prilikom određivanja iznosa za objavu. Odnosno, stopa odljeva

zaposlenika je vrlo vjerojatno drugačija od stope odljeva članova

ključnog rukovodećeg osoblja, te ju je stoga za potrebe objave

informacija u financijskim izvještajima potrebno ažurirati. Ne-

monetarne koristi (kao što su zdravstvena skrb, smještaj, vozila

i besplatna dobra ili usluge) moraju se također uključiti u iznos

objavljen u okviru kratkoročnih naknada zaposlenima. U nekim

slučajevima ove koristi mogu biti pružene bez direktnog troška

za društvo. U takvim okolnostima, bilo bi razumno ili pridodati

vrijednost nemonetarnim koristima kako bi se one kvantitativno

opisale, ili opisati takve koristi kvalitativno.

5.1.2. Naknade nakon zaposlenja

Ove naknade uključuju mirovine, ostale umirovljeničke

koristi, umirovljeničko životno osiguranje i medicinsku skrb.

Uključivanje ove kategorije u ukupan iznos naknada isplaćenih

članovima ključnog rukovodećeg osoblja, ukazuje na činjenicu

da su ovi iznosi objavljeni dok članovi ključnog rukovodećeg

osoblja pružaju usluge društvu. Da se iznosi, kojim slučajem

objavljuju samo u trenutku kad se te naknade isplaćuju, onda u

mnogim slučajevima objave ne bi bile potrebne, jer u tom tre-

nutku osobe kojima su naknade isplaćene više ne bi bile članovi

ključnog rukovodećeg osoblja društva.

5.1.3. Ostale dugoročne naknade

Ostale dugoročne naknade se odnose na isplate dugoroč-

nih dopusta, jubilarne i ostale dugoročne nagrade, dugoročne

nak nade za invalidnost, i ako nisu plativi u roku 12 mjeseci od

datuma izvještaja na dividende, bonuse i odgođene naknade.

5.1.4. Naknade za zbrinjavanje viška radnika

Izračun ovih naknada ne bi trebao predstavljati problem za

društva, obzirom da društva općenito priznaju takve naknade,

osobito za članove ključnog rukovodećeg osoblja, u skladu s

MRS-om 19.

5.1.5. Naknade temeljene na dionicama

Ova kategorija uključuje opcije na dionice, nagrade u dio-

nicama ili novčane naknade dodijeljene u zamjenu za usluge

članova ključnog rukovodećeg osoblja. Takve naknade se

obračunavaju i priznaju u skladu s MSFI-jem 2. Za naknade

temeljene na dionicama koje se podmiruju u dionicama, kao

što su opcije na dionice ili nagrade u dionicama, u skladu s

MSFI-jem 2 potrebno je odrediti njihovu fer vrijednost na da-

tum dodjele, te priznavanje troška tijekom razdoblja u kojem

zaposlenici pružaju usluge društvu. Za naknade temeljene na

dionicama koje se podmiruju u novcu, vrednovanje i priznava-

nje se temelji na stvarno isplaćenom novcu.

Jedan pristup je objava iznosa temeljenih na trošku prizna-

tom u skladu s MSFI-jem 2. Alternativni pristup je objava iznosa

koji se temelje na fer vrijednosti naknade koju je pojedinac

primio (na temelju vrijednosti dionica na datum iskorištenja).

Društvo treba usvojiti konzistentnu računovodstvenu politiku za

određivanje iznosa koji se objavljuju.

5.1.6. Izvještajno društvo koje je dio grupe

Dodatnu praktičnu poteškoću za društvo koje je dio grupe u

objavljivanju naknada isplaćenih njegovim članovima ključnog

rukovodećeg osoblja predstavljaju usluge pružene izvještaj-

nom društvu. Sukladno tome, u slučaju kada članovi ključnog

rukovodećeg osoblja izvještajnog društva pružaju i usluge

drugim društvima unutar grupe, potrebno je raspodijeliti njiho-



SR

PA

NJ 2012.


vu naknadu na sve članice kojima oni pružaju usluge. Slično,

kada izvještajno društvo prima usluge članova ključnog ruko-

vodećeg osoblja koji su također članovi ključnog rukovodećeg

osoblja drugih članica unutar grupe, izvještajno društvo treba

u iznos ukupnih naknada uključiti i dio naknada isplaćenih

članovima ključnog rukovodećeg osoblja koji pružaju usluge

svim članicama grupe. Za takvu raspodjelu i alokaciju potreb-

na je prosudba i procjena vremena obavljanja usluge za svaku

pojedinu članicu.

Primjer 5.Izvadak iz bilješki uz financijske izvještaje društva D. - Nakna-

de direktorima i višem rukovodećem osoblju (izvadak)

2011. 2010. 2009.milijuni kuna

milijuni kuna

milijuni kuna

Kratkoročne naknade 25 36 34

Naknade za umirovljenje 3 3 4

Naknade temeljene na

dionicama 29 20 20

Ukupno 57 59 58

Više rukovodeće osoblje uz Upravu i Nadzorni odbor uklju-čuje i ostale više rukovoditelje koji su dio izvršnog tima.

Kratkoročne naknadeUz naknade plaćene predsjedniku Nadzornog odbora i čla-

novima Nadzornog odbora, kratkoročne naknade obuhvaćaju i plaće i ostale naknade članova Uprave i ostalog višeg rukovode-ćeg osoblja koje su isplaćene tijekom godine, te novčane bonuse dodijeljene na temelju ostvarenih godišnjih rezultata. Odgođeni iznos bonusa koji će biti isplaćen u dionicama uključen je u iznos naknada temeljenih na dionicama.

Naknade za umirovljenjeNaknade za umirovljenje odnose se na procijenjeni trošak

pružanja definiranih planova naknada i ostalih naknada za umirovljenje višem rukovodećem osoblju za usluge pružene u tekućem razdoblju mjereno u skladu s odredbama MRS-a 19 - Naknade zaposlenima.

Naknade temeljene na dionicamaOve naknade predstavljaju trošak sudjelovanja višeg rukovo-

dećeg osoblja u planovima naknada temeljenih na dionicama, koji je mjeren po fer vrijednosti dodijeljenih opcija i dionica u skladu s MSFI-jem 2 - Naknade temeljene na dionicama.

5.2. Ostale transakcije koje je potrebno objaviti

MRS 24 daje sljedeće primjere transakcija koje se trebaju

objaviti, u slučaju da se one odvijaju između povezanih stranki:

• Nabava ili prodaja robe (završene ili nezavršene);

• Nabava ili prodaja nekretnina, postrojenja i opreme i druge

imovine;

• Pružanje ili primanje usluga;

• Najmovi;

• Prijenosi istraživanja i razvoja;

• Prijenosi u okviru ugovora o licencama;

• Prijenosi u okviru ugovora o financiranju (uključujući zaj-

move i uplate kapitala u novcu i u naravi);

• Pružanje garancija ili kolaterala;

• Obveze za određene radnje u slučaju nastanka ili ne

nastanka određenog događaja u budućnosti, uključujući

ugovore o izvršenju (priznate i nepriznate); i

• Podmirenje obveza u ime društva ili od strane društva u

ime povezane strane.

Standard ne sadrži iznimke koje se temelje na prirodi trans-

akcija. Kao posljedica toga, transakcije s povezanim strankama

uključuju i isplatu dividendi i izdavanje dionica u okviru izdavanja

prava glavnim dioničarima ili članovima ključnog rukovodećeg

osoblja. Standard uključuje i transakcije s onim pojedincima koji

su identificirani kao povezane stranke kada su njihovi odnosi s

društvom više privatne nego poslovne naravi.

Kao što je već ranije navedeno, društvo je dužno objaviti

transakcije neovisno o tome je li za njih plaćena cijena ili ne, što

znači da se standard primjenjuje na darovanja imovine ili usluga

i na zamjenu imovine. Minimalne objave uključuju:

• Vrijednost (iznos) samih transakcija;

• Vrijednost otvorenih stavki, uključujući i obveze, te:

o Uvjete pod kojima su transakcije nastale, uključujući

i informaciju o tome jesu li osigurane, kao i prirodu

naknade koja će plaćena,

o Detalje svih danih ili primljenih garancija,

• Iznos ispravka vrijednosti priznatog za sumnjive i sporne

otvorene stavke; i

• Trošak ispravka vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja

od povezanih stranaka priznat u razdoblju.

U samom standardu ne postoji zahtjev za objavom pojedi-

načnih značajnih transakcija. Međutim, takav zahtjev postoji za

transakcije s društvima koja su povezana s državom, u slučaju

kada je društvo odlučilo primijeniti izuzeće od objave.

Potrebno je posebno objaviti informacije o transakcijama sa

svakom od ispod navedenih kategorija povezanih stranki:

a) Matično društvo;

b) Društva sa zajedničkom kontrolom ili značajnim utjecajem

na društvo;

c) Ovisna društva;

d) Pridružena društva;

e) Zajednički pothvati;

f) Članovi ključnog rukovodećeg osoblja društva i njegovog

matičnog društva; i

g) Ostale povezane stranke.

Objave pod a) i f) bi trebale uključivati sva matična društva

izvještajnog društva, odnosno njegovog neposrednog vlasnika,

te krajnjeg vlasnika.

MRS 24 obeshrabruje društva od objave tvrdnje da su

transakcije s povezanim strankama obavljene u skladu s nor-

malnim komercijalnim uvjetima navodeći da se takve tvrdnje

trebaju objaviti samo ako se mogu potkrijepiti odgovarajućom

dokumentacijom. Ovakva objava ukazuje na pretpostavku da

transakcije s povezanim društvima nisu provedene u skladu

s tržišnim uvjetima, osim ako društvo ne može dokazati dru-

gačije. Kako bi se tvrdnja o tržišnoj supstanci transakcija s

povezanim strankama dokazala, društvo mora potvrditi da se

ista usluga ili roba može pod istim uvjetima dobiti od neovisne

treće stranke.

Primjer 6.Izvadak iz financijskih izvještaja društva GH - Bilješke uz

fi nan cijske izvještaje (izvadak) - 32 Transakcije s povezanim

strankama



SR

PA

NJ

201


b) Ovisna društvaDruštvo ulazi u pozajmice s povezanim društvima i uz fiksnu

i uz varijabilnu kamatu pod normalnim tržišnim uvjetima. Kao

posljedica toga društvo priznaje trošak i prihod od kamata na

ove zajmove i predujmove. Društvo je također primilo dividendu

od svojih ovisnih društava tijekom godine.

Transakcije s ovisnim društvima:

2011. 2010.milijuni kuna

milijuni kuna

Zajmovi i predujmovi dani ovisnim društvima i prihod od dividendi ovisnih društavaDani zajmovi i predujmovi 702 310

Otplaćeni zajmovi i predujmovi (125) (103)

Primljene kamate na zajmove 135 126

Primljene dividende 250 268

Zajmovi i predujmovi primljeni od ovisnih društavaPrimljeni zajmovi i predujmovi (321) (350)

Otplaćeni zajmovi i predujmovi 64 377

Plaćene kamate na zajmove (64) (69)

Otvorene stavke s ovisnim društvima na kraju godine:

31. 12. 2011.

godine31. 12. 2010.

godine milijuni kuna milijuni kuna

Potraživanja

Zajmovi i predujmovi dani ovisnim

društvima 2.191 1.625

Obveze

Zajmovi i predujmovi primljeni od

ovisnih društava (5.282) (5.267)

c) Zajednički pothvatiTransakcije sa zajedničkim pothvatima:

Tijekom godine završene 31. prosinca 2011. godine, društvo

je ušlo u ispod navedene transakcije sa zajedničkim pothvatima:

2011. 2010.

milijuni kuna

milijuni kuna

Usluge i zajmovi pruženi zajedničkim pothvatima

Primljene kamate 1 1

Primljene dividende 1 2

Otvorene stavke sa zajedničkim pothvatima na kraju godine:

31. 12. 2011.

godine31. 12. 2010.

godine

milijuni kuna

milijuni kuna

Potraživanja

Zajmovi i predujmovi dani ovisnim društvima 55 55

Obveze

Zajmovi i predujmovi primljeni od ovisnih društava (5) (5)

Primjer 7.Izvadak iz financijskih izvještaja grupe društva F prikazuje

objave transakcija s društvom koje je pod kontrolom bliskog

člana obitelji člana ključnog rukovodećeg osoblja društva F:

30 Transakcije s povezanim strankama i glavnim dioničarima

(izvadak)

c) Ostale transakcije s povezanim strankama (izvadak)Bliski član obitelji jednog direktora društva koji je obavljao

dužnost tijekom godine posjeduje kontrolni udjel u društvu M,

u kojem Grupa posjeduje 13% udjela. Tijekom 2010. godine,

društvo M je povećalo svoj temeljni kapital kao dio financiranja

akvizicije društva Q. Grupa je sudjelovala u povećanju kapitala,

stječući dodatnih 21.700 dionica za što je plaćeno 19 milijuna

kuna. Tijekom godine, ukupne transakcije s društvom M iznosile

su 6 milijuna kuna (2010: 10 milijuna kuna). Na dan 31. prosinca

2011. godine nije bilo otvorenih stavki između grupe i društva M

(31. prosinca 2010.: nula).

5.3. Značajnost

Prilikom donošenja odluke o tome treba li društvo objaviti

transakcije s povezanim strankama u svojim financijskim izvje-

štajima, općenito se primjenjuje načelo značajnosti. MRS 24

se posebno ne poziva na značajnost obzirom da je to zahtjev

MRS-a 1, koji navodi da društvo nije dužno objaviti određene

informacije u skladu s MSFI-jevima ako su te informacije ne-

značajne. U skladu s MRS-om 1, propusti ili greške se smatraju

značajnima ako one pojedinačno ili zajedno, mogu utjecati na

ekonomske odluke korisnika financijskih izvještaja. Značajnost

ovisi o veličini i prirodi tih propusta ili grešaka koje se procjenju-

ju u svjetlu okolnosti u kojima su nastale.

Sukladno ovom, sve transakcije s povezanim strankama

čija se objava smatra osjetljivom (na primjer zbog poreza) je po

definiciji značajna, jer se očekuje da će tako izvještajno društvo

utjecati na korisnike financijskih izvještaja. Prema tome, objava

takvih informacija može biti neizbježna koristeći se samo nji-

hovom financijskom neznačajnosti. Dodatno, transakcija koja

je provedena pod povoljnim uvjetima ili za povezano društvo

ili za izvještajno društvo će vjerojatnije biti značajnija od one

koja je provedena pod tržišnim uvjetima. Obzirom da MRS 24

zahtijeva objavu transakcija s povezanim strankama neovisno

o tome je li za njih plaćena naknada, tada, čak i u slučaju kada

se procjena značajnosti bazira na iznosu transakcije, objave

ne mogu biti izbjegnute na temelju činjenice da nepostojanje

naknade označava beznačajnu transakciju.

5.4. Objave transakcija s društvima povezanim s državom

Izmijenjena verzija MRS-a 24, uvela je izuzeće od zahtjeva

za objavom transakcija i otvorenih stanja s:

• Državom koja kontrolira, zajednički kontrolira ili ima znača-

jan utjecaj nad izvještajnim društvom;

• Drugim društvom koje je povezano jer ista država ima

kontrolu, zajedničku kontrolu ili značajan utjecaj i nad

izvještajnim društvom i nad drugim društvom.

Sukladno ovome ispada da je izvještajno društvo poveza-

no s društvom koje je pod značajnim utjecajem države koja

istovremeno ima i značajan utjecaj nad izvještajnim društvom.

Međutim, definicija povezanih stranki ne uključuje društva koja



SR

PA

NJ 2012.


su povezana samo zato jer su pod značajnim utjecajem istog

društva. U primjeru ispod ilustrirano je izuzeće objava u skladu

s MRS-om 24 za društva povezana s državom.

Primjer 8.

Država G izravno ili neizravno kontrolira društva 1 i 2, te

društva A, B, C i D. Osoba X je član ključnog rukovodećeg

osoblja u Društvu 1. Za potrebe pripreme financijskih izvještaja Društva A izuzeće se primjenjuje na: (a) transakcije s Državom G koja predstavlja državu koja konačno kontrolira Društvo A; i (b) transakcije s Društvima 1, 2, B, C i D koje su povezane strane jer su kontrolirane od strane iste države kao i Društvo A (Država G). Izuzeće se ne primjenjuje na transakcije s osobom X, jer osobu X ne kontrolira Država G.

Korištenje izuzeća od objave je uvjetovano objavom ispod

navedenih transakcija i otvorenih stavki s društvima koja su

povezana s državom:

(a) naziv (ime) države i priroda njenog odnosa s izvještajnim

društvom (odnosno, navođenje informacije o tome da

li država kontrolira, zajednički kontrolira ili ima značajan

utjecaj nad društvom);

(b) sljedeće informacije s dovoljno detalja kako bi se korisnici-

ma financijskih izvještaja omogućilo razumijevanje utjecaja

transakcija s povezanim strankama na financijske izvješta-

je društva:

(i) prirodu i iznos svake pojedinačno značajne transakci-

je; i

(ii) za ostale transakcije koje su zajednički, ali ne i pojedi-

načno, značajne, kvalitativne i kvantitativne indikatore

njihovog opsega.

Prilikom procjene razine detalja za informacije koje trebaju

biti objavljene u skladu sa zahtjevom navedenim pod točkom

(b), izvještajno društvo treba razmotriti bliskost odnosa s po-

vezanim strankama i ostale čimbenike koji su relevantni za

ustanovljavanje razine značajnosti transakcija, kao što su:

• Značajnost u smislu veli-

čine;

• Jesu li transakcije prove-

dene pod tržišnim uvjetima;

• Jesu li transakcije obav-

ljene izvan uobičajenih po-

slovnih transakcija društva

(na primjer kupnja i prodaja

poslovanja;

• Jesu li transakcije objav-

ljene regulatornim ili drugim

nadzornim tijelima;

• Jesu li transakcije objav-

ljene višem rukovodećem

osoblju, i

• Je li za transakcije potreb-

no odobrenje dioničara.

6. ZAKLJUČAK

Transakcije s povezanim strankama kao posljedica glo-

balizacije tržišta postaju sve značajnije. Upravo zbog toga je

potrebno razumjeti objave koje se moraju uključiti u financijske

izvještaje pripremljene u skladu s MSFI-jevima, te osigurati

pravovremenu pripremu i prikupljanje informacija kako bi se

izbjegle napetosti i problemi s finaliziranjem samih izvještaja.

Dobra praksa, koju uvodi sve više društava, je redovito (po

mogućnosti mjesečno) usklađivanje transakcija i otvorenih

stavki s povezanim društvima. Pri tome je važno napomenuti

da je važno uskladiti i ukupan iznos transakcija ostvarenih

s povezanim strankama u razdoblju (dakle, ukupne prihode

i rashode), a ne samo otvoreno stanje na kraju izvještajnog

razdoblja.

Ivana KRAJINOVIĆ, Ernst & Young d.o.o., Zagreb



SR

PA

NJ

201


Pregled kontinuiranih obveza izdavatelja vrijednosnih papira na hrvatskom tržištu kapitala

Odbrojavanje dana za dostavu polugodišnjih (ne)financijskih izvještaja izdavatelja vrijednosnih papira počinje. Sva trgovačka društva iz realnog sektora gospodarstva obvezna su primjenjivati odredbe Četvrte (i Sedme)

direktive vezano uz financijsko izvještavanje i obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Obveze pripreme i objave financijskih i poslovnih informacija izdavatelja vrijednosnih papira kojima se trguje na uređenom tržištu kapitala prema sadašnjoj zakonskoj regulativi puno su veće i iziskuju znatne direktne i indirektne troškove. S takvim obvezama i troškovima hrvatski izdavatelji vrijednosnih papira suočeni su od početka primjene Zakona o tržištu kapitala, 2009. godine. U tekstu se daje pregled kontinuiranih obveza izdavatelja vrijednosnih papira iz realnog sektora gospodarstva na hrvatskom tržištu kapitala, te se navode osnovni prijedlozi izmjene Direktive o transparentnosti, kojima je cilj pojednostaviti obveze izvještavanja izdavateljima vrijednosnih papira male i srednje veličine.

Dr. sc. MIHAELA GRUBIŠIĆ-ŠEBA Stručni članak UDK 657.2

1. OSNOVNE OBVEZE IZVJEŠTAVANJA IZDAVATELJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Kontinuirane obveze izdavatelja vrijednosnih papira u EU

propisane su Direktivom o transparentnosti (2004/109/EC)

koja slijedi temeljne odredbe MiFID-direktive (2004/39/EC)

i nadopunjuje se odredbama Direktive o zlouporabi tržišta

(2004/72/EC). Odredbe spomenutih direktiva u potpunosti su

prenesene u hrvatski Zakon o tržištu kapitala, koji se počeo

primjenjivati od početka 2009. godine.

Obveze izdavatelja vrijednosnih papira, koji se na hrvat-

skom tržištu kapitala svode na dionice i obveznice, sastoje

se u objavi:

• godišnjih, polugodišnjih i kvartalnih nekonsolidiranih i kon-

solidiranih financijskih izvještaja, izvještaja uprave i izjave

odgovornih osoba, pri čemu godišnji financijski izvještaji

moraju biti revidirani i revizorsko izvješće u cijelosti objav-

ljeno;

• obvezi objave financijskim izvještajima pratećih dokume-

nata, poput odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih

izvještaja, odluke o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću

gubitaka i godišnjeg dokumenta objavljenih informacija;

• kontinuiranom objavljivanju promjena u najvećim udjelima

u glasačkim pravima;

• obvezi objave ostalih (ad hoc) i povlaštenih informacija,

koje se u najkraćem roku moraju distribuirati investicijskoj

javnosti.

Sadržaj godišnjih, polugodišnjeg i kvartalnih izvještaja

hrvatskih izdavatelja vrijednosnih papira sukladno Zakonu o

tržištu kapitala prikazan je tablicom 1., dok je pregled obveza

izrade takvih izvještaja za izdavatelje dionica i obveznica,

uključujući krajnje rokove dostave takvih izvještaja dan u ta-

blici 2.

m grubisic.indd 20m grubisic.indd 20 6/27/12 3:47:46 PM6/27/12 3:47:46 PM


SR

PA

NJ 2012.


Tablica 1. Pregled obuhvata periodičkih izvještaja izdavatelja

vrijednosnih papira u Hrvatskoj

Obuhvat (format) izvještajaGodišnji izvještaj

Polugodišnji izvještaj

Kvartalni izvještaj

A. Obuhvat periodičkog izvještaja1. Set (ne)konsolidiranih financijskih

izvještaja+

revidirani+ +

1.1. Bilanca + + +

1.2. Račun dobiti i gubitka (izvještaj

o sveobuhvatnoj dobiti)

+ + +

1.3. Izvještaj o novčanom toku + + +

1.4. Izvještaj o promjenama kapitala + + +

1.5. Bilješke + + +

2. Izvještaj poslovodstva (uprave) + + +3. Izjava osoba odgovornih za

sastavljanje izvještaja izdavatelja+ + +

4. Revizorski izvještaj + +/- * -5. Odluka nadležnog tijela o

utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja

+ - -

6. Odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitaka

+ - -

7. Godišnji dokument objavljenih informacija

+ - -

8. Kodeks korporacijskog upravljanja + - -B. Format periodičkog izvještaja

9. PDF (cjeloviti izvještaj) + (A1-A3) + (A1 -A3) + (A1 -A3)

10. xls (samo set financijskih izvještaja) + + (A1-A3 bez

1.5.)

+ (A1-A3

bez 1.5.)

C. Dobrovoljni periodički izvještaji

11. Izvještaj o odgovornom poslovanju + - -

* Postoji kao opcija ukoliko se objavljuje revidirani set polugodišnjih financijskih izvještaja.

Tablica 2. Pregled obveza izrade periodičkih (ne)financijskih

izvještaja hrvatskih izdavatelja vrijednosnih papira

Izdavatelji / Obveza objave

Godišnji izvještaji

Polugodišnji izvještaji

Kvartalni izvještaji

Izdavatelji

dionicada 4

mjeseca

nakon

završetka

poslovne

godine

da60 dana

nakon

završetka

polugo-

dišta

da

30 dana

nakon

završetka

kvartala*

Izdavatelji

obveznicada

da, pri

čemu su

financijski

izvještaji

skraćeni**

ne -

* Izdavatelji mogu objaviti financijski izvještaj za četvrto tromjesečje zasebno najkasnije 30 dana od završetka kvartala ili u sklopu privremenog nerevidiranog godišnjeg financijskog izvještaja u roku 45 dana od isteka poslovne godine. Vezano uz objavu polugodišnjeg i tromjesečnog izvje-štaja za drugo tromjesečje zakonska obveza smatra se ispunjenom ako tromjesečni financijski izvještaj sadrži i kumulativni podatak tekuće godine i podatak za izvještajno tromjesečje.

** Takva odredba postoji samo u Zakonu o tržištu kapitala, jer je u praksi format objave polugodišnjih financijskih izvještaja u xls formi identi-čan formatu godišnjih financijskih izvještaja.

Svi hrvatski izdavatelji vrijednosnih papira su i prije stupanja

na snagu Zakona o tržištu kapitala morali kvartalno izrađivati

i dostavljati financijske izvještaje. Pri tome nije bilo obveze ni

fiksnog roka za dostavu revidiranog financijskog izvještaja, a

rokovi dostave konsolidiranih financijskih izvještaja bili su ma-

lo dulji nego za nekonsolidirane financijske izvještaje. Tako je,

primjerice, rok dostave godišnjih nekonsolidiranih financijskih

izvještaja i financijskog izvještaja za četvrti kvartal bio tri mje-

seca od isteka poslovne godine, a konsolidiranih 15. travnja

tekuće godine. U slučaju objave ostalih kvartalnih financijskih

izvještaja rok dostave izvještaja Komisiji za vrijednosne papire

(HANFA-i) bio je trideset dana za nekonsolidirane financijske

izvještaje, a 45 dana za konsolidirane financijske izvještaje.

Prema Zakonu o tržištu kapitala, izdavatelji vrijednosnih papira u istim propisanim rokovima moraju dostavljati i konsolidirane i nekonsolidirane financijske izvještaje. Oni

su u roku četiri mjeseca od isteka poslovne godine obvezni u

cijelosti objaviti revizorski izvještaj, te godišnji izvještaj koji se

sastoji iz seta financijskih izvještaja, izvještaja uprave i izjave

osoba odgovornih za izradu financijskih izvještaja. K tome su

obvezni objaviti i odluku nadležnog tijela o utvrđivanju godiš-

njih financijskih izvještaja te odluku o prijedlogu raspodjele

dobiti ili pokriću gubitka, ako takve odluke nisu sastavni dio

godišnjeg izvještaja. Set polugodišnjih izvještaja izdavatelja

vrijednosnih papira manje je opsežan, jer se u pravilu polugo-

dišnji financijski izvještaji ne revidiraju i dobit se ne raspoređu-

je na polugodišnjoj razini. Iako su rokovi izrade (ne)financijskih

izvještaja malo izmijenjeni, najveće opterećenje izdavateljima

predstavljao je blizak rok objave financijskog izvještaja za

zadnji kvartal - do 31. siječnja, odnosno do 15. veljače ako

se objavljuje u sklopu privremenog nerevidiranog godišnjeg

izvještaja.

Financijski izvještaji se sada dostavljaju i u pdf i u xls formatu. Obrazac financijskih izvještaja koji se dostavlja u xls formatu propisuje HANFA, dok je odabir prikaza financijskih izvještaja u pdf formatu diskrecijsko pravo izdavatelja. Dok su se nekada financijski izvještaji dostav-

ljali Komisiji za vrijednosne papire i burzi, po novim pravi-

lima dostavljaju se i Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji

(HINA-i), u Službeni registar propisanih informacija - SRPI, te

se objavljuju na internetskim stranicama izdavatelja. HANFA

je za vođenje Službenog registra propisanih informacija ovla-

stila FINA-u, koja je ranije vodila Javnu informacijsku knjižnicu

periodičnih financijskih izvještaja izdavatelja. Razlika između Javne informacijske knjižnice i Službenog registra propi-sanih informacija je u tome što potonji sadrži cjelokupne financijske i nefinancijske informacije o poslovanju nekog izdavatelja vrijednosnih papira. Sadržaj Službenog regi-stra propisanih informacija dostupan je na internetskim stranicama HANFA-e od 6. lipnja 2010. godine.

2. UVOĐENJE NOVIH IZVJEŠTAJA

Uvođenje izvještaja uprave posljedica je konvergencije

europskog prema anglosaksonskom (ne)financijskom izvje-

štavanju. Direktiva o transparentnosti i hrvatski Zakon o tržištu

kapitala, se vezano uz način izrade izvještaja uprave pozivaju

na odredbe Četvrte i Sedme direktive, prema kojima godišnji

izvještaj uprave mora uključiti:

• sve značajne poslovne događaje u izvještajnoj godini (na

konsolidiranoj osnovi),

• vjerojatni razvoj budućeg poslovanja (na konsolidiranoj

osnovi),

• aktivnosti poduzeća u području istraživanja i razvoja (na

konsolidiranoj osnovi),

• informacije o stjecanju vlastitih dionica, te



SR

PA

NJ

201


• u slučaju da je riječ o konsolidiranom izvještaju: fer prikaz

razvoja i poslovanja, financijske pozicije svih povezanih

subjekata čiji su financijski izvještaji predmet konsolidacije,

odnosno broj i nominalnu vrijednost dionica svih povezanih

subjekata koje ima matica, drugi povezani subjekti ili osobe

koje djeluju u svoje ime i za račun povezanih subjekata.

Izvještaj uprave identičan je Godišnjem izvješću o sta-nju društva, koji sukladno Zakonu o trgovačkim društvima,

uprava društva mora najmanje jedanput godišnje u pisanom

obliku podnijeti glavnoj skupštini. U njemu osim navedenih

pozicija u izvještaju poslovodstva (uprave), uprava mora na-

vesti (na konsolidiranoj osnovi) i podatke o:

• postojanju podružnica društva,

• podatke o upotrebi financijskih instrumenata,

• podatke o upravljanju financijskim rizicima i politikama,

uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka

u pojedinim važnijim vrstama predviđenih poslova koji se

posebno računovodstveno iskazuju,

• podatke o izloženosti društva cjenovnom riziku, kreditnom

riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka gotovine, te ako se

dionicama društva trguje na uređenom tržištu kapitala:

• izjavu o primjeni kodeksa korporacijskog upravljanja i

• glavna obilježja unutarnjeg nadzora povezanih društava i

sustava upravljanja rizicima u odnosu na postupak pripre-

manja i izrade konsolidiranih financijskih izvješća.

U međuizvještaju uprave, koji se objavljuje u sklopu

polugodišnjeg izvještaja, prema Direktivi o transparentnosti,

odgovorne osobe izdavatelja vrijednosnih papira moraju mi-

nimalno navesti:

• najvažnije poslovne događaje u proteklom polugodištu i

njihov utjecaj na prikaz pozicija skraćenih financijskih iz-

vještaja (navedene u tablici 3),

• najveće poslovne rizike i neizvjesnosti za preostalih šest

mjeseci poslovne godine i to: procjenu izloženosti i načina

upravljanja financijskim rizicima (kreditni rizik, rizik likvid-

nosti, rizik solventnosti), tržišnim rizicima (cjenovni i tečajni

rizik), regulatornim rizicima (promjena poreznih propisa,

promjena propisa vezanih uz gospodarsku djelatnost iz-

davatelja) i tome slično,

• očekivanja razvoja društva u budućnosti,

• informacije o aktivnostima istraživanja i razvoja,

• pregled značajnih transakcija između povezanih osoba,

koje su osjetno utjecale ili u budućnosti mogu utjecati na

financijski položaj i poslovanje,

• informacije o otkupu vlastitih dionica,

• sve ostale informacije koje uprava smatra važnim za inve-

sticijsku javnost.

Tablica 3. Skraćene stavke financijskih izvještaja koje su

minimalno predmet komentara u međuizvještaju

poslovodstva

Pozicija financijskih izvještaja

Predmet komentara - promjena u tekućem u odnosu na isti kvartal

(razdoblje) prethodne godine

Ukupni prihod Iznos

Prihod iz osnovne

djelatnosti

Udio

Ostali prihodi Udio

Prihodi na domaćem tržištu Udio

Prihodi na inozemnom

tržištu

Udio

Materijalni troškovi Udio

Troškovi zaposlenih Udio

Bruto marža Stopa

Financijski rashodi Udio

Računovodstvena dobit Iznos

Operativna dobit Iznos

Prihod ostvaren temeljem

transakcija s povezanim

osobama

Iznos

Ukupan iznos transakcija s

povezanim osobama

Iznos

Izvor: Preuzeto i prilagođeno od HANFA-e: Informacije koje je izdavatelj dužan minimalno objaviti u međuizvještaju poslovodstva (članak 407. i 410. Zakona o tržištu kapitala).

Sukladno Zakonu o tržištu kapitala, izdavatelj čiji su vrijed-

nosni papiri uvršteni na uređeno tržište mora najmanje jednom

godišnje izraditi i objaviti dokument koji sadrži ili upućuje na

informacije objavljene u razdoblju od proteklih dvanaest mje-

seci. Taj dokument zapravo je povijesni pregled objavljenih

izvještaja i informacija u protekloj poslovnoj godini i naziva se

Godišnjim dokumentom objavljenih informacija. Izdavatelj

ga mora dostaviti HANFA-i u roku dvadeset dana od objave

godišnjih financijskih izvještaja. Način izrade ovog dokumenta

nije propisan. Iako je HANFA trebala donijeti pravilnik kojim je

trebala detaljno propisati način i rokove objave i podnošenja

ovog dokumenta, do danas je objavljena tek kratka Smjernica

za primjenu članka 364. Zakona o tržištu kapitala. Njome su

zapravo samo ponovljene odredbe Zakona o tržištu kapitala,

te je propisano da se godišnji dokument objavljenih informaci-

ja smatra dostavljenim ako ga izdavatelj istovremeno dostavi

HANFA-i, Zagrebačkoj burzi, Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj

agenciji - HINA-i, Službenom registru propisanih informacija,

te objavi na internetskim stranicama izdavatelja.

Izrada ostalih izvještaja, povezanih s financijskim izvje-

štajima, izdavateljima nije osobito problematična. Izrada

revizorskog izvještaja diskrecijsko je pravo revizora. Izjava odgovornih osoba za sastavljanje financijskih izvještaja izda-

vatelja sastoji se od imena i potpisa odgovorne ili odgovornih

osoba i glasi: „godišnji financijski izvještaji izdavatelja sastav-

ljeni su uz primjenu odgovarajućih (Međunarodnih) standarda

financijskog izvještavanja i daju cjelovit i istinit prikaz imovine

i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslo-

vanja izdavatelja (i društava uključenih u konsolidaciju kao

cjeline)“. U sklopu izvještaja uprave daje se izjava da „izvještaj

poslovodstva sadrži istinit prikaz razvoja i rezultata poslovanja

i položaja izdavatelja (i društava uključenih u konsolidaciju), uz

opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izdavatelj (i

društva) izloženi kao cjelina“.

Odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubi-taka i Odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja najčešće su sastavni dio godišnjeg izvještaja, odnosno po-

ziva i odluka (redovne) glavne skupštine, te se u sklopu takvih

najčešće i objavljuju. Izdavatelj je obvezan godišnje financijske



SR

PA

NJ 2012.


izvještaje objaviti u propisanim rokovima, bez obzira je li ih

nadležno tijelo izdavatelja utvrdilo ili ne, pri čemu suglasnost

nadležnog tijela mora objaviti naknadno u roku sedam dana

od njezina dobivanja, osim ako je suglasnost izdana na objav-

ljene izvještaje u cijelosti bez ikakvih izmjena.

Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

sastavni je dio obveza izdavatelja iz Zakona o trgovačkim

društvima od 2008. godine i objavljuje se u sklopu godišnjeg

izvještaja o stanju društva. Minimalno sadrži podatke o:

• (obveznoj ili dobrovoljnoj) primjeni kodeksa korporacijskog

upravljanja ili o praksi korporacijskog upravljanja koju trgo-

vačko društvo primjenjuje izvan zakonske obveze,

• mjestu objave odgovarajućeg kodeksa korporacijskog

upravljanja,

• odstupanju od primjene kodeksa korporacijskog upravlja-

nja i razlozima takvog odstupanja,

• osnovnim obilježjima provedenog unutarnjeg nadzora u

društvu i upravljanju rizicima u odnosu na financijsko izvje-

štavanje,

• značajnim (ne)posrednim imateljima dionica u društvu,

uključujući držanje dionica u piramidalnim strukturama i

uzajamnim udjelima,

• imateljima vrijednosnih papira s posebnim kontrolnim pra-

vima i opisom takvih prava,

• (vremenskim) ograničenjima ostvarenja prava glasa ili o

slučajevima u kojima su u suradnji s izdavateljem finan-

cijska prava iz vrijednosnih papira odvojena od držanja tih

papira,

• imenovanju i opozivu imenovanja članova uprave / nadzor-

nog / upravnog odbora ili izvršnih direktora,

• ovlastima članova uprave, nadzornog / upravnog odbora,

posebno o ovlastima odlučivanja o emisiji dionica ili stje-

canju vlastitih dionica izdavatelja,

• sastavu i djelovanju uprave, odnosno izvršnih direktora i

nadzornog, odnosno upravnog odbora i njihovih pomoćnih

tijela,

• izmjeni statuta.

Sukladno Pravilima Zagrebačke burze, kodeks korporacij-

skog upravljanja primjenjuje na sve izdavatelje čije su dionice

uvrštene na uređeno tržište kapitala, osim na zatvorene in-

vesticijske fondove. Izdavatelji na koje se primjenjuje kodeks,

popunjeni predložak Kodeksa korporativnog upravljanja

moraju objaviti na svojim internetskim stranicama i dostaviti

ga burzi.

Za razliku od kodeksa korporacijskog upravljanja, izrada

izvještaja o odgovornom poslovanju sukladna je preporukama

dobre međunarodne prakse i aktualnim trendovima u poslo-

vanju.

3. OBJAVA AD HOC INFORMACIJA

Ad hoc informacije obično podrazumijevaju povlaštene

informacije, informacije o sazivu i odlukama glavne skupštine,

objavu stjecanja ili otpuštanja dionica s pravom glasa iznad

ili ispod propisanih pragova i objavu ostalih informacija pri-

kazanih tablicom 3. Povlaštene informacije tipično se odnose

na obavijesti o: spajanjima, pripajanjima i akvizicijama (M&A),

zajedničkim pothvatima, stjecanju značajnih udjela u drugim

trgovačkim društvima, prodaji podružnica, ugovorenim poslo-

vima, problemima likvidnosti/prezaduženosti, isplati dividendi,

promjeni kapitala, strateškim poslovnim odlukama, ključnim

zaposlenicima i pravnim pitanjima/sudskim sporovima, i tome

slično.

Tablica 3. Pregled obveza objave ad hoc informacija

Klasifikacija obveze izdavatelja u SRPI Vrsta obveze izdavatelja Rok objave informacije izdavatelju

vrijednosnih papira

Informacije o promjenama u po-stotku glasačkih prava

Obavijest o dosezanju, prelasku ili padu udjela fizičke ili pravne osobe u glasačkim pravima izdavatelja

Tri trgovinska dana od dana zaprimanja obavijesti

Stjecanje ili otpuštanje vlastitih dionica

Obavijest o posrednom ili neposrednom stjecanju i/ili otpuštanju vlastitih dionica izdavatelja

Bez odgode a najkasnije četiri trgovinska dana od dana stjecanja ili otpuštanja vlasti-tih dionica

Obavijest o promjenama broja dionica ili glasačkih prava

Obavijest o promjeni broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene glasačkih prava iz tih dionica, te nastalim promjenama i novom ukupnom broju dionica s pravom glasa

Na kraju kalendarskog mjeseca u kojem se dogodila promjena

Obavijest o stjecanju ili otpuštanju dionica za članove uprave i/ili nadzornog odbora

Obavijest o stjecanju ili otpuštanju dionica od strane osoba koje obavljaju ru-kovoditeljske dužnosti u izdavatelju i s njima povezanih osoba, kao i stjecanju / otpuštanju drugih financijskih instrumenata povezanih s tim dionicama

Pet radnih dana od dana stjecanja ili otpu-štanja

Obavijest u promjenama u pravi-ma iz izdanih vrijednosnih papira

Obavijest u promjeni prava iz izdanih dionica za svaki rod dionica posebno, uključujući promjene u pravima iz izvedenih vrijednosnih papira koji daju pravo stjecanja dionica izdavatelja

Bez odgode

Obavijest o promjeni u pravima iz ostalih izdanih vrijednosnih papira, uklju-čujući promjene uvjeta koji mogu posredno utjecati na promjenu u pravima iz tih vrijednosnih papira, poput promjene uvjeta zaduženja i kamatne stope (osim ako se radi o automatskom usklađivanju kamatne stope sukladno referentnoj kamatnoj stopi)

Bez odgode

Obavijest o novom izdanju duž-ničkih vrijednosnih papira

Obavijest o novom izdanju dužničkih vrijednosnih papira, te svim osiguranji-ma i jamstvima vezanim uz takvo izdanje

Bez odgode

Izmjene statuta ili osnivačkog ugovora izdavatelja

Obavijest o prijedlogu izmjene statuta ili osnivačkog ugovora izdavatelja

Bez odgode, a najkasnije na dan objave poziva za glavnu skupštinu na kojoj će se odlučivati o tom prijedlogu ili dati informacija o istom

Obavijest o raspodjeli dobiti i isplati dividende i/ili novom izda-nju dionica

Obavijest o raspodjeli dobiti i isplati dividende i/ili novom izdanju dionica, s podacima o eventualnim dogovorenim pravima raspodjele, upisa i uplate, konverzije ili odustanku od prava iskupa dionica

U razumnom roku prije događaja uz istovre-menu distribuciju obavijesti svim imateljima vrijednosnih papira



SR

PA

NJ

201


Ostale povlaštene informacije

Obavijest o povlaštenim informacijama i njihovim promjenama koje se nepo-

sredno odnose na izdavatelja, pri čemu informacija mora biti potpuna, istinita

i sadržajno točna.

Povlaštenim informacijama smatraju se:

• Obavijesti o sklapanju značajnih poslova / ugovora

• Obavijest o novim licencama, patentima, registriranim žigovima, inovativ-

nim proizvodima ili procesima

• Povlačenje iz ili ulaženje u nove glavne poslovne djelatnosti, odnosno

tržišta

• Obavijesti o promjenama u upravnim i/ili nadzornim odborima

• Promjene revizora ili bilo koje druge informacije koje se odnose na djelat-

nost revizora

• Odluke o povećanju temeljnog kapitala koje obuhvaćaju Javni poziv za

upis novih dionica i Rezultate upisa novih dionica

• Odluke o smanjenju temeljnog kapitala

• Promjene vezane uz kontrolu izdavatelja i sporazumi vezani uz kontrolu

• Spajanja, pripajanja i podjele izdavatelja

• Obavijesti o restrukturiranju ili reorganizaciji izdavatelja

• Promjene u investicijskoj politici izdavatelja

• Odluke o revalorizaciji vrijednosti nekretnina

• Obavijest o sudskim presudama

• Promjene u očekivanoj zaradi ili gubicima

• Odluke o visini dividende, datumu na koji se utvrđuje pravo na dividendu,

datumu isplate dividende i promjenama u politici isplate dividende

• Obavijest o nesolventnosti relevantnih dužnika

• Odgovori na upite Zagrebačke burze ili HANFA-e koji sadrže povlaštenu

informaciju

• Podnošenje prijedloga za otvaranje stečaja ili stečajnog postupka i ostale

promjene vezano uz stečaj, likvidaciju ili prestanak poslovanja izdavatelja

• Objava posljedica izmjene zakona i pravilnika na poslovanje izdavatelja

(promjena poreznih propisa, promjene pravila uvrštenja i trgovanja finan-

cijskim instrumentima, odluke Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja,

propisi vezani uz obavljanje gospodarske djelatnosti izdavatelja i tome

slično)…

Bez odgode

Obavijest o sazivu na glavnu

skupštinu

Obavijest dioničarima sadrži mjesto i vrijeme održavanja skupštine dioničara,

dnevni red s obrazloženjem predloženih odluka, podatak o ukupnom broju

dionica izdanih s pravom glasa, ukupnom broju glasačkih prava i pravu di-

oničara za sudjelovanje na skupštini dioničara, odnosno načinu glasovanja

putem punomoći.

Vezane informacije uz održavanje glavne skupštine su.

• Dopune dnevnog reda

• Obavijest o održanoj glavnoj skupštini i/ili obavijest o neodržavanju glavne

skupštine

• Protuprijedlozi dioničara

• Zapisnik s održane glavne skupštine, te

• Svi ostali dokumenti koji se odnose na održavanje ili odluke glavne skup-

štine.

U razumnom roku prije događaja uz istovre-

menu distribuciju obavijesti svim imateljima

vrijednosnih papira

Obavijest o sazivu na skupštinu

imatelja dužničkih vrijednosnih

papira

Obavijest o mjestu i vremenu održavanja skupštine imatelja dužničkih vrijed-

nosnih papira, dnevnom redu s obrazloženjem predloženih odluka, o isplati

kamata, korištenju prava na konverziju, zamjenu, upis i uplatu dužničkih

vrijednosnih papira il odustanku od tih prava te iskupu dužničkih vrijednosnih

papira, kao i o pravu imatelja dužničkih vrijednosnih papira za neposredno ili

posredno sudjelovanje na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira.

Ostale propisane informacije

• Informacije o programu otkupa vlastitih dionica

• Informacije o dobivanju i davanju jamstava

• Rješenje o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu

Bez odgode

Ostale informacije koje nisu

propisane

• Kalendar korporacijskih akcija

• Najava (poziv) ili obavijest o održavanju sjednice uprave ili nadzornog

odbora

• Najava / predstavljanje rezultata poslovanja

• Najava održavanja sastanaka s investitorima i obavijest o održanom sa-

stanku s investitorima

Bez odgode

Ostale informacije koje nisu propi-

sane (samo za potrebe HANFA-e)

• odgovor na upit Burze koji ne sadrži povlaštenu informaciju

• pročišćeni tekst izmijenjenog statuta

• ostali dokumenti koje propiše HANFA

Po potrebi

Napomena: Zagrebačka burza ovisno o pojedinim segmentima trgovanja može propisati dodatne obveze objavljivanja i drugačije (obično kraće) rokove dostave informacija. O tome vidjeti: Obveze izdavatelja uvrštenih vrijednosnih papira.

Izvor: sastavljeno prema Zakonu o tržištu kapitala (članci 428-435, 459-460, 464) i Pravilniku o objavi povlaštenih informacija koje se neposredno odnose na izdavatelja te o određivanju opravdanih interesa izdavatelja u svrhu neobjavljivanja.



SR

PA

NJ 2012.


Investitor koji posredno ili neposredno stekne zakonom

propisane udjele u kapitalu izdavatelja (prikazane slikom 1)

obvezan je o tome promptno informirati izdavatelja dionica i

regulatora tržišta kapitala. Kontinuirana obveza izvještavanja

o navedenim udjelima postoji i u slučaju povećanja, odnosno

smanjenja vlasničkog udjela u izdavatelju. Obveza izvještava-

nja o masnim slovima napisanim udjelima u glasačkim pra-

vima postojala je i ranije i samo se odnosila na izvještavanje

regulatora u roku 15 dana od promjene. Pri tome se propisani

udjel računa kao omjer broja dionica u posjedu investitora

u ukupnom broju svih običnih dionica izdavatelja, uključivo

trezorske dionice i dionice kod kojih je ostvarivanje glasačkih

prava isključeno ili ograničeno. Izdavatelj dionica je također

obvezan objavljivati.

5%

10%

Imatelj 15% Izdavatelj Investicijska

udjela 20% dionica javnost

25% 30%

50% 75%

Slika 1. Obveza obavještavanja o udjelima u glasačkim pravima

Izdavatelj može, na vlastitu odgovornost, odgoditi javno

objavljivanje povlaštene informacije kako ne bi narušio svoje

opravdane interese, pod uvjetom da ta odgoda ne bi dovela

javnost u zabludu i da izdavatelj može osigurati povjerljivost

takve informacije. Kad izdavatelj ili osoba koja djeluje u njego-

vo ime ili za njegov račun, otkrije svaku povlaštenu informaciju

trećoj strani u redovitom obavljanju svojeg posla, profesije ili

dužnosti, obvezan je tu informaciju u potpunosti i učinkovito

objaviti javnosti i to istovremeno u slučaju namjernog otkri-

vanja i bez odgode u slučaju nenamjernog otkrivanja, osim

ako je osoba koja je primila informaciju vezana obvezom po-

vjerljivosti, bez obzira na to temelji li se ta obveza na propisu,

statutu ili ugovoru.

Izdavatelji ili osobe koje djeluju u njihovo ime ili za njihov

račun, obvezni su sastaviti popis osoba koje za njih rade na

temelju ugovora o radu ili na neki drugi način, i koje imaju

pristup povlaštenim informacijama koje se neposredno ili

posredno odnose na izdavatelja, bilo na redovitoj ili povreme-

noj osnovi (popis upućenih osoba), redovito ga ažurirati i, na

zahtjev, dostavljati HANFA-i.

4. SEGMENTACIJA OBJAVE INFORMACIJA IZDAVATELJA SUKLADNO TRŽIŠNOJ KOTACIJI

Hrvatsko tržište kapitala danas se dijeli na Uređeno tržište

kapitala i Multilateralnu trgovinsku platformu. Pri tome se

Uređeno tržište kapitala dijeli na Vodeće, Službeno i Redovito

tržište, a Multilateralna trgovinska platforma na domaću i ino-

zemnu. Temeljna razlika između Uređenog tržišta, odnosno

njegovih segmenata, i Multilateralne trgovinske platforme je

zahtijevana razina transparentnosti od izdavatelja vrijednosnih

papira koja je određena zakonom ili burzovnim pravilima.

Osnovne razlike u transparentnosti izdavatelja dionica iz poje-

dinih kotacija prikazane su u tablici 4.

Tablica 4. Razlike u transparentnosti izdavatelja dionica

prema vrsti tržišta

Vrsta informacije Redovito tržište

Službeno tržište

Vodeće tržište MTP

Financijski izvještaji: godišnji, polugodišnji i kvartalni

+ + + Samo godišnji

Revizorski izvještaj + + +

Promjene u postotku glasačkih prava

+ + +

Stjecanje ili otpuštanje vlastitih dionica

+ + +

Kodeks korporativnog upravljanja

+ + +

Poziv na Glavnu skupštinu i Odluke Glavne skupštine

+ + + Samo Poziv

Godišnji dokument objavljenih informacija

+ + +

Povlaštene informacije + + +

Samo informacije o povećanju / smanjenju temeljnog kapitala i statusne informacije

Sjednice Nadzornog odbora i Uprave

+ +

Stjecanje ili otpuštanje svakog instrumenta Izdavatelja od strane članova Uprave i NO

+ +

Izvještavanje na hrvatskom i engleskom jeziku

+ +

Obveza predstavljanja godišnjeg izvještaja

+

Kalendar korporativnih akcija

+

Izvještavanje o stjeca-nju vlastitih dionica

+

Stjecanje kapitalnih udjela u drugim društvima

+

Izdavanje novih dionica +

Izvor: Prilagođeno prema informacijama dostupnim na Zagrebačkoj burzi.

Već i pogled na tablice u kojima se ilustriraju obveze izda-

vatelja, izdavateljima zadaje glavobolju i nehotice računanje

indirektnih troškova uvrštenja vrijednosnih papira. Stoga se

u Prijedlogu izmjene Direktive o transparentnosti, koji je u

zakonskoj proceduri od kraja listopada 2011. godine, između

ostalog, predlaže:

• ukidanje obveza izrade kvartalnih financijskih izvje-štaja svim izdavateljima, osim izrade polugodišnjeg financijskog izvještaja,



SR

PA

NJ

201


• ukidanje obveze izrade kvartalnih izvještaja uprave svim trgovačkim društvima i standardiziranje forme izvještaja uprave,

• pojednostavljenje narativnih dijelova financijskih izvje-štaja za trgovačka društva male i srednje veličine,

• ukidanje obveza objave novih zaduženja i izdanih ga-rancija po vrijednosnim papirima,

• ukidanje obveza izdavatelja o izvještavanju nadzornog tijela o promjenama u osnivačkim aktima.

Europska komisija drži da se ukidanjem obveza izrade i

publiciranja kvartalnih financijskih izvještaja i izvještaja uprave

neće narušiti zaštita prava investitora, a da će se u značajnoj

mjeri smanjiti administrativni teret malim i srednjim poduze-

ćima i male investitore potaknuti na strategiju dugoročnijeg

investiranja. Mnoge zemlje članice EU trenutno izdavateljima

nameću i strože obveze od propisanih, a Europska komisija

smatra da radi jednakog tretmana izdavatelja na razini EU

nije potrebno zahtijevati jaču zaštitu prava investitora, pa

mogućnost utvrđivanja obveza kvartalnog izvještavanja inve-

stitora izmjenama Direktive izdavateljima nije dopuštena. Ipak,

izdavatelji mogu zadržati postojeću praksu ukoliko ocijene da

investitori u njihove vrijednosne papire favoriziraju takav pri-

stup. Forma godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja uprave stan-

dardizirat će se sukladno predlošku koji će izraditi Europska

direkcija za nadzor vrijednosnih papira i tržišta (ESMA).

Literatura:1. Objavljivanje informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni

papiri uvršteni na uređeno tržište, http://www.hanfa.hr/

uploads/izdavatelji/pregled_obveza.pdf.

2. Obveze izdavatelja vrijednosnih papira - priručnik, Zagre-

bačka burza.

3. Odluka o obliku i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja

izdavatelja, HANFA, 31. 03. 2011.

4. Pravila Zagrebačke burze zajedno s izmjenama i dopuna-

ma, dostupna na www.zse.hr.

5. Pravilnik o obliku i sadržaju financijskih izvještaja izdava-

telja za razdoblje tijekom godine, HANFA, 14. 04. 2011.,

http://www.hanfa.hr/uploads/izdavatelji/Pravilnik.pdf.

6. Pravilnik o objavi povlaštenih informacija koje se nepo-

sredno odnose na izdavatelja te o određivanju opravdanih

interesa izdavatelja u svrhu neobjavljivanja, Nar. nov., br.

05/2009.

7. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvje-

štaja, Nar. nov., br. 38/2008.

8. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strukturi

i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja, Nar. nov., br.

12/2009; 130/2010.

9. Smjernica za primjenu članka 364. ZTK, HANFA, http://

www.hanfa.hr/uploads/izdavatelji/smj364.pdf.

10. Smjernica za primjenu članka 440. ZTK, HANFA, http://

www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=230&LANG=&vij

estid=488.

11. Uputa o obliku i sadržaju objava povlaštenih informacija

sukladno Zakonu o tržištu kapitala, HANFA, 30. 12. 2010.

12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim

društvima, Nar. nov., br. 107/2007.

13. Zakon o trgovačkim društvima, pročišćeni tekst, Nar. nov.,

br. 152/2011.

14. Zakon o računovodstvu, Nar. nov., br. 109/2007.

15. Zakon o tržištu kapitala, Nar. nov., br. 88/2008.

Dr. sc. Mihaela GRUBIŠIĆ-ŠEBA, Ekonomski institut, Zagreb






PRIJAVE: www.rif.hr

sir za casopis.indd..indd 1 5/24/12 8:56:59 AM

SVAKODNEVNO

8-13 SATI

e-mail: [email protected]:

01 / 4686-506☎

Odgovori.indd. .indd 6 1/24/07 1:26:55 PM



SR

PA

NJ 2012.

RAČUNOVODSTVOPITANJA, ODGOVORI I MIŠLJENJA

Računovodstveni tretman pripajanja ovisnog društva matici

PITANJE: Društvo X d.o.o. osnovalo je uplatom temeljnog kapita-

la u iznosu od 200.000 kn društvo Y d.o.o. 1. 7. 2007. godi-ne. Društvo X d.o.o. donijelo je odluku o pripajanju društva Y d.o.o. s 1. 7. 2012. godine. Treba li na datum pripajanja procijeniti fer vrijednost imovine i obveza društva Y d.o.o. te kako iskazati dobiveni goodwill s obzirom da su i jedno i drugo društvo mali poduzetnici.

ODGOVOR: Društvo X d.o.o. je osnivanjem društva Y d.o.o. postalo

njegova matica, a društvo Y d.o.o. je ovisno društvo. U skladu

s HSFI 2 - Konsolidirani financijski izvještaji društvo X d.o.o.

trebalo je od trenutka stjecanja kontrole nad ovisnim društvom

Y d.o.o. (u ovom slučaju osnivanja ovisnog društva) sastavljati

konsolidirane financijske izvještaje.

Računovodstveno, i ekonomski, gledajući društvo X d.o.o.

i Y d.o.o. od samog početka predstavljaju jedan poslovni

subjekt. S pravnog gledišta oni su dvije odvojene pravne

osobe.

Drugim riječima, društvo Y d.o.o. može se promatrati kao

poslovni segment društva X d.o.o.

Mr. sc. Branka REMENARIĆ, ZŠEM, Zagreb

Kao što se može vidjeti iz prethodnog primjera, u trenutku

osnivanja društva Y d.o.o., dio novca koji se uplaćuje u kapital

novoosnovanog društva promatra se kao imovina poslovnog

segmenta koji ima pravnu osobnost. Konsolidacijom financij-

skih izvještaja matice i ovisnog društva dobivamo jedinstvene

financijske izvještaje grupe koji su u prikazanom primjeru jed-

naki bilanci društva X d.o.o. prije osnivanja društva Y d.o.o.

U ovom slučaju društvo X d.o.o. neće iskazati goodwill u

konsolidiranim financijskim izvještajima jer je fer vrijednost neto

kapitala jednaka knjigovodstvenom iznosu kapitala društva Y

d.o.o. Bez obzira unosi li se u temeljni kapital ovisnog društva

novac ili stvari, u trenutku osnivanja kapital iskazan u poslov-

nim knjigama odgovara fer vrijednosti unesene imovine.

Na svaki sljedeći datum sastavljanja konsolidiranih fi-

nancijskih izvještaja neće se procjenjivati goodwill, jer se on

procjenjuje samo u trenutku stjecanja kontrole (što je u ovom

primjeru odgovaralo datumu stjecanja).

Drugim riječima, čak i u trenutku pravnog pripajanja ovisnog

društva, nema procjene goodwilla jer se u računovodstvenom

smislu ništa ne mijenja (pravno pripajanje u ovom primjeru je

u računovodstvenom i ekonomskom smislu irelevantno jer su

od samog osnivanja ovisnog društva promatrani kao jedan

poslovni subjekt).

To znači da će društvo X d.o.o. sastaviti konsolidirane fi-

nancijske izvještaje na dan 1. 7. 2012. godine koristeći knjigo-

vodstvene vrijednosti imovine i obveza društva Y d.o.o. (bez

procjene fer vrijednosti) i taj će izvještaj biti početna bilanca

društva X d.o.o. nakon pripajanja.

remenaric.indd 27remenaric.indd 27 6/27/12 1:45:39 PM6/27/12 1:45:39 PM


SR

PA

NJ

201

2.RAČUNOVODSTVO PITANJA, ODGOVORI I MIŠLJENJA

Konsolidacija i porez na dobit

PITANJE: Kada matica sastavlja konsolidirane financijske izvje-

štaje grupe kako se u tim izvještajima iskazuje porez na dobit? Eliminiraju li se razlike kod poreza na dobit iz kon-solidiranih financijskih izvještaja? Nastaju li privremene razlike u konsolidiranim financijskim izvještajima i kako se iskazuju?

ODGOVOR: Privremene razlike u konsolidiranim financijskim izvještajima

određuju se na isti način kao i privremene razlike u odvojenim izvještajima članova grupe. To znači da je potrebno usporediti knjigovodstvenu vrijednost imovine ili obveza, ali iz konsolidi-ranih financijskih izvještaja, s odgovarajućom poreznom osno-vicom. Porezna osnovica se određuje prema konsolidiranoj poreznoj prijavi u onim zakonodavstvima u kojima se takva prijava popunjava, dok se u drugim zakonodavstvima porezna osnovica određuje pozivanjem na poreznu osnovicu svakog društva u grupi (točka 11. MRS 12). Kako razlike koje nastaju u slučaju kada se podnosi konsolidirana porezna prijava imaju iste efekte kao i pojedinačne porezne prijave na razini druš-tva, a i zbog činjenice da u Hrvatskoj ne postoji mogućnost plaćanja poreza na dobit na temelju konsolidiranih financijskih izvještaja, u nastavku je prikazan način utvrđivanja privremenih (vremenskih) razlika koje nastaju u konsolidaciji kada se pod-nose pojedinačne porezne prijave.

Prema definicijama iz točke 4. MRS 27 i točke 2.10. iz HSFI 2, konsolidirani financijski izvještaji označavaju financijske izvještaje grupe prikazane kao da su jedan subjekt. To znači da se prihodi i rashodi, odnosno dobici i gubici nastali unutar grupe, i uključeni u utvrđivanje rezultata poslovanja, a samim time i porezne osnovice, pojedinih članica grupe u njihovim pojedinačnim izvještajima, eliminiraju iz konsolidiranih izvješta-ja dok se ne ostvare izvan grupe. Drugim riječima, kada neko društvo unutar grupe proda svoje proizvode drugom članu grupe i temeljem toga utvrdi dobit, ova dobit se isključuje iz konsolidiranog računa dobiti i gubitka dok se ne ostvari pro-dajom tih proizvoda izvan grupe. Unutargrupni dobici i gubici mogu nastati kao rezultat prodaje zaliha unutar grupe, prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, prodaje finan-cijske imovine, kreditiranja i sl. Budući da su ovi dobici i gubici uključeni u rezultat poslovanja u pojedinačnim financijskim izvještajima, a samim time i u poreznu osnovicu, njihovom eliminacijom u konsolidiranim financijskim izvještajima nastaje privremena razlika. Naime, sa stajališta konsolidiranih financij-skih izvještaja radi se o dobicima i gubicima koji su za svrhe oporezivanja priznati prije nego su priznati u računovodstvu. U nastavku je prikazan primjer utvrđivanja privremene razlike u konsolidiranim financijskim izvještajima.

Matica ima jedno ovisno društvo (matica kontrolira 100% di-onica podružnice) i prodaje joj svoje gotove proizvode. Tijekom 2011. godine matica je ovisnom društvu prodala proizvode u

vrijednosti 100.000 kuna. Troškovi prodanih proizvoda za ovu količinu proizvoda su 80.000 kuna. Ovisno društvo je tijekom godine prodalo 75% proizvoda za 90.000 kuna. U nastavku su prikazani podaci iz pojedinačnih financijskih izvještaja. Pri utvrđivanju porezne osnovice nije bilo razlika između dobiti utvrđene u računovodstvu i porezne osnovice.

Pozicija Matica Ovisno društvo

Prihodi 300.000 250.000

Rashodi 220.000 190.000

Dobit prije poreza 80.000 60.000

Porez na dobit 16.000 12.000

Neto dobit 64.000 48.000

Saldo zaliha 78.000 35.000

Na temelju ovih podataka u nastavku su prikazane radne bilješke uz konsolidaciju za 2011. godinu:

Pozicija Matica Ovisno društvo

Eliminacije Konsoli-diranoD P

Prihodi 300.000 250.000 1) 100.000 450.000

Rashodi 220.000 190.000 2) 5.000 1) 100.000 315.000

Dobit prije poreza 80.000 60.000 105.000 100.000 135.000

Porez na dobit 16.000 12.000 3) 1.000 27.000

Neto dobit 64.000 48.000 105.000 101.000 108.000

Saldo zaliha 78.000 35.000 2) 5.000 108.000

Odgođena porezna imovina 3) 1.000 1.000

Obveza za porez na dobit 16.000 12.000 28.000

Objašnjenja za postupke prikazane u prethodnoj tablici:1) eliminacija prihoda od prodaje i troškova prodanih proizvo-

da unutar grupe,2) eliminacija nerealizirane dobiti iz zaliha: prodano je 75%

proizvoda pa je ostala nerealizirana dobit 25%, odnosno 5.000 kuna,

3) porezni učinak privremene razlike je 20% od iznosa dobiti koja nije realizirana izvan grupe, odnosno 1.000 kuna, te se eliminira iz računa dobiti i gubitka i zaliha i priznaje kao odgođena porezna imovina.Ova privremena razlika će se eliminirati u razdoblju kada

ovisno društvo proda preostale zalihe izvan grupe.Ovako iskazana odgođena porezna imovina u konsolidira-

nim financijskim izvještajima posljedica je učinaka eliminiranja unutargrupnih prihoda i rashoda, a ne privremenih razlika iz pojedinačnih izvještaja članica grupe te se stoga niti ne pojav-ljuju u odvojenim financijskim izvještajima.

Dr. sc. Ivan ČEVIZOVIĆ, HZRIF, Zagreb

ivan.indd 28ivan.indd 28 6/27/12 1:46:13 PM6/27/12 1:46:13 PM


SR

PA

NJ 2012.

POREZIPOREZ NA DOBIT

Izmjene Pravilnika o porezu na dobit

U Nar. nov., br. 61. iz 2012. godine objavljene su izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10. i 137/11.). Ove izmjene uglavnom su povezane s izmjenama Zakona o porezu

na dobit iz veljače ove godine. U članku su prikazane najznačajnije promjene Pravilnika.

Dr. sc. IVAN ČEVIZOVIĆ Stručni članak UDK 336.2

1. UVOD

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu

na dobit najvažnijim izmjenama obuhvaćena su sljedeća po-

dručja:

• olakšica za reinvestiranu dobit,

• vrijednosna usklađenja dugotrajne imovine,

• više isplaćeni predujmovi dobiti,

• odredbe o transfernim cijenama,

• odredbe o isplati dividendi i udjela u dobiti između matičnih

društava i povezanih društava iz različitih država članica

EU.

Pored navedenih izmjena Pravilnika obuhvaćeno je još

nekoliko manjih. Tako je primjerice, rok u kojem fizička osoba

koja ostvaruje dohodak od obrta ili s obrtom izjednačenih

djelatnosti, a postaje obveznik poreza na dobit (jer je ispunila

jedan od uvjeta iz članka 2. stavak 4. Zakona), treba o tome

pisano izvjestiti Poreznu upravu produljen za 15 dana, odno-

sno do 15. siječnja.

Isto tako, u članku 36. dodan je stavak 5. prema kojemu se

rezerviranja za otpremnine priznaju prema utvrđenom planu

za sljedeće porezno razdoblje. Time je ograničen vremenski

okvir za koji se mogu priznati rezerviranja za otpremnine kao

porezno priznati rashod na jedno porezno razdoblje. Drugim

riječima, izmjenama Pravilnika je određeno da su samo otpre-

mnine koje će se prema planu isplatiti u sljedećem poreznom

razdoblju biti porezno priznati rashod pri utvrđivanju osnovice

poreza na dobit za tekuće porezno razdoblje.

Osim toga, izmijenjen je i članak 47. Pravilnika, koji se od-

nosi na sadržaj porezne prijave. Ove izmjene odnose se na tri

pozicije PD obrasca (r.b. 25, 28 i 30). Promjene su posljedica

olakšice za reinvestiranu dobit i uređene su na način da se za

iskazivanje ove olakšice u godišnjoj poreznoj prijavi koristi red-

ni broj 28, dok se sadašnji sadržaj ovog rednog broja dodaje

postojećem rednom broju 30. Redni broj 25 proširen je u svom

sadržaju za ona uvećanja porezne osnovice koja nastaju kao

posljedica neispunjenja uvjeta za poreznu olakšicu temeljem

reinvestirane dobiti.

Promijenjen je i izgled obrasca zahtjeva za umanjenje po-

rezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende.

2. OLAKŠICA ZA REINVESTIRANU DOBIT

Novim člankom 12.a uređeni su uvjeti i postupci u slučaju

korištenja olakšice za reinvestiranu dobit. Ovu poreznu olakši-

cu mogu koristiti porezni obveznici koji su u poreznom razdo-

blju ostvarili dobit prije uvećanja i umanjenja pod uvjetima:

1. da je dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za koje se

podnosi prijava poreza na dobit uporabljena za povećanje

temeljnog kapitala,

2. da je u sudskom registru, sukladno posebnim propisima,

upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane

dobiti, i

3. da dobit nije ostvarena u bankarskom odnosno financij-

skom nebankarskom sektoru (bankarski odnosno financij-

ski nebankarski sektor obuhvaća porezne obveznike koji

su osnovani u skladu s posebnim propisima i koji su od

nadležnih tijela dobili odobrenje za pružanje bankovnih i/ili

financijskih usluga, kao što su: kreditne institucije, financij-

ske institucije, kreditne unije, investicijska društva, društva

cevizovic.indd 29cevizovic.indd 29 6/27/12 3:50:25 PM6/27/12 3:50:25 PM


SR

PA

NJ

201

2.POREZI POREZ NA DOBIT

za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za

platni promet i institucije za elektronički novac).

Kako je za provedbu upisa povećanja temeljnog kapitala

potrebno obaviti određene procedure iz čl. 328. - 332. kod

dioničkih društava, odnosno čl. 459. kod društava s ograniče-

nom odgovrnošću, Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov.,

br. 111/93., 34/99., 121/99. - vjerodostojno tumačenje, 52/00.

- Odluka USRH, 118/03., 107/07., 146/08. i 137/09.), rok za

dostavu dokaza o povećanju temeljnog kapitala je 6 mjeseci

od proteka roka za podnošenje godišnje porezne prijave (čl.

12.a st. 2. Pravilnika). U slučaju da se u navedenom roku ne

dostavi dokaz o povećanju temeljnog kapitala potrebno je

izvršiti ispravak porezne prijave poreza na dobit (čl. 12.a st. 3.

Pravilnika). Pored ovoga, porezni obveznik dužan je dostaviti i

odluku o upotrebi dobiti za tekuću godinu za koju se podnosi

porezna prijava i koristi olakšica, kao i pregled stanja kapitala

i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak

povećanja temeljnog kapitala. Iako će povećanje temeljnog

kapitala biti vidljivo u bilanci društva, izrijekom je u čl. 12.a st.

4. Pravilnika propisana obveza poreznog obveznika o dostavi

ovog pregleda.

Kako je temelj ostvarenja porezne olakšice za reinvestiranu

dobit iznos dobiti utvrđene u računovodstvu, a i uvjet je po-

većanje temeljnog kapitala za iznos reinvestirane dobiti, valja

voditi računa da zbog stavaka uvećanja i umanjenja porezne

osnovice praktično neće biti moguće umanjiti poreznu obvezu

u cijelosti. Kako u tom slučaju neće biti moguće niti povećati

temeljni kapital za iznos dobiti za koji se može koristiti ova

porezna olakšica, porezni obveznik će moći dostaviti dokaz

o povećanju temeljnog kapitala u iznosu dobiti prije poreza

umanjene za iznos porezne obveze temeljem propisanih stav-

ki uvećanja porezne osnovice (čl. 12.a st. 5. Pravilnika). Kako

stavke uvećanja, koje se odnose na privremeno nepriznavanje

pojedinih rashoda za potrebe oporezivanja, nemaju učinak na

računovodstveno utvrđivanje neto dobiti (a time niti na pove-

ćanje temeljnog kapitala) jer se radi o stavkama koje rezultiraju

priznavanjem odgođene porezne imovine, očito je da se ovaj

iznos porezne obveze isključivo odnosi na stavke stalnih razli-

ka (primjerice, 30% troškova automobila, 70% troškova repre-

zentacije). Ovakva interpretacija iznosa povećanja temeljnog

kapitala kao manjeg od iznosa za koji je korištena porezna

olakšica na određeni način nagrađuje porezne obveznike koji

imaju (značajnije) iznose ovakvih stavaka uvećanja porezne

osnovice upravo za rashode koji se u poreznom smislu, očito,

ne smatraju potpuno poslovno uvjetovanima te se zbog toga

niti ne priznaju pri utvrđivanju porezne osnovice.

U slučaju naknadnog smanjenja temeljnog kapitala koji

je povećan radi korištenja porezne olakšice i isplate takvog

iznosa dioničarima, odnosno članovima društva i/ili povećanja

drugih stavki kapitala i rezervi koje u budućim razdobljima

omogućavaju isplatu dobiti, umanjenje porezne osnovice za

reinvestiranu dobit se neće priznati (čl. 12.a st. 6. Pravilnika).

Nejasno je ostalo pitanje “drugih stavaka kapitala i rezervi” koje

omogućavaju isplatu dobiti. Naime, dobit se može isplaćivati

samo iz zadržane dobiti i dobiti tekuće godine, a ove stavke

se nikako ne mogu povećati smanjenjem temeljnog kapitala.

Jedini slučaj kada bi ovo smanjenje kapitala omogućilo isplatu

dobiti u budućnosti je ukoliko bi društvo u nekom razdoblju

ili razdobljima ostvarilo gubitak (odnosno, preneseni gubitak)

koji bi se onda pokrio na način da se provede smanjenje te-

meljnog kapitala s namjerom pokrića tog gubitka jer bi onda

u tom slučaju eventualna dobit u razdobljima nakon gubitka

bila raspoloživa za isplatu jer je prethodno ostvareni gubitak

pokriven smanjenjem temeljnog kapitala. Isto tako, otvoreno

pitanje ostaje razdoblje u kojem se može osporiti korištenje

ove porezne olakšice. Naime, čl. 12.a st. 7. Pravilnika propi-

suje da se umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit

neće priznati ako porezni obveznik naknadno smanji temeljni

kapital što implicira zastarni rok sukladno Općem poreznom

zakonu. Isto vrijedi i uslučaju preoblikovanja, likvidacije, status-

nih promjena i promjene strukture vlasništva.

U slučaju kada je dioničar, odnosno član društva, nerezi-

dent, a društvo ne ostvari pravo na korištenje porezne olakši-

ce za reinvestiranu dobit, nastaje obveza plaćanja poreza po

odbitku (čl. 49. st. 10. Pravilnika).

3. VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA DUGOTRAJNE IMOVINE

Dopunom članka 22. st. 1. Pravilnika, uređeno je da se za

imovinu koja se amortizira, i za koju se amortizacija priznaje

kao porezno priznati rashod, gubici od vrijednosnog uskla-

đenja ne priznaju za potrebe oporezivanja. Izuzetak je samo

nastanak izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne

dokumentacije.

4. VIŠE ISPLAĆENI PREDUJMOVI DOBITI

I nadalje je zabranjeno, u slučaju isplate predujmova do-

biti većih od utvrđene dobiti, iste preoblikovati u poslovnim

knjigama u neki drugi oblik potraživanja. Nažalost, propis i

dalje ne objašnjava što se to smatra preoblikovanjem potra-

živanja. Ovim izmjenama čl. 35.a st. 1. Pravilnika utvrđeno je

da se ovakav višak više plaćenih predujmova dobiti smatra

primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu

na dohodak.1

Sukladno tome, kao i činjenici da se dividende i udjeli u

dobiti oporezuju porezom na dohodak, izmijenjen je i sadržaj

obvezne evidencije o isplaćenim predujmovima dobiti koja

sada mora sadržavati (čl. 35.a st. 3. Pravilnika):

• ime i prezime, adresu i OIB osobe kojoj je isplaćen predu-

jam,

• nadnevak i iznos isplaćenog predujma,

• iznos obračunatog poreza na dohodak pri isplati predujma

dobiti prema propisima o porezu na dohodak,

• za svaku osobu kojoj je isplaćen predujam dobiti iznos

ostvarenog udjela u dobiti poreznog razdoblja,

• iznos obračunatog poreza na dohodak od kapitala po

osnovi izuzimanja, sukladno propisima o porezu na doho-

dak, u slučaju nastanka razlike iz stavka 1. ovoga članka.

5. TRANSFERNE CIJENE

Kod transfernih cijena najznačajnija promjena odnosi se

na izjednačavanje značaja svih metoda. Izmjenama Pravilnika

je kroz dodani stavak 3. u čl. 40. uređen postupak utvrđivanja

1 Detaljnije o poreznom tretmanu ovih isplata može se vidjeti u član-ku Sirovica, K.: “Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak” u ovom broju časopisa RIF.



SR

PA

NJ 2012.

POREZIPOREZ NA DOBIT

primjene načela nepristrane transakcije, a time i sadržaj doku-

mentacije o izboru metoda i određivanju transfernih cijena, na

način da je potrebno:

1. prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obvez-

nika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće

informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične infor-

macije za poreznog obveznika,

2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podat-

ke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih

cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda

odabrana,

3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama

donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata

transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funk-

cionalnu analizu i analizu rizika),

4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima

prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog

obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje

5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih

godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako

bi se prikazale prilagodbe zbog materijalnih promjena u

relevantnim činjenicama i okolnostima,

6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), od-

nosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom

rada na analizi transfernih cijena. Dr. sc. Ivan ČEVIZOVIĆ, HZRIF, Zagreb

6. ISPLATA DIVIDENDI I UDJELA U DOBITI IZMEĐU MATIČNIH DRUŠTAVA I POVEZANIH DRUŠTAVA IZ RAZLIČITIH DRŽAVA ČLANICA EU

Odredbe o oslobođenju isplate dividendi i udjela u dobiti

između matičnih i povezanih društava poreza po odbitku stu-

paju na snagu danom ulaska Hrvatske u punopravno članstvo

EU. Novim člankom 51.b Pravilnika propisan je način na koji

će se primjenivati ovo oslobođenje. Prema stavku 1. navede-

nog članka, porezni obveznik bit će dužan Poreznoj upravi za

svaku isplatu u roku 15 dana dostaviti:

1. dokaz o rezidentnosti primatelja za porezne svrhe u trenut-

ku isplate,

2. dokaz o minimalnom izravnom udjelu iz članka 31.e stavka

1. točke 1. Zakona i razdoblju trajanja uvjeta iz članka 31.e

stavka 1. točke 2. Zakona u trenutku isplate,

3. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 31.e stavka 2. točke

1. Zakona u trenutku isplate.




Dvorana Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, J. Gotovca 1/II.Stručno usavršavanje namijenjeno je osobama koje rade ili su počele raditi u knjigovodstvu, neovisno o tome je li riječ o trgovačkim društvima koje imaju ustrojeno vlastito knjigovodstvo ili knjigovodstvenim servisima. Cilj stručnog usavršavanja je, uz rad na računalu i knjigovodstvenom programu na praktičnim primjerima obraditi sve važnije poslovne događaje unutar računovodstvenog procesa, obraditi porezne prijave i na temelju danih podataka sastaviti fi nancijske izvještaje. Predviđeno trajanje stručnog usavršavanja je 72 sata. Svim polaznicima bit će osigurano računalo s knjigovodstvenim programom „Sinesys“ i potrebitom dokumentacijom za rad.

strucno usavrsavanje 10-22 ruj1 1 6/20/12 3:03:09 PM



SR

PA

NJ

201

2.POREZI POREZ NA DOHODAK

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak

Od 1. ožujka ove godine primjenjuju se izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o porezu na dohodak. U skladu s propisanim ovlastima, ministar financija je u roku tri mjeseca od stupanja na snagu navedenih zakonskih izmjena,

donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, kojim su, između ostaloga, detaljnije pojašnjene zakonske odredbe o oporezivanju dohotka od kapitala; propisan način oporezivanja mirovina ostvarenih u inozemstvu odnosno mirovina ostvarenih kod više isplatitelja u zemlji i/ili inozemstvu; pojašnjene obveze poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak iz inozemstva; izmijenjeni obrasci IP, DOH i ID-1; pojašnjeni uvjeti za isplatu određenih neoporezivih primitaka; itd.

Pravilnik je objavljen u Nar. nov., br. 61/12., a njegove su odredbe stupile na snagu 1. lipnja ove godine.

Mr. sc. KORNELIJA SIROVICA Stručni članak UDK 336.2

1. OPOREZIVANJE DIVIDENDI I UDJELA U DOBITI

U skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak,1 od 1. ožujka 2012. godine oporezivanju podliježu dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu ostvareni nakon 31. prosinca 2000. godine.2 Oporezivanju podliježu i predujmovi udjela u dobiti odnosno predujmovi dividendi koji se isplaćuju nakon 29. veljače 2012. godine.

Prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, odnosno prilikom isplate predujmova dividendi i udjela u dobiti, isplatitelji su obvezni obračunati i uplati pre-dujam poreza na dohodak od kapitala po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka. Na utvrđeni iznos poreza na do-hodak od kapitala obračunava se i prirez, ako je propisan za mjesto prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

Predujam poreza na dohodak od kapitala po stopi od 12% isplatitelji obračunavaju i u slučaju isplate dividende odnosno udjela u dobiti fizičkim osobama koji su rezidenti zemalja s ko-jima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako se navedeni primici isplaćuju rezidentu zemlje s kojom se primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obračun poreza na dohodak, odno-sno visina porezne stope, ovisi o odredbama toga ugovora.

Ako porezni obveznik dividende i udjele u dobiti ostvari izravno iz inozemstva, obvezan je sam obračunati predujam poreza na dohodak po stopi od 12% (i prirez) te ga uplatiti na

1 Zakon o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12.

2 Dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu ostvareni za razdoblje do 31. prosinca 2000. godine, a koji se isplaćuju nakon 29. veljače 2012. godine, ne podliježu oporezivanju neovisno o iznosu isplate.

propisani uplatni račun u roku osam dana od dana ostvariva-nja primitka.

Obračunani iznos poreza i prireza uplaćuje se na uplatni račun grada odnosno općine u kojemu porezni obveznik ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište. U pozivu na broj odobrenja, u pretpolje se upisuje model 68, a u polje oznaka vrste prihoda 1570 i u nastavku OIB poreznog obveznika.

U skladu s odredbom članka 90. stavka 2. točke 4. Pravil-nika o porezu na dohodak,3 primici od kapitala mogu se ob-veznicima poreza na dohodak isplatiti i u gotovu novcu.

1.1. Dividende i udjeli u dobiti koji ne podliježu oporezivanju

U skladu s odredbama članka 10. točke 19. te članka 30. stavka 12. i 13. Zakona o porezu na dohodak, oporezivanju ne podliježu:- dividende i udjeli u dobiti ostvareni do 12.000,00 kuna

godišnje,- dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako

su to primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva,

- dividende i udjeli u dobiti iskorišteni za povećanje temelj-nog kapitala društva.

1.1.1. Priznavanje prava na neoporeziv iznos dividende i udjela u dobiti do 12.000,00 kuna godišnje

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, do-hotkom od kapitala ne smatraju se dividende i udjeli u dobiti ostvareni do iznosa od 12.000,00 godišnje, pa stoga ne podliježu oporezivanju.

3 Pravilnik o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09, - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12.

sirovica.indd-k.indd 32sirovica.indd-k.indd 32 6/27/12 2:02:37 PM6/27/12 2:02:37 PM


SR

PA

NJ 2012.

POREZIPOREZ NA DOHODAK

Međutim, isplatitelji su dužni tijekom godine obraču-nati predujam poreza na dohodak od kapitala na ukupno isplaćeni iznos dividende odnosno udjela u dobiti, tj. ne mogu tijekom godine priznati poreznom obvezniku pravo na neoporeziv iznos dividende odnosno udjela u dobiti u svoti od 12.000,00 kuna godišnje. Pravo na neoporezivi iznos može se, u skladu s odredbom članka 30. stavka 11. Zakona o porezu na dohodak i članka 73. stavka 8. Pravilnika o porezu na do-hodak ostvariti isključivo u godišnjem obračunu poreza na dohodak, na temelju podnesene godišnje porezne prijave. Podnošenje prijave poreza na dohodak zbog korištenja prava na porezne olakšice, pa tako i prava na neoporeziv iznos divi-dende i udjela u dobiti do 12.000,00 kuna godišnje, smatra se dobrovoljnim podnošenjem prijave poreza na dohodak, pa je porezni obveznik, u skladu s odredbama članka 40. stavka 3. Zakona, u prijavi dužan iskazati ukupno ostvareni dohodak u tijeku godine (dakle, osim dohotka od kapitala, i sve ostale ostvarene oporezive primitke - dohodak od nesamostalnog rada, drugi dohodak, dohodak od imovine i imovinskih pra-va odnosno dohodak od osiguranja). Kumuliranjem porezne osnovice može se utvrditi razlika poreza za uplatu, a ne razlika poreza za povrat, pa prijavu poreza na dohodak zbog kori-štenja ove porezne olakšice neće imati interesa podnijeti oni porezni obveznici kojima bi se u godišnjem obračunu poreza na dohodak utvrdila razlika poreza za uplatu.

Zbog iskazivanja neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti, izmijenjen je dio DOH obrasca u kojemu se iskazuje do-hodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobiti (dodan je stupac u kojemu se iskazuje neoporeziv iznos dividende i udjela u dobiti do 12.000,00 kuna godišnje).

1.1.2. Uvjeti za neoporezivu isplatu dividendi ostvarenih u okviru ESOP programa

U skladu s odredbom članka 30. stavka 12. Zakona o porezu na dohodak, dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapita-lu ostvarenih u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva.4 Uvjete za neoporezivu isplatu ovih primitaka detaljnije je propisao ministar financija u članku 41. stavku 7. Pravilniku o porezu na dohodak.

Prema navedenim odredbama Pravilnika, porez na doho-dak od kapitala ne utvrđuje se pri isplati primitaka od dividendi i udjela u kapitalu ostvarenih u okviru ESOP programa, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:- fizičke osobe su dionice temeljem kojih se isplaćuje divi-

denda, stekle prema posebnoj odluci o prodaji ili dodjeli dionica radnicima koju je donijela uprava društva ili Vlada Republike Hrvatske putem Fonda za privatizaciju u proce-su pretvorbe ili privatizacije,

- dionice su radnicima prodane, odnosno dodijeljene mimo uređenih financijskih tržišta, prema posebnom programu i planu koji omogućuje svim radnicima da postanu imatelji dionica društva u kojemu rade,

- fizička osoba kojoj se isplaćuje dividenda u radnom je odnosu kod isplatitelja dividende.5

4 ESOP (Employee Stock Ownership Plan) je jedan od najpoznatijih vlasničkih planova radnika.

5 Dividenda se može isplatiti izravno od strane izdavatelja dionica ili posredstvom posebnog ESOP fonda ili društva koje drži dionice i upravlja njima u ime i za račun radnika društva izdavatelja.

U slučaju da imatelju dionice prestane ugovor o radu kod

isplatitelja dividende, izdavatelj dionica ili ESOP fond otku-

pljuju dionice toga radnika i mogu ih prodati novom radniku.

Novi radnik koji kupi dionice iz trezora ESOP fonda ili trezora

društva, uz ispunjavanje prethodno navedenih uvjeta, također

ostvaruje pravo na neoporezivu isplatu dividende. Pravo na

neoporezivu isplatu dividende ostvaruje se i u slučaju ako

radnici povećaju svoj udio u ESOP fondu ili društvu u odnosu

na prvotni upis.

Ako su radnici dionice društva stekli redovnim putem,

trgovanjem na uređenom financijskom tržištu (a ne prema

posebnom programu i planu koji omogućuje svim radnici-

ma društva da steknu dionice toga društva mimo uređenih

financijskih tržišta), dividenda koju ostvaruju na temelju tako

stečenih dionica podliježe oporezivanju.

U skladu s odredbom članka 41. stavka 9. Pravilnika o

porezu na dohodak, pravo na neoporezivu isplatu dividendi

ostvarenih u okviru ESOP programa, dokazuje se sljedećim

vjerodostojnim ispravama:

- planom restrukturiranja društva,

- odlukom o prodaji dionica radnicima,

- ugovorom o kupoprodaji dionica između društva izdava-

telja dionica i radnika, odnosno posebnog ESOP fonda ili

društva koji drži dionice i upravlja njima u ime i za račun

radnika društva izdavatelja,

- ugovorom o radu između isplatitelja dividende i radnika,

- ugovorom između ESOP fonda ili društva i radnika isplati-

telja dividende i drugo.

1.1.3. Uvjeti za neoporezivanje dividende i udjela u dobiti iskorištenih za povećanje temeljnog kapitala

U skladu s odredbama članka 41. stavka 11. Pravilnika o

porezu na dohodak, dohodak od kapitala se ne utvrđuje po

osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,

ako su:

- dividende i udjeli iskorišteni za povećanje temeljnog kapi-

tala društva te

- ako su na odgovarajući način primijenjeni uvjeti iz članka

12.a Pravilnika o porezu na dobit, koji propisuje uvjete uz

koje obveznici poreza na dobit ostvaruju pravo na umanje-

nje porezne osnovice za reinvestiranu dobit.

Pravo na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu

dobit mogu ostvariti porezni obveznici koji su u poreznom

razdoblju ostvarili dobit prije uvećanja i umanjenja, a kumula-tivno su zadovoljeni sljedeći uvjeti:- dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za koje se podnosi

prijava poreza na dobit upotrijebljena je za povećanje te-

meljnog kapitala i

- u sudskom registru upisano je povećanje temeljnog kapi-

tala u visini reinvestirane dobiti i

- dobit nije ostvarena u bankarskom odnosno financijskom

nebankarskom sektoru (u kreditnim institucijama, finan-

cijskim institucijama, kreditnim unijama, u društvima za

osiguranje i reosiguranje, leasing društvima, investicijskim

društvima, institucijama za platni promet i institucijama za

elektronički novac).

Porezni obveznik koji iskazuje umanjenje porezne osnovi-

ce za reinvestiranu dobit dužan je uz prijavu poreza na dobit

ili najkasnije u roku 6 mjeseci od proteka roka za podnošenje

prijave poreza na dobit, Poreznoj upravi dostaviti dokaz da je



SR

PA

NJ

201


u sudskom registru upisano povećanje temeljnog kapitala u

visini reinvestirane dobiti. U slučaju da porezni obveznik nave-

deni dokaz ne dostavi u propisanom roku, obvezan je ispraviti

prijavu poreza na dobit za razdoblje u kojem je iskazao uma-

njenje porezne osnovice.

Ako propisani uvjeti nisu ispunjeni, odnosno ako naknad-

no dođe do smanjenja temeljnog kapitala isplatom članovima

društva, prilikom takve isplate treba utvrditi dohodak od kapi-

tala. U slučaju da je u međuvremenu promijenjena struktura

vlasništva, ta se obveza prenosi na novog imatelja dionice ili

udjela.

1.2. Dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja

U skladu s odredbom članka 30. stavka 14. Zakona o po-

rezu na dohodak, dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja

smatra se isplaćeni predujam udjela u dobiti ako se istekom

razdoblja za koji je predujam isplaćen, a najkasnije u roku za

podnošenje prijave poreza na dobit, utvrdi da ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma. Dohotkom od

kapitala, u tom se slučaju smatra razlika između isplaćenog

predujma i ostvarene dobiti, a porez na dohodak po osnovi izuzimanja, po stopi od 40%, treba obračunati i uplatiti danom podnošenja prijave poreza na dobit.

Navedenu obvezu pojašnjavamo sljedećim primjerom:

Društvo s ograničenom odgovornošću je tijekom 2012. go-dine isplatilo članu društva predujam udjela u dobiti u iznosu od 100.000,00 kuna. Član društva ima prebivalište u Zagrebu. Istekom godine utvrđena je dobit za isplatu članu društva u iznosu od 80.000,00 kuna.

Prilikom isplate predujma udjela u dobiti, isplatitelj je utvrdio predujam poreza na dohodak od kapitala na sljedeći način:

Red. br. Opis Iznos

1. Predujam udjela u dobiti za 2012. godinu 100.000,00

2. Porez na dohodak 12.000,00

3. Prirez porezu na dohodak (18%) 2.160,00

4. Ukupno porez i prirez 14.160,00

5. Iznos za isplatu 85.840,00

Na temelju utvrđenog udjela u dobiti za 2012. godinu,

utvrđena je obveza poreza na dohodak od kapitala po osnovi

udjela u dobiti na sljedeći način:

Red. br.

Opis Iznos

1. Udio u dobiti za 2012. godinu 80.000,00

2. Porez na dohodak 9.600,00

3. Prirez 1.728,00

4. Porez na dohodak i prirez 11.328,00

5. Neto iznos 68.672,00

6. Isplaćeni iznos članu društva tijekom godine 85.840,00

7. Više isplaćeni iznos 17.168,00

U skladu s odredbom članka 41. stavka 12. Pravilnika o

porezu na dohodak, dohotkom od kapitala po osnovi izuzima-

nja smatra se razlika između isplaćenog predujma i ostvarene

dobiti, tj. dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iznosi

17.168,00 kuna. Navedeni iznos uvećava se za porez na do-

hodak i prirez, odnosno porez na dohodak i prirez obračunava

se od preračunane osnovice, utvrđene na sljedeći način:

- preračunana osnovica: 17.168,00 x 1,8939393 =

32.515,15

- porez na dohodak: 32.515,15 x 40% = 13.006,06

- prirez: 13.006,06 x 18% = 2.341,09

- porez i prirez: 15.347,15

Tijekom 2012. godine, prilikom isplate predujma udjela u

dobiti članu društva u iznosu od 100.000,00 kuna, uplaćen

je predujam poreza na dohodak i prireza u iznosu 14.160,00.

Obveza poreza na dohodak od kapitala na ostvareni udio u

dobiti u iznosu od 80.000,00 kuna iznosi 11.328,00, pa proi-

zlazi da je po ovoj osnovi tijekom 2012. godine više uplaćeno

poreza na dohodak od kapitala u iznosu 2.832,00 kuna.

Način uračunavanja preplaćenog iznosa poreza na doho-

dak od kapitala po osnovi isplaćenog predujma udjela u dobiti

u utvrđenu obvezu poreza na dohodak od kapitala po osnovi

izuzimanja ovisi o činjenici je li porezni obveznik predao prijavu

poreza na dohodak za 2012. godinu.

1.2.1. Ispravak predane godišnje prijave poreza na dohodak

Ako je porezni obveznik podnio godišnju prijavu poreza

na dohodak za godinu u kojoj je uplaćen predujam poreza na

dohodak od kapitala po osnovi isplaćenog predujma udjela u

dobiti, obvezan je podnijeti ispravak te porezne prijave najkas-

nije do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.

U slučaju da je porezni obveznik iz prethodno navedenog

primjera predao prijavu poreza na dohodak za 2012. godinu

i u njoj iskazao primitak po osnovi isplaćenog udjela u dobiti

u iznosu od 100.000,00 kuna (te 12.000,00 kuna neoporezi-

vog iznosa udjela u dobiti), u ispravku porezne prijave treba

iskazati primitak u iznosu od 80.000,00 kuna (te 12.000,00 ne-

oporezivog iznosa udjela u dobiti), dok podatak o uplaćenom

predujmu poreza na dohodak ostaje nepromijenjen.

U slučaju da je do trenutka predaje prijave poreza na

dobit za 2012. godinu po predanoj godišnjoj prijavi poreza na

dohodak već donijeto porezno rješenje, porezni obveznik je

obvezan tražiti obnovu postupka.

1.2.2. Postupanje s preplaćenim iznosom predujma poreza na dohodak od kapitala ako porezni obveznik nije podnio godišnju prijavu poreza na dohodak

Ako porezni obveznik kojemu je tijekom godine isplaćen

predujam udjela u dobiti u iznosu većem od ostvarenog udje-

la u dobiti nije podnio godišnju prijavu poreza na dohodak,

predujam poreza na dohodak od kapitala, uplaćen na razliku

koja premašuje iznos ostvarene dobiti, uzima mu se u obzir pri

uplati poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja.

U prethodno navedenom primjeru, preplaćeni iznos pore-

za na dohodak od kapitala po osnovi isplaćenog predujma

udjela u dobiti u iznosu od 2.832,00 kune umanjuje obvezu

poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja u iznosu

od 15.347,15 kuna, pa isplatitelj, u trenutku podnošenja pri-

jave poreza na dobit, uplaćuje porez na dohodak po osnovi

izuzimanja u iznosu od 12.514,15 kuna (15.347,15 - 2.832,00

= 12.515,15).

Dohodak po osnovi izuzimanja utvrđen u iznosu od

32.515,15 kuna i obračunani iznos poreza na dohodak i

prireza u iznosu od 15.347,15 kuna porezni obveznik može

unijeti u prijavu poreza na dohodak, ali za godinu u kojoj je



SR

PA

NJ 2012.


utvrđen porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja (u navedenom primjeru, u godišnjoj prijavi poreza na dohodak za 2013. godinu).

1.2.3. Obveze isplatitelja predujma udjela u dobiti

Isplatitelj primitka - više isplaćenog predujma udjela u dobiti od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti:- ispravak propisanog izvješća - ID-1 obrasca, u kojemu je

iskazan isplaćeni iznos predujma udjela u dobiti i uplaćeni iznos predujma poreza na dohodak od kapitala (na brojča-nu oznaku: 1570), i

- zahtjev za preknjiženje preplaćenog iznosa s računa pre-dujma poreza na dohodak od kapitala po osnovi isplate udjela u dobiti (brojčana oznaka: 1570) na račun za uplatu predujma poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzi-manja (brojčana oznaka: 1589).Istovremeno, poreznom obvezniku je obvezan dati ispra-

vak potvrde o ostvarenom dohotku od kapitala (ispravak obrasca “Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u _____ godini”).

1.3. Izmjena ID-1 obrasca

Nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine), isplatitelj primitka na koji se plaća predujam poreza na doho-dak po odbitku od:- drugog dohotka,- dohotka od imovinskih prava,- dohotka od kapitala, i- dohotka od osiguranja,obvezan je sastaviti propisano godišnje izvješće - Obrazac ID-1, te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu ili prebivalištu/uobičajenom boravištu najkas-nije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Zbog praćenja neoporezivih iznosa primitaka od dividendi i udjela u dobiti iz ESOP programa i neoporezivih primitaka od dividendi i udjela u dobiti koji su iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva, izmijenjen je ID-1 obrazac.

Isplatitelji primitaka na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku obvezni su pri popunjavanju ID-1 obrasca navesti brojčanu oznaku - identifikator obrasca ID-1, i to:• brojku 1 - za oporezive primitke na koje se plaća porez po

odbitku,• brojku 2 - za neoporezive primitke od dividendi i udjela u

dobiti iz ESOP programa i • brojku 3 - za neoporezive primitke od dividendi i udjela

u dobiti koji su iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva.U slučaju da se ID-1 obrazac podnosi za prethodno na-

vedene neoporezive primitke, isplatitelji popunjavaju samo podatke o isplatitelju (pod I.), brojčanoj oznaci - identifikatoru obrasca, te poreznom obvezniku i iznosu primitka (pod II. - stupac 1, 2, 3, 4, 5 i 23).

2. UVJETI ZA ISPLATU POJEDINIH NEOPOREZIVIH PRIMITAKA

Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak detaljnije po-jašnjavaju uvjete za isplatu neoporezivih primitaka fizičkim

osobama (na primjer, uvjete za neoporezivu isplatu naknada troškova, potpora, nagrada i darova koje poslodavac ispla-ćuje radnicima, uvjete za neoporezivu isplatu darovanja za zdravstvene potrebe, uvjete za neoporezivu isplatu stipendija za redovno školovanje na srednjim školama i fakultetima i sportskih stipendija, itd.).

Zbog potrebe da se uvjeti za neoporezivu isplatu pojedinih primitaka preciznije propišu, zadnjim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak dopunjene su odredbe koje utvrđuju uvjete za isplatu novčane naknade za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad, isplaćene na teret sred-stava obveznih osiguranja te propisane nove odredbe koje utvrđuju:- uvjete za neoporezivu isplatu naknada troškova nastalih

tijekom službenih putovanja u programima mobilnosti od-nosno Programima za cjeloživotno učenje, koji se financi-raju bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije,

- uvjete uz koje se povoljnija mogućnost kupnje robe i uslu-ga ne smatra oporezivim primicima.

2.1. Neoporezivi primici za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad

U skladu s odredbom članka 7. stavka 3. Pravilnika o po-rezu na dohodak, porez na dohodak ne plaća se na naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog pro-računa i centara za socijalnu skrb.6

Porez na dohodak ne plaća se niti na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti, isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sukladno odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti,7 i to na:- novčanu naknadu nezaposlenima koja se isplaćuje u mje-

sečnim iznosima, - novčanu naknadu koja se na zahtjev nezaposlene osobe

isplaćuje u jednokratnom iznosu radi zapošljavanja, sa-mozapošljavanja ili stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa,

- novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja, - jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih

troškova,- novčanu pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za

rad bez zasnivanja radnog odnosa.

2.2. Službena putovanja u okviru programa mobilnosti odnosno Programa za cjeloživotno učenje

U skladu s dopunjenim odredbama članka 7. Pravilnika o porezu na dohodak, uz ispunjavanje uvjeta uz koje neprofitne organizacije mogu neoporezivo nadoknaditi troškove službe-nog putovanja fizičkim osobama koje za svoj rad u neprofitnoj organizaciji ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog

6 Napominjemo da se od 1. siječnja 2009. godine naknada plaće ro-ditelja koji njeguju dijete s težim smetnjama u razvoju, a koja se utvrđivala prema propisima iz područja socijalne skrbi i isplaćivala na teret sredstava za socijalnu skrb, određuje prema odredbama Zakona o rodiljnim i rodi-teljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08., 110/08. i 34/11.). Sredstva za novčane naknade osiguravaju se u državnom proračunu, na razdjelu mi-nistarstava nadležnog za obitelj, a isplaćuju se korisnicima prava putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

7 Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme neza-poslenosti, Nar. nov., br. 80/08., 121/10. i 25/12.



SR

PA

NJ

201


rada odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, oporezivanju ne podliježu troškovi službenog putovanja u okviru programa mobilnosti odnosno Programa za cjeloživotno učenje, a koji se financiraju bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i isplaćuju posredstvom neprofitne organizacije iz tuzemstva ili izravno iz fondova Europske unije.

Slijedom navedenog, ako fizička osoba za svoj rad u okvi-ru programa mobilnosti odnosno Programa za cjeloživotno učenje ne prima naknadu za rad (primitke po osnovi nesamo-stalnog rada odnosno primitke koji imaju obilježja drugog do-hotka), neoporezivo joj se mogu nadoknaditi sljedeći troškovi službenog putovanja:- trošak smještaja - u visini stvarno nastalih izdataka,- trošak prijevoza - u visini stvarno nastalih izdataka,- naknada za korištenje privatnog automobila u službene

svrhe - do 2,00 kune po prijeđenom kilometru,- dnevnica u zemlji - puna dnevnica do 170,00 kuna, odno-

sno pola dnevnice do 85,00 kuna,- dnevnica u inozemstvu - do iznosa propisanog Odlukom o

visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za koris-nike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna.8

Osobama koje za svoj rad u okviru programa mobilnosti odnosno Programa za cjeloživotno učenje ostvaruju nakna-du, neoporezivo se mogu nadoknaditi:- prijevozni troškovi i- troškovi noćenja uz uvjet da uz službeni nalog prilože račune koji glase na ispla-titelja naknade (račune prijevoznika o obavljenim uslugama prijevoza odnosno račune za noćenje).

2.3. Neoporezivi primici po osnovi povoljnije mogućnosti kupnje roba i usluga

U skladu s dopunjenim odredbama članka 8. Pravilnika o porezu na dohodak, primicima se ne smatraju povoljnije mogućnosti kupnje roba i usluga, uključivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi slični primici, uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:- da su dostupni svim fizičkim osobama pod jednakim uvje-

tima, i - da nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka.

Ova odredba Pravilnika odnosi se na aktivnosti usmjerene na poboljšanje prodaje, kao što su, na primjer, nagradni bodo-vi za stalne kupce, kupovne akcije i sl.

3. USKLAĐIVANJE ODREDBI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK KOJE PROPISUJU IZNOS OSOBNOG ODBITKA

U skladu s izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak, osnovni osobni odbitak poreznog obveznika od 1. ožujka ove godine iznosi 2.200,00 kuna mjesečno. Umirovljenicima se osobni odbitak priznaje u visini mirovine, najmanje 2.200,00 a najviše 3.400,00 kuna.

S izmijenjenim odredbama Zakona, usklađene su i odredbe Pravilnika o porezu na dohodak te dodatno pojašnjen kriterij prema kojemu se utvrđuje tko se smatra uzdržavanim članom uže obitelji.

8 Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, Nar. nov., br. 8/06.

3.1. Kriterij za utvrđivanje smatra li se osoba uzdržavanim članom obitelji

Do 29. veljače 2012. godine, prema odredbama članka

36. stavka 4. Zakona o porezu na dohodak, uzdržavanim

članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatrale su se

osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez

na dohodak odnosno primici koji se ne smatraju dohotkom, ne

premašuju iznos šesterostrukoga osnovnog osobnog odbitka

na godišnjoj razini, tj. ako im godišnje ovi primici ne premašuju

iznos od 10.800,00 kuna.

Prema izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na doho-

dak, koje se primjenjuju od 1. ožujka ove godine, članovi uže

obitelji i djeca smatraju se uzdržavanima ako godišnje ostvare

ukupne primitke (oporezive i neoporezive) u iznosu koji ne

premašuje peterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka, tj.

ako ostvare primitke koji ne premašuju iznos od 11.000,00 kuna godišnje.

Kako je tijekom ove godine mijenjan i iznos osnovnog

osobnog odbitka i broj mjesečnih osobnih odbitaka na temelju

kojih se utvrđuje smatra li se osoba uzdržavanom, u 2012.

godini osoba će se, prema prijelaznim i završnim odredba-

ma Pravilnika o izmjenama i popunama Pravilnika o porezu

na dohodak, smatrati uzdržavanom ako ne ostvari oporezive

primitke, primitke na koje se ne plaća porez na dohodak od-

nosno primitke koji se ne smatraju dohotkom u iznosu koji premašuje 10.966,00 kuna.

3.2. Izmjena DOH obrasca - priloga UPO

Budući da je od 1. ožujka ove godine utvrđen novi iznos

osnovnog osobnog odbitka, te promijenjeni razredi za primje-

nu propisanih poreznih stopa, odredbama Zakona o porezu

na dohodak propisano je da će se godišnja obveza poreza na dohodak za 2012. godinu utvrditi primjenom sljedećih

poreznih stopa na utvrđenu poreznu osnovicu:

Godišnja porezna osnovica Stopa

do 26.400,00 kuna 12%

od 26.400,00 do 43.200,00 kuna, tj. na razliku

od 16.800,00 kuna 22,83%

od 43.200,00 do 105.600,00 kuna, tj. na

razliku od 62.400,00 kuna25%

od 105.600,00 do 129.600,00 tj. na razliku od

24.000,00 kuna37,5%

iznad 129.600,00 kuna 40%

S ovom zakonskom odredbom usklađene su odredbe

Pravilnika o porezu na dohodak koje propisuju sadržaj DOH

obrasca, pa je izmijenjen prilog UPO za 2012. godinu na koje-

mu se utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak i prireza

za 2012. godinu.

4. OPOREZIVANJE DOHODAKA OSTVARENIH U INOZEMSTVU

4.1. Rok uplate predujma poreza na dohodak i podnošenja propisanih izvješća

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak izravno iz ino-

zemstva dužni su sami obračunati predujam poreza na doho-

dak i uplatiti ga na propisani uplatni račun u roku osam dana od dana naplate primitka. O obračunanom i uplaćenom



SR

PA

NJ 2012.


predujmu poreza na dohodak dužni su, u propisanim rokovi-

ma, izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom

prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu:

- na obrascu ID - o uplaćenom predujmu poreza na doho-

dak od nesamostalnog rada - u roku 15. dana po isteku

mjeseca u kojemu je primitak ostvaren;

- na obrascu IDD - o uplaćenom predujmu poreza na

dohodak od drugog dohotka - roku 15. dana po isteku

mjeseca u kojemu je primitak ostvaren;

- na obrascu IP - o ostvarenim primicima od nesamostalnog

rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak tijekom go-

dine - do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu;

- na obrascu ID-1 - o ukupno uplaćenim predujmovima po-

reza na dohodak po odbitku tijekom godine (za drugi doho-

dak, dohodak od kapitala, i dohodak od imovinskih prava)

- do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

4.2. Obveza upisa u registar poreznih obveznika

Svi porezni obveznici koji ostvaruju dohodak izravno iz

inozemstva (neovisno o vrsti ostvarenog dohotka) obvezno se, u skladu s odredbom članka 91. stavka 6. Pravilnika o

porezu na dohodak, upisuju u registar poreznih obveznika - Obrazac RPO. U registar poreznih obveznika dužni su se

upisati i porezni obveznici koji ostvaruju primitke iz država s

kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja, a koje Republika Hrvatska nema

pravo oporezivati.

4.3. Obveza podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak radnika izaslanih na rad u inozemstvo

Ako su porezni obveznici na primitke ostvarene izravno iz

inozemstva, u propisanim rokovima i na zakonom propisani

način, obračunali i uplatili predujam poreza na dohodak nisu za taj dohodak obvezni podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak.

Ako porezni obveznik koji je ostvario dohodak iz inozem-

stva podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak, u izmijenjeni

dio DOH obrasca pod 4.7. - Inozemni dohodak (prema po-

tvrdama inozemnih isplatitelja i vlastitim evidencijama - unosi

podatke o porezu na dohodak koji je sam obračunao i uplatio

u zemlji (podaci se upisuju u novopropisani stupac) te porez

na dohodak plaćen u inozemstvu.

Obvezu podnošenja godišnje prijave poreza na do-hodak imaju, u skladu s dopunjenim odredbama članka 85.

Pravilnika o porezu na dohodak, rezidenti izaslani na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca u inozemna društva za rad u tim društvima ako u tuzemstvu nije plaćen predujam poreza na dohodak.

Napominjemo da, u slučaju kada je radnik izaslan na rad

u zemlju s kojom Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tuzemni poslodavac

obračunava porez na dohodak ako su kumulativno ispunjeni

sljedeći uvjeti:

- ako radnik boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdoblji-

ma koja ukupno ne traju duže od 183 dana u bilo kojemu

dvanaestomjesečnom razdoblju koje započinje ili završava

u dotičnoj kalendarskoj godini, i

- ako primanje isplati poslodavac koji nije rezident druge države (države u koju je radnik izaslan na rad) ili se ono isplati u njegovo ime, i

- ako primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koje poslodavac ima u toj drugoj državi.Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, predujam poreza na

dohodak obračunava i uplaćuje sam porezni obveznik (porez na dohodak nije plaćen u tuzemstvu jer porezni obveznik upla-ćuje porez u zemlji u kojoj se rad obavlja) pa je u tom slučaju obvezan podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak.

4.4. Metoda izuzimanja s progresijom

Pravilnik o porezu na dohodak propisuje dvije metode sprječavanja dvostrukog oporezivanja:- metodu uračunavanja inozemnog poreza, i - metodu izuzimanja s progresijom.

Metodu uračunavanja rezident može primijeniti za porez plaćen u inozemstvu iz dohotka koji prema odredbama Zakona o porezu na dohodak podliježe oporezivanju u tuzemstvu, i to u slučaju kada nije u primjeni međunarodni ugovor. Navedena se metoda primjenjuje i u slučaju kada je dohodak ostvaren u zemlji s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a prema odredbama toga ugovora dohodak može oporezivati zemlja izvora i zemlja rezidentnosti te se stoga ugovorom propisuje metoda uračunavanja kao metoda za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja. Postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu u tuzemnu pore-znu obvezu utvrđuje se na način propisan odredbama članka 82. stavka 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

Metoda izuzimanja s progresijom9 primjenjuje se u slučaju kada je hrvatski rezident ostvario dohodak u zemlji s kojom se primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja, te kada prema odredbama toga ugovora Hrvatska nema pravo oporezivanja dohotka ostvarenog u inozemstvu ali joj je, kao zemlji rezidentnosti, dana mogućnost primjene metode izuzimanja s progresijom pri obračunu tuzemnog poreza.

U tom se slučaju, u skladu s odredbom članka 82a. Pra-vilnika i porezu na dohodak, dohodak rezidenta koji je prema međunarodnom ugovoru oporeziv samo u inozemstvu, a koji bi prema tuzemnim propisima podlijegao oporezivanju u tuzemstvu, ako je tako određeno međunarodnim ugovorom, uzima u obzir pri godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak temeljem godišnje porezne prijave (obvezne ili dobrovoljne).

Izuzimanje s progresijom utvrđuje se na sljedeći način:- iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog go-

dišnjeg poreza na dohodak (prije popisanih umanjenja poreza) na ukupni godišnji dohodak rezidenta (uključujući i dohodak iz inozemstva prethodno umanjen za zakonom propisane obvezne doprinose u inozemstvu) i iznosa uku-pno ostvarenog godišnjeg dohotka (u tuzemstvu i inozem-stvu), utvrđuje se prosječna porezna stopa,

- prosječna porezna stopa primjenjuje se na ukupni godišnji dohodak rezidenta umanjen za dohodak ostvaren u ino-zemstvu i utvrđuje se godišnja obveza poreza i prireza, odnosno razlika poreza i prireza za uplatu ili za povrat, pri

9 Mogućnost primjene metode izuzimanja s progresijom propisana je od 1. lipnja ove godine, u članku 82.a Pravilnika o porezu na dohodak.



SR

PA

NJ

201


čemu se ne uračunava porez plaćen u inozemstvu na dohodak ostvaren u inozemstvu.

5. OPOREZIVANJE INOZEMNIH MIROVINA I MIROVINA OSTVARENIH KOD VIŠE ISPLATITELJA ISTOVREMENO

Mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu nisu podlije-

gale oporezivanju do 29. veljače ove godine, neovisno o iznosu

mirovine. Kako, u skladu s izmijenjenim odredbama Zakona o

porezu na dohodak, ove mirovine od 1. ožujka ove godine podliježu oporezivanju, odredbama Pravilnika o porezu na

dohodak detaljnije je propisan način njihovog oporezivanja. O

obvezama umirovljenika koji ostvaruju inozemnu mirovinu, a

koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dohodak u Republici

Hrvatskoj, detaljnije pišemo u ovom broju časopisa, u članku

„Oporezivanje mirovina hrvatskih rezidenata ostvarenih u

inozemstvu.“

Osim što propisuju način oporezivanja inozemnih mi-

rovina, odredbe Pravilnika o porezu na dohodak propisuju i

način oporezivanja mirovina koje porezni obveznik ostvaruje

kod više isplatitelja, te uvjete uz koje, u navedenom slučaju,

porezni obveznik nije obvezan predati godišnju prijavu poreza

na dohodak.

5.1. Oporezivanje mirovina ostvarenih u tuzemstvu kod više isplatitelja

U skladu s odredbama članka 12. Pravilnika o porezu na

dohodak, primicima po osnovi nesamostalnog rada - mirovi-

nama smatraju se:

- mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa

za obvezno mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom

utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska

osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obvez-

nog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju indivi-

dualne kapitalizirane štednje,

- mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osigura-

vajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na teme-

lju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine,

ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja,

- mirovine koje se isplaćuju fizičkim osobama koje su obav-

ljale samostalnu djelatnost i po toj osnovi plaćale porez

na dohodak ili porez na dobit odnosno mirovine koje se

isplaćuju drugim fizičkim osobama, na temelju prijašnjih

uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje (pri če-

mu su uplaćeni doprinosi bili porezno dopustivi izdatak ili

rashod),

- obiteljske mirovine, osim obiteljske mirovine koju djeca

ostvaruju nakon smrti roditelja i obiteljske mirovine koju

ostvaruju članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili

nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

- mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.

Osobe koje ostvaruju prethodno navedene mirovine

smatraju se umirovljenicima te im se, u skladu s odredbama

članka 36. Zakona o porezu na dohodak, odnosno članka 51.

Pravilnika o porezu na dohodak, priznaje osobni odbitak u visini mirovine, najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja.10 Uvećanje osob-nog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji, odno-sno invalidnosti, ovim se osobama izračunava od osnovice u iznosu od 2.200,00 kuna (a ne od iznosa mirovine, ako im je mirovina viša od 2.200,00 kuna).

5.1.1. Podjela osobnog odbitka kod više isplatitelja

Osobni odbitak se priznaje na temelju porezne kartice - obrasca PK koju poreznom obvezniku izdaje besplatno Porezna uprava prema njegovom prebivalištu odnosno uo-bičajenom boravištu. Umirovljenici kojima mirovinu isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ostvaruju pravo na osobni odbitak na temelju podataka iz obrasca PK koje je Porezna uprava elektroničkim putem dostavila Zavodu.

Kako se mirovine smatraju primicima po osnovi nesamo-stalnog rada, isplatitelji mirovine obvezni su u trenutku isplate obračunati porez na dohodak i prirez, uz korištenje prava na osobni odbitak, ako imaju poreznu karticu umirovljenika.

Do 31. svibnja 2012. godine pravo na umanjenje primitka po osnovi nesamostalnoga rada - mirovine za osobni odbitak umirovljenika mogao se tijekom godine koristiti samo kod jednog isplatitelja mirovine i to onoga kojemu je umirovljenik predao obrazac PK (poreznu karticu). Drugi su isplatitelji predujam poreza na dohodak utvrđivali bez prava na osobni odbitak umirovljenika.

Od 1. lipnja ove godine, na temelju odredbi članka 61. stavka 18. Pravilnika o porezu na dohodak, iznimno od temelj-nog pravila prema kojemu se pravo na osobni odbitak tijekom godine može koristiti samo kod jednog isplatitelja mirovine, isplatitelji mirovine kod kojih se nije nalazila porezna kartica mogu, na zahtjev poreznog obveznika - umirovljenika, pri obračunu predujma poreza na dohodak u tijeku poreznog raz-doblja dohodak umanjiti za neiskorišteni dio osobnog odbitka, uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:- da ukupni iznos mirovine koju porezni obveznik ostvaruje

kod dva ili više isplatitelja istodobno ne premašuje iznos od 3.400,00 kuna mjesečno, odnosno da ukupni iznos mirovine ne premašuje iznos osobnog odbitka koji se poreznom obvezniku - umirovljeniku priznaje na temelju porezne kartice,

- da je porezni obveznik svakom isplatitelju dostavio pre-sliku porezne kartice koju je do 20. u mjesecu zatražio od ispostave Porezne uprave prema svome prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu, a za isplate mirovine u idućem mjesecu,

- da je porezni obveznik dostavio svakom isplatitelju potvr-du o iznosu mirovine u tom ili prethodnom razdoblju koju mu je isplatio isplatitelj kod kojeg se nalazi porezna kartica i potvrdu ostalih isplatitelja.Ako je jedan od isplatitelja mirovine Hrvatski zavod za

mirovinsko osiguranje, koji poreznom obvezniku obračunava osobni odbitak na temelju porezne kartice koju mu je elek-troničkim putem dostavila Porezna uprava, porezni obveznik

10 Iznimno, umirovljenikom se ne smatra fizička osoba kojoj je isplata mirovine obustavljena zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja re-gistrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na te-melju prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine.



SR

PA

NJ 2012.


ostalim isplatiteljima mirovine dostavlja presliku porezne kar-

tice koju traži od nadležne ispostave Porezne uprave prema

svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

Podjela osobnog odbitka nije moguća ako ukupni iznos mirovine kod svih isplatitelja premašuje iznos od 3.400,00 kuna, odnosno ako premašuje iznos osobnog od-

bitka umirovljenika te ako porezni obveznik - umirovljenik nije

ostalim isplatiteljima predao presliku porezne kartice i potvrdu

o iznosu isplaćene mirovine kod ostalih isplatitelja.

5.1.2. Izmjena IP obrasca

U skladu s odredbama članka 65. Pravilnika o po-

rezu na dohodak, podatke o isplaćenim mirovinama

isplatitelji mirovina evidentiraju u IP obrascu - Izvješću

o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu, kojega do-

stavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojemu

sjedištu do 31. siječnja naredne godine.

U IP obrazac se unose propisani identifikatori:

- identifikator 1 - ako je umirovljenik isplatitelju dostavio

poreznu karticu - Obrazac PK, odnosno ako je podatke iz

Obrasca PK za umirovljenika isplatitelju mirovine dostavila

Porezna uprava, pa se pri utvrđivanju predujma poreza

na dohodak od nesamostalnog rada ostvaruje pravo na

osobni odbitak,

- identifikator 2 - ako isplatitelju umirovljenik nije dostavio

poreznu karticu - Obrazac PK pa se pri utvrđivanju preduj-

ma poreza na dohodak od nesamostalnog rada ne može

koristiti osobni odbitak,

- identifikator 3 - za podatke o isplaćenim mirovinama,

uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz mirovi-

ne, uplaćenom porezu na dohodak i prirezu za protekla

porezna razdoblja prije tekućeg poreznog razdoblja, ako

se mirovina ili razlika mirovine isplaćuje za protekla pore-

zna razdoblja (kalendarske godine), pa se kod obračuna

primjenjuju propisi koji su važili na dan kada je mirovina

trebala biti isplaćena, odnosno kada je mirovina prema

rješenju dospjela na isplatu.

Od 1. lipnja ove godine u IP obrazac isplatitelji mirovina

upisuju i novopropisani identifikator, i to:

- identifikator 4 - ako su isplatitelju mirovine porezni obvez-

nici - umirovljenici koji ostvaruju mirovinu kod više isplati-

telja, a koja ukupno ne premašuje iznos od 3.400,00 kuna

odnosno iznos njihovog osobnog odbitka dostavili presliku

porezne kartice - Obrazac PK, pa isplatitelji pri utvrđivanju

predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada

mogu koristiti neiskorišteni dio osobnog odbitka tih umi-

rovljenika. Isplatitelji mirovine koji na temelju dostavljene

preslike porezne kartice u Obrazac IP upisuju identifikator

4, u stupac 6 (u kojega se upisuje podatak o osobnom od-

bitku) upisuju preostali neiskorišteni dio osobnog odbitka,

a najviše do visine dohotka.

Identifikator 4 u obrazac IP mogu upisati samo isplati-telji mirovina (odnosno sam umirovljenik, ako uz mirovinu u

tuzemstvu ostvaruje i inozemnu mirovinu), a ne i poslodavci radnika koji ima zasnovan radni odnos kod više isplatitelja. Naime, podjela osobnog odbitka moguća je, uz ispunjavanje

prethodno navedenih uvjeta samo kod isplate mirovine. Pri isplati plaće radnicima koji rade kod više isplatitelja po-djela osobnog odbitka nije moguća.

5.2. Porezna prijava umirovljenika koji ostvaruje mirovinu od više isplatitelja

Prema odredbama članka 39. Zakona o porezu na do-hodak, godišnju prijavu poreza na dohodak obvezni su podnijeti porezni obveznici koji ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada kad dva ili više isplatitelja istovremeno.

Na temelju ove odredbe, prijavu poreza na dohodak obve-zno su podnosili i umirovljenici koji ostvaruju mirovinu od više isplatitelja istovremeno - na primjer, umirovljenici koji ostva-ruju mirovinu od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i mirovinu od mirovinskog osiguravajućeg društva na temelju uplaćenih doprinosa u drugi stup mirovinskog osiguranja ili umirovljenici kojima mirovinu isplaćuje HZMO i mirovinsko osiguravajuće društvo na temelju prijašnjih uplata poslodava-ca za dokup dijela mirovine.

Na temelju odredbe članka 61. stavka 19. te članka 85. stavka 4. Pravilnika o porezu na dohodak, prijavu poreza na dohodak nisu obvezni podnijeti umirovljenici koji ostvaru-ju mirovinu kod više isplatitelja, ako:- u poreznom razdoblju ne ostvare ukupni godišnji primitak

po osnovi nesamostalnog rada - mirovine u iznosu većem od iznosa osobnog odbitka na koji imaju pravo temeljem porezne kartice, i

- ako pored mirovine ne ostvaruju druge primitke od ne-samostalnog rada.Umirovljenik koji ostvaruje mirovinu od više isplatitelja, a čiji

ukupni iznos premašuje iznos osobnog odbitka umirovljenika, i nadalje je obvezan podnijeti prijavu poreza na dohodak.

5.3. Primjeri oporezivanja mirovina ostvarenih kod više isplatitelja istovremeno

Primjer 1: Umirovljenik ostvaruje mirovinu od dva ispla-titelja u iznosu koji ne premašuje iznos osobnog odbitka

Porezni obveznik ostvaruje mirovinu iz prvog stupa miro-vinskog osiguranja u iznosu od 3.100,00 kuna i mirovinu iz drugog stupa mirovinskog osiguranja u iznosu od 500,00 kuna. Umirovljenik ima utvrđenu invalidnost pa mu osobni odbitak iznosi 3.960,00 kuna. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, na temelju podataka iz porezne kartice koju mu je dostavila Porezna uprava, priznavao je pravo na osobni odbitak umi-rovljeniku u visini mirovine, pa u razdoblju siječanj - svibanj ove godine nije obračunavao predujam poreza na dohodak. U istom razdoblju mirovinsko osiguravajuće društvo je na iznos od 500,00 kuna obračunalo predujam poreza na dohodak po stopi od 12% (te prirez po propisanoj stopi).

Umirovljenik je u ispostavi Porezne uprave, prema svom prebivalištu, zatražio presliku porezne kartice i dostavio je, zajedno s potvrdom HZMO-a o visini isplaćene mirovine, miro-vinskom osiguravajućem društvu.

Pri sljedećoj isplati mirovine, mirovinsko osiguravajuće društvo ne obračunava predujam poreza na dohodak, već u IP obrazac upisuje identifikator 4 i u stupac 6 osobni odbitak u visini mirovine koju isplaćuje (u iznosu od 500,00 kuna).

Primjer 2: Umirovljenik ostvaruje mirovinu od dva isplatitelja u iznosu koji premašuje iznos osobnog odbitka

Umirovljenik ostvaruje mirovinu iz prvog stupa mirovinskog osiguranja u iznosu od 2.980,00 kuna, te mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, u iznosu od 920,00 kuna. Umirovljenik nema uzdržavanih članova uže



SR

PA

NJ

201


obitelji niti utvrđenu invalidnost, pa mu se osobni odbitak pri-znaje u iznosu od 3.400,00 kuna. HZMO pri isplati mirovine, na temelju podataka iz porezne kartice, koje mu je elektroničkim putem dostavila Porezna uprava, koristi pravo na osobni odbi-tak u visini mirovine koju isplaćuje (tj. koristi osobni odbitak u iznosu od 2.980,00 kuna).

Kako umirovljenik ostvaruje mirovinu u ukupnom iznosu od 3.900,00 kuna, tj. u iznosu koja premašuje iznos osobnog odbitka, ne može ostvariti pravo na korištenje dijela osobnog odbitka u iznosu od 420,00 kuna (razlika između 3.400,00 kuna i 2.980 kuna) kod drugog isplatitelja. Stoga drugi isplatitelj obračunava predujam poreza na dohodak po stopi od 12% na ukupan iznos mirovine u iznosu od 920,00 kuna.

U skladu s odredbom članka 39. Zakona o porezu na do-hodak, umirovljenik obvezno mora podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, u kojoj će ostvariti pravo na iskazivanje osobnog odbitka u iznosu od 3.400,00 kuna.

6. OPOREZIVANJE PRIMITAKA NASLJEDNIKA

U skladu s odredbama članka 2. Pravilnika o porezu na dohodak, porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne ob-veze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine. Nasljednik može podnijeti godišnju poreznu prijavu ostavitelja, jer u protiv-nom dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom.

Kako je nasljednik istodobno i porezni obveznik za doho-dak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka, predujam poreza na dohodak utvrđuje mu se po istom izvoru do-hotka koji se utvrđivao ostavitelju. Na primjer, ako fizička osoba naslijedi primitke koji imaju obilježje dohotka od nesa-mostalnog rada, utvrđuje joj se predujam poreza na dohodak na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada; ako naslijedi primitke koji imaju obilježje drugog dohotka, predu-jam poreza na dohodak se utvrđuje na način propisan za drugi dohodak; ako naslijedi imovinska prava, predujam poreza na dohodak se utvrđuje na način propisan za dohodak od imovi-ne i imovinskih prava, itd.

Obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa na naslijeđene oporezive primitke, utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o doprinosima.11 Prema odredbama članka 114. ovoga Zako-na, osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se na način pro-pisan za drugi dohodak u slučaju kada se primitak po osnovi rada bivšeg zaposlenika, umjesto bivšem radniku, isplaćuje nasljednicima (iznimku čine samo neisplaćene mjesečne pla-će bivšega radnika). Nadalje, prema odredbama članka 212., primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak odnosno dohodak ili dobit od obavljanja druge djelatnosti, a koji su ostvareni prije smrti obveznika doprinosa - ostavitelja i isplaćuju se nasljed-niku, ne podliježu obvezi plaćanja doprinosa, pod uvjetom da obveza doprinosa nije obračunana niti evidentirana u Poreznoj upravi odnosno namirena prije smrti ostavitelja.

Ako nasljednik naslijedi imovinu koja se isplaćuje iz ne-oporezivih izvora dohotka, iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno ako naslijedi primitke iz kojih je za života ostavitelja plaćen porez na dohodak, takva nasljedstva ne podliježu oporezivanju (na primjer, ako se nasljedniku ispla-ćuju primici po osnovi police životnog osiguranja ostavitelja, a uplaćene premije životnog osiguranja nisu korištene kao

11 Zakon o doprinosima, Nar. nov., br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11. i 22/12.

porezna olakšica, ukupno isplaćeni iznos primitka ne podliježe oporezivanju).

7. ISTOVRSNE NEKRETNINE

U skladu s odredbama članka 20. Pravilnika o porezu na dohodak, obrtničkom djelatnošću smatra se otuđenje (proda-ja, zamjena i drugi prijenos) više od tri istovrsne nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godi-na. Slijedom navedenog, porezni obveznik koji u navedenom razdoblju otuđi više od tri istovrsne nekretnine ne plaća na ostvareni dohodak porez na dohodak od imovine i imovinskih prava,12 već mu se porez utvrđuje na način propisan za samo-stalnu djelatnost.

Ako je na otuđenje nekretnina plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od samostalne dje-latnosti, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti.

Za pravilno utvrđivanje porezne obveze, potrebno je precizno propisati koje se nekretnine (zemljišta i građevine) smatraju istovrsnima.

U skladu s izmijenjenim stavkom 4. članka 20. Pravilnika, istovrsnim nekretninama kod zemljišta smatraju se:- poljoprivredna zemljišta, ili- građevinska zemljišta, ili- šumska zemljišta ili- druga zemljišta.

Kod građevina, istovrsnim nekretninama smatraju se:- stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.), ili- poslovne zgrade, ili- druge zgrade, ili- dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.).

Slijedom navedenog, istovrsnom nekretninom kod ze-mljišta ne smatra se prodaja poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, pa će se fizičkoj osobi koja u razdoblju od 5 godina proda, na primjer, dva građevinska i dva poljoprivredna ze-mljišta, po osnovi takvog otuđenja nekretnina, uz propisane uvjete, utvrditi dohodak od imovine i imovinskih prava (porez na dohodak se neće utvrditi ako se zemljišta prodaju nakon isteka tri godine od dana nabave), a ne porez na dohodak utvrđen na način propisan za samostalnu djelatnost.

Isto tako, fizičkoj osobi koja u razdoblju od pet godina proda dva stana i dvije garaže, neće se utvrditi dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost, već, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, dohodak od imovine i imovinskih prava (porez na dohodak neće se utvrđivati ako su stanovi služili za stanovanje poreznom obvezniku ili njegovim uzdržavanim čla-novima uže obitelji, odnosno ako su stanovi i garaže otuđeni nakon isteka 3 godine od dana njihove nabave).

8. PAUŠALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI

Prema odredbama članka 44. Zakona o porezu na dohodak, porezni obveznik koji obavlja samostalnu obrtničku djelatnost te

12 Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava plaća se po stopi od 25% na razliku između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena in-dustrijskih proizvoda. Dohodak od otuđenja nekretnine ne utvrđuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji ili ako je otuđena nakon tri godine od dana nabave.



SR

PA

NJ 2012.


djelatnost poljoprivrede i šumarstva, može dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ako:- nije obveznik poreza na dodanu vrijednost (po osnovi obav-

ljanja te ili neke druge djelatnosti), te- u poreznom razdoblju ne ostvaruje po osnovi obavljanja

obrtničke djelatnosti odnosno djelatnosti poljoprivrede i šu-marstva ukupni godišnji primitak veći od 65% iznosa pro-pisanog za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, tj. ako ne ostvaruje ukupni godišnji primitak od obavljanja navedenih djelatnosti iznad 149.500,00 kuna.Detaljnije uvjete za paušalno oporezivanje ovih djelatnosti

propisuju odredbe Pravilnika o paušalnom oporezivanju samo-stalnih djelatnosti,13 čije su odredbe izmijenjene u Nar. nov., br. 61/12., a stupaju na snagu 1. siječnja 2013. godine.

Ako porezni obveznici ispunjavaju uvjete za paušalno opo-rezivanje svoje djelatnosti, obvezni su podnijeti pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku osam dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.

Porezni obveznik, od 1. siječnja 2013. godine, plaća paušalno

utvrđeni porez na dohodak na godišnji primitak od samostalne

obrtničke djelatnosti i djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, u

sljedećim iznosima:

13 Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, Nar. nov., br. 143/06. i 61/12.

UKUPNI GODIŠNJI PRIMITAK UKUPNI GODIŠNJI POREZ

do 85.000,00 12.750,00

od 85.000,00 - 115.000,00 17.250,00

od 115.000,00 - 149.500,00 22.425,00

Iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak povećava se

i za prirez porezu na dohodak ako je uveden odlukom jedinice

lokalne samouprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu

poreznog obveznika.

Porezni obveznik koji porez na dohodak od samostalne

djelatnosti plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige

propisane propisima o oporezivanju dohotka, osim evidencije o

prometu - Obrasca KPR, a najkasnije petnaest dana po isteku

kalendarske godine dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave

prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu podnijeti izvje-

šće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaće-

nom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak

(Obrazac PO-SD, propisan odredbama Pravilnika o paušalnom

oporezivanju samostalne djelatnosti).14

14 O paušalnom oporezivanju dohotka od samostalne djelatnosti de-taljnije ćemo pisati u jednom od sljedećih brojeva časopisa Računovod-stvo i financije.

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / www.spi.hr/ [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra- 091/6599 570

predstavljaFMC - SUSTAV FINANCIJSKOG

UPRAVLJANJA I KONTROLE

Zakonom o sustavu unutarn-jih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru od kraja 2006. godine pro-pisana je obveza uspostave susta-va fi nancijskog upravljanja i kon-trola kod svih korisnika proračuna.

Ovaj zakon glavna je podloga za uvođenje sustava FMC (Finan-cijsko upravljanje i kontrola), to je sveobuhvatan sustav unutarnjih

kontrola koji uspostavljaju odgo-vorni čelnici korisnika proračuna uz pomoć LC konzultanata.

LC Vam nudi pomoć u izradi kn-jige procesa i uspostave kontrola rizika, a u tom procesu LC konzult-anti su moderatori u ostvarivanju pet komponenata sustava prema LC metodologiji zajedno s timom za provedbu FMC-a unutar JLP(R)S.

Mr. sc. Kornelija SIROVICA, HZRIF, Zagreb



SR

PA

NJ

201


Oporezivanje mirovina hrvatskih rezidenata ostvarenih u inozemstvu

Mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu nisu podlijegale oporezivanju do 29. veljače ove godine, neovisno o iznosu mirovine. U skladu s izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak, ove mirovine od 1.

ožujka ove godine podliježu oporezivanju na način propisan za mirovine ostvarene u tuzemstvu, odnosno na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada kojega rezidenti ostvaruju u inozemstvu, osim ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije propisano.

U ovome članku analiziraju se, stoga, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaključene s pojedinim zemljama prema kojima država rezidentnosti ima pravo oporezivanja mirovina svojih rezidenata odnosno odredbe ugovora zaključene s određenim državama prema kojima država izvora ima pravo oporezivanja mirovina isplaćenih putem zakonskog socijalnog osiguranja.

Ako Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja inozemnih mirovina (jer ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije), u članku se obrazlažu obveze umirovljenika koji ostvaruju mirovine iz inozemstva i način utvrđivanja predujmova poreza na dohodak tijekom godine.

Mr. sc. TAJANA VRBAN, mr. sc. KORNELIJA SIROVICA

Stručni članak UDK 336.2

1. OPĆENITO O MIROVINAMA U MEĐUNARODNOM KONTEKSTU

U pogledu mirovina, OECD je jas-

nog stajališta: pravo oporezivanja dodjeljuje se državi rezidentnosti poreznog obveznika, primatelja mi-rovine. Međutim, čisto i jednostavno

oporezivanje u državi rezidentnosti

uključuje mnogo otvorenih pitanja.

Naime, trendovi su vremena u kojemu živimo da radnici

tijekom svog radnog vijeka ne rade za istog poslodavca,

da radnici često iz javnog sektora prelaze u privatni sektor i

obratno, odnosno da nakon završenog radnog vijeka u jednoj

državi odlaze u drugu državu.

Navedeno utječe na ravnotežu poreznih prihoda dviju

država ugovornica. U mnogim državama doprinosi za mirovin-

sko osiguranje ili druge mirovinske sheme porezno su priznati

trošak za poslodavca ili radnika. Radnici ostvaruju porezne

poticaje u obliku odgođenih poreza budući da se dio dohotka

kojeg radnik izdvoji za doprinose za mirovinsko osigura-

nje izuzima od oporezivanja. Ta mirovina će biti opore-

ziva po primitku. Druge države ne izuzimaju doprinose

za mirovinsko osiguranje te slijedom toga ne oporezuju

mirovinu prilikom isplate radniku.

Kod doprinosa za mirovinsko osiguranje, analiziraju

se tri elementa koja su označena kraticama EET, TEE i

ETT. Prvi element se sastoji od doprinosa koji mogu biti

ili izuzeti od oporezivanja ili oporezivi. Drugi element se

sastoji od dohotka od ulaganja ili kapitalne dobiti miro-

vinskih fondova. Treći element odnosi se na isplatu miro-

vina, koje mogu biti oporezive ili oslobođene od oporezivanja.1

1 EET sustav (exempt - exempt - taxed) je sustav u kojemu su doprino-si neoporezivi i umanjuju poreznu osnovicu, dobit od ulaganja mirovinskog fonda oslobođena je od oporezivanja, a primici od mirovine su oporezivi prilikom stjecanja. Ovaj sustav primjenjuju Belgija, Bugarska, Njemačka, Estonija i Španjolska. U TEE sustavu (tax - exempt - exempt) doprinosi su oporezivi, odnosno uplaćuju se iz oporezivog dohotka i ne umanjuju pore-znu osnovicu; dobit od ulaganja izuzeta je od oporezivanja; mirovine nisu oporezive prilikom isplate. Ovaj sustav primjenjuju primjerice Njemačka, Luksemburg, Mađarska. U ETT sustavu (exempt - taxed- taxed) doprinosi su izuzeti od oporezivanja, dohodak od ulaganja je oporeziv; mirovine su također oporezive. Ovaj sustav primjenjuju primjerice Danska i Italija.

vrban.indd 42vrban.indd 42 6/27/12 2:16:50 PM6/27/12 2:16:50 PM


SR

PA

NJ 2012.


Većina država primjenjuju EET sustav u kojemu su doprinosi

za mirovinsko osiguranje izuzeti od oporezivanja što potiče

osobe na štednju. Te države smatraju da će povratiti sma-

njenje poreznih prihoda kada osoba ode u mirovinu, odnosno

kada mirovinski fond započne s isplatama mirovina. Međutim,

ukoliko osoba postane rezident druge države, koja također

primjenjuje EET sustav i ukoliko je između te dvije države u pri-

mjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji prati

OECD Model kojim se državi rezidentnosti dodjeljuje isključivo

pravo oporezivanja mirovina, to znači da se država koja je odo-

bravala toj osobi porezne poticaje u obliku odgođenih poreza

sada odriče svojeg prava oporezivanja u korist te druge drža-

ve. Nadalje, ukoliko se osoba nastani u državi koja primjenjuje

TEE sustav, primjenjujući članak 18. OECD Modela ugovora

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja učinak je ekvivalentan

dvostrukom neoporezivanju ukoliko ugovor o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja ne propisuje oporezivanje te vrste

dohotka na izvoru. Dakle, rizik izbjegavanja plaćanja poreza

je očit. Mnoge države stoga zadržavaju pravo oporezivanja na

izvoru.

Ukoliko umirovljenik postane rezident EET ili ETT države te

se primjenjuje isključivo članak 18. OECD Modela ugovora, do-

lazi do pojave dvostrukog oporezivanja. Rješenja za uklanjanje

dvostrukog oporezivanja mirovina mogu se propisati na dvije

razine: na unilateralnoj razini u obliku izuzimanja tih mirovina u

domaćem zakonodavstvu države u kojoj se osoba nastanjuje,

ili na bilateralnoj razini ugovorima o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja. Komentar OECD-a 2005. godine je predložio izu-

zimanje mirovina od oporezivanja u drugoj državi ugovornici.

Primjena tog pravila neizbježno dovodi do gubitka poreznih

prihoda u državi ugovornici koju je umirovljenik odabrao kao

svoju novu državu rezidentnosti u poreznom smislu, međutim

ne dolazi do nepravde budući da ta država nije ni odobravala

porezne poticaje u obliku odgode plaćanja poreza.

U pogledu gore navedene pojave dvostrukog neoporezi-

vanja, u slučajevima kad osoba radni vijek provede u EET/ETT

državi, a TEE/TTE državu odabere za državu svoje rezident-

nosti po odlasku u mirovinu, a pravo oporezivanja je prema

ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dodijeljeno

državi rezidentnosti, rješenja su moguća na razini ugovora o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja: ugovorna odredba koja

normira mirovine trebala bi propisati isključivo pravo oporezi-

vanja državi izvora ili podijeljeno pravo oporezivanja.

Isključivo oporezivanje znači da samo ona država ugovor-

nica kojoj je dano to pravo ima pravo oporezivanja, dok druga

država ugovornica nema pravo oporezivanja. Na taj se način

izbjegava dvostruko oporezivanje.

Podijeljeno pravo oporezivanja (“mogu se oporezivati“)

znači da obje države ugovornice imaju pravo oporezivati odre-

đeni dohodak, međutim država rezidentnosti mora primijeniti

metodu uklanjanja dvostrukog oporezivanja kako bi se dvo-

struko oporezivanje izbjeglo.

Drugo rješenje nalazi se u zadržavanju prava države izvora

na oporezivanje uz ugovaranje klauzule o podvrgavanju opore-

zivanju (engl. subject- to - tax clause) koja propisuje da država

izvora ima pravo oporezivati mirovine samo kada one nisu

oporezive u državi rezidentnosti umirovljenika.2

2 Navedenu klauzulu Hrvatska ima propisanu primjerice u Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Španjolskom, konkretno u Proto-

2. MIROVINE PREMA UGOVORIMA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Članak 18. OECD Modela ugovora propisuje oporezivanje

dohotka koji se odnosi na prijašnji nesamostalan rad, ukoliko

se ne primjenjuje članak 19. stavak 2., te glasi: “Ako odredbe

članka 19. stavka 2. ne propisuju drugačije, mirovine i druga

slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice s obzi-

rom na njegov prijašnji nesamostalan rad, oporezuju se samo

u toj državi.“ Dakle, mirovine se oporezuju u državi ugovornici

u koju se umirovljenik trajno nastani. Primjerice, umirovljenik je

nesamostalni rad obavljao u Austriji. Po umirovljenju, odlučio

se preseliti u Hrvatsku i tu se trajno nastaniti. Slijedom toga,

fizička osoba postat će hrvatski rezident te će prema Ugovoru

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike

Hrvatske i Republike Austrije pravo oporezivanja mirovina

pripasti Republici Hrvatskoj.

Iznimku čine mirovine ostvarene prijašnjim radom u držav-

noj službi, čije oporezivanje je propisano člankom 19. stavkom

2. Ako je fizička osoba radila u državnoj službi države ugovor-

nice, te se po umirovljenju odlučila preseliti u drugu državu,

prema odredbama članka 19. stavka 2., pravo oporezivanja ima država u čijoj službi je osoba radila. Međutim, mirovi-

ne se oporezuju samo u drugoj državi ugovornici (u kojoj se

fizička osoba trajno nastanila) ako je fizička osoba rezident i državljanin te države.

Primjerice, fizička osoba je radila u državnoj službi Repu-

blike Slovenije. Nakon umirovljenja, osoba se planira preseliti

u Republiku Hrvatsku, te postaje hrvatski rezident, ali ostaje

državljanin Slovenije. Na navedenu mirovinu primjenjuje

se članak 19. stavak 2. prema kojemu pravo oporezivanja

mirovine ima Republika Slovenija. Ukoliko ista osoba ne za-

drži slovensko državljanstvo, nego ispuni uvjete za stjecanje

hrvatskog državljanstva, pravo oporezivanja te mirovine ima

Republika Hrvatska.

Komentar OECD-a uz članak 18. OECD Modela ugovora

navodi kako određene države mirovine isplaćene iz javnog mi-

rovinskog sustava, koji čini dio sustava socijalnog osiguranja,

smatraju državnim mirovinama. Te države smatraju kako bi

država izvora trebala imati pravo oporezivanja tih mirovina te

u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predlažu

ugovaranje dodatnog stavka koji propisuje oporezivanje nave-

denih mirovina u državi izvora.

Uz javni sustav socijalnog osiguranja, postoje i privatni

mirovinski sustavi koji se nalaze u raznim pravnim oblicima,

poput primjerice, štednih računa u bankama, osobnih investi-

cijskih fondova ili osobnih polica životnog osiguranja. Pravo

oporezivanja u okviru privatnog mirovinskog sustava ima

država rezidentnosti, u skladu s odredbama OECD Modela

ugovora.

kolu uz Ugovor, uz članak 17. (Mirovine) predmetnog ugovora propisano je da se odredbe članka 17. (Mirovine) Ugovora ne primjenjuju ako primatelj dohotka, koji je rezident Hrvatske, ne plaća porez ili je izuzet od plaćanja poreza na taj dohodak sukladno hrvatskom zakonodavstvu. U tom slučaju, takav dohodak može se oporezivati u Španjolskoj.

Isto tako, primjerice u Ugovoru sa Sirijom, članak 18. Ugovora u Pro-tokolu propisuje da se u pogledu članka 18. Ugovora podrazumijeva da sve što je sadržano u tom članku ne utječe na odredbe zakona države ugovornice u pogledu izuzimanja mirovina od oporezivanja.



SR

PA

NJ

201


3. ANALIZA ODREDBI UGOVORA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA PO DRŽAVAMA

3.1. Oporezivanje mirovina u državi rezidentnosti

U većini Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

koje primjenjuje Republika Hrvatska, pravo oporezivanja mi-

rovina prati OECD Model ugovora prema kojemu država rezi-

dentnosti ima pravo oporezivanja mirovina svojih rezidenata.

Navedeno je propisano u Ugovorima koje Republika Hrvatska

primjenjuje sa sljedećim državama:

Tablica 1.

Red. br.

Država

1. Albanija

2. Armenija

3. Austrija

4. Bjelarus

5. Bosna i Hercegovina

6. Bugarska

7. Crna Gora

8. Češka

9. Čile

10. Estonija

11. Francuska

12. Grčka

13. Iran

14. Irska

15. Island

16. Italija

17. Izrael

18. Jordan

19. Koreja

Dakle, na oporezivanje mirovina koje hrvatski rezidenti

ostvare iz država navedenih u tablici 1. primjenjivat će se

odredbe iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

koje državi rezidentnosti fizičke osobe, Hrvatskoj, dodjeljuju

isključivo pravo oporezivanja mirovina i drugih sličnih prima-

nja koji su plaćeni po osnovi prijašnjeg nesamostalnog rada.

Navedene odredbe primjenjuju se i na mirovine koje su ostva-

rene radom u službi vezanoj uz djelatnost države ugovornice

ili njene lokalne vlasti. Nadalje, sve mirovine koje fizičkoj osobi

plaća jedna od država navedena u tablici 1. ili njezina lokalna

vlast, ili se isplaćuju iz njihovih sredstava za usluge obavljene

za tu državu ili njezino lokalno tijelo oporezuju se samo u toj

drugoj državi, ako je kumulativno zadovoljen uvjet i rezident-

nosti i državljanstva fizičke osobe, dakle ako je fizička osoba i

rezident i državljanin te države.

Međutim, u Ugovorima s pojedinim državama propisani su

izuzetci, kako slijedi:

Tablica 2. Red. br. Država Izuzetci

1. Italija

Periodične naknade ili slične gotovinske ispla-te nastale kao posljedica otkaza zaposlenja, oporezuje Italija. Isto tako, propisano je da se odredbe koje dodjeljuju isključivo pravo oporezivanja mirovina zemlji rezidentnosti ne primjenjuju ukoliko primatelj dohotka, u skladu s propisima države čije je rezident, u toj državi ne podliježe oporezivanju tog dohotka.

2. Kuvajt

Dodatno je pojašnjen izraz “mirovine i druga slična primanja“. Izraz označava povremena davanja nakon umirovljenja, plaćena s obzirom na bivše zaposlenje ili na ime naknade štete za ozljede nastale u svezi bivšeg zaposlenja.

3. Norveška

Propisana je odredba prema kojoj se iznimno mirovina što ih fizičkoj osobi isplaćuje Repu-blika Hrvatska iz proračuna ili posebnog fonda oporezuje samo u Republici Hrvatskoj.

Red. br.

Država

20. Kuvajt

21. Latvija

22. Litva

23. Mađarska

24. Malezija

25. Malta

26. Moldova

27. Norveška

28. Rusija

29. Sirija

30. Slovačka

31. Slovenija

32. Srbija

33. Španjolska

34. Švicarska

35. Turska

36. Ujedinjeno Kraljevstvo

37. Ukrajina

3.2. Oporezivanje mirovina u državi izvora

Kako je prethodno navedeno, određene države smatraju da država izvora ima pravo oporezivanja mirovina isplaćenih putem zakonskog socijalnog osiguranja. Slijedom toga, Republika Hrvatska je sa sljedećim državama ugovorila pravo oporezivanja

navedenih mirovina u državi izvora:

Tablica 3.

Red. br. Država Izuzetci

1. BelgijaMirovine i druge naknade, povremene ili stalne, koje se isplaćuju u skladu s propisima o socijalnom osiguranju države ugovornice mogu se oporezivati u toj državi ugovornici, dakle u državi izvora. Ova odredba uključuje i mirovine i naknade koje se plaćaju u okviru javnih programa koje organizira država ugovornica za nadopunjavanje korisnih učinaka takvog zakonodavstva.

2. Danska

Plaćanja koja fizička osoba, kao rezident države ugovornice, primi na temelju zakona o socijalnom osiguranju druge države ugovor-nice ili na temelju nekog drugog plana fondova ostvarenih od strane te druge države ili njezine lokalne vlasti, mogu se oporezivati u toj drugoj državi, odnosno državi izvora. Mirovine i druga slična primanja mogu se oporezivati u prvospomenutoj državi, odnosno državi izvora, ako: a) su doprinosi od strane korisnika uplaćeni u mirovinski plan bili izuzeti od korisnikovog oporezivog dohotka u prvospomenutoj državi ugovornici, odnosno državi izvora, prema propisima te države ili b) doprinosi plaćeni od strane poslodavca nisu bili oporezivi dohodak korisnika u prvospomenutoj državi ugovornici, odnosno državi izvora, prema propisima te države. Smatra se da su mirovine ostvarene u državi ugovornici, ako su isplaćene od strane mirovinskih planova u kojima pojedinci mogu sudjelovati kako bi osigurali umirovljeničke povlastice, pod uvjetom da su ti mirovinski fondovi ili slične institucije osnovane, priznate u porezne svrhe i kontrolirane u skladu s propisima te države.

3 Porezna uprava je zatražila očitovanje nizozemskog nadležnog tijela u pogledu točne protuvrijednosti navedenog iznosa u eurima.



SR

PA

NJ 2012.


Red. br. Država Izuzetci

3. Finska

Mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice po osnovi prijašnjeg radnog odnosa oporezuju se samo u toj državi, odnosno državi rezidentnosti. Iznimno, mirovina što ih fizičkoj osobi isplati država ugovornica ili njezina društveno-politička zajednica ili, kad je riječ o Finskoj, njezino statutarno tijelo, iz budžeta ili iz posebnih sredstava, oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici. Takve mirovine oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako je primalac državljanin i rezident te države. Mirovina što je fizička osoba ostvari radom koji je u vezi s privrednom djelatnošću države ugovornice ili njezine društveno-političke zajednice ili, kad je riječ o Finskoj, njezina statutarnog tijela oporezuje se samo u državi ugovornici čiji je rezident fizička osoba. Iznimno, plaćanja prema planu javnog socijalnog osiguranja države ugovornice mogu se oporezivati u toj državi - državi izvora.

4.Južnoafrička Republika

Mirovine i druga slična primanja i anuiteti nastali u državi ugovornici i plaćeni rezidentu druge države ugovornice, mogu se opo-rezivati u prvospomenutoj državi, odnosno državi izvora. Mirovine koje plaća država ugovornica ili njezin politički podređen dio ili njezino tijelo lokalne samouprave i uprave ili što se iz fondova te države ili njezinog politički podređenog dijela ili njezinog tijela lokalne samouprave i uprave plaćaju nekoj fizičkoj osobi za usluge učinjene toj državi ili njezinom tijelu lokalne samouprave i uprave oporezuju se samo u toj državi. Te mirovine, međutim, oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako je fizička osoba rezident i državljanin te države.

5. Kanada

Mirovine nastale u državi ugovornici i plaćene rezidentu druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi, odnosno državi rezidentnosti. Mirovine nastale u državi ugovornici i plaćene rezidentu druge države ugovornice, također se mogu oporezivati u državi u kojoj su nastale, odnosno državi izvora, i to u skladu sa zakonom te države, ali će od ukupnog iznosa tih mirovina plaćenih u bilo kojoj godini rezidentu druge države ugovornice, prvospomenuta država, odnosno država izvora, izuzeti od oporezivanja iznos od dvanaest tisuća kanadskih dolara ili njegovu protuvrijednost u hrvatskoj valuti. Međutim, u slučaju periodičnih isplata mirovina tako razrezan porez ne smije biti veći od 15% bruto iznosa takvih isplata u dotičnoj kalendarskoj godini koje prelaze iznos od dvanaest tisuća kanadskih dolara ili njegovu protuvrijednost u hrvatskoj valuti. Nadležna tijela država ugovornica, mogu se ako se ukaže potreba za time, dogovoriti o preinaci tog iznosa, koja bi bila ishod monetarnih ili eko-nomskih kretanja. Za potrebe ovog članka izraz “mirovine“ ne uključuju beneficije stečene propisima o socijalnom osiguranju države ugovornice. Unatoč tome: a) ratne mirovine i potpore (uključujući mirovine i potpore plaćene ratnim veteranima, ili plaćene za ratom pretrpljene štete ili povrede) nastale u državi ugovornici i plaćene rezidentu druge države ugovornice, izuzimaju se od oporezivanja u toj drugoj državi, odnosno državi rezidentnosti, b) beneficije stečene propisima o socijalnom osiguranju države ugovornice i plaćene rezidentu druge države ugovornice, oporezuju se samo u prvospomenutoj državi - državi izvora.

6. Kina

Mirovine i druge slične naknade koje ostvaruje i prima rezident države ugovornice kao naknadu za ranije zaposlenje oporezuju se samo u toj državi ugovornici. Međutim, neovisno o tim odredbama, mirovine i druga slična plaćanja isplaćena od strane Vlade jedne države ugovornice ili njezinih lokalnih tijela po sustavu javnog socijalnog osiguranja te države, oporezuju se samo u toj državi ugovornici - državi izvora.

7. Makedonija

Mirovine i druga slična primanja plaćeni rezidentu države ugovornice po osnovi prijašnjeg nesamostalnog rada oporezuju se samo u toj državi, odnosno državi rezidentnosti. Neovisno o tim odredbama, mirovine i druga slična plaćanja koja isplati Vlada države ugovornice ili njezino tijelo lokalne samouprave i uprave u okviru javnog osiguranja koje je dio sustava socijalne skrbi te države ugovornice oporezuju se samo u toj državi - državi izvora.

8. Mauricijus

Mirovine i druga slična primanja koja nastaju u državi ugovornici, a isplaćena su rezidentu druge države ugovornice s obzirom na njegovo prijašnje zaposlenje, bit će oporezive samo u toj drugoj državi odnosno državi rezidentnosti. Iznimno, mirovine i druge naknade isplaćene u okviru državnog programa, koji je dio sustava socijalnog osiguranja države ugovornice ili njezinih tijela lokalne uprave i samouprave, bit će oporezive samo u toj državi - državi izvora.

9. Nizozemska

Mirovine i druga slična primanja isplaćeni rezidentu države ugovornice po osnovi prijašnjeg nesamostalnog rada i drugi anuiteti oporezuju se samo u toj državi - državi rezidentnosti.Međutim, mirovine i druga slična primanja i anuiteti, nastali u državi ugovornici i plaćeni rezidentu druge države ugovornice, mogu se također oporezivati u prvospomenutoj državi (državi izvora) u skladu sa zakonom te države, ali samo u slučaju kada ukupan iznos takvih mirovina i drugih sličnih primanja i anuiteta isplaćenih u bilo kojoj kalendarskoj godini prelazi iznos od 12.000 nizozemskih guldena ili jednaki iznos u hrvatskoj valuti.3

10. Njemačka

Mirovine i druga slična primanja koja se rezidentu države ugovornice isplaćuju iz druge države ugovornice, oporezuju se samo u prvospomenutoj državi, odnosno državi rezidentnosti. Primanja koja rezident jedne države ugovornice dobiva od zakonskog socijalnog osiguranja druge države mogu se, neovisno o tome, oporezivati samo u toj drugoj državi, dakle državi izvora.

11. Oman

Mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice s obzirom na njegov prijašnji nesamostalni rad, oporezuju se samo u toj državi, odnosno državi rezidentnosti. Neovisno o tim odredbama, isplaćene mirovine i druga plaćanja u okviru javnog plana koji je dio sustava socijalnog osiguranja države ugovornice, oporezuje se samo u toj državi - državi izvora.

12. Poljska

Mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice s obzirom na njegov prijašnji nesamostalni rad, oporezuju se samo u toj državi, odnosno državi rezidentnosti.Neovisno o tim odredbama, mirovine i druga slična plaćanja koja isplati Vlada države ugovornice ili njezino lokalno tijelo samouprave i uprave u okviru javnog osiguranja koje je dio sustava socijalne skrbi te države ugovornice, oporezuje se samo u toj državi - državi izvora.

13. Rumunjska

Mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice po osnovi njegovog prijašnjeg nesamostalnog rada, opore-zuju se samo u toj državi, odnosno državi rezidentnosti.Neovisno o toj odredbi, mirovine i druga slična plaćanja izvršena u okviru javnog osiguranja koje je dio sustava socijalne skrbi te države ugovornice, njezinog lokalnog tijela ili administrativno-teritorijalne jedinice oporezuje se samo u toj državi - državi izvora.

14. San Marino

Mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice s obzirom na njegov prijašnji nesamostalni rad, oporezuju se samo u toj državi, odnosno u državi rezidentnosti.Te se odredbe ne primjenjuju, ako taj dohodak nije bio oporezovan u toj državi čiji je primatelj rezident, sukladno zakonima te države. U tom slučaju takav se dohodak oporezuje u državi u kojoj je nastao. Međutim, mirovine i druga slična primanja koje isplati država ugovornica sukladno odredbama zakona o socijalnom osiguranju, oporezuju se isključivo u toj državi - državi izvora.

15. Švedska

Mirovine i druga slična primanja oporezuju se samo u državi ugovornici čiji je rezident primalac takve mirovine ili primanja. Iznimno, mirovina koju fizičkoj osobi isplati država ugovornica ili njezina društveno-politička zajednica oporezuje se samo u državi ugovornici čiji je rezident fizička osoba. Iznimno, plaćanja izvršena prema sistemu javnog socijalnog osiguranja države ugovornice mogu se oporezivati u toj državi - državi izvora.



SR

PA

NJ

201


Budući da su od 1. ožujka 2012. godine inozemne mirovine postale oporezivi dohodak, važno je proučiti odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi se pravilno utvrdilo koja država, s obzirom na vrstu isplaćene mirovine ima pravo oporezivanja mirovine. Naime, bitno je utvrditi isplaćuje li se mirovina iz zakonskog socijalnog osiguranja ili iz privat-nog socijalnog osiguranja, kako je to vidljivo iz gornje tablice (tablica 3.). Primjerice, umirovljenik, hrvatski rezident ostvaruje mirovinu koja mu se isplaćuje iz zakonskog socijalnog osigu-ranja Njemačke.4 Sukladno odredbama Ugovora o izbjega-vanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Njemačke, “primanja koja rezident jedne države ugovornice dobiva od zakonskog socijalnog osiguranja druge države ugovornice mogu se… oporezivati samo u toj drugoj državi ugovornici“, a sukladno odredbama članka 18. stavka 2. Dakle, mirovinu koju ostvari hrvatski rezident od zakonskog socijalnog osigu-ranja Njemačke, oporezuju se samo u Njemačkoj. Slijedom tih odredbi, hrvatski rezident nije u obvezi sam obračunati i uplatiti predujam poreza i prireza na ostvarenu mirovinu ispla-ćenu od zakonskog socijalnog osiguranja Njemačke. Ukoliko hrvatski rezident ostvari mirovinu iz privatnog mirovinskog osiguranja, primjerice ako je njegov poslodavac uplaćivao za radnika u privatni mirovinski fond, takva mirovina oporezivat će se u Hrvatskoj. Umirovljenik je stoga obvezan podnijeti pri-javu za upis u registar obveznika poreza na dohodak te sam mjesečno obračunavati i uplaćivati predujam poreza i prireza na isplaćenu mirovinu iz privatnog mirovinskog fonda u roku osam dana od primitka mirovine.

Vrlo bitno je utvrditi i status rezidentnosti poreznog ob-veznika, umirovljenika kako bi se pravilno moglo utvrditi koja država ima pravo oporezivanja mirovina.

4. PRIMJENA HRVATSKIH POREZNIH PROPISA NA OPOREZIVANJE MIROVINE IZ INOZEMSTVA

Od 01. ožujka 2012. godine, u skladu s izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak,5 mirovine rezi-denata ostvarene u inozemstvu smatraju se primitkom od nesamostalnog rada. Dakle, mirovine koje ostvaruju hrvatski rezidenti iz inozemstva više nisu oslobođene od oporezivanja, već se smatraju primitkom od nesamostalnog rada te se i na njih primjenjuju odredbe koje uređuju oporezivanje mirovina ostvarenih u tuzemstvu odnosno dohotka od nesamostalnog rada kojeg rezidenti ostvare u inozemstvu, ukoliko ugovori-ma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije.

Način oporezivanja inozemnih mirovina pojašnjen je odredbama Pravilnika o porezu na dohodak.6

4 Zakonsko mirovinsko osiguranje u Njemačkoj sastavni je dio susta-va socijalnog osiguranja za starosno osiguranje nesamostalnih zaposlenja. Njemačka od 1. siječnja 2005. godine primjenjuje Zakon o primanjima u starosti (Alterseinkunftegesetz), prema kojemu mirovine i slična primanja iz zakonskog mirovinskog osiguranja, poljoprivrednih starosnih osiguranja, profesionalnih mirovinskih zavoda i osnovnih mirovinskih ugovora podlije-žu tzv. naknadnom oporezivanju. Slijedom toga, od 2005. godine umirov-ljenici koji žive u inozemstvu, a koji ostvaruju mirovine iz zakonskog soci-jalnog osiguranja, podliježu ograničenoj obvezi prijavi poreza na dohodak te sukladno tome moraju predati prijavu poreza na dohodak u Njemačkoj. Više o tome: http://www.finanzamt-rente-im-ausland.de, dostupno i na hrvatskom jeziku.

5 Zakon o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12.

6 Pravilnik o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09, - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12.

4.1. Prijava u registar poreznih obveznika - RPO

Za inozemne mirovine, hrvatski rezidenti - umirovljenici ob-vezni su, u skladu s odredbom članka 91. stavka 6. Pravilnika o porezu na dohodak, podnijeti prijavu za upis u registar porez-nih obveznika, neovisno o činjenici ima li ili nema Republika Hrvatska, prema međunarodnim ugovorima, pravo oporeziva-nja toga dohotka. Prijava se podnosi na Obrascu RPO, u roku osam dana od početka ostvarivanja primitaka.

4.2. Obveze obračuna poreza i prireza

Mjesečni predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovu mirovina obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj mirovine, odnosno u slučaju ostvarivanja mirovine izravno iz inozemstva sam primatelj mirovine.

Sukladno članku 45. Zakona o porezu na dohodak, pre-dujam poreza na dohodak obračunava se od porezne osno-vice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke koje čine uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, i umanjeni za iznos mjesečnog osobnog odbitka. Kako se prema odredbi članka 131. Zakona o doprinosima, doprinos po osnovi mirovine ostvarene iz inozemstva plaća na propisa-nu osnovicu, (a ne iz primitka - ostvarene mirovine) ne može tijekom godine, pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak, umanjiti poreznu osnovicu. Iznos plaćenog doprinosa može se, u skladu s odredbom članka 36. stavka 10. Zakona o po-rezu na dohodak, priznati rezidentu u godišnjoj prijavi poreza na dohodak, kao stavka uvećanja osobnog odbitka.

4.2.1. Osobni odbitak i PK kartica

Osobni odbitak se umirovljenicima priznaje u visini ostvarene mirovine, a najviše do 3.400,00 kuna mjesečno. Uvećanje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i djece odnosno invalidnosti, ovim se osobama izračunava od osnovice u iznosu od 2.200,00 kuna (a ne od iznosa mirovine, ako im je mirovina viša od 2.200,00 kuna). Činjenice o osobnom odbitku se potvrđuju relevantnom doku-mentacijom (izvadak iz matice rođenih, vjenčani list, rješenja o invaliditetu i sl.).

Osobni odbitak se tijekom godine, prilikom utvrđivanja predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada od-nosno mirovine, priznaje na temelju porezne kartice. Kako bi umirovljenici koji primaju mirovinu izravno iz inozemstva mogli koristiti pravo na osobni odbitak, zatražit će izdavanje pore-zne kartice od nadležne ispostave Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Temeljem po-dataka iz porezne kartice, koju Porezna uprava izdaje bez pla-ćanja naknade, utvrđuje se neoporezivi dio mirovine, odnosno osobni odbitak koji umanjuje osnovicu za obračun predujma poreza na dohodak na ostvarenu inozemnu mirovinu.

Umirovljenik koji osim mirovine iz inozemstva, ostvaruje i mirovinu u tuzemstvu, od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i/ili mirovinskih osiguravajućih društava, mogao je do 29. veljače ove godine koristiti osobni odbitak samo pri isplati tuzemne mirovine, na temelju porezne kartice koju je predao HZMO-u ili mirovinskom osiguravajućem društvu, jer mirovina iz inozemstva nije podlijegala oporezivanju. Kako je od 1. ožujka ove godine mirovina ostvarena iz inozemstva po-stala oporeziv dohodak, umirovljenik koji želi osobni odbitak koristiti pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu, treba, u skladu s odredbama



SR

PA

NJ 2012.


članka 66. stavka 7. Pravilnika o porezu na dohodak zatražiti poreznu karticu od nadležne ispostave Porezne uprave do 20. u mjesecu, za priznavanje osobnog odbitka pri isplati mirovine u idućem mjesecu.

Kada ukupni iznos inozemne i tuzemne mirovine ne pre-mašuje iznos od 3.400,00 kuna, odnosno ne premašuje iznos osobnog odbitka umirovljenika, moguća je podjela osobnog odbitka, tj. dio osobnog odbitka na temelju poda-taka iz porezne kartice može koristiti tuzemni isplatitelj miro-vine, a dio sam porezni obveznik - umirovljenik. Ako tuzemni isplatitelj mirovine već priznaje umirovljeniku pravo na osobni odbitak na temelju podataka iz porezne kartice, umirovljenik će od Porezne uprave prema svome prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu zatražiti presliku porezne kartice. Na temelju preslike porezne kartice i podataka o iznosu miro-vine koju ostvaruje od tuzemnog isplatitelja, umirovljenik si na mirovini iz inozemstva priznaje pravo na neiskorišteni dio osobnog odbitka. U tom slučaju u IP obrascu koji je obvezan sam voditi i dostaviti Poreznoj upravi do 31. siječnja naredne godine upisuje identifikator 4, a u stupac 6 obrasca upisuje iznos neiskorištenog dijela osobnog odbitka.

Primjer: Podjela osobnog odbitka - ukupan iznos miro-vine manji od osobnog odbitka umirovljenika

Porezni obveznik ostvaruje pravo na inozemnu mirovinu iz Italije u iznosu od 250 eura (što prema srednjem tečaju HNB iznosi 1.892,93 kune) te mirovinu od tuzemnog isplatitelja (HZMO-a) u iznosu od 1.300,00 kuna. Pravo na osobni odbitak priznaje mu HZMO na temelju podataka iskazanih u poreznoj kartici. Kako ukupni iznos mirovine iznosi 3.192,93 kuna (tj. ne premašuje iznos od 3.400,00 kuna), umirovljenik je u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu zatražio presliku porezne kartice. Podatke o iznosu inozemne mirovine unosi u IP obrazac s identifikatorom 4 i to u stupac 6, kao dio osobnog odbitka u iznosu od 1.892,93 kune.

Kako porezni obveznik iskazuje pravo na osobni odbitak u visini ostvarene mirovine, ne iskazuje poreznu osnovicu, pa stoga niti nema obvezu obračunati i platiti predujam poreza na dohodak.

Ako ukupan iznos mirovine ostvarene u zemlji i inozem-stvu premašuje iznos osobnog odbitka umirovljenika, podjela osobnog odbitka nije dopuštena.

4.2.2. Obračun predujma poreza na dohodak

Na utvrđenu poreznu osnovicu umirovljenik primjenjuje porezne stope, i to:

Mjesečna porezna osnovica Stopa

do 2.200,00 kuna 12%

od 2.200,00 do 8.800,00

tj. na razliku od 6.600,00 kuna25%

iznad 8.800,00 kuna 40%

Ukupna porezna obveza se uvećava za prirez ako je tako propisano odlukom grada ili općine gdje se nalazi prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika.

4.3. Podnošenje izvještaja (Obrazac ID i Obrazac IP)

Umirovljenik je za obračunati predujam poreza i prireza na inozemnu mirovinu obvezan ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti Obrazac ID

- “Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i miro-vini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu …… godine“. Obrazac ID podnosi se do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Umirovljenici koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva, a tije-kom godine su sami obračunavali i plaćali predujmove poreza na dohodak i prireza, obvezni su podnijeti Poreznoj upravi izvješće o isplaćenim mirovinama na Obrascu IP. Obrazac IP se podnosi nakon završenog poreznog razdoblja (kalen-darske godine), a najkasnije 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

4.4. Obveza podnošenja godišnje porezne prijave

U skladu s odredbama članka 39. Zakona o porezu na dohodak, godišnju prijavu poreza na dohodak u obvezi su podnijeti umirovljenici, koji uz mirovinu iz inozemstva ostva-ruju i dohodak od nesamostalnog rada ili mirovinu u Republici Hrvatskoj, odnosno umirovljenici koji ostvaruju primitke od nesamostalnog rada - mirovinu kod dva ili više isplatitelja istovremeno. Međutim, na temelju odredbe članka 61. stavka 19. te članka 85. stavka 4. Pravilnika o porezu na dohodak, prijavu poreza na dohodak nisu obvezni podnijeti umirov-ljenici koji ostvaruju mirovinu kod više isplatitelja, tj. koji uz inozemnu mirovinu ostvaruju i mirovinu u tuzemstvu, ako:- u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak

po osnovi nesamostalnog rada - mirovine u iznosu koji ne premašuje iznos osobnog odbitka na koji imaju pravo temeljem porezne kartice, i

- ako pored mirovine ne ostvaruju druge primitke od nesamostalnog rada.Umirovljenik koji ostvaruje mirovinu od više isplatitelja, a

činiji ukupni iznos premašuje iznos njegovog osobnog odbit-ka, obvezan je podnijeti prijavu poreza na dohodak.

Ako umirovljenik ostvaruje samo inozemnu mirovinu, a tijekom godine je sam, na pravilan način obračunao i u propi-sanom roku uplatio predujam poreza na dohodak od nesamo-stalnog rada (i možebitnog prireza), nije obvezan po toj osnovi podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak.

4.5. Primjeri obračuna poreza na dohodak na inozemnu mirovinu

Obračun poreza na dohodak i prireza na mirovinu ostvare-nu iz inozemstva pojašnjavamo sljedećim primjerima:

Primjer 1. Obračun poreza na dohodak ako se ostvaru-je samo mirovina iz inozemstva

Umirovljenik s prebivalištem u Zagrebu je iz Republike Austrije primio mjesečni iznos mirovine od 800 eura (kunska protuvrijednost prema srednjem tečaju HNB-a na dan primitka mirovine iznosi 6.057,39 kuna). Mirovina je isplaćena iz zakon-skog socijalnog osiguranja Republike Austrije. Umirovljenik nema drugih prihoda u Republici Hrvatskoj. Umirovljenik je podnio prijavu za upis u registar poreznih obveznika nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu te zatražio poreznu karticu - obrazac PK. U kartici je iskazao suprugu kao uzdržavanog člana obitelji. Temeljem toga ostvaruje pravo na osobni odbitak u iznosu od 4.500,00 kuna (3.400,00 kuna - osnovni osobni odbitak + 1.100,00 kuna za uzdržavanog člana uže obitelji).

Porezni obveznik tijekom godine utvrđuje predujam poreza na dohodak i prireza na sljedeći način:



SR

PA

NJ

201


Red. br. Opis Iznos u kunama

1. Inozemna mirovina - bruto 6.057,39

2. Osobni odbitak 4.500,00

3. Porezna osnovica 1.557,39

4. Obračun poreza (1.557,39 x 12%) 186,89

5. Obračun prireza (18%) 33,64

6. Ukupno porez i prirez 220,53

Iznos poreza i prireza na inozemnu mirovinu umirovljenik

je u obvezi uplatiti u roku 8 dana od dana primitka mirovine te dostaviti Obrazac ID do 15. tog u mjesecu za prethodni mjesec u nadležnu ispostavu Porezne uprave. Iznos ostvarenih mirovna te iznos uplaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza obvezan je evidentirati u IP obrascu kojega dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 31. siječnja naredne godine.

Kako je umirovljenik predujmove poreza na dohodak i pri-reza utvrđivao na pravilan način i uplaćivao ih u propisanom roku, nije po toj osnovi obvezan podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak.

Primjer 2. Obračun poreza na dohodak na tuzemnu mirovinu i na inozemnu mirovinu

Umirovljenik, hrvatski rezident s prebivalištem u Zagrebu ostvaruje tuzemnu mirovinu u iznosu od 5.100,00 kuna, a isplatitelj (HZMO) ima poreznu karticu umirovljenika te mirovi-nu umanjuje za osobni odbitak u iznosu od 3.400,00 kuna. Uz tuzemnu mirovinu, umirovljenik ostvaruje mirovinu iz Kanade u iznosu od 500 CAD (u kunskoj protuvrijednosti 2.958,17 kuna). Predujam poreza na dohodak na tuzemnu mirovinu utvrđuje i na propisani uplatni račun uplaćuje HZMO, a na inozemnu mirovinu sam porezni obveznik - umirovljenik.

Red. br. Opis Iznos u kunama

Hrvatska Kanada1. Mjesečna mirovina - bruto 5.100,00 2.958,172. Osobni odbitak 3.400,00 -3. Porezna osnovica 1.700,00 2.958,174. Porez po stopi od 12% 204,00 354,985. Porez po stopi od 25% - 189,546. Ukupno porez 204,00 544,527. Prirez 18% 36,72 98,018. Ukupno porez i prirez 240,72 642,53

Porezni obveznik je obvezan podnijeti prijavu za upis u RPO, sam obračunavati predujam poreza na dohodak i prireza za ostvarenu mirovinu iz inozemstva i uplaćivati ga u roku 8 dana od dana stjecanja primitka te podnositi ID obrazac nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Iznos ostvarenih mirovina te iznos uplaćenih preduj-mova poreza na dohodak i prireza obvezan je evidentirati u IP obrascu kojega dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 31. siječnja naredne godine.

Zbog činjenice da ostvaruje istovremeno primitak od nesamostalnog rada - mirovinu od više isplatitelja (u iznosu koji premašuje osobni odbitak umirovljenika) porezni obveznik - umirovljenik obvezno mora podnijeti prijavu poreza na do-hodak, u kojoj će se utvrditi kumulirana porezna osnovica za primjenu propisanih poreznih stopa.

5. DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

Prema odredbi članka 6. stavak 1. točka 10. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju7 na obvezno zdravstveno

7 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Nar. nov., br. 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10., 49/11., 22/12. i 57/12.

osiguranje se osiguravaju i stječu status osiguranika korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stra-nog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako me-đunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno, ukoliko imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj.

Odredbom članka 130. stavak 1. Zakona o doprinosi-ma8 propisana je obveza doprinosa i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranika po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva.

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je, sukladno odredbi članka 132. Zakona o doprinosima, iznos mirovine ili invalidnine, ali ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice niti viša od iznosa prosječne plaće, tj. u 2012. godini ne može biti niža od 2.714,60 niti viša od 7.756,00 kuna.

Mirovina se prerečunava u kunsku vrijednost prema sred-njem tečaju HNB-a na dan stjecanja osiguranika. Porezna uprava može, na zahtjev osiguranika ili po službenoj dužnosti, utvrditi novi iznos osnovice s početkom primjene za godinu koja slijedi iza godine u kojoj je promjena nastala, ako se:- promijeni iznos mirovine ili invalidnine i to za više od 5% u

odnosu na iznos mjesečne osnovice utvrđene preračunom na kunsku vrijednost na dan stjecanja osiguranika,

- promijeni srednji tečaj kune za inozemnu valutu u kojoj se isplaćuje mirovina ili invalidnina za više od 5% u odnosu na iznos mjesečne osnovice utvrđene preračunom na kunsku vrijednost na dan stjecanja osiguranika.Prema navedenoj osnovici obračunava se doprinos za

zdravstveno osiguranje:- po stopi od 15% za razdoblje osiguranja zaključno s 30.

travnjem 2012.- po stopi od 13% za razdoblje osiguranja od 1. svibnja

2012.Obvezu doprinosa i mjesečni iznos doprinosa za zdrav-

stveno osiguranje te razdoblje na koje se obveza odnosi utvr-đuje Porezna uprava rješenjem (članak 130. stavak 2. Zakona o doprinosima), a rješenje se donosi za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) u kojemu postoji status osi-guranika.

Obračunani iznos doprinosa umirovljenik je dužan platiti do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

6. NEPOSTOJANJE UGOVORA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Ukoliko umirovljenik, hrvatski rezident prima inozemnu mirovinu iz države s kojom Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tada njegovu mirovinu ima pravo oporezivati i država u kojoj je nastala ta mirovina, ali i Republika Hrvatska kao država njegove rezident-nosti.

U tom slučaju umirovljenik ima obveze detaljno obrazlože-ne u poglavlju 4. ovoga članka.

8 Zakon o doprinosima, Nar. nov., br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11. i 22/12.

Mr. sc. Tajana VRBAN, Ministarstvo financija, Zagreb,

mr. sc. Kornelija SIROVICA, HZRIF, Zagreb



SR

PA

NJ 2012.

POREZIPOREZ NA DODANU VRIJEDNOST

Izmjene Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

U Nar. nov., br. 64/12., objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pra vilnika o PDV-u, a njegove su odredbe stupile na snagu 8. lipnja 2012. godine. Izmjene se odnose na priznavanje pretporeza kod sredstava za osobni prijevoz.

Kao najvažnija izmjena ističe se mogućnost odbitka pretporeza za motorna vozila kategorije N1 (motorna vozila namijenjena za prijevoz dobara čija najveća masa nije veća od 3,5 tone, a koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife). Pravilnik sadržava i odredbe o naknadnoj primjeni odbitka pretporeza. Naime, ako je vozilo iz kategorije N1 nabavljeno nakon 1. 3. 2012., a nije odbijen pretporez (uključivo i pretporez za sve troškove tog vozila) ovim je izmjenama propisana mogućnost naknadnog odbitka pretporeza, i to prilikom sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2012. godinu. Nadalje, propisano je da ako se motorno vozilo kategorije N1, izmijeni u kategoriju M1 - treba ispraviti odbijeni pretporez na način propisan čl. 143 st. 7. Pravilnika (razmjerno broju obračunskih razdoblja).

O navedenim izmjenama autorica detaljnije piše u nastavku.

RENATA KALČIĆ Stručni članak UDK 336.2

1. UVOD

Posljednje izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu

vrijednost objavljene su u Nar. nov., br. 22/12., a dijelom su

stupile na snagu 01. ožujka 2012. godine, dok dio odredbi stu-

pa na snagu 01. siječnja 2013. godine. Odredbe o povećanju

opće stope poreza na dodanu vrijednost na 25% te sniženju

stope poreza na dodanu vrijednost na 10% za jestiva ulja i

masti, biljnog i životinjskog porijekla, dječju hranu i prerađenu

dječju hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, isporuku

vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili drugoj

ambalaži te bijeli šećer od trske i šećerne repe stupile su na

snagu 01. ožujka 2012. Odredbe o povećanju praga za upis

u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost na 230.000

kuna i sniženoj stopi poreza na dodanu vrijednost od 10%

na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u

ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalko-

holnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima stupaju na

snagu 01. siječnja 2013. godine.

Od 01. ožujka 2012. propisano je potpuno ograničenje

prava na odbitak pretporeza za nabavu dobara i usluga za

potrebe reprezentacije te za nabavu i najam plovila namijenje-

nih za razonodu te zrakoplova, osobnih automobila i drugih

sredstava za osobni prijevoz. Ograničenje prava na odbitak

pretporeza propisano je i za nabavu svih dobara i usluga u vezi

s tim plovilima, zrakoplovima, osobnim automobilima i drugim

sredstvima za osobni prijevoz. U Nar. nov., br. 64/12. objav-

ljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu

na dodanu vrijednost kojim su dodatno pojašnjene odredbe o

ograničenju odbitka pretporeza za osobne automobile te se u

daljnjem tekstu razmatra o tome.

2. OGRANIČENJE ODBITKA PRETPOREZA

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na

dodanu vrijednost i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pra-

vilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 29/12.)

propisano je potpuno ograničenje odbitka pretporeza za

nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova,

osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz.

Porezni obveznik također ne može odbiti pretporez za nabavu

svih dobara i usluga u vezi s plovilima namijenjenim za razo-

nodu, zrakoplovima, osobnim automobilima i drugim sredstvi-

ma za osobni prijevoz, kao što su gorivo, ulje, investicijsko i

tekuće održavanje i druge slične troškove.

Porezni obveznik koji je osobni automobil i sva druga

sredstva za osobni prijevoz uzeo u najam ili leasing ne može

odbiti pretporez koji se odnosi na naknadu za najam ili leasing

tih vozila, a također ne može odbiti pretporez koji se odnosi

na sve druge nabave dobara i usluga koje su usko vezane

za korištenje tih vozila koje po ugovoru snosi porezni obvez-

nik odnosno korisnik najma. Ako porezni obveznik koristi

rent-a-car vozila ne može odbiti pretporez koji se odnosi na

naknadu, gorivo i sve druge troškove za korištenje vozila koje

je poreznom obvezniku zaračunao drugi poduzetnik.

Međutim, porezni obveznici u određenim slučajevima imaju pravo na odbitak pretporeza te je stoga dopušten od-

bitak pretporeza ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima

kalcic.indd 49kalcic.indd 49 6/27/12 2:17:29 PM6/27/12 2:17:29 PM


SR

PA

NJ

201

2.POREZI POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te djelatnost

iznajmljivanja ili porezni obveznik ta dobra nabavlja za dalj-

nju prodaju. Odbitak pretporeza dopušten je kad se radi o

osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz

koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu

službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara i prijevoz umrlih

te djelatnost iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju.

Kako bi se za naprijed navedena vozila odnosno sredstva za

osobni prijevoz mogao odbiti pretporez ona moraju služiti is-ključivo za obavljanje registrirane djelatnosti ili moraju biti posebno označena i prilagođena za obavljanje te djelatnosti.

Ako porezni obveznik koristi osobne automobile i druga

sredstva za osobni prijevoz za koje nije ograničeno pravo na

odbitak pretporeza porezni obveznik može odbiti pretporez

po računima koje mu je ispostavio drugi porezni obveznik za

sve nabave dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje

tih vozila (gorivo i ulje, investicijsko i tekuće održavanje i druge

slične troškove).

Odredbama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost pro-

pisano je da se osobnim automobilima za čiju nabavu i najam

nije dopušten odbitak pretporeza smatraju motorna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 koja su konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba, u što su uključena i motorna

vozila tipa “karavan”, “kombi”, “trkaći automobili” te određena

“pick-up” vozila koja se ne mogu razvrstati u tarifnu oznaku

8704 Carinske tarife.

Navedeno ograničenje odbitka pretporeza ne odnosi se na

motorna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702 u koju se

uvrštavaju motorna vozila za prijevoz deset ili

više osoba, uključujući vozača, a niti na vozila

iz tarifne oznake 8704 Carinske tarife u koju se

uvrštavaju motorna vozila za prijevoz dobara.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama

Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

dodatno su pojašnjene odredbe članka 20.

stavka 11. i 12. Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje se

odnose na pravo na odbitak pretporeza za plovila, zrakoplove,

osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz podu-

zetnika i njihovih zaposlenika.

Prema izmijenjenim odredbama članka 133. stavka 16.

Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se

ograničenje odbitka pretporeza ne primjenjuje ako se radi o motornim vozilima kategorije N1, koja prema posebnim

propisima obuhvaća motorna vozila namijenjena za prijevoz

dobara čija najveća masa nije veća od 3,5 tone, a koja su

razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife. Stoga po-

rezni obveznik za motorna vozila kategorije N1 ima pravo na

odbitak pretporeza neovisno o djelatnosti koju obavlja.

Na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar.

nov., br. 67/08., 48/10. i 74/11.) Državni zavod za mjeriteljstvo

donio je Pravilnik o homologaciji vozila (Nar. nov., br. 138/11.)

kojim se, između ostaloga, utvrđuje obveza homologacije vo-

zila kao cjeline prije stavljanja vozila na tržište ili prve registra-

cije u Republici Hrvatskoj, propisuju se zahtjevi o homologaciji

koje moraju zadovoljavati vozila i njihovi dijelovi i oprema, te

su određene kategorije vozila za homologaciju.

Vozila kategorije N1 mogu se izvesti od vozila katego-rije M1 (motorna vozila namijenjena za prijevoz putnika koja

osim sjedala za vozača imaju najviše osam sjedala), što znači

da u vozila kategorije N1 mogu pripadati različite vrste terenskih vozila, karavana, kombi vozila, pick-up vozila i cady vozila ako su dorađena odnosno preuređena prema uvjetima za kategorizaciju vozila kategorije N1 (primjerice

fiksna pregrada iza zadnjeg reda sjedala koja dijeli prostor za

prijevoz putnika od prostora za prijevoz dobara).

Isto tako vozila kategorije M1 mogu se izvesti od vo-zila kategorije N1 te je stoga porezni obveznik koji je odbio

pretporez pri nabavi vozila kategorije N1, a zatim je to vozilo

izmijenio na način da više ne zadovoljava uvjete koji su pro-

pisani za tu kategoriju te navedeno vozilo prema posebnim

propisima postaje vozilo razvrstano u kategoriju M1 mora

odbijeni pretporez, koji je viši od pretporeza na koji ima pravo,

ispraviti na način propisan u članku 143. stavku 7. Pravilnika o

porezu na dodanu vrijednost.

Prema naprijed navedenom porezni obveznik obvezan je u

tom slučaju ispraviti pretporez na način kako je to propisano

kod promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza pri

čemu se vrijeme korištenja iskazuje u obračunskim razdo-

bljima. Razdoblje za ispravak pretporeza je 60 obračunskih

razdoblja od obračunskog razdoblja u kojem su ta motorna

vozila nabavljena ili proizvedena i odbijen pretporez. U vrijeme

korištenja ubraja se i svako započeto obračunsko razdoblje

korištenja.

Iznos ispravka pretporeza utvrđuje se pomoću sljedeće

formule:

Porezni obveznik će ispravak pretporeza izračunati prema

naprijed navedenoj formuli i umanjiti iznos pretporeza koji

ima pravo odbiti. Ispravak pretporeza iskazat će pod rednim

brojem III.8. Obrasca PDV s predznakom (-) minus.

U slučaju da porezni obveznik motorno vozilo kategorije

N1 izmijeni na način da više ne ispunjava uvjete za tu katego-

riju, već prema posebnim propisima postaje motorno vozilo

kategorije M1, porezni obveznik više nema pravo na odbitak

pretporeza za sve isporuke odnosno nabave dobara i usluga

koje su usko vezane za korištenje tog motornog vozila.

Ispravak pretporeza obavlja se i u slučaju da je porezni

obveznik motorno vozilo kategorije M1 za koje nije imao

pravo na odbitak pretporeza izmijenio na način da ispunjava

uvjete za motorna vozila iz kategorije N1. Ispravak pretporeza

izračunava se prema naprijed navedenoj formuli, a porezni

obveznik će ga iskazati na Obrascu PDV tako što će iznos

pretporeza koji ima pravo ispraviti iskazati pod rednim brojem

III.8. Obrasca PDV s predznakom (+) plus.

Porezni obveznik koji je motorno vozilo kategorije N1 na-bavio u razdoblju od 1. ožujka do dana stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na

dodanu vrijednost objavljenog u Nar. nov., br. 64/12 od 08.

lipnja 2012. godine i pri nabavi nije odbio pretporez, u tom

slučaju pretporez za nabavu tog motornog vozila, kao i pret-

vrijeme korištenja gospodarskog dobra prije promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporezapretporez - (minus) pretporez x ——————————————————— razdoblje ispravka pretporeza

( (



SR

PA

NJ 2012.


porez za sva nabavljena dobra i usluge koje su usko vezane za

korištenje tog motornog vozila u navedenom razdoblju, odbit će putem konačne prijave poreza na dodanu vrijednost za 2012. godinu. To znači da porezni obveznik neće isprav-

ljati prijave PDV-a za prethodna obračunska razdoblja već

će povećati svoje pravo na odbitak pretporeza u godišnjem

obračunu poreza na dodanu vrijednost na Obrascu PDV-K

pod rednim brojem III.3.

Porezni obveznici koji su nabavili motorna vozila odnosno

osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz za obavljanje pojedinih djelatnosti za koje nije isključeno pravo

na odbitak pretporeza, kao što je djelatnost iznajmljivanja ili

prodaje tih dobara, a ta dobra osim u navedene svrhe ko-

riste i u druge svrhe za koje nije propisano pravo na odbitak

pretporeza, obvezni su obračunati PDV na korištenje osobnih

automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz. Porezni ob-

veznik u tom slučaju porez na dodanu vrijednost obračunava

na tržišnu cijenu pri čemu se tržišnom cijenom smatra cijena

nabave takvih usluga uvećana za troškove održavanja i druge

zavisne troškove, a kod dobara koja su u najmu tržišnom cije-

nom smatra se trošak naknade po ugovoru, trošak održavanja

i svi drugi zavisni troškovi koje po ugovoru o najmu snosi

korisnik najma. Porezna obveza nastaje u trenutku kad je

usluga obavljena odnosno kad porezni obveznik koji je osobni

automobil nabavio za potrebe registrirane djelatnosti, kao što

je iznajmljivanje, počne taj osobni automobil koristiti u neke

druge svrhe osim iznajmljivanja, kao što je primjerice, uporaba

osobnog automobila za prijevoz rukovodstva ili djelatnika na

sastanke.

Ako porezni obveznik nije imao pravo na odbitak pretpo-

reza sukladno članku 20. stavku 11. Zakona pri nabavi auto-

mobila i drugih sredstava za osobni prijevoz nema niti obvezu

obračunavanja poreza na dodanu vrijednost pri naknadnoj

isporuci tih dobara, međutim navedeno se ne može primijeniti

na porezne obveznike koji su ostvarili djelomično pravo na

odbitak pretporeza prilikom nabave navedenih dobara. Pore-

zni obveznik - preprodavatelj primjenjuje poseban postupak

oporezivanja marže kada isporučuje rabljeni osobni automobil

za koji pri nabavi nije mogao odbiti pretporez obzirom da je taj

osobni automobil nabavio od poreznog obveznika koji mu pri

isporuci nije obračunao porez na dodanu vrijednost sukladno

članku 11.b Zakona.

Potrebno je napomenuti da porezni obveznici koji su osob-

ne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzet-

nika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih, nabavili do

31. prosinca 2009. godine i koristili pravo na odbitak pretpo-

reza, te obračunavali i plaćali porez na dodanu vrijednost na

30% iznosa troška amortizacije za iznos do 400.000,00 kuna

nabavne vrijednosti tih sredstava, odnosno na 100% iznosa

troška amortizacije za iznos koji prelazi 400.000,00 kuna na-

bavne vrijednosti, obvezni su i dalje nakon 01. ožujka 2012.

obračunavati i plaćati porez na dodanu vrijednost na vlastitu

potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije

do isteka amortizacijskog vijeka odnosno trenutka prodaje,

darovanja, otuđenja na drugi način ili uništenja tih sredstava.

Na taj način izjednačeni su porezni obveznici koji su osobne

automobile i druga sredstva za osobni prijevoz nabavili prije

01. siječnja 2010. s onima koji su prijevozna sredstva nabavili

nakon toga datuma do 01. ožujka 2012. godine.

3. ZAKLJUČAK

Posljednje izmjene i dopune Zakona i Pravilnika o porezu

na dodanu vrijednost usklađene su s odredbama Direktive

Vijeća 2006/112/EZ.

Tim izmjenama propisano je potpuno ograničenje prava

na odbitak pretporeza za nabavu plovila, zrakoplova, osobnih

automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te repre-

zentacije, kao i oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu

vrijednost pri prodaji navedenih dobara za koja nije mogao biti

odbijen pretporez pri nabavi. Najnovijim odredbama Pravilnika

o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se pretporez

može odbiti pri nabavi motornih vozila kategorije N1, međutim

ako porezni obveznik ta motorna vozila doradi ili pretvori u

kategoriju motornih vozila M1 obvezan je napraviti ispravak

pretporeza. Stoga će se u postupku poreznog nadzora trebati

utvrditi stvarno činjenično stanje u pojedinom slučaju odno-

sno je li porezni obveznik pravilno koristio pravo na odbitak

pretporeza pri nabavi osobnih automobila i drugih sredstava

za osobni prijevoz i u vezi s tim isporučenih dobara i usluga.

Republika Hrvatska mora provesti daljnje usklađivanje Za-

kona o porezu na dodanu vrijednost s direktivama Europske

unije na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost

kako bi do dana prijama u Europsku uniju imala potpuno uskla-

đene odredbe o oporezivanju porezom na dodanu vrijednost.

Renata KALČIĆ, Ministarstvo financija RH,

Središnji ured Porezne uprave, Zagreb



SR

PA

NJ

201


Oporezivanje usluga u nautičkom turizmu

U praksi poreznih obveznika koji pružaju usluge u nautičkom turizmu javljaju se određene dvojbe vezano za obračun PDV-a u ovoj djelatnosti. Uvođenjem porezne stope 10% na usluge smještaja od 1. siječnja 2006. godine otvorena

su pitanja njezine primjene pri pružanju pojedinih usluga u nautičkom turizmu. U članku autorica obrađuje temu primjene stope 10% odnosno 25% na iznajmljivanja plovnih objekata radi odmora i rekreacije, ukazujući na odredbe poreznih propisa te propisa koji uređuju obavljanje ove djelatnosti.

Mr. sc. MILJENKA CUTVARIĆ Stručni članak UDK 336.2

1. UVOD

Djelatnost nautičkog turizma sukladno čl. 44. Zakona o

pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br.

68/07. i 88/10.), obuhvaća plovidbu i bora-

vak turista - nautičara na plovnim objektima

(jahtama, brodovima, brodicama i sl.) kao i

boravak u lukama nautičkog turizma radi

odmora i rekreacije. Usluge u nautičkom turizmu obuhvaćaju sljedeće vrste usluga:

- iznajmljivanje plovnih objekata s posa-

dom ili bez posade, s pružanjem ili bez

pružanja usluge smještaja, radi odmora,

rekreacije i krstarenja turista nautičara (charter, crusing i

sl.),

- iznajmljivanje veza u lukama nautičkog turizma za smještaj

plovnih objekata i turista-nautičara koji borave na njima,

- usluge upravljanja plovnim objektom turista nautičara,

- prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u

moru i suhom vezu,

- usluge opskrbe turista nautičara (vodom, gorivom, namir-

nicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.),

- uređenje i pripremanje plovnih objekata,

- davanje različitih informacija turistima nautičarima (vre-

menska prognoza, nautički vodiči i sl.),

- druge usluge za potrebe nautičkog turizma.

Turističke usluge u nautičkom turizmu pružaju se u luka-ma nautičkog turizma i na plovnim objektima nautičkog turizma, a mogu ih obavljati za to registrirane pravne ili fizičke

osobe.

2. UVJETI ZA OBAVLJANJE USLUGA IZNAJMLJIVANJA PLOVNIH OBJEKATA

Djelatnost iznajmljivanja plovnih objekata za odmor i re-

kreaciju, prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

2007 - NKD 2007 (Nar. nov., br. 58/07. i 72/07.) registrira se s

oznakom (šifrom) djelatnosti:

Usluge iznajmljivanja plovnih objekata nautičkog tu rizma

spadaju u usluge u turističkoj djelatnosti pa se opće odredbe

o obvezama pravnih i fizičkih osoba u obavljanju turističke

djelatnosti odnose i na usluge u nautičkom turizmu. Pravne i

fizičke osobe koje pru ža ju usluge iznajmljivanja plovnih obje-

kata za odmor i rekreaciju dužne su sukladno čl. 4. Zakona o

pružanju usluga u turizmu:

Područje Razred Naziv

N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing)

77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava

cutvaric.indd 52cutvaric.indd 52 6/27/12 2:28:31 PM6/27/12 2:28:31 PM


SR

PA

NJ 2012.


- objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i

pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena,

- za svaku izvršenu uslugu, korisniku izdati račun ili potvrdu

s brojem kojom se potvrđuje primitak up late i čuvati pre-

slike tih dokumenata najmanje tri godine od dana njihova

izdavanja;

- voditi knjigu žalbe na propisan način.

Jedan od osnovnih uvjeta za pružanje usluge chartera je

raspolaganje (u vlasništvu ili u najmu) plovnim ob jektima (brodicom ili jahtom) koji su prilagođeni za prijevoz osoba na

krstarenjima i kružnim pu tovanjima i opremljeni za višednevni

boravak po sade i turista. Ako je riječ o plovilu u najmu naj-

modavac može biti isključivo domaća pravna ili fi zička osoba

(građanin).

Za pružanje usluga najma plovila radi odmora i rekreacije,

treba ishoditi rješenje da su ispunjeni uvjeti propisani:

- Pravilnikom o vrstama i kategorijama plovnih objekata

nautičkog turizma (Nar. nov., br. 69/08. i 83/09.) koji je

donesen temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu; i

- Pravilnikom o uvjetima koje mora zadovoljavati plovni

objekt te fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost

iznajmljivanja plovila (Nar. nov., br. 41/05. i 62/09.) koji je

donesen temeljem Pomorskog zakonika (Nar. nov., br.

181/04. - 61/11.).

Pribavljeno rješenje o udo voljavanju minimalnim tehničkim

uvjetima, tr go vač ka društva temeljem članka 32. stavka 3.

Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 152/11. - proči-

šćeni tekst) trebaju prije početka obavljanja dje lat nosti do-staviti Trgovačkom sudu prema mjestu re gis tra cije druš-tva. Ako trgovačko društvo obavlja dje latnost prije nego što

registarskome sudu pod nese odluku nad ležnog tijela kojom

se utvrđuje da udovoljava uv je tima propisanim za obavljanje

te dje latnosti pro pi sana je kazna za prekršaj po članku 630.

točka 3. Za kona o trgovačkim društvima.

Usluge iznajmljivanja plovnih objekata, odnosno cha r ter

usluge, mogu obavljati samo prav ne i fizičke osobe registri-

rane u Hrvatskoj (u nastavku članka za osobe registrirane za

obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila ko ris tit ćemo izraz

“charter tvrtka”).

Prije isplovljavanja, „charter tvrtka“ mora prijaviti popis posade i putnika (tzv. crew lista), što se obavlja elektroničkim

putem ili ovjerom u nadležnoj lučkoj kapetaniji.

3. OBRAČUN PDV-a NA USLUGE U NAUTIČKOM TURIZMU

Plovni objekti nautičkog turizma razvrstavaju se, prema

vrsti usluga koje se na njima pružaju, pa se razlikuju:

- plovni objekti za izlete,

- plovni objekti za krstarenje,

- plovni objekti za iznajmljivanje bez usluge smještaja (dnev-

ni charter) i

- plovni objekti za iznajmljivanje s uslugom smještaja (char-

ter).

Sukladno čl. 11. Pravilnika o vrstama i kategorijama plov-

nih objekata nautičkog turizma, kategoriziraju se samo plovni

objekti za izlete i za krstarenje1, dok se plovni objekti za iznajmljivanje (charter) ne kategoriziraju.

Prema odredbi članka 10a. stavak 2. Zakona o PDV-u (Nar.

nov., br. 47/95. - 22/12.), porez na dodanu vrijednost plaća se

po stopi 10% na usluge smještaja ili smještaja s doručkom,

polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijal-

nih ugostiteljskih objekata. Komercijalnim ugostiteljskim objektima u smislu članka 60. stavak 2. Pravilnika o PDV-u

(Nar. nov., br. 149/09. - 64/12.) između ostalih smatraju se i plovni objekti - brodovi ili brodice koji su prilagođeni i opremljeni za višednevni boravak posade i turista na kr-starenjima i kružnim putovanjima.

Početkom primjene stope 10% na usluge smještaja (1. 1.

2006.), bilo je nejasno može li se ova stopa primijeniti i pri

pružanju charter usluga. Dvojba je riješena stupanjem na

snagu Pravilnika o vrstama i kategorijama plovnih objekata

nautičkog turizma2, prema kojemu se charter usluge mogu pružati kao:- charter usluge sa smještajem i

- kao usluge dnevnog chartera, tj. kao usluge iznajmljivanja

plovnog objekta bez usluga smještaja.

Charter usluge sa smještajem oporezuju se stopom PDV-a

10%, dok se usluge iznajmljivanja plovnog objekta bez usluga

smještaja (dnevni charter) oporezuju stopom 25%.

Stopa 10% primjenjuje se i na agencijske usluge za po-

sredovanje u prodaji usluga smještaja na plovnim objektima.

Snižena stopa 10% može se primijeniti samo ako se radi

o iznajmljivanju plovila u okviru registrirane djelatnosti na-

utičkog turizma kako je ista uređena Zakonom o pružanju

usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07. i 88/10.), kada se ova

usluga zaračunava turistu-nautičaru izravno ili posredstvom

turističke agencije.

Ostale turističke usluge u nautičkom turizmu prim je ri ce,

us luge veza, usluge skipera, prihvata, čuvanja i od r ža vanja

plovnih objekata na vezu, usluge sna b di jevanja nautičara,

uređenje i pripremanje plovnih ob je kata i druge usluge u nau-

tičkom turizmu opo re zuju se stopom PDV-a od 25%.

Turisti-nautičari koji koriste usluge noćenja (smještaja) na

plovnom objektu nautičkog turizma obveznici su plaćanja boravišne pristojbe.3 Prema navedenome, iznajmljivač na

računu za uslugu noćenja na brodu, brodici ili jahti, obvezno

iskazuje i iznos boravišne pristojbe po svakom ostvarenom

noćenju. Visina boravišne pristojbe za usluge smještaja na

plovnom objektu propisana je kao za turistički A razred u raz-

doblju glavne sezone te za 2012. godinu ona iznosi 7,00 kuna

po ostvarenom noćenju. Visina boravišne pristojbe za 2012.

godinu propisana je Uredbom o utvrđivanju visine boravišne

1 Kategorije se sukladno čl. 12. Pravilnika o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautičkog turizma označavaju kormilom (dva, tri, četiri i pet kormila).

2 Stupio na snagu 21. lipnja 2008.3 Sukladno čl. 3. st. 1. t. 2. Zakona o boravišnoj pristojbi (Nar. nov., br.

152/08. i 59/09. - ispr.).



SR

PA

NJ

201


pristojbe za 2012. godinu (Nar. nov., br. 119/11.). Zakonom o

boravišnoj pristojbi propisano je da nije dopušteno naplatiti

boravišnu pristojbu u visini drugačijoj od propisane.

Boravišna pristojba je prolazna stavka i ne ulazi u osnovicu

za obračun PDV-a.

Tablica 1: Vrste i kategorije plovnih objekata nautičkog turiz-

ma i obračun PDV-a

Vrsta objekta koji se iznajmljuje

Obveza kategorizacije4

Obveza plaćanja

boravišne pristojbe

Primjena stope

PDV-a na uslugu najma

Plovni objekti za izlete da ne 25%

Plovni objekti za krstarenje da da 10%

Plovni objekti za iznajmljivanje

bez usluge smještaja (dnevni

charter) ne ne 25%

Plovni objekti za iznajmljivanje

s uslugom smještaja (charter) ne da 10%

Usluge smještaja na plovnom objektu mogu se prodavati

izravno gostima nautičarima ili posredstvom za to registri-rane turističke agencije. Ako se usluga prodaje posredstvom

turističke agencije, „charter tvrtka“ s agencijom ugovara uvje-

te prodaje polazeći od uvjeta, sadržaja i cijene usluga koje

je „charter tvrtka“ obvezna objaviti sukladno čl. 4. Zakona

o pružanju usluga u turizmu. Ugovorom s agencijom treba

precizirati i iznos odobrenog popusta (agencijske provizije)

koji se iskazuje na računu za pruženu uslugu najma i umanjuje

osnovicu za obračun PDV-a.

Agencija koja posreduje u prodaji charter usluga može

nastupati:5

a) u svoje ime, a za račun „charter tvrtke“,

b) u ime i za račun iznajmljivača.

Ako agencija nastupa u svoje ime, a za račun „charter tvrtke“, „charter tvrtka“ agenciji izdaje račun uz odobravanje

agencijske provizije na računu koja umanjuje osnovicu za

obračun PDV-a.

Ako agencija nastupa u ime i za račun „charter tvrtke“,

„charter tvrtka“ agenciji zaračunava ukupnu naknadu koja će

biti naplaćena od gosta s PDV-om 10%, a agencija „charter

tvrtki“ posebno fakturira dogovorenu proviziju, također s PDV-

om 10%.

Kada se usluga prodaje posredstvom strane turističke

agencije, a strana turistička agencija nastupa u ime i za račun

domaće „charter tvrtke“, strana agencija treba „charter tvrtki“

izdati račun za proviziju. U ovom se slučaju radi o usluzi po-

sredovanja za koju je domaći korisnik usluge dužan temeljem

članka 19. stavak 2. Zakona o PDV-u obračunati i platiti porez

po stopi 10%, jer se radi o uslugama zastupanja koje se te-

4 Sukladno Pravilniku o vrstama i kategorijama plovnih objekata nau-tičkog turizma (Nar. nov., br. 69/08. i 83/09.).

5 U turističkoj djelatnosti nije uobičajeno da agencija posluje u svoje ime i za svoj račun. Agencija ne bi trebala formirati svoju cijenu nego uslu-gu treba prodati po cijeni koju formira iznajmljivač, a agencijsku proviziju ostvaruje kroz odobreni popust.

meljem članka 5. stavak 3. točka 4. oporezuju prema mjestu

obavljanja usluge za koju je obavljeno posredovanje.

Pri prodaji usluga u nautičkom turizmu pravne i fizičke

osobe koje obavljaju ovu djelatnost dužne su korisniku izdati račun. Obveza izdavanja računa za pružene usluge u

na ut ičkom turizmu propisana je člankom 4. stavak 1. toč ka 2.

Zakona o pružanju usluga u turizmu. Navedenim odredbama

nije propisan sadržaj računa. Za ob vez nike PDV-a sadržaj

računa pro pisan je člankom 15. stavak 3. Zakona o porezu na

do danu vrijednost. Uvažavajući navedene odredbe Za kona,

u nastavku dajemo primjer računa za usluge u nautičkom

turizmu.

Primjer: Usluga najma plovnog objekta s uslugom smje-

štaja (charter)

Trgovačko društvo „Yacht club“ Zadar, registrirano je i ima

potrebna rješenja o udovoljavanju uvjeta za pružanje usluga

iznajmljivanja plovnih objekata s uslugom smještaja (charter).

„Yacht club“ ima ugovor s njemačkom turističkom agencijom

„Adria charter“ o iznajmljivanju jedrilice „Nensi“. Ugovorom je

utvrđeno da se jedrilica daje u najam prema uvjetima, sadržaju

i cjeniku koje je „Yacht club“ objavio sukladno čl. 4. Zakona

o pružanju usluga u turizmu. S agencijom „Adria charter“,

trgovačko društvo ugovara popust u visini 20% na cijenu koja

je objavljena u cjeniku. Prema dogovorenim uvjetima „Yacht

club“ za najam jedrilice u razdoblju 18. 6. do 24. 6. izdaje

račun sljedećeg sadržaja:

Yacht club Zadar R-1Obala bbOIB.... Adria charter Marienstr.1 Frankfurt

Račun br. 33/12. Zadar, 24. 6. 2012.

Vrsta usluge Iznos EUR

Najam plovila „NENSI“ od 18. 6. do 24. 6. 2012. 2.000,00

20% provizija 400,00

Osnovica PDV-a 10% 1.600,00

PDV 10% - prema čl. 10.a. stavak 2. točka a) Zakona o PDV-u 160,00

Ukupna naknada - PDV 10% 1.760,00

Boravišna pristojba 6 noćenja x 6 osoba x 7,00 kn = 252,00 kn x 7,56 ne podliježe oporezivanju - prolazna stavka - čl. 8. st. 1. Zakona o PDV-u

33,33

Sveukupno 1.793,33

Ako se na računu za najam plovnog objekta sa smještajem

zaračunava neka druga usluga, primjerice: čišćenje, obuke

skipera, škole jedrenja, škola ronjenja i druge usluge osim

usluge najma sa smještajem, riječ je o uslugama koje se opo-

rezuju po stopi od 25%.

Usluge u nautičkom turizmu pružene dip lo mat skim i

konzularnim predstavništvima i dip lo mat skom i konzularnom



SR

PA

NJ 2012.


osoblju, oslobođene su PDV-a temeljem članka 13.a Zakona

o PDV-u, pod uvjetom da je pribavljena potvrda Diplomatskog

protokola.

4. UGOVOR O NAJMU PLOVILA

Ako charter tvrtka ne posjeduje vlastita plovila dje lat nost

može obavljati i s plovilima u najmu. Naj mo davac može biti

domaća pravna ili fizička osoba. Ako je najmodavac pravna

osoba koja je obveznik PDV-a, na ugovorenu naknadu za

najam obračunava PDV po stopi od 25%.

Ako je vlasnik plovila građanin charter tvrtka plaća najam-

ninu te meljem ugovora o najmu. Vlasnik plovila u ovom slučaju

ostvaruje prihod od davanja u najam po kret ne imovine te je

temeljem članka 62. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak

(Nar nov., br. 177/04. - 22/12.), du žan Po rez noj upravi prema

svom prebivalištu pri javiti po če tak iznajmljivanja i ostvarivanja

dohotka, i to u roku 8 dana od dana početka ostvarivanja do-

hot ka od najma pokretne imovine. Prema stavku 2. članka 27.

i stavku 1. članka 50. Zakona o porezu na do hodak, ovaj se

dohodak oporezuje stopom od 12% uz priz na vanje izdataka

potrebnih za ostvarivanje do hot ka u visini 30% od ostvarene

najamnine. Obveznik po reza na dohodak je građanin i porez

plaća po rješenju Po rezne uprave, a najmoprimac (pravna ili

fizič ka osoba koja pruža usluge chartera) ugovorenu na jam ni-

nu obvezno plaća na žiroračun vlasnika plo vila.

Ako je vlasnik plovila obveznik PDV-a, bilo po os no vi

iznajmljivanja ili po osnovi bilo koje druge dje lat nosti (obrta,

slobodnog zanimanja), obvezan je i dohodak od iznajmljivanja

utvrđivati temeljem po dataka iz poslovnih knjiga i evidencija.

U ovom slučaju vlasnik plovila “charter tvrtki” kao naj mo prim-

cu ispostavlja račun za najam s obračunom PDV-a po stopi

25%.

5. OBVEZA VOĐENJA NADZORNE KNJIGE USLUGA

Za pružene usluge najma plovila stranim gostima vodi se

nadzorna knjiga usluga u obliku i na način kako je propisano

Naredbom o vođenju nadzorne knji ge o tekućim i kapital-nim poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 145/03.). U

nadzornu knjigu usluga upis uju se usluge pružene stranim go-

stima bez obzira jesu li naplaćene izravno od gosta u gotovini

ili od agen cije deviznom doznakom iz inozemstva.

6. KORIŠTENJE PLOVNIH OBJEKATA ZA PRIVATNE POTREBE VLASNIKA

Korištenje usluga najma plovila od strane vlasnika trgovač-

kog društva za njegove privatne potrebe smatra se isporukom

uz naknadu koja je predmet oporezivanja porezom na dodanu

vrijednost. I u ovom slučaju propisana je obveza plaćanja bo-

ravišne pristojbe prema danima ostvarenih noćenja.

Primjer:Vlasnik trgovačkog društva „Yacht club“, Zadar ko ristio je

jahtu “Nensi” za privatne potrebe u raz doblju 2. do 8. lipnja

o.g. Cijena najma prema cje niku trgovačkog društva za tjedan

dana iznosi 15.000,00 kn (sadržan je PDV po stopi 10%).

Navedeni iznos treba knjižiti kao potraživanje od vlasnika koji

će se prebiti s isplatom dobiti uz obvezu plaćanja poreza na

dohodak od kapitala po stopi 12% uvećano za prirez.

Knjiženje:Red. br.

Opis Iznos Duguje Potražuje

1. Obračun besplatnog korištenja

usluga najma 15.000,00 163

- Prihodi od usluga 12.000,00 751

- PDV 10% 1.363,50 280

- Boravišna pristojba 196,00 163 265

7. ZAKLJUČAK

Usluge najma plovnih objekata (brodova i brodica) za

krstarenje i rekreaciju koji su namijenjeni za osobne potrebe

turista nautičara, oporezuju se stopom 10%, ako je zadovo-

ljen uvjet da se radi o najmu uz pružanje usluga smještaja (no-

ćenja) na plovnom objektu. Pružatelj usluge najma obvezan

je na računu za pruženu uslugu noćenja na plovnom objektu,

iskazati i boravišnu pristojbu koju naplaćuje istodobno s na-

platom usluge najma. Stopa PDV-a 10% primjenjuje se kod

izravnog zaračunavanja usluga najma gostu-nautičaru i u

slučaju kada se račun izdaje posredstvom za to registrirane

turističke agencije.

Mr. sc. Miljenka CUTVARIĆ, HZRIF, Zagreb

KONZULTACIJE I SAVJETI:KONZULTACIJE I SAVJETI:(u cijeni pretplate na časopis Rif)

telefonom: 01 / 46 86 506 svakodnevno od 8 do 13 sati

osobno: po dogovoru sa savjetnicima od 13 do 15 sati


KONZULTACIJE I SAVJETI:

rekl-savjetnici.indd 1 1/26/11 10:17:15 AM



SR

PA

NJ

201


Podnošenje zbirne prijave PDV-a za isporuke unutar EU

Hrvatske poduzetnike koji će poslovati na jedinstvenom europskom tržištu nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, čekaju značajne promjene vezane za obračun PDV-a pri stjecanju odnosno pri isporuci dobara poduzetnicima

u druge države članice. Nakon 1. srpnja 2013. godine, nabave dobara iz drugih država članica neće se smatrati uvozom, već stjecanjem dobara unutar jedinstvenog tržišta, a prodaja dobara poreznim obveznicima u druge države članice, smatrat će se isporukom koja je oslobođena PDV-a. Za isporuke dobara i usluga obavljene poreznim obveznicima u drugim državama članicama, porezni obveznici će sastavljati i podnositi u propisanim rokovima zbirnu prijavu PDV-a. U ovom članku autorica piše o obveznicima podnošenja, razdobljima podnošenja te sadržaju zbirne prijave koju će sastavljati i hrvatski porezni obveznici za isporuke u druge države članice.

ANA PAVLETIĆ Stručni članak UDK 336.2

1. UVOD

Odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ-a o zajedničkom

sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347. od 11. prosin-

ca 2006., dalje u tekstu: PDV Direktiva) propisane su, između

ostalog, obveze poreznih obveznika i određenih osoba koje

nisu porezni obveznici. Jedna od tih obveza, uz obvezu pla-

ćanja, prijave početka, promjene ili prestanka djelovanja kao

poreznog obveznika, obvezu izdavanja računa, podnošenja

PDV prijava i dr., jest podnošenje zbirnih prijava1 u slučaju

obavljanja isporuka dobara unutar Europske unije (dalje u

tekstu: EU) te u slučaju obavljanja usluga za koje je primatelj

obvezan platiti PDV (od 1. siječnja 2010. godine)2.

Zbirna prijava je posebna prijava koju mora svaki porezni

obveznik koji obavlja isporuke unutar EU poreznom obvezniku

registriranom za potrebe PDV-a, načelno podnositi mjesečno

poreznom tijelu. Njome se prijavljuju isporuke dobara unutar

EU koje su u državi članici isporučitelja oslobođene plaćanja

PDV-a. Prijava mora obvezno sadržavati PDV identifikacijski

broj pod kojime je porezni obveznik obavio isporuku dobara

unutar EU, PDV identifikacijski broj kupca u EU, kao i ukup nu

vrijednost isporuka dobara određenom poreznom obvezniku

koji posjeduje PDV identifikacijski broj.

Temeljem zbirne prijave porezno tijelo provjerava PDV

identifikacijski broj kupca, kao i vrijednost isporuke uspore-

đujući je s mjesečnom PDV prijavom u koju porezni obveznik

upisuje vrijednosti isporuka dobara u druge države članice

1 Eng. Recapitulative Statement, The EC Sales List.2 Propisano Direktivom 2008/8/EZ.

EU. Porezna tijela svake države članice šalju tako prikupljene

podatke putem tzv. VIES sustava (eng. VAT Information Exc-

hange System) državi članici kupca.

Ovaj članak bavit će se pojašnjenjem odredbi PDV Direk-

tive u vezi zbirne prijave i mogućnostima koje države članice

imaju prilikom preuzimanja navedenih odredbi u nacionalno

zakonodavstvo, obzirom na složenost tih odredbi i moguću

nerazumljivost kod čitatelja PDV Direktive.

2. OBVEZA PODNOŠENJA ZBIRNE PRIJAVE

Prema PDV Direktivi porezni obveznik registriran za potre-

be PDV-a podnosi zbirnu prijavu o:

• osobama (stjecateljima) registriranima za potrebe PDV-a

kojima je obavio isporuku dobara unutar EU ili premješta-

nje dobara,

• osobama registriranima za potrebe PDV-a kojima je

isporučio dobra, a koja su bila njemu isporučena putem

stjecanja unutar EU u okviru pojednostavljenog postupka

za trostrani posao (objašnjenog dalje u tekstu), i

• poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu po-

rezni obveznici registriranima za potrebe PDV-a kojima je

obavio usluge (osim usluga koje su oslobođene PDV-a u

državi članici gdje je isporuka oporeziva i za koje je pri-

matelj obvezan platiti PDV prema tzv. obrnutom postupku

oporezivanja3).

3 Eng. Reverse Charge rule (u stranoj literaturi koriste se i pojmovi Reverse Charge Mechanism ili Reverse Charge procedure).

pavletic.indd 56pavletic.indd 56 6/27/12 2:33:27 PM6/27/12 2:33:27 PM


SR

PA

NJ 2012.


3. RAZDOBLJE PODNOŠENJA ZBIRNE PRIJAVE

Zbirna prijava sastavlja se sukladno članku 263. PDV

Direktive za svaki kalendarski mjesec u roku ne više od mje-

sec dana od završetka tog obračunskog razdoblja u skladu s postupkom koji je propisala država članica. Međutim, pre-

ma odredbama PDV Direktive države članice mogu propisati

podnošenje zbirne prijave za svako kalendarsko tromjesečje

(u istome roku) u slučaju da ukupna tromjesečna vrijednost

(bez PDV-a) obavljenih isporuka dobara unutar EU4 i isporuka

u okviru trostranog posla, koja se odnosi na tromjesečje ili

bilo koja prethodna četiri tromjesečja, ne prijeđe iznos od

50.000 eura5 (ili ekvivalent u nacionalnoj valuti). U slučaju da

navedena vrijednost prijeđe taj iznos zbirna prijava podnosi

se mjesečno.

U slučaju obavljanja usluga primatelju u drugoj državi

članici za koje je primatelj obvezan platiti PDV, države čla-

nice mogu pod određenim uvjetima i ograničenjima također

dopustiti poreznim obveznicima tromjesečno podnošenje

zbirne prijave, a osobito mogu tražiti od poreznih obveznika

koji isporučuju dobra i obavljaju usluge za koje je primatelj ob-

vezan platiti PDV podnošenje zbirne prijave u gore navedenim

rokovima.

Tablica 1. Podnošenje zbirne prijave prema podacima država

članica dostavljenih Europskoj komisiji u listopadu

2010. g.

DRŽAVA ČLANICA

PODNOŠENJE ZBIRNE PRIJAVE PREMA NACIONALNOM ZAKONODAVSTVU

(tromjesečno ili mjesečno)

1. AUSTRIJAmjesečno; poduzetnici koji podnose tromjesečne PDV prijave (s godišnjim prometom do 30.000 eura) zbirne prijave moraju podnositi tromjesečno

2. BELGIJA

porezni obveznici koji nisu obvezni podnositi mjesečne PDV prijave mogu podnositi tromjesečne zbirne prija-ve pod uvjetom da ukupna vrijednost njihovih isporuka oslobođenih PDV-a tijekom svakog od 4 prethodnih mjeseci nije veća od 100.000 eura; obavljanje usluga unutar EU ne ulazi u izračun praga

3. BUGARSKA nije propisano tromjesečno podnošenje zbirne prijave

4. CIPAR nije propisano tromjesečno podnošenje zbirne prijave

5. ČEŠKA

tromjesečnu zbirnu prijavu mogu podnijeti samo oso-be registrirane za PDV svrhe koje obavljaju isključivo usluge unutar EU i koji PDV prijavu podnose tromje-sečno; osobe registrirane za PDV svrhe koje obavljaju isporuke dobara unutar EU moraju podnositi mjesečne zbirne prijave

6. DANSKA

tromjesečno; rok za podnošenje je 20-og u mjesecu koji slijedi svako tromjesečje; mjesečne zbirne prijave za velike poduzetnike od 2011. godine

7. ESTONIJAmjesečno; od 1. siječnja 2011. godine zbirne prijave moraju se podnositi poreznom tijelu do 20-og u mje-secu koji slijedi kalendarski mjesec

8. FINSKA nije propisano tromjesečno podnošenje zbirne prijave

9. FRANCUSKA mjesečno

4 Ne usluga!5 Do 31. prosinca 2011. države članice imale su mogućnost da nave-

deni iznos bude 100.000 eura.

DRŽAVA ČLANICA

PODNOŠENJE ZBIRNE PRIJAVE PREMA NACIONALNOM ZAKONODAVSTVU

(tromjesečno ili mjesečno)

10. NJEMAČKA

tromjesečno do 10-og u mjesecu koji slijedi tromje-sečje u kojemu su obavljene isporuke dobara ili usluga unutar EU; postoji mogućnost podnošenja godišnjih zbirnih prijava za poduzetnike pod određenim uvje-tima (vrijednost isporuka dobara ili usluga nije prešla iznos 200.000 eura u prethodnoj kalendarskoj godini, vrijednost isporuka dobara ili usluga unutar EU nije prešla iznos 15.000 eura)

11. GRČKA mjesečno od 1. siječnja 2010.

12. MAĐARSKA

porezni obveznici koji su obvezni podnositi mjesečne PDV prijave obvezni su podnositi i mjesečne zbirne prijave, dok su porezni obveznici koji su obvezni podnositi tromjesečne PDV prijave obvezni podno-siti tromjesečne zbirne prijave, međutim ako ukupna vrijednost primljenih isporuka dobara unutar EU u određenom tromjesečju prijeđe iznos 100.000 eura porezni obveznik je obvezan podnositi mjesečne zbirne prijave

13. IRSKA

porezni obveznici mogu birati mjesečno ili tromje-sečno, međutim oni čija vrijednost isporuka dobara prijeđe iznos od 50.000 eura (od 1. siječnja 2012.) u bilo kojem od 4 prethodna tromjesečja obvezni su podnositi mjesečne prijave

14. ITALIJAmože tromjesečno, pod uvjetom da promet u prethod-na četiri tromjesečja nije veći od 50.000 eura

15. LATVIJA mjesečno

16. LITVA nije propisano tromjesečno podnošenje zbirne prijave

17. LUKSEMBURG

tromjesečno za obavljene usluge dok za isporuke do-bara unutar EU postoji uvjet da ukupna tromjesečna vrijednost (u bilo kojem od prethodna 4 tromjesečja) tih isporuka ne prijeđe iznos 100.000 eura

18. MALTA

mjesečno ili tromjesečno do 15-og dana mjeseca koji sijedi mjesec, odnosno tromjesečje pod uvjetom da ukupna vrijednost isporuka dobara u tri mjeseca ne prijeđe iznos od 50.000 eura

19. NIZOZEMSKA

tromjesečno u pravilu, ako poduzetnik ostvari isporu-ka unutar EU u vrijednosti većoj od 100.000 eura u tromjesečju ili u jednom od 4 prethodna tromjesečja onda mjesečno; poduzetnik može podnositi prijavu za obavljene usluge tromjesečno bez obzira što za dobra podnosi mjesečno

20. POLJSKA

tromjesečno do 15-og dana mjeseca koji slijedi tro-mjesečje; obzirom da se podnosi jedna zbirna prijava za sve isporuke unutar EU ako se prijeđu propisani pragovi za isporuke i stjecanja onda mjesečno

21. PORTUGAL

porezni obveznici koji podnose tromjesečne PDV prijave podnose tromjesečne zbirne prijave, osim ako vrijednost isporuka dobara unutar EU ne prelazi iznos od 50.000 eura u prethodnom ili bilo koja prethodna 4 tromjesečja onda se podnose mjesečno

22. RUMUNJSKAmjesečno do 15-og dana mjeseca koji slijedi kalen-darski mjesec

23. SLOVAČKA

tromjesečno, ako vrijednost isporuka dobara ne pri-jeđe iznos 100.000 eura u prethodnom kalendarskom tromjesečju i u zadnja 4 kalendarska tromjesečja

24. SLOVENIJA nije propisano tromjesečno podnošenje zbirne prijave

25. ŠPANJOLSKAmjesečno; dvomjesečno, tromjesečno ili godišnje u određenim slučajevima

26. ŠVEDSKAtromjesečno za obavljene usluge, dok za isporuke dobara mjesečno

27.VELIKA BRITANIJA

mjesečno, tromjesečno ili godišnje ovisno o određe-nim uvjetima

Izvor: European Commission: Vademecum on VAT obligations



SR

PA

NJ

201


4. SADRŽAJ ZBIRNE PRIJAVE

4.1. Oslobođene isporuke unutar EU

U zbirnu prijavu upisuju se sukladno članku 264. PDV Di-

rektive sljedeći podaci:

• PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik

registriran za potrebe PDV-a u državi članici u kojoj mora

podnijeti zbirnu prijavu i pod kojim je obavio oslobođenu

isporuku dobara unutar Europske unije ili obavio usluge

unutar Europske unije,

• PDV identifikacijski broj pod kojim je svaka osoba koja

stječe dobra registrirana za potrebe PDV-a u drugoj državi

članici, odnosno državi članici u kojoj se ne mora podnijeti

zbirnu prijavu te pod kojim su joj unutar Europske unije

dobra isporučena ili obavljene usluge,

• PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik regi-

striran u državi članici u kojoj mora podnijeti zbirnu prijavu

i pod kojim je obavio „oslobođeno“ premještanje dobara

unutar Europske unije i broj pod kojim je registriran u državi

članici u kojoj je završila otprema ili prijevoz dobara,

• ukupna vrijednost isporuka dobara unutar EU ili obavlje-

nih usluga unutar EU koje je obavio porezni obveznik, a

ukupna vrijednost se unosi za svakog stjecatelja dobara,

odnosno primatelja usluga (vrijednost se iskazuje za kalen-

darsko tromjesečje ili mjesec u kojemu je nastala obveza

obračuna PDV-a),

• ukupna vrijednost isporuka koje se odnose na „oslobođe-

no“ premještanje dobara u drugu državu članicu te

• vrijednost ispravaka učinjenih u slučaju opoziva, nemo-

gućnosti naplate ili neplaćanja cijelog ili dijela iznosa,

odnosno u slučaju popusta (vrijednosti se moraju prijaviti

za kalendarsko tromjesečje ili mjesec u kojemu je stjecatelj

obaviješten o ispravku).

4.2. Trostrani posao6

U slučaju stjecanja dobara koje obavi drugi poduzetnik (B)

u okviru pojednostavljenog postupka trostranog posla, pore-

zni obveznik registriran za potrebe PDV-a u državi članici u

kojoj se PDV mora platiti, mora prijaviti sljedeće podatke:

• svoj PDV identifikacijski broj pod kojim je stekao dobra u

toj državi članici i obavio sljedeću isporuku dobara,

• PDV identifikacijski broj primatelja sljedeće isporuke izdan

u državi članici u kojoj je otprema ili prijevoz završio,

• za svakog pojedinog primatelja kojemu je obavljena sljede-

ća isporuka, zbroj naknada bez PDV-a za isporuke koje je

obavio porezni obveznik u državi članici u kojoj je otprema

ili prijevoz završio.

Kako bi navedeno bilo jasnije, u nastavku je objašnjen

trostrani posao koji je propisan u članku 42. PDV Direktive.

Trostrani poslovi su poslovi u kojima sudjeluju tri osobe re-

gistrirane za potrebe PDV-a svaka u svojoj državi članici (npr.

Italiji, Sloveniji i Austriji) u vezi istih dobara. Isporučitelj dobara

registriran za potrebe PDV-a u prvoj državi članici (npr. Italiji)

ispostavlja račun za isporuku dobara unutar EU stjecatelju do-

bara registriranome za potrebe PDV-a u drugoj državi članici

6 U stranoj literaturi navode se pojmovi eng. triangular transaction, triangulation, ABC transaction.

(npr. Sloveniji) za dobra koja se izravno šalju, odnosno pre-

voze primatelju dobara registriran za potrebe PDV-a u trećoj

državi članici (npr. Austriji). U zbirnu prijavu unosi se isporuka

koju obavi drugi poduzetnik (u ovome primjeru poduzetnik iz

Slovenije) trećemu u nizu (u ovome primjeru poduzetniku iz

Austrije).

Slika 1. Dijagram trostranog posla

U prikazanom primjeru na slici 1. poljski porezni obveznik

primi nalog od njemačkog poduzetnika registriranog za potre-

be PDV-a da mu isporuči dobra. Poljski poduzetnik izvršava

nalog na način da se dobra otpremaju izravno od njegovog

dobavljača u Francuskoj (koji je obveznik PDV-a) u Njemačku.

U ovome slučaju dolazi do dvije isporuke i to između francu-

skog i poljskog poduzetnika te između poljskog i njemačkog

poduzetnika, međutim, dobra se fizički premještaju samo

jednom i to iz Francuske u Njemačku (poljski poduzetnik is-

postavlja račun njemačkom poduzetniku, odnosno francuski

poduzetnik poljskom poduzetniku).

Isporuka je obavljena PDV postupak

1. od francuskog poduzetni-

ka poljskom poduzetniku

Francuski poduzetnik prijavljuje

isporuku unutar EU poljskom po-

duzetniku, jer mu je dao svoj PDV

identifikacijski broj, a poljski podu-

zetnik prijavljuje stjecanje dobara

unutar EU i obračunava PDV na

stjecanje u Poljskoj.

2. od poljskog poduzetnika

njemačkom poduzetniku

Poljski poduzetnik prijavljuje stjeca-

nje dobara unutar EU u Njemačkoj

(gdje je prijevoz dobara završio,

odnosno gdje su dobra isporuče-

na) i isporuku dobara u Njemačkoj.

Poljski poduzetnik može biti obve-

zan registrirati se za potrebe PDV-a

u Njemačkoj.

Primjena odredbi PDV Direktive o mjestu isporuke imat će

za posljedicu da će se poljski poduzetnik morati registrirati za

potrebe PDV-a ili u Francuskoj ili u Njemačkoj. To je iz razloga

što se, u slučaju da se dobra fizički ne otpreme u Poljsku,

može smatrati da poljski poduzetnik obavlja isporuku dobara

unutar EU u Francuskoj (gdje je nabavio dobra) u Njemačku

ili prima isporuku dobara unutar EU u Njemačkoj gdje obavlja

domaću isporuku svojem njemačkom kupcu.

APOLJSKA

BFRANCUSKA

CNJEMAČKA



SR

PA

NJ 2012.


Iz navedenog proizlazi da kada drugi poduzetnik u lancu

dâ svoj PDV identifikacijski broj za isporuku dobara unutar

EU koji mu je izdala država članica koja nije država članica iz

koje se dobra otpremaju ili prevoze, tada je on obvezan platiti

PDV na stjecanje dobara unutar EU u toj državi članici. Taj

poduzetnik obavlja i isporuku za trećeg poduzetnika, odnosno

primatelja dobara, stoga bi se trebao registrirati za potrebe

PDV-a u državi članici primatelja (obzirom da je u njoj mjesto

isporuke) kako bi prijavio PDV na stjecanje dobara unutar EU i

PDV na isporuku dobara u državi članici odredišta.

Međutim, drugi poduzetnik može primijeniti pojednostav-

ljenje koje se ogleda u tome da se ne treba prijaviti u državi

članici u koju se dobra isporučuju, odnosno državi članici

kupca i ne prijavljuje isporuku dobara u toj državi članici, ob-

zirom da je tu obvezu preuzeo kupac dobara. Taj postupak

pojednostavljenja trostranog posla iz članka 141. PDV Direkti-

ve objašnjen je u nastavku.

Kako je mjesto stjecanja dobara unutar EU mjesto gdje završava otprema ili prijevoz do stjecatelja, što je propisano

člankom 40. PDV Direktive, PDV se ne naplaćuje na stjecanje

dobara unutar EU na području države članice pod uvjetima

koji su prikazani u nastavku.

Slika 2. Oslobođenje za stjecanje dobara unutar EU

• Porezni obveznik B koji je obavio stjecanje dobara nema

sjedište u toj državi članici, ali je registriran za potrebe

PDV-a u drugoj državi članici.

Stoga, prema primjeru iz slike 2., porezni obveznik B nema

sjedište u državi članici 3, ali je registriran za potrebe PDV-a

u državi članici koja nije država članica 3, na primjer u državi

članici 2. U slučaju da porezni obveznik B ima sjedište u državi

članici 3 ne može se primijeniti pojednostavljenje.

• Porezni obveznik B obavio je stjecanje dobara u toj državi

članici radi sljedeće isporuke dobara.

To znači da B stječe dobra u državi članici 3 u cilju obavlja-

nja sljedeće isporuke dobara C-u u državi članici 3.

• Dobra koja je porezni obveznik B stekao izravno se otpre-

maju ili prevoze iz države članice koja nije država članica

u kojoj je on registriran za potrebe PDV-a, osobi C kojoj

treba obaviti sljedeću isporuku.

Stoga, dobra se dostavljaju izravno iz države članice 1

u državu članicu 3 osobi C, gdje država članica 1 je država

članica u kojoj B nije registriran za potrebe PDV-a.

• Osoba kojoj je obavljena sljedeća isporuka je porezni

obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a

registrirana je za potrebe PDV-a u toj državi članici.

To znači da C mora biti registriran za potrebe PDV-a u

državi članici 3.

• Osoba kojoj je obavljena sljedeća isporuka obvezna je

platiti PDV.

To znači da je C obvezan platiti PDV za isporuku koju je

obavio B C-u, a čije je mjesto isporuke u državi članici 3.



SR

PA

NJ

201


Slika 3. Primjer obrasca zbirne prijave (Slovenija)

Izvor: internetska stranica Porezne uprave Republike Slovenije, http://www.mf.gov.si/fileadmin/mf.gov.si/pageuploads/Davki_in_carine/Sprejeti_predpisi/Zakon_o_dav-ku_na_dodano_vrednost/2011-10-11/PRILOGA_X.pdf

5. MOGUĆNOSTI IZ PDV DIREKTIVE

Države članice sukladno odredbi članka 263. stavka 2.

PDV Direktive mogu propisati da se zbirne prijave podnose

elektroničkim putem pod uvjetima koje same odrede. Tako-

đer, države članice mogu sukladno članku 268. propisati i

obvezu podnošenja zbirne prijave za stjecanja unutar EU u

kojoj porezni obveznici navode podatke o svim stjecanjima

dobara isporučenih od poduzetnika iz drugih država članica.

Člankom 269. PDV Direktive propisana je mogućnost uvo-

đenja pojednostavljenja obveze podnošenja zbirne prijave u

smislu podnošenja godišnje zbirne prijave te u smislu da ako

se dozvoli podnošenje PDV prijave za razdoblje duže od tri

mjeseca, država članica može pod određenim uvjetima koji su

propisani u članku 271. PDV Direktive dozvoliti i podnošenje zbirne prijave za isto razdoblje.

6. ZAKLJUČAK

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji dogodit će se znatne promjene u sustavu oporezivanja PDV-om, obzirom da se isporuke dobara iz drugih država članica u Republiku Hrvatsku više neće smatrati uvozom, već stje-canjem dobara unutar Europske unije. Izraz „uvoz“ primjenjivat će se samo na isporuke dobara u Republiku Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Također, isporuke dobara iz Republike Hrvatske u druge države članice smatrat će se isporukama dobara unutar Europske unije, dok će izraz „izvoz“ označavati isporuke dobara iz Republike Hrvatske u zemlje koje nisu članice Europske unije. Informacije o kretanju dobara s ciljem kontrole ubiranja PDV-a više se neće dobivati putem carinske kontrole na granici, već putem izvještavanja Porezne uprave koje će obavljati porezni obveznici o isporukama i stjecanjima unutar EU kroz VIES sustav kojime se, između ostalog, potvrđuju PDV identifikacijski brojevi poreznih obvezni-ka. Podaci se prikupljaju na način da porezni obveznici svojim poreznim upravama podnose zbirne prijave o svim isporukama dobara i usluga koje su obavili poreznim obveznicima u drugim državama članicama. Porezna uprava svake države članice šalje navedene podatke državama članicama sjedišta kupaca tih dobara i usluga unutar EU. Temeljem tih podataka iz drugih država članica provodi se usporedba s podacima iz PDV prijava poreznih obveznika, a ako se uoče odstupanja kontaktira se poreznog obveznika koji je podnio prijavu, a mogu se poduzeti i mjere nadzora.

U posljednjoj stručnoj studiji o smanjenju razdoblja podnošenja zbirne prijave i primjeni članka 263. stavka 1. PDV Direktive od 28. listopada 2011.7 navedeno je da je 17 država članica od njih 27 propisalo mogućnost iz PDV Direktive za podnošenje tromjesečne zbirne prijave, a 5 država članica je tu mogućnost propisala kao obvezu, dok je ostalih 12 država članica dalo poreznim obveznicima mogućnost

izbora. Također, 2 države članice imaju posebne, odnosno odvojene zbirne prijave za dobra i usluge, a ostalih 25 država članica imaju kombinirane zbirne prijave. U 22 države članice obvezno je podnošenje elektroničkim putem, dok 5 država članica daje na izbor poreznim obveznicima hoće li to učiniti elektroničkim putem ili u papirnatom obliku.

7 Izvor: http://ec.europa.eu/taxation_customs/common/publications/studies/index_en.htm.

Ana PAVLETIĆ, Zagreb



SR

PA

NJ 2012.

POREZITROŠARINE

Trošarine na alkohol i alkoholna pića

U jednu od triju kategorija harmoniziranih trošarinskih proizvoda spadaju alkohol i alkoholna pića. Kategorija alkohola i alkoholnih pića obuhvaća pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina, međuproizvode

i etilni alkohol. U ovome tekstu autorica će obraditi svaki od ovih predmeta oporezivanja.

ŽELJKA MARINOVIĆ Stručni članak UDK 336.2

1. UVOD

Pri utvrđivanju trošarinskog statusa pojedinih vrsta alkoho-la i alkoholnih pića, bitna su tri kriterija: (1) u koju se tarifnu oznaku Kombinirane nomenklature (KN) proizvod razvrstava; (2) koliki je volumni udio stvarnoga alkohola u tim proizvodima (volumni udio stvarnog alkohola je postotak alkohola mjeren pri temperaturi od 20° C, a označava se % volumnog alko-hola); (3) način odnosno postupak na koji je dobiven alkohol. Razlikujemo tri postupka:• ukupna količina alkohola sadržana u gotovom proizvodu

dobivena isključivo fermentacijom odnosno da je alkohol sadržan u gotovom proizvodu nastao vrenjem;

• proizveden bez obogaćivanja ili je obogaćen, tj. dodavanje šećera i/ili drugi proizvodi nastali vrenjem grožđa (mošt, koncentrirani mošt);

• dodavanje alkohola (čisti etilni alkohol ili neki drugi destili-rani proizvod).

2. KATEGORIJA ALKOHOLA I ALKOHOLNIH PIĆA PO VRSTAMA

Pod alkoholom i alkoholnim pićima sukladno čl. 39. Zakona o trošarinama (ZOT), (Nar. nov., br. 83/09.), smatraju se pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina, međupro-izvodi i etilni alkohol.

2.1. Pivo

Prema čl. 40. ZOT-a pivom se smatra:• sve proizvode obuhvaćene tar. oznakom KN 2203 s volum-

nim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5%;• sve proizvode, koji su mješavina piva i bezalkoholnih pića,

obuhvaćeni tar. oznakom KN 2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5%.

2.2. Vina - mirna i pjenušava

Općenito rečeno, vinom se smatraju proizvodi dobiveni od grožđa, a alkohol sadržan u njemu nastao je vrenjem, što znači da se ne smije dodavati alkohol. Predmet oporezivanja su mirna i pjenušava vina.

2.2.1. Mirna vina

Mirna su vina sukladno čl. 41. st. 2. ZOT-a svi proizvodi

obuhvaćeni tar. oznakom KN 2204 i 2205, osim pjenušavih

vina koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

• volumni udio stvarnog alkohola veći je od 1,2% ali ne veći

od 15%, uz uvjet da je alkohol sadržan u gotovom proizvo-

du nastao vrenjem (moguće obogaćivanje);

• volumni udio stvarnog alkohola veći od 15% ali ne veći od

18%, uz uvjet da je alkohol sadržan u gotovom proizvodu

nastao vrenjem i da su proizvedeni bez obogaćivanja.

Vezano uz određivanje trošarinskog statusa vina u proved-

bi su se pojavile nejasnoće kod nekih proizvoda na koje se u

nastavku želi skrenuti pozornost.

Sangria Maria Ole koja sadrži mješavinu crnog vina (od

selektiranih proizvođača), vode, šećera, prirodnog ekstrakta

limuna i cimeta te sadrži 7% vol. udjela stvarnog alkohola.

Piće se pasterizira i puni u PET boce od 1,5 litara. Temeljem

općeg pravila 1 i 6 za primjenu nazivlja Carinske tarife (CT),

proizvod je trebalo razvrstati u tar. broj 2205 kao “Ostala vina

od svježeg grožđa, aromatizirana biljem ili aromatskim tvari-

ma”, a podbroj 2205 10 10 (posudama obujma 2 l ili manjeg:

s volumnim udjelom stvarnog alkohola 18% vol. ili manjim). S

aspekta poznavanje robe, a uz pretpostavku da je sav alkohol

sadržan u gotovom proizvodu nastao vrenjem, predmetno piće

Sangria Maria Ole u smislu ZOT-a treba smatrati mirnim vinom

temeljem čl. 41. ZOT-a, s obzirom da se radi o proizvodu iz

tar. broja 2205, a sav je alkohol sadržan u gotovom proizvodu

nastao vrenjem.

Sangria don Simon, koji sadrži mješavinu crnog vina

(50%), vode, šećera, limunovog soka te sadrži 7% vol. udjela

alkohola, a svrstan je u tarifni broj 2205 10 10, te uz pretpo-

stavku da je sav alkohol sadržan u gotovom proizvodu nastao

vrenjem, u smislu ZOT-a smatra se mirnim vinom temeljem

članka 41. stavak 2. točka 1. ZOT-a.

Aromatizirano vino dobiveno na način da se u vino do-

biveno alkoholnom fermentacijom grožđa doda voda, šećer

i prirodne arome, a bez pojačavanja proizvoda dodavanjem

destilata. Nakon 7 - 10 dana odležavanja, proizvod se puni u

boce, a volumni udio alkohola u proizvodu je 12,7% vol. Prema

marinovic.indd 61marinovic.indd 61 6/28/12 8:05:20 AM6/28/12 8:05:20 AM


SR

PA

NJ

201

2.POREZI TROŠARINE

navedenom opisu proizvoda i načinu proizvodnje, predmetni proizvod s volumnim udjelom alkohola 12,7%, temeljem općeg pravila 1 i 6 za primjenu nazivlja CT-a, treba razvrstati u tar. broj 2205 kao “Ostala vina od svježeg grožđa, aromatizirana biljem ili aromatskim tvarima”, u podbroj 2205 10 10 (posudama obujma 2 l ili manjeg: s volumnim udjelom stvarnog alkohola 18% vol. ili manjim). U smislu ZOT-a mišljenja smo da proizvod Aromatizirano vino udovoljava definiciji mirna vina iz čl. 41. st. 2. toč. 1., temeljem razvrstavanja u tar. broj 2205 te s obzirom da je udjel stvarnog alkohola 12,7% vol. i sav alkohol sadržan u gotovom proizvodu nastao je vrenjem.

Za kuhano vino - Glühwein zauzet je stav da proizvod udovoljava definiciji za mirna vina iz čl. 41. st. 2. ZOT-a s ob-zirom da:• proizvod se obvezujućim mišljenjem Carinske uprave (CU)

razvrstava u tar. broj 2205, što odgovara definiciji za mirna vina iz čl. 41. st. 2. ZOT-a,

• volumni udio stvarnog alkohola iznosi 9% vol., što je u granicama koje su definirane čl. 41. st. 2. toč. 1. ZOT-a, a alkohol sadržan u gotovom proizvodu nastao je vrenjem.

2.2.2. Pjenušava vina

Prema čl. 41. st. 3. ZOT-a pjenušava vina su svi proizvodi koji su:• obuhvaćeni tar. oznakama KN 2204 10, 2204 21 10, 2204

29 10, 2205 204 i 2205,• punjeni u boce s posebnim čepom u obliku gljive pričvr-

šćeni na poseban način (čep ne mora biti u obliku gljive) ili imaju povišeni tlak od tri ili više bara , i

• volumni udjel stvarnog alkohola veći od 1,2% ali najviše do 15%, uz uvjet da je sav alkohol sadržan u gotovom proizvodu nastao vrenjem (moguće obogaćivanje).Vina drukčije punjena zbog povećanog tlaka, uslijed

otopljenog ugljičnog dioksida, od 1 bara ili većeg ali manjeg od 3 bara, mjereno pri temperaturi 20°C, bez obzira što se razvrstavaju u tar. oznaku KN 2204 21 10 i 2204 29 10 pod pjenušava vina nisu predmet oporezivanja kao pjenušava vina ili ostala pjenušava pića odnosno ne smatraju se pjenu-šavim vinom niti ostalim pjenušavim pićima dobivenih vrenjem obzirom da ne udovoljavaju uvjetu povišenog tlaka od tri ili više bara. Naime, ovi proizvodi će podlijegati plaćanju trošarine, što znači da jesu predmet oporezivanja, samo je pitanje u koju vrstu alkoholnog pića će se razvrstati sukladno tar. oznaci KN-a, koliki je volumni udio stvarnoga alkohola u tim proizvodima i način odnosno postupak kojim je dobiven.

2.3. Ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina

Ostalim pićima koja se dobivaju vrenjem osim piva i vina sukladno članku 42. ZOT-a smatraju se:• ostala mirna pića dobivena vrenjem osim piva i vina, i• ostala pjenušava pića dobivena vrenjem osim piva i vina.

2.3.1. Ostala mirna pića dobivena vrenjem osim piva i vina

Prema čl. 42. st. 2. ZOT-a to su svi proizvodi obuhvaćeni tar. oznakom 2204 i 2205 (koja nisu mirna i pjenušava vina) i proizvodi obuhvaćeni tar. oznakom KN 2206 (koja nisu pivo i ostala pjenušava pića dobivena vrenjem) koja imaju:• volumni udjel stvarnog alkohola veći od 1.2%, ali najviše do

10% (može se dodavati alkohol i obogaćivati) ili

• volumni udjel stvarnog alkohola veći od 10% ali najviše do

15%, pod uvjetom da je alkohol sadržan u gotovom pro-

izvodu nastao vrenjem (može obogaćivanje, ali ne može

dodavanje alkohola).

Pri određivanju trošarinskog statusa ostalih pića koja se

dobivaju vrenjem osim piva i vina, neke nejasnoće koje su

uočene u praksi objašnjavamo na primjerima u nastavku.

Proizvod Apple cider compound koji se prema obvezuju-

ćem mišljenju o razvrstavanju robe u CT razvrstava u tar. broj

2206 00 81, a po opisu proizvodnje i obvezujućem mišljenju

predmetni proizvod je mješavina fermentiranog i nefermentira-

nog jabučnog soka u izvornom pakiranju u kanistru od 5 litara,

sa sadržajem alkohola od 15,0% vol., te je sav alkohol nastao

fermentacijom soka jabuke te se tijekom proizvodnje ne dodaje

alkohol u bilo kojoj fazi. Slijedom navedenog, zauzet je stav da

predmetno piće udovoljava definiciji za “ostala mirna pića”

iz čl. 42. st. 2. toč. 2. ZOT-a obzirom da:

• ne odgovara definiciji za vina iz čl. 41. ZOT-a jer se razvr-

stava u tar. broj 2206,

• ne udovoljava definiciji za ostala pjenušava pića jer nije

pakiran u boce s čepom u obliku gljive niti ima povišen tlak

od 3 ili više bara,

• volumni udio stvarnog alkohola iznosi 15,0% vol., što je u

granicama koje su definirane čl. 42. st. 2. toč. 2. ZOT-a, a sav

alkohol sadržan u gotovom proizvodu nastao je vrenjem.

Maslačkovo vino, piće dobiveno fermentacijom otopine

od cvjetova maslačka, vode, šećera te soka limuna i naranče,

s volumnim udio stvarnog alkohola u piću od 11 do 15% vol.

Slijedom općeg pravila 1 i 6 za primjenu nazivlja CT-a, ma-

slačkovo vino treba razvrstati u tar. broj 2206, podbroj 2206

00 59 90 ako je u bocama obujma 2 l ili manjeg, ili u podbroj

2206 00 89 90 ako je u većim pakiranjima ili u rinfuzi. S aspekta

poznavanja robe, a temeljem dostavljene informacije o načinu

proizvodnje dostupnim putem interneta, mišljenja smo da

predmetno piće udovoljava definiciji za “ostala mirna pića” iz

čl. 42. ZOT-a obzirom da ne odgovara definiciji vina iz čl. 41.

ZOT-a jer se razvrstava u tarifni broj 2206 i obzirom da prema

volumnom udjelu stvarnog alkohola (11 - 15% vol.) spada u

skupinu s > 10% ali < od 15% vol. alkohola, a ukupan alkohol

u piću je dobiven fermentacijom, što je i uvjet za ovu skupinu.

Kupinovo vino, sa sadržajem stvarnog alkohola 13,9%

vol. S obzirom da slijedom općeg pravila 1 za primjenu nazivlja

CT-a, predmetni proizvod treba razvrstati u tar. broj 2206,

podbroj 2206 00 59 90, da je volumni udio stvarnog alkohola

13,9% vol., te s obzirom da je iz opisa procesa proizvodnje

vidljivo da je ukupan alkohol sadržan u gotovom proizvodu na-

stao vrenjem, mišljenja smo da predmetni proizvod udovoljava

definiciji za “ostala mirna pića dobivena vrenjem” iz čl. 42. st.

2. toč. 2. ZOT-a.

Jabolčno vino IC CIDER 4%, dobiveno fermentacijom so-

ka od jabuke, pakirano u staklene boce volumena 0,4 l, s nat-

pisom ne manjem od 1,5 bara, zatvoreno s krunskim čepom,

sa sadržajem alkohola 4,2% vol. te razvrstan u tarifni broj CT

2206 00 31, mišljenja smo da predmetni proizvod udovoljava

definiciji za “ostala mirna pića dobivena vrenjem” iz čl. 42. st.

2. toč. 1. ZOT-a.

Jamaica Breezer, vinski aromatizirani koktel s okusom

mango-marakuja, lychee-lemona i jagoda. S aspekta pozna-

vanja robe, a prema podacima iz upisa i analitičkog izvješća,

uz pretpostavku da je tlak u posudi manji od 3 bara (što je vrlo



SR

PA

NJ 2012.

POREZITROŠARINE

vjerojatno slučaj), mišljenja smo da predmetno piće udovoljava definiciji “ostala mirna pića” iz čl. 42. ZOT-a, obzirom da:• ne odgovara definiciji za vina iz čl. 42. ZOT-a, jer se razvr-

stava u tar. broj 2206,• ima 6,8% vol. alkohola, a za mirna pića do 10% vol. stvar-

nog alkohola nije bitan način dobivanja istoga. Somersby Apple Cider, mješavinu fermentiranog i bezal-

koholnog pića, gazirano, sadržaj alkohola 4,7% vol., pakirano u staklene boce od 0,33 l s krunskim čepom. Glavni sastojci pića su voćno vino dobiveno fermentacijom jabuka, prirodni sok jabuke, šećerni sirup i ugljični dioksid, a razvrstano je u tar. broj 2206 00 39. S aspekta poznavanja robe, a prema opisu i uzorku proizvoda koji je bio priložen za potrebe izdavanja ob-vezujućeg mišljenja kao i svjedodžbe o kakvoći, mišljenja smo da predmetno piće udovoljava definicijama za “ostala mirna pića” iz čl. 42. ZOT-a, obzirom da:• ne odgovara definiciji za vina iz čl. 42. ZOT-a, jer se razvr-

stava u tar. broj 2206,• ne odgovara definiciji za ostala pjenušava pića jer nije paki-

rano u boce s čepom u obliku gljive niti ima povišen tlak od 3 bara ili veći,

• volumni udio stvarnog alkohola iznosi 4,7% vol. alkohola, što je u granicama koje su definirane čl. 42. st. 2. toč. 1. "s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 1,2% vol, ali ne većim od 10% vol." (neovisno o podrijetlu alkohola).Medovine i medice, obzirom da se radi o fermentiranim

proizvodima koji nisu niti pivo iz tar. broja 2203 niti vino iz tar. broja 2204 ili 2205, treba ih razvrstati u tar. broj 2206 kao “ostala fermentirana pića”, i to:• medovinu u posudama obujma 2 l ili manjim treba razvrstati

u podbroj 2206 00 59 10,• medovinu u posudama obujma većeg od 2 l treba razvrstati

u podbroj 2206 00 89 10,• medicu u posudama obujma 2 l ili manjim treba razvrstati u

podbroj 2206 00 59 90, • medicu u posudama obujma većeg od 2 l treba razvrstati u

podbroj 2206 00 89 90.Vezano za nejasnoće u praksi, u prilogu pošiljatelja upita

nalaze se dva opisa tehnološkog procesa koji se ponešto razi-laze po pitanju sadržaja stvarnog alkohola. U opisu dostavlje-nom od jednog pošiljatelja upita, naveden je podatak "do 4%" i tome odgovara prethodno navedeno razvrstavanje. Međutim, u opisu dostavljenom od drugog pošiljatelja upita, navedeno je da se proizvod ne stavlja u fermentaciju i da nema alkohola. U tom bi slučaju ovaj proizvod trebalo razvrstati kao bezalkoholno piće u tar. broj 2202, podbroj 2202 90 10 90 (prema napomeni 3 uz poglavlje 22, granica između bezalkoholnih i alkoholnih pića prema CT-u je postavljena na 0,5% alkohola). Također napominjemo, ako bi medica sadržavala 1,2% vol. ili manje stvarnog alkohola (sve dok sadrži više od 0,5% vol. alkohola razvrstava se u tarifni broj 2206), ona ne bi udovoljavala niti jednoj od definicija unutar kategorije alkohol i alkoholna pića te se u smislu ZOT-a ne bi smatrala predmetom oporezivanja. Sli-jedom navedenog, a u smislu oporezivanja prema odredbama ZOT-a, s aspekta poznavanja robe, priloženih opisa procesa proizvodnje i analitičkih izvješća, zauzet je stav da oba proi-zvoda udovoljavaju definicijama za “ostala mirna pića” iz čl. 42. Zakona o trošarinama, obzirom da su, neovisno o postotku alkohola (koji je u svakom slučaju manji od 15% vol.), dobiveni isključivo fermentacijom (tj. sav alkohol sadržan u gotovom proizvodu je nastao vrenjem).

2.3.2. Ostala pjenušava pića koja se dobivaju vrenjem osim piva i vina

To su svi proizvodi obuhvaćeni tar. oznakama KN 2206 00 31 i 2206 00 39, kao i proizvodi koji su obuhvaćeni tar. ozna-kama KN 2204 10, 2204 21 10, 2204 29 10 i 2205, a koji nisu pjenušava vina i koji su:• punjeni u boce s čepom u obliku gljive, koji su pričvršćeni

na poseban način, ili imaju povišeni tlak od tri ili više bara i• volumni udjel stvarnog alkohola veći od 1,2% vol, ali naj-

više do 13% vol. (znači može dodavanje alkohola, može obogaćivanje) ili

• volumni udjel stvarnog alkohola veći od 13% vol., ali najviše do 15% vol., pod uvjetom da je alkohol sadržan u gotovom proizvodu nastao vrenjem (može obogaćivanje, a ne može dodavanje alkohola).

2.4. Međuproizvodi

Međuproizvodima u smislu čl. 43. ZOT-a smatraju se svi proizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 1,2%, ali ne većim od 22% obuhvaćeni tar. oznakama KN 2204, 2205 i 2206, a koji se ne mogu smatrati pivom u smislu čl. 40. ZOT-a, niti vinom temeljem čl. 41. ZOT-a ili ostalim pićima dobivenim vrenjem iz čl. 42. Zakona.

Određivanje trošarinskog statusa nekih međuproizvoda ponekad u provedbi izaziva nejasnoće koje ćemo na primjeri-ma u nastavku pojasniti.

Prošek Dioklecijan koji ima 15% vol. stvarnog alkohola, a proizvodi se posebnim postupcima dorade vina uz dodatak vinskog destilata i koncentriranog mošta. Vinski destilat dodaje se u tijeku postupka proizvodnje u svrhu korekcije alkoholne jakosti koja nije postignuta prirodnim procesom fermentacije. Temeljem općeg pravila 1 za primjenu nazivlja CT-a, proizvod treba razvrstati u tarifni broj 2204. S aspekta poznavanja robe, predmetno desertno kvalitetno vino u smislu ZOT-a ne može se smatrati vinom temeljem čl. 41. Zakona, niti ostalim mir-nim pićima koja se dobivaju vrenjem temeljem čl. 42. Zakona, obzirom da sav alkohol u njima nije nastao vrenjem (vrši se pojačanje dodavanjem alkohola). Slijedom toga, desertno kva-litetno vino Prošek Dioklecijan u smislu ZOT-a treba smatrati međuproizvodom temeljem čl. 43. Zakona.

Kupinovo vino koje ima 16% vol. stvarnog alkohola, a proizvodi se fermentacijom od kupina kojima je dodan šećer. Po završetku vrenja odvaja se tekućina od komine, tekućina se odvaja u bačvu do potpunog prestanka vrenja, nakon čega se proizvod pretače radi odstranjivanja taloga te dosađuje kako bi se dotjerao okus. Proizvod se puni u boce obujma 0,2 l i 0,75 l ili se prodaje u rinfuzi. Temeljem općeg pravila 1 i 6 za pri-mjenu nazivlja CT-a, proizvod treba razvrstati u tar. broj 2206 kao “ostalo fermentirano piće”, i to u podbroj 2206 00 59 90 “u posudama obujma 2 l ili manjeg, ili u podbroj 2206 00 89 90 “u posudama obujma većeg od 2 l” ovisno o slučaju. S aspekta poznavanja robe, predmetno „kupinovo vino” u smislu ZOT-a se ne može smatrati vinom temeljem čl. 41. Zakona, obzirom da ga se ne razvrstava u tarifni broj 2204 niti 2205. Proizvod se ne može smatrati niti ostalim mirnim pićima koja se dobivaju vrenjem temeljem čl. 42. Zakona, obzirom da sadrži 16% vol. stvarnog alkohola, što je iznad granice propisanih st. 2. spo-menutog članka. Slijedom toga, zauzet je stav da “kupinovo vino” u smislu ZOT-a treba smatrati međuproizvodom iz čl. 43. ZOT-a.



SR

PA

NJ

201

2.POREZI TROŠARINE

Vermouth crveni i Vermouth bijeli, aromatizirana vina s

volumnim udjelom stvarnog alkohola od 15% vol. u bocama

obujma 1 l, razvrstava se u podbroj 2205 10 10 CT-a. Isti se

ne mogu smatrati vinom temeljem čl. 41. ZOT-a, niti ostalim

fermentiranim pićima iz čl. 42. Zakona, obzirom da sav alkohol

u njima nije nastao vrenjem (vrši se pojačavanje dodavanjem

alkohola), već međuproizvodom u smislu čl. 43. ZOT-a.

Bermet, specijalizirano aromatizirano vino u čijoj se pro-

izvodnji kao sastojci koriste grožđe, mediteransko voće,

pelin i šećer, koji se ukuhavaju i fermentiraju u svrhu dobivanja

gotovog proizvoda, a da se manji dio macerira nekoliko mje-

seci u etilnom alkoholu. Ujedno se navodi da se dodavanjem

gotovog macerata poluproizvodu (volumni udjel alkohola oko

13% vol.) alkoholna jakost povećava za 1% do 2% vol. te da

je volumni udjel alkohola sadržan u gotovom proizvodu manji

od 15% vol. Prema navedenom opisu proizvoda i načinu proi-

zvodnje, specijalizirano aromatizirano vino Bermet, s volumnim

udjelom stvarnog alkohola do 15% vol., treba temeljem općeg

pravila 1 za primjenu nazivlja CT-a razvrstati u tar. br. 2206,

podbroj 2206 00 59 90 (u bocama obujma 2 l ili manjeg) ili

podbroj 2206 00 89 90 (u posudama obujma većeg od 2 l).

Proizvod ne udovoljava definiciji vina iz čl. 41. ZOT-a, jer je

obuhvaćeno tar. oznakom KN 2206. Nadalje, prema sadržaju

volumnog udjela stvarnog alkohola pripada skupini proizvoda

s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 10% vol., ali

ne većim od 15% vol za koju je, prema čl. 42. st. 2. toč. 2.

ZOT-a, propisan uvjet da je sav alkohol u gotovom proizvodu

nastao vrenjem. S obzirom je iz opisa procesa proizvodnje

razvidno da se proizvod nakon fermentacije pojačava za 1 do

2% vol. etilnim alkoholom u kojem je kroz nekoliko mjeseci

maceriran dio sastojaka, mišljenja smo da isti ne udovoljava

definiciji “ostalih pića dobivenih vrenjem osim piva i vina” iz čl.

42. ZOT-a. Obzirom da predmetni proizvod prema odredbama

ZOT-a se ne smatra niti “vinom” niti “ostalim pićima dobivenim

vrenjem osim piva i vina”, mišljenja smo da predmetni proizvod udovoljava definiciji međuproizvoda iz čl. 43. ZOT-a.

Port, tar. oznake 2204 21 89, s volumnim udjelom alko-

hola od 19%, dobiven vrenjem mošta kojemu mu je tijekom

vrenja (fermentacije) dodan vinjak. Predmetni proizvod smatra

se međuproizvodom iz čl. 43. ZOT, obzirom da volumni udio

stvarnog alkohola u predmetnom proizvodu iznosi 19% vol.

2.5. Etilni alkohol

U etilni alkohol spadaju proizvodi koje se ne može razvrsta-

ti u piva niti u vina, niti u ostala pića dobivena vrenjem, niti u

međuproizvode.

Etilnim alkoholom u smislu čl. 44. ZOT-a smatraju se:

• proizvodi obuhvaćeni tar. oznakom KN 2207 (etilni alkohol

preko 80% vol.) i 2208 (jaka alkoholna pića), s volumnim

udjelom alkohola većim od 1,2% vol., neovisno o tome jesu

li ti proizvodi sastavni dio nekog proizvoda razvrstanog u

drugo poglavlje KN-a;

• proizvodi obuhvaćeni tar. oznakama KN 2204, 2205 i 2206

s volumnim udjelom alkohola većim od 22%;

• proizvodi koji sadrže alkohol za piće, bez obzira je li u oto-

pini ili ne.

Vezano uz određivanje trošarinskog statusa etilnog alkoho-

la navodimo nekoliko primjera iz prakse.

Švedska gorčica A pri uvozu u RH, uz koji je priloženo

Rješenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kojim se tvrtki

dozvoljava uvoz i stavljanje u promet dodatka prehrani naziva Dr. Theiss Švedska gorčica A, biljni ekstrakt, navodi se da predmetni proizvod sadrži više od 1,2% vol. alkohola, pa se smatra predmetom oporezivanja trošarinom u smislu čl. 44. ZOT-a. Točno je da čl. 47. st. 1. toč. 10. ZOT-a propisuje da se trošarina na alkohol i alkoholna pića ne plaća kada se proizvodi koriste u medicinske svrhe u bolnicama, domovima zdravlja i ljekarnama. Za priznavanje ovog oslobođenja potrebno je dokumentirati Odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet, izdano od Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Podno-sitelju upita je izdano naprijed navedeno Rješenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u kojemu je u točki 4. određeno da je ovom pripravku zabranjeno pripisivanje ljekovitog djelovanja. Slijedom navedenog, nema mogućnosti oslobođenja od plaća-nja trošarine na alkohol i alkoholna pića za proizvod Švedska gorčica A.

Propin sprej 30 ml - pripravak za higijenu usta, koji se razvrstava u tar. oznaku 3306 90 00 kojemu je volumni udio alkohola sadržan u gotovom proizvodu 68,1% vol. Na pred-metni proizvod potrebno je obračunati i platiti trošarinu na etilni alkohol jer udovoljava definiciji iz čl. 44. st. 1. ZOT-a. Ujedno je zauzet stav da temeljem uvida u dostavljene isprave isti ne ispunjava uvjete za primjenu oslobođenja iz čl. 47. ZOT-a.

Mariborska grenčica, dijetetski proizvod te pripravak od propolisa i to Propolis kapi 12%, Propolis kapi 20% i Propolis sprej koji u svom sastavu sadrže alkohol, i isti se ne nalaze na nacionalnoj listi lijekova, da se smatraju dodatkom prehrani za jačanje i zaštitu organizma te da je volumni udio alkohola sadržan u gotovom proizvodu veći od 1,2% vol. Predmetni proizvod udovoljava definiciji iz čl. 44. toč. 1. ZOT-a. Zauzet je stav, da se može ostvariti i oslobođenje od plaćanja trošarine ukoliko se pri uvozu predmetnih proizvoda priloži proizvođačka specifikacija iz koje je vidljivo da utrošak alkohola udovoljava normativ propisan čl. 47. st. 1. toč. 6. ZOT-a (5 litara čistoga alkohola na 100 kg proizvoda) ili ako se priloži Odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet izdano od strane Agencije za lijekove i medicinske proizvode.

Tinktura propolisa koja u litri gotovog proizvoda sadrži 50 - 80% alkohola, te da je prema proizvođačevoj specifikaciji utrošak alkohola veći od normativa propisanog čl. 47. st. 1. toč. 6. ZOT-a te da proizvodi koji sadrže propolis nisu registri-rani kao lijek, te je zauzet stav da se tinktura propolisa smatra predmetom oporezivanja trošarinom na alkohol i alkoholna pića sukladno čl. 44. toč. 1. ZOT-a te da nije moguće, teme-ljem čl. 47. ZOT-a, ostvariti oslobođenje od plaćanja trošarine na etilni alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji tinkture propolisa.

Vademecum 2u1 White i Vademecum 2u1 Menthol, paste za usta - 2u1, sadrži 3,2% vol. etilnog alkohola odnosno 1,876 g etilnog alkohola u 100 g gotovog proizvoda. Obzirom da predmetni proizvodi sadrže više od 1,2% vol. etilnog alko-hola, isti podliježu obvezi plaćanja trošarine.

Liker od višanja (alkoholno piće s volumnim udjelom al-kohola od 20% u bocama obujma 0,5 l), koje se razvrstava u podbroj 2208 70 10 CT-a, smatra se etilnim alkoholom u smislu čl. 44. ZOT-a.

Željka MARINOVIĆ, Carinska uprava, Zagreb



SR

PA

NJ 2012.

PLAĆE I SOCIJALNO OSIGURANJEPLAĆE I NAKNADE

Izmjene Pravilnika o doprinosima

Izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima koje su na snazi od 1. lipnja 2012. godine, taj se podzakonski propis usklađuje s izmjenama Zakona o doprinosima uvedenima od 1. ožujka 2012. godine. Osim usklađivanja sa Zakonom, u sadržaj

Pravilnika uvode se dvije novine: 1) uređuju se pravila obračunavanja doprinosa za sve skupine obveznih osiguranika u slučaju promjene stope doprinosa i 2) regulira se postupak ispravljanja podataka iskazanih u obračunskoj prijavi u slučaju kad se podaci o doprinosima mijenjaju zbog izmijenjenih okolnosti.

Dr. sc. MARIJA ZUBER Stručni članak UDK 330.5 - 331.2

1. UVOD

Od 1. ožujka 2012. na snazi su izmjene Zakona o do-

prinosima (Nar. nov., br. 84/08. - 22/12.) kojima je uvedeno

nekoliko novina u postupak i način obračunavanja doprinosa

za obvezna socijalna osiguranja. Najvažnija novina izmijenje-

nog Zakona o doprinosima - snižavanje stope doprinosa za

zdravstveno osiguranje s 15% na sadašnjih 13%, stupila je

na snagu 1. svibnja 2012. godine. Do usklađivanja Pravilnika

o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09. - 25/11.) s izmijenjenim

Zakonom, odredbe Zakona o doprinosima su se neposredno

primjenjivale.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o dopri-

nosima (Nar. nov., br. 61/12.; dalje: Pravilnik) koji je na snazi

od 1. lipnja 2012. godine taj se podzakonski propis usklađuje

s izmijenjenim Zakonom. Osim usklađivanja sa Zakonom,

Pravilnikom se uvode dvije novine:

1. u novoj, posebnoj glavi uređuje se postupak obračunavanja

doprinosa u slučaju promjene stope određenog obveznog

doprinosa, i

2. uređuje se postupak i način ispravljanja podataka u obra-

čunskim prijavama u kojima su zadužene svote doprinosa,

a ti se podaci zbog izmijenjenih okolnosti naknadno promi-

jene.

O sadržaju zakonskih promjena u plaćanju doprinosa

opširno smo pisali u RiF-u broj 3 od 2012. godine, a u ovom

članku ukazujemo na novine uvedene izmjenama i dopunama

Pravilnika.

2. POSEBNE ODREDBE O STOPAMA ZA OBRAČUN DOPRINOSA

U novom poglavlju Pravilnika pod naslovom „Posebne

odredbe o stopama za obračun doprinosa“ uređuju se pravila

po kojima trebaju postupati obveznici obračunavanja i plaćanja

doprinosa u slučaju promjene stope određenog doprinosa.

Ta se pravila primjenjuju na izmijenjenu stopu zdravstvenog

doprinosa (smanjenje s 15% na 13% od 1. svibnja 2012.), a

primjenjivat će se i pri sljedećim izmjenama stopa. Primjerice,

ukoliko se realizira najavljeno povećanje stope doprinosa za

mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje, pri

obračunu bi trebalo postupati prema pravilima određenim

Pravilnikom.

Pravilnikom je detaljno uređeno postupanje za svaku

skupinu obveznih osiguranika za slučaj kad bi se izmijenila

stopa bilo kojeg doprinosa koji se plaća za njihovo obvezno

osiguranje.

2.1. Osnovno pravilo primjene propisanih stopa doprinosa

Temeljno je pravilo financiranja sustava obveznih osigura-

nja da se doprinosi plaćaju samo za osobe koje su osiguranici

u određenom sustavu obveznog osiguranja i to prema propi-sima važećima za razdoblje osiguranja na koje se obveza odnosi (čl. 218.a Pravilnika). Razdoblje osiguranja je razdoblje

u kojem fizička osoba ima status osiguranika temeljem kojeg

zuber.indd 65zuber.indd 65 6/27/12 2:40:45 PM6/27/12 2:40:45 PM


SR

PA

NJ

201

2.PLAĆE I SOCIJALNO OSIGURANJE PLAĆE I NAKNADE

je on ili druga osoba za njega obvezna obračunavati i plaćati

doprinose.

Različito od propisa o porezu na dohodak koji se primjenju-

ju prema datumu isplate primitka, doprinosi se obračunavaju

po stopama važećim za razdoblje na koje se odnosi plaća ili

druga osnovica za obračun obveznih doprinosa. Za primjenu

propisanih stopa doprinosa nije mjerodavan datum isplate

određenog primitka (plaće iz radnog odnosa, poduzetničke

plaće, mirovine), već se doprinosi obračunavaju prema propi-

sima koji su bili na snazi u razdoblju za koje se taj primitak isplaćuje. Iznimke od ovog općeg pravila su posebno propi-

sane i uglavnom se odnose na primitke kod kojih je isplaćeni

primitak osnova za ostvarivanje prava u sustavima obveznih

osiguranja.

2.2. Primici iz radnog odnosa

Pravilnikom se uređuju različita pravila primjene propisanih

stopa doprinosa na primitke iz radnog odnosa ovisno o tome

obračunavaju li se doprinosi:

- na mjesečnu plaću (plaća za razdoblje od mjesec dana, a

iznimno kraće od mjesec dana), ili

- na ostale primitke koji se radniku ili drugoj osobi u soci-

jalnom statusu izjednačenom s radnim odnosom isplaćuju

uz mjesečnu plaću, a koji podliježu plaćanju obveznih

doprinosa (naknade, nagrade, potpore, otpremnine i drugi

primici u dijelu koji prelazi propisane neoporezive iznose,

bonusi i razlike plaća koje se odnose na više mjeseci i

dr.).

2.2.1. Mjesečna plaća

Pri obračunavanju doprinosa koji se odnose na plaću

ostvarenu za rad u određenom mjesecu, primjenjuju se stope

doprinosa važeće za taj mjesec, neovisno o datumu isplate

plaće. Prema tom su pravilu poslodavci tek pri obračunu pla-

će za svibanj koja se u pravilu isplaćivala u lipnju, primijenili

sniženu stopu zdravstvenog doprinosa.

Poslodavci koji kasne s isplatom plaća, obvezni su obra-

čunati doprinose prema stopama koje su bile na snazi u

razdoblju za koje se plaća isplaćuje. Ukoliko se sada, nakon

provedenog snižavanja stope zdravstvenog doprinosa, ispla-

ćuje zaostala plaća za mjesece do travnja 2012. godine,

primjenjivat će se stopa zdravstvenog doprinosa od 15%.

Doprinos po toj stopi je već trebao biti zadužen u obračunskoj

prijavi (u obrascu ID).

Isto se pravilo primjenjuje pri isplati plaća na temelju

sudskih presuda, sudskih nagodbi, nagodbi postignutih u

postupku mirenja pred nadležnim tijelima i izvansudskih na-

godbi. Primjenjuju se stope doprinosa koje su bile važeće u

razdoblju na koje se odnosi plaća, neovisno o datumu isplate.

Iznimka su samo primici iz radnog odnosa koji se odnose na razdoblje do 31. prosinca 2012. godine kod kojih se obra-

čun doprinosa provodi prema propisima koji su bili na snazi

na dan 31. prosinca 2002. godine (čl. 238. st. 2. Zakona o

doprinosima).

2.2.2. Ostali primici iz radnog odnosa

Naknade, nagrade, potpore i otpremnine koje se radnicima

isplaćuju u svotama preko propisanih neoporezivih iznosa, u

poreznom se smislu izjednačavaju s isplatom plaće, ali samo

u dijelu koji prelazi neoporezivu svotu. U dijelu u kojem pod-

liježu plaćanju doprinosa, ovi se primici uključuju u osnovicu

za ostvarivanje socijalnih prava, a pri obračunu doprinosa se

primjenjuju sljedeća pravila:

- ako se primitak odnosi na godinu u kojoj je primitak isplaćen, primjenjuju se stope doprinosa važeće na dan

isplate primitka (čl. 218.b st. 2. Pravilnika);

- ako se primitak odnosi na prethodnu ili bilo koju raniju godinu, doprinosi se obračunavaju prema stopama koje

su bile na snazi na dan 31. prosinca godine na koju se

primitak odnosi (čl. 218.b st. 3. Pravilnika).

Dospijeće doprinosa je na dan isplate primitka neo-

visno o tome na koju se godinu primitak odnosi. Primjerice,

otpremnina za prestanak radnog odnosa koja se isplaćuje u

lipnju ili srpnju 2012. godine podliježe plaćanju zdravstvenog

doprinosa po stopi od 13%, uz uvjet da se odnosi na 2012.

godinu, tj. da je radni odnos prestao u 2012. godini (možda i u

razdoblju prije 30. travnja 2012. godine. No, ako se sada ispla-

ćuje otpremnina za prestanak radnog odnosa u 2011. godini,

zdravstveni doprinos treba obračunati po stopi od 15% jer je

ta stopa bila na snazi na dan 31. prosinca 2011. godine. Pre-

ma istom pravilu, bonusi i godišnje nagrade za 2011. godinu

podliježu plaćanju zdravstvenog doprinosa po stopi od 15%.

2.3. Primici od drugog dohotka

U čl. 218.c Pravilnika detaljno je pojašnjen utjecaj izmjene

stopa obveznih doprinosa pri isplati primitaka od kojih se

utvrđuje drugi dohodak. Podsjećamo, dospijeće doprinosa

na primitke od drugog dohotka je na dan isplate primitka, a

ti se primici uključuju u mirovinsku osnovicu i osnova su za

ostvarivanje prava u sustavu obveznog zdravstvenog osigu-

ranja u razdoblju u kojem su isplaćeni, neovisno o tome kada

je obavljen rad, isporuka djela ili drugi pravni posao temeljem

kojeg su primici ostvareni.

Pri obračunu obveznih doprinosa na primitke od kojih se

utvrđuje drugi dohodak primjenjuje se osnovno pravilo i jedna

iznimka:

- osnovno pravilo: doprinosi se obračunavaju prema stopa-

ma važećim na dan isplate primitka;

- iznimka: ako je između isplatitelja i primatelja drugog

dohotka ugovoren rok za isplatu primitka, primjenjuju se

stope doprinosa koje su bile na snazi na ugovoreni datum

isplate.

Na primjer, ako stranke obveznopravnog odnosa nisu ugo-

vorile datum isplate primitka za rad po ugovoru o djelu, a sada

se isplaćuje naknada za isporuke obavljene do 30. travnja

2012. godine, primjenjuje se stopa zdravstvenog doprinosa

od 13% (mjerodavan je datum isplate primitka). No, ako su

stranke ugovorile datum isplate i taj rok je raniji od 1. svibnja

2012., zdravstveni doprinos treba obračunati po stopi od 15%

iako se isplata obavlja sada ili možda u sljedećoj godini.

2.4. Osiguranici koji plaćaju doprinose na mjesečnu osnovicu

Obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnosti slobod-

nih zanimanja, poljoprivrednicima, novinarima, sportašima,

umjetnicima i drugim osiguranicima upisanima u matične



SR

PA

NJ 2012.


evidencije osiguranika koji su sami za sebe obveznici plaćanja

doprinosa, a nisu obveznici poreza na dobit, obveza dopri-

nosa se utvrđuje na mjesečnu osnovicu koja se određuje kao

umnožak prosječne plaće u RH za razdoblje siječanj - kolovoz

prethodne godine i propisanog koeficijenta.

Za njih se obveza doprinosa uvijek određuje prema sto-

pama doprinosa važećima za mjesec na koji se obveza odnosi (čl. 218.d. st. 1. Pravilnika). Dakle, nije mjerodavan

datum dospijeća doprinosa, već mjesec na koji se ta obveza

odnosi. Riječ je o osiguranicima kojima Porezna uprava za

svaku kalendarsku godinu izdaje rješenja kojima ih zadužuje

za doprinose. Zbog promjene stope zdravstvenog doprinosa,

izdana su im nova rješenja u kojima je za razdoblje od 1. svib-

nja 2012. godine smanjena obveza za doprinos za zdravstveno

osiguranje.

2.5. Osiguranici obveznici poreza na dobit

Sve što je navedeno o primjeni izmijenjenih stopa dopri-

nosa na plaće iz radnog odnosa, primjenjuje se i pri obračunu

obveznih doprinosa za fizičke osobe obveznike poreza na

dobit kojima je poduzetnička plaća osnovica za obračun

doprinosa. I za njih vrijedi pravilo da se primjenjuju stope va-žeće za mjesec proveden u osiguranju, neovisno o datumu

dospijeća i plaćanja doprinosa.

2.6. Osiguranici koji plaćaju doprinose na godišnju osnovicu

Osiguranici koji obavljaju drugu djelatnost plaćaju do-

prinose na osnovicu godišnjeg dohotka ili dobiti iskazane u

godišnjoj poreznoj prijavi. Na isti je način propisana obveza

plaćanja doprinosa za osobe koje ostvaruju dohodak od imo-

vine koji se oporezuje porezom na dohodak od samostalne

djelatnosti ili porezom na dobit, ako osobe koje ostvaruju do-

hodak odnosno dobit nisu po tom osnovu upisane u matičnu

evidenciju osiguranika.

Pri utvrđivanju godišnje obveze za doprinose primjenjuju

se stope doprinosa važeće za godinu za koju se odnosi obveza plaćanja. Dakle, iako se godišnji dohodak ili dobit

utvrđuje u sljedećoj godini, najkasnije u rokovima propisanima

za predaju godišnjih poreznih prijava, za obračun doprinosa

će se primijeniti stope doprinosa koje su bile na snazi u godini

u kojoj je dohodak ili dobit ostvarena (a ne u godini u kojoj je

predana godišnja porezna prijava i utvrđena osnovica na koju

se doprinosi obračunavaju).

Ako se tijekom kalendarske godine za koju se utvrđuje ob-

veza mijenjala stopa određenog doprinosa, primijenit će se

ponderirana stopa sukladno razdoblju u kojem je osiguranik

unutar godine obavljao djelatnost.

Primjer 1. - Izračun stope zdravstvenog doprinosa za

2012. godinu za drugu djelatnost koja se obavlja cijele go-

dine

Obveznik poreza na dobit cijele 2012. obavlja djelatnost

obrta uz radni odnos. Prema godišnjoj prijavi poreza na dobit

koju podnosi do 30. travnja 2013., u 2012. godini je ostvario

dobit u iznosu 50.000,00 kn (dobit prije umanjenja za olakšice

i oslobođenja).

Na ovaj iznos će za 2012. godinu godišnja obveza za miro-

vinski doprinos iznositi 10.000,00 kn (20% od 50.000,00 kn), a

obveza za doprinos za zdravstveno osiguranje će biti određe-

na prema prosječnoj stopi za 2012. koja iznosi 13,67%, tako

da će doprinos za zdravstveno osiguranje iznositi 6.835,00

kn (13,67% od 50.000,00 kn). Godišnja stopa zdravstvenog

doprinosa izračunana je kao ponderirani prosjek stope koja se

primjenjivala tijekom 4 mjeseca i stope koja se primjenjivala

tijekom 8 mjeseci unutar 2012. godine (15 x 4 + 13 x 8 = 164

: 12 = 13,67).

Primjer 2. - Izračun stope zdravstvenog doprinosa za

2012. godinu za drugu djelatnost koja se obavljala u dijelu

godine

Obveznik poreza na dohodak obavlja djelatnost obrta uz

radni odnos. Riječ je o sezonskom obrtu koji posluje od 1.

travnja do 31. kolovoza. Prema godišnjoj prijavi poreza na

dohodak koju podnosi do 28. veljače 2013., u 2012. godini je

ostvario dohodak u iznosu 40.000,00 kn (prije umanjenja za

olakšice i oslobođenja).

Na ovaj iznos će za 2012. godinu godišnja obveza za miro-

vinski doprinos iznositi 8.000,00 kn (20% od 40.000,00 kn), a

obveza za doprinos za zdravstveno osiguranje će biti određe-

na prema prosječnoj stopi izračunanoj kao ponderirani prosjek

stope od 15% koja je bila na snazi 1 mjesec i stope od 13%

koja je bila na snazi u preostala 4 mjeseca unutar razdoblja

obavljanja druge djelatnosti (15 x 1 + 13 x 4 = 67 : 5 = 13,4).

U ovom primjeru ponderirana stopa zdravstvenog doprinosa

iznosi 13,4%, pa iznos doprinosa obračunanog na godišnju

osnovicu dohotka od druge djelatnosti iznosi 5.360,00 kn.

2.7. Korisnici mirovina prema propisima o mirovinskom osiguranju RH

Mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osigu-

ranju RH podliježu plaćanju dodatnog doprinosa za zdravstve-

no osiguranje. Za korisnike mirovina kojima je mirovina manja

od prosječne neto plaće i za korisnike mirovina ostvarenih

prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja doprinos se

financira iz sredstava državnog proračuna. Korisnici mirovina

kojima je mirovina veća od prosječne neto plaće sami snose

teret plaćanja dodatnog zdravstvenog doprinosa iz mirovine.

Kako se mirovine isplaćuju u tekućem za prethodni mjesec,

za primjenu stopa doprinosa mjerodavna je stopa doprinosa

važeća za mjesec na koji se odnosi mirovina (čl. 218.d st.

2. Pravilnika). Stope dodatnog doprinosa za zdravstveno osi-

guranje nisu od 1. svibnja 2012. izmijenjene te i nadalje iznose

1% (na mirovine koje su manje od prosječne plaće) odnosno

3% (iz mirovina koje su veće od prosječne plaće).

2.8. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

Posrednici u zapošljavanju redovitih studenata i učenika

srednjih škola obveznici su plaćanja dvaju doprinosa: poseb-

nog doprinosa za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u

određenim okolnostima (stopa 5%) i posebnog doprinosa za

zaštitu zdravlja na radu (stopa 0,5%). U slučaju kad bi se ove

stope izmijenile, posrednici bi obračunavali propisanu obvezu

prema stopama važećim na dan isplate primitka redovitog



SR

PA

NJ

201


studenta odnosno učenika srednje škole (čl. 218.d st. 3. Pra-

vilnika).

Dakle, za određivanje stopa doprinosa koji se odnose

na studente i učenike koji rade preko ovlaštenih posrednika

mjerodavan je datum isplate primitka, a ne razdoblje u kojem

je obavljen rad za koji se taj primitak isplaćuje.

3. ISPRAVAK PODATAKA U OBRAČUNSKIM PRIJAVAMA

3.1. Obračunske prijave doprinosa i njihov ispravak

Izvješće koje poslodavci i drugi obveznici obračunavanja i

plaćanja doprinosa svakog mjeseca podnose Poreznoj upravi

(obrazac ID, obrazac IDD i obrazac IDD-1) se prema Zako-

nu o doprinosima smatra obračunskom prijavom, a prema

čl. 128. st. 2. toč. 2. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br.

147/08. i 18/11.) ovršnom ispravom na temelju koje je mo-

guće provesti postupak prisilne naplate duga za doprinose.

Sadržaj, rokovi dostavljanja i druga pitanja u vezi s izvještava-

njem Porezne uprave na obrascu ID propisani su Pravilnikom

o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 61/12.).

Do 1. lipnja 2012., tj. do stupanja na snagu izmijenjenog

Pravilnika o doprinosima, ispravak obračunskih prijava bio je

uređen samo Pravilnikom o porezu na dohodak. Pravilnik o

porezu na dohodak regulira samo ispravak obrasca ID, i to u

dva slučaja: 1) kad Porezna uprava utvrdi da doprinosi za ob-

vezna osiguranja i porez nisu pravilno obračunani i uplaćeni i

2) kad poslodavac sam ili na temelju pisane obavijesti Porezne

uprave otkloni nepravilnosti pri obračunu i uplati doprinosa i

poreza na dohodak. U oba je slučaja propisana obveza do-

stavljanja ispravljenog obrasca ID.

Izmjenama Zakona o doprinosima uveden je institut

ispravka obračunske prijave na temelju naknadno izmijenje-

nih okolnosti koje utječu na obvezu doprinosa, a izmijenjenim

Pravilnikom je od 1. lipnja 2012. uređen način podnošenja

zahtjeva i obvezni prilozi uz zahtjev za ispravak određene

obračunske prijave.

3.2. Što se smatra izmijenjenim okolnostima?

Izmijenjenim okolnostima koje naknadno mijenjaju već

iskazanu obvezu doprinosa smatraju se nove činjenice koje

se odnose na:

- osnovu osiguranja (npr. osoba je bila osigurana kao radnik

u radnom odnosu, a naknadno se utvrdi da je bila izaslana

na rad u inozemstvo),

- početak/prestanak svojstva osiguranja (nastaju zbog nea-

žurnih prijava, naknadnih obveza po sudskim presudama i

dr.),

- bolovanje na teret obveznog zdravstvenog osiguranja (npr.

u slučaju naknadno priznate ozljede na radu),

- pravo na dopust ili rad s polovinom radnog vremena rodi-

telja djeteta s težim smetnjama u razvoju, i

- druge razloge.

Ukoliko neka od navedenih okolnosti utječe na visinu do-

prinosa iskazanih u obrascu ID, obrascu IDD i obrascu IDD-1

obveznik ispostavljanja tog obrasca (poslodavci i drugi obve-

znici) može zatražiti ispravak podataka, i to u roku godine dana od nastupa izmijenjenih okolnosti.

3.3. Postupak ispravljanja obračunskih prijava

Ispravak obračunskih prijava provodi Porezna uprava na

temelju zahtjeva podnositelja. Podnositelj ispostavlja zahtjev

nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu od-

nosno prebivalištu, a uz zahtjev je dužan priložiti:

1. potvrdu, rješenje nadležnog nositelja osiguranja ili drugu

ispravu iz koje je vidljiv nastanak izmijenjenih okolnosti

(npr. rješenje o naknadnom priznavanju ozljede na radu

čime se mijenja porezno određenje isplaćene naknade

plaće i iznosi ranije obračunatih i plaćenih doprinosa),

2. obračunske isprave, tj. dokumentaciju koja je sastavljena

o iznosima doprinosa utvrđenima prije nastupa izmijenje-

nih okolnosti (platna lista, obračunska lista i druga isprava

koja sadrži podatke o osiguraniku, razdoblju osiguranja,

iznosu osnovice, vrsti doprinosa i pojedinačnom iznosu

doprinosa),

3. obračunske isprave, tj. dokumentaciju koja se temelji na

nastanku izmijenjenih okolnosti (ispravljena platna lista,

nova obračunska lista i dr.), i

4. obračunske prijave za mjesece za koje se traži ispravak,

na kojima je iskazan ispravan iznos doprinosa (novi,

ispravljeni obrazac ID, obrazac IDD ili obrazac IDD-1).

Porezna uprava u posebnom postupku nadzora ocjenjuje

opravdanost zahtjeva za ispravkom podataka. Ako prihvati zahtjev, provest će ispravak zaduženja i o tome obavijestiti

podnositelja zahtjeva. Ako odbije zahtjev, o tome će izdati

rješenje koje se može pobijati pravnim lijekovima propisanim

Općim poreznim zakonom.

Dr. sc. Marija ZUBER, HZRIF, Zagreb



SR

PA

NJ 2012.


Godišnji odmor i regres za 2012. godinu

Godišnji odmor ne smije biti kraći od četiri tjedna, a stvarna dužina godišnjeg odmora radnika uređuje se ugovorom o radu, pravilnikom o radu i/ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca. Radnik ima pravo koristiti

godišnji odmor u dva dijela, a s poslodavcem može dogovoriti korištenje u više dijelova. Ako ga koristi u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju.

Uz ostvarivanje prava na godišnji odmor vezana su tri novčana primitka radnika: 1) naknada plaće za razdoblja u kojima radnik ne radi jer koristi pravo na odmor, 2) naknada za neiskorišteni godišnji odmor kao obeštećenje zbog nekorištenja odmora na koji je radnik stekao pravo, i 3) regres za godišnji odmor koji je namijenjen podmirivanju dijela radnikovih troškova povezanih s odmorom.


1. UVOD

Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.) koji je na

snazi od 1. siječnja 2010. godine značajno su, u odnosu na

raniji propis, izmijenjene odredbe o pravu radnika na plaćeni

godišnji odmor. Najvažnije promjene odnosile su se na:

- povećano je najkraće trajanje punog godišnjeg odmora (čl.

55.),

- omogućeno je da se radnik i poslodavac dogovore o ko-

rištenju godišnjeg odmora u više od dva dijela (čl. 62. st.

1.),

- povećana je dužina dijela godišnjeg odmora koji radnik

mora iskoristiti u neprekidnom trajanju u godini za koju je

stečeno pravo (čl. 62. st. 2.),

- povoljnije je uređeno pravo na prijenos neiskorištenog

godišnjeg odmora iz prethodne godine za radnike koji ga

nisu iskoristili zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni

odnosno roditeljski dopust (čl. 63. st. 3.),

- preciznije je određen način izračunavanja naknade plaće

za godišnji odmor (čl. 60.), i

- uvedena je obveza poslodavca da radniku kojem je pre-

stao radni odnos isplati naknadu za neiskorišteni godišnji

odmor (čl. 61.).

Već je u prvoj godini primjene novog Zakona o radu uočen

problem određivanja prava na godišnji odmor radnika koji tije-

kom godine mijenja poslodavca. Kako je pravo na godišnji od-

mor uređeno na način da je dovoljno da radnik u kalendarskoj

godini radi šest mjeseci i jedan dan i za tu godinu stječe pravo

na puni godišnji odmor, postavljalo se pitanje opsega obveza

drugog i svakog sljedećeg poslodavca. Da bi se otklonila

sporna pitanja, izmjenama Zakona o radu koje su na snazi od

11. lipnja 2011. to se preciznije regulira. Također, izmjenama

Zakona o radu povoljnije je uređen način izračunavanja dužine

razmjernog dijela godišnjeg odmora.

Pri ostvarivanju prava radnika na godišnji odmor poslodavci

moraju voditi računa o odredbama Zakona o radu, obvezama

koje proizlaze iz posebnih propisa (npr. za radnike invalide),

te o obvezama uređenim autonomnim izvorima radnog prava

(ugovorima o radu, pravilnicima o radu i kolektivnim ugovori-

ma). Kad je riječ o novčanim primicima radnika povezanima

s godišnjim odmorom, poslodavci moraju brinuti i o pravilnoj

primjeni propisa koji uređuju plaćanje doprinosa iz poreza na

dohodak.

2. PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na go-

dišnji odmor. Godišnji odmor je pravo iz radnog odnosa kojeg



SR

PA

NJ

201


se radnik ne može odreći, jer je propisano kao pravo i obveza

obiju stranaka radnog odnosa: radnika i poslodavca.

Pravo na godišnji odmor pod istim uvjetima imaju radnici

zaposleni na neodređeno i na određeno vrijeme. Također,

pravo na godišnji odmor imaju radnici koji rade skraćeno ili

nepuno radno vrijeme, jednako kao radnici koji rade s punim

radnim vremenom.

Radnik može kod poslodavca ostvariti pravo na:

- puni godišnji odmor koji ne može biti kraći od četiri tjedna

(osim ako najkraće trajanje nije povoljnije određeno), ili na

- razmjerni dio godišnjeg odmora, na koji imaju pravo

radnici koji iz zakonom propisanih razloga nisu kod po-

slodavca stekli pravo na puni godišnji odmor za određenu

kalendarsku godinu.

3. DUŽINA GODIŠNJEG ODMORA

3.1. Najkraće trajanje godišnjeg odmora

Godišnji odmor ne može biti kraći od četiri tjedna. Ma-

lodobni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima ga

nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, ima pravo na godišnji

odmor u trajanju od najmanje pet tjedana. Radnik kod kojeg

je rješenjem nadležnog tijela utvrđena invalidnost, prema

posebnom propisu koji uređuje prava radnika s invaliditetom,

ima pravo na puni godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana (Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljava-

nju osoba s invaliditetom, Nar. nov., br. 143/02. i 33/05.).

3.2. Određivanje godišnjeg odmora dužeg od četiri tjedna

Godišnji odmor u trajanju dužem od četiri tjedna uređuje

se ugovorom o radu, pravilnikom o radu odnosno kolektivnim

ugovorom koji obvezuje poslodavca. U ovim se autonomnim

izvorima radnog prava dužina godišnjeg odmora određuje

tako da se na određeni početni broj dana dodaju dani prema

unaprijed određenim kriterijima, kao što su starost radnika,

godine radnog staža, složenost poslova na kojima radnik radi,

otežani radni uvjeti, socijalni kriteriji i dr.

Pri određivanju dužine godišnjeg odmora, odredbe au-

tonomnih izvora radnog prava treba primjenjivati na sljedeći

način:

- ako je pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugo-

vorom o radu određeno da se dužina godišnjeg odmora

određuje tako da se na početnih 18 dana dodaju dani

prema utvrđenim kriterijima, dužinu godišnjeg odmora

treba odrediti zbrajanjem početnih 18 i dodatnih dana,

a ako bi tako određen godišnji odmor bio kraći od četiri

tjedna, radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od

četiri tjedna (20 ili 24 dana, ovisno o načinu računanja kod

poslodavca);

- ako je u autonomnim izvorima određeno da se na zakonski minimum dodaju dani prema određenim kriterijima, duži-

nu godišnjeg odmora treba odrediti tako da se početnih

20 ili 24 dana (ovisno kako se računa broj dana godišnjeg

odmora u tjednu) uvećava prema propisanim kriterijima.

Dakle, stvarno trajanje godišnjeg odmora radnika se zbog

više razloga određuje u danima (radi pravilne primjene izvora

radnog prava kojim se određuje dužina godišnjeg odmora,

pravilnog izračunavanja razmjernog dijela godišnjeg odmora,

praćenja razdoblja korištenja godišnjeg odmora i dr.). Koliko će se dana godišnjeg odmora računati po svakom tjednu, kod svakog se poslodavca utvrđuje kolektivnim ugovorom,

pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i u pravilu ovisi o ras-

poredu tjednog radnog vremena radnika. Ako je radno vrijeme

raspoređeno u pet dana u tjednu, primjereno je računati da

se jedan tjedan godišnjeg odmora računa kao pet dana, a

kod poslodavaca kod kojih je radni tjedan raspoređen u šest

radnih dana primjerenije je da se jedan tjedan računa kao šest

dana godišnjeg odmora.

Problem se javlja onda kad je dijelu radnika zaposlenih

kod istog poslodavca radni tjedan raspoređen u pet, a dijelu

radnika u šest dana u tjednu. Mišljenja smo da bi se za sve radnike zaposlene kod istog poslodavca trebalo jednako odrediti broj dana u tjednu koji se računaju kao kriterij za određivanje dužine godišnjeg odmora. Kad bi se za dio

radnika zaposlenih kod istog poslodavca tjedan godišnjeg

odmora računalo kao pet, a za dio šest dana, dodatni dani

godišnjeg odmora koje radnik ostvaruje na temelju starosti,

radnog staža, uvjeta rada, socijalnih i drugih kriterija, ne bi

imali jednak utjecaj na dužinu godišnjeg odmora. Iako ostva-

ruju jednak broj dodatnih dana, radnici bi u pogledu ukupne

dužine trajanja godišnjeg odmora bili u nejednakom položa-

ju. To je posebno važno u slučaju kad je dužina godišnjeg

odmora ograničena u danima (najčešće na 30 dana). Ako bi

poslodavac nekim radnicima računao jedan tjedan kao pet

dana, njihov maksimalni godišnji odmor bi iznosio 30 dana ili

6 tjedana, a drugim radnicima kojima bi tjedan računao kao

šest dana godišnjeg odmora, njihov najduži godišnji odmor bi

iznosio pet tjedana. Pravo iz pravilnika o radu ili kolektivnog

ugovora ne bi se jednako primjenjivalo na sve radnike zapo-

slene kod istog poslodavca.

3.3. Najduže trajanje godišnjeg odmora

Najduže trajanje godišnjeg odmora nije ograničeno Za-

konom o radu, ali se može ograničiti autonomnim izvorima

radnog prava. U važećim kolektivnim ugovorima i pravilnicima

o radu najduže trajanje godišnjeg odmora se određuje u da-

nima, a ne u tjednima, unatoč tomu što je minimalno trajanje

godišnjeg odmora propisano u tjednima.

U većini autonomnih izvora radnog prava kojima se

ograničava najduže trajanje godišnjeg odmora, ograničenje

je limitirano na najviše 30 dana. Iznimka su djelatnost javnog

zdravstva i djelatnost socijalne skrbi u kojima na temelju

važećih granskih kolektivnih ugovora tih djelatnosti najduži

godišnji odmor iznosi 32 dana, a za neke zaposlenike čak 35 dana.

3.4. Trajanje godišnjeg odmora prema proširenim kolektivnim ugovorima u gospodarstvu

Poslodavci koji obavljaju djelatnost trgovine, graditeljstva,

ugostiteljstva, putničkih agencija i djelatnost drvne i papirne

industrije obvezni su svojim radnicima osigurati godišnji od-

mor najmanje u trajanju propisanom proširenim kolektivnim

ugovorima za te djelatnosti.



SR

PA

NJ 2012.


Tablica 1. Trajanje godišnjeg odmora prema kolektivnim ugovorima s proširenim djelovanjem u gospodarstvu

TRGOVINAKolektivni ugovor za

djelatnost trgovine

(Nar. nov., br. 41/98. do

79/05.)

GRADITELJSTVOKolektivni ugovor za

graditeljstvo


20/08.)

UGOSTITELJSTVOKolektivni ugovor djelatno-

sti ugostiteljstva


75/05.)

PUTNIČKEAGENCIJE

Kolektivni ugovor za

putničke agencije

(Nar. nov., br. 94/02.)

DRVNA INDUSTRIJAKolektivni ugovor za

djelatnost drvne i papirne

industrije

(Nar. nov., br. 123/08. i

55/09.)

Na 18 dana dodaju se dani

prema kriterijima (čl. 21.)

Na 18 dana dodaju se

dani prema kriterijima

(čl. 32.)

Na 18 radnih dana dodaje

se još najma nje (čl. 22.)

Na 18 dana dodaju se

dani (čl. 37.)

Na minimum dana

određen zakonom, dodaju

se dodatni dani (čl. 28.)

a) za radni staž: od 1 - 5 godina 1 dan

od 5 - 10 godina 2 dana




preko 30 godina 10 dana

b) za zdravstveno stanje radnika: do 3 dana

c) za socijalne prilike radnika: do 3 dana

a) za svake navršene dvije godine radnog staža - po 1 radni dan,

b) radniku invalidu rada i radniku invalidu Do-movinskog rata s više od 50% invaliditeta

- dodatnih 5 radnih

dana

c) radnici majci s dvoje ili više djece do 7 go-dina života - dodatna

3 radna dana

a) s osnova složenosti po slova koje radnik obavlja, na radnom mje-

stu određenog stupnja

ob razovanja:

- VII stupanj - 4 dana;

- VI stupanj - 3 dana;

- IV i V stupanj - 2 dana;

- do IV stupnja - 1 dan;

b) s osnova radnog staža radnika, na svake 3

godine radnog staža

radnika - 1 dan;

c) s osnova invalidnosti i tjelesnog oštećenja - 1

dan

d) samohrani roditelj - 2 dana

a) prema uvjetima rada

0 - 4 dana

c) prema doprinosu radnika na radu

0 - 5 dana

d) prema složenosti poslova

0 - 3 dana

d) prema radnom stažu

0 - 8 dana

e) prema posebnim socijalnim uvjetima

0 - 3 dana

Trajanje godišnjeg odmora

utvrđuje se pravilnikom

o radu, tako da se na

minimum dana određenih

zakonom dodaje određeni

broj dana za radni staž i

druge uvjete.

Subote se računaju u tra-

janje godišnjeg odmora,

nezavisno od toga kako je

raspoređeno radno vrijeme

tijekom tjedna.

Ukupno trajanje godišnjeg

odmora ograničeno je na

najviše 30 radnih dana.

Najduže trajanje godišnjeg

odmora ograničeno je na 30

dana.

Sezonski radnici imaju

pravo na razmjerni dio

godišnjeg odmora, ali ne

manje od 2 dana za svaki

mjesec rada.

U dane godišnjeg odmora

ubrajaju se samo dani u

koje bi radnik redovito

radio da ne koristi godišnji

odmor.

U svim djelatnostima u kojima se primjenjuju granski ko-

lektivni ugovori s proširenim djelovanjem, pri određivanju du-

žine godišnjeg odmora se polazi od 18 dana, koliko je iznosio

raniji zakonski minimum, osim u djelatnosti drvne industrije.

Poslodavci koji posluju u djelatnosti drvne i papirne industrije

moraju odrediti trajanje godišnjeg odmora svojih radnika tako

da na zakonski minimum od četiri tjedna dodaju dane prema

kriterijima određenim pravilnikom o radu.

3.5. Trajanje godišnjeg odmora prema kolektivnim ugovorima za državne i javne službe

Trajanje godišnjeg odmora za službenike i namještenike

zaposlene u državnim i javnim službama je uređeno kolek-

tivnim ugovorima ovih djelatnosti. I u Kolektivnom ugovoru

za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 93/08.,

123/09., 39/09. i 90/10.) i u Temeljnom kolektivnom ugovoru

za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov.,

br. 115/10.) određeno je da se subote ne računaju u trajanje

godišnjeg odmora i izrijekom je određeno da radni tjedan ima

pet radnih dana. Slijedom toga, zaposlenima u djelatnostima

državnih i javnih službi, svaki tjedan se računa u trajanju pet dana godišnjeg odmora.

Za državne službenike i namještenike se dužina godišnjeg

odmora određuje tako da se početnih 18 dana uveća za do-

datne dane prema kriterijima iz čl. 19. Kolektivnog ugovora za

državne službenike i namještenike. U javnim službama dužina

godišnjeg odmora nije jednako uređena u svim djelatnostima

javnih službi. U osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju se

pri određivanju dužine godišnjeg odmora polazi od početnih 18 dana, koji se uvećavaju za dodatne dane prema kriterijima

iz granskog kolektivnog ugovora svake od obrazovnih djelat-

nosti. Za zaposlene u ustanovama zdravstva, socijalne skrbi i

ustanovama kulture koje se financiraju iz Državnog proračuna

dužina godišnjeg odmora za 2012. godinu se određuje tako

da se početnih 20 dana uvećava za dodatne dane prema

kriterijima iz granskih kolektivnih ugovora tih djelatnosti koji su

zaključeni u listopadu i studenome 2011. godine.



SR

PA

NJ

201


Tablica 2. Izvori prava na godišnji odmor u javnim službama u trajanju dužem od zakonskog minimuma

OSNOVNO OBRAZOVANJE

SREDNJE OBRAZOVANJE

VISOKOOBRAZOVANJE

ZDRAVSTVO SOCIJALNA SKRB KULTURA

čl. 38. TKU za javne službe (Nar. nov., br. 115/10.) i granski KU:

Na početnih 18 dana dodaju se dani godišnjeg odmora prema kriterijima

utvrđenima KU djelatnosti

Granski KU:

Na početnih 20 dana dodaju se dani godišnjeg odmora prema kriterijima

utvrđenima KU djelatnosti

čl. 49. KU za zaposle-

nike u osnovnoškol-

skim ustanovama

(Nar. nov., br. 66/11.)

čl. 46. KU za zapo-

slenike u srednjoškol-

skim ustanovama

(Nar. nov., br. 7/11.)

čl. 46. KU za znanost i

visoko obrazovanje

(Nar. nov., br. 142/10.)

čl. 36. KU za djelatnost

zdravstva i zdravstvenog

osiguranja

(Nar. nov., br. 126/11.)

čl. 27. KU za djelatnost

socijalne skrbi

(Nar. nov., br. 133/11.)

čl. 12. Granskog KU za

zaposlenike u ustanova-

ma kulture koje se

financiraju iz Državnog

proračuna

(Nar. nov., br. 146/11.)

Subote i nedjelje se ne računaju u dane godišnjeg odmora (1 tjedan = pet dana godišnjeg odmora)

3.6. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava na dužinu godišnjeg odmora

U slučaju kad je u kolektivnom ugovoru koji obvezuje poslo-

davca, pravilniku o radu i/ili u ugovoru o radu trajanje godišnjeg

odmora regulirano prema različitim kriterijima i u različitom op-

segu, poslodavac je obvezan svakom radniku osigurati dužinu

godišnjeg odmora koja je najpovoljnija za radnika, osim ako

posebni zakon izričito ne određuje drugačije (čl. 7. st. 3. Zakona

o radu).

S obzirom da različiti izvori radnog prava uređuju dodatne

dane godišnjeg odmora prema različitim kriterijima, a za iste

kriterije različito uređuju broj dana, postavlja se pitanje mora li

poslodavac primijeniti za radnika najpovoljnije pravo u odnosu

na svaki pojedinačni kriterij (npr. najveći broj dodatnih dana

prema kriteriju starosti radnika, najveći broj dana prema kriteriju

radnog staža, složenosti poslova, socijalnim uvjetima i dr.) ili se

najpovoljnije pravo određuje u odnosu na ukupnu dužinu godiš-

njeg odmora. Mišljenja sam da se za radnika najpovoljnije pravo

prosuđuje u odnosu na ukupnu dužinu godišnjeg odmora, a ne

u odnosu na svaki pojedinačni kriterij za određivanje prava na

godišnji odmor.

4. RAČUNANJE TRAJANJA GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 56. Zakona o radu u godišnji odmor se ne uraču-

navaju:

- blagdani i neradni dani određeni Zakonom o blagdanima,

spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj

(Nar. nov., br. 136/02. - proč. tek. - 130/11.),

- razdoblja privremene nesposobnosti za rad (bolovanje),

- razdoblja korištenja prava na rodiljni i roditeljski dopust, i

- razdoblje otkaznog roka.

Iako Zakon o tome nema izričite odredbe, mišljenja sam

da se dan u koji radnik prema rasporedu radnog tjedna koristi

tjedni odmor, ne ubraja u dane godišnjeg odmora. Uputno je

da se to pitanje uredi kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o

radu.

5. RASPORED KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA

5.1. Raspored korištenja godišnjih odmora za sve radnike

Odluku o rasporedu korištenja godišnjeg od mora donosi

poslodavac u skladu s propisom, kolektivnim ugovorom, pravil-

nikom o radu odnosno ugovorom o radu. Poslodavci su trebali

do 30. lipnja 2012. godine utvrditi raspored korištenja godiš-njih odmora za 2012. godinu i o tome obavijestiti radnike.

Zakon o radu obvezuje poslodavca da pri utvrđivanju ras-

poreda korištenja godišnjih odmora uvaži potrebe organizacije

rada i radnikove mo gućnosti za odmor i razonodu. Poslodavac

kod kojeg je utemeljeno radničko vijeće (radničko vijeće se mo-

že utemeljiti kod poslodavaca koji zapošljavaju 20 i više radnika)

dužan je provesti postupak savjetovanja s radničkim vijećem

o planu korištenja godišnjeg odmora. Ako radničko vijeće nije

utemeljeno, a njegovu funkciju ima sindikalni povjerenik, obve-

za savjetovanja odnosi se na sindikalnog povjerenika.

S obzirom da Zakonom o radu nije propisan obvezan sadr-

žaj rasporeda korištenja godišnjih odmora, otvoreno je pitanje

treba li raspored sadržavati detaljne podatke o razdoblju kori-

štenja godišnjeg odmora svakog radnika, čak i ako radnik koristi

odmor u više navrata. Polazeći od svrhe donošenja godišnjeg

rasporeda, proizlazi da godišnji raspored mora najmanje sadr-

žavati podatke o razdoblju u kojem će radnik koristiti pretežiti

dio godišnjeg odmora, uz naznaku da će ostatak godišnjeg od-

mora radnik koristiti u naknadnom dogovoru s poslodavcem.

5.2. Obavijest radniku

Poslodavac je dužan obavijestiti radnika o rasporedu kori-

štenja godišnjeg odmora najkasnije 15 dana unaprijed (čl. 64.

st. 4. Zakona o radu). Odluka odnosno obavijest treba biti u

pisanom obliku.

5.3. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Zakonom o radu je omogućeno da radnik koristi godišnji

odmor u više dijelova. Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor

u dva dijela, ali se može s poslodavcem dogovoriti i drugačije.

Primjerice, može se dogovoriti da koristi godišnji odmor u više



SR

PA

NJ 2012.


od dva dijela ili da ga koristi odjednom u ukupnom trajanju.

Koristi li radnik godišnji odmor u dijelovima, jedan dio mora

iskoristiti u neprekidnom trajanju od dva tjedna, i to tijekom

kalendarske godine na koju se odnosi pravo.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora, radnik može preni-

jeti u sljedeću godinu, ali ga mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

5.4. Jedan dan po želji radnika

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora

kad on želi, ali uz obvezu da najmanje tri dana unaprijed o to-

me obavijesti poslodavca. U nekim je kolektivnim ugovorima i

pravilnicima o radu ovo pravo ugovoreno odnosno određeno

za radnika povoljnije po dva osnova:

- uređuje se kraći rok u kojem je radnik dužan obavijestiti

poslodavca o korištenju jednog dana godišnjeg odmora

po vlastitoj želji, tako da taj rok iznosi dva ili jedan dan, i

- proširuje se pravo korištenja godišnjeg odmora po želji

radnika na dva ili čak tri dana.

U nekim se kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu

pravo određuje za radnika povoljnije po oba osnova.

5.5. Raspored korištenja za radnika koji radi s nepunim radnim vremenom

Radnik zaposlen s nepunim radnim vremenom kod jednog

poslodavca, ostvaruje pravo na godišnji odmor pod jednakim

uvjetima kao i radnici koji su kod istog poslodavca zaposleni s

punim radnim vremenom.

Radnik koji s nepunim radnim vremenom radi kod dva ili

više poslodavaca ima u vezi s rasporedom godišnjeg odmora

dodatna prava u odnosu na druge radnike. Njegov poslodavac

mora s drugim poslodavcima postići sporazum o razdoblju

korištenja godišnjeg odmora radnika. Cilj je da se takvim spo-

razumom radniku omogući istovremeno korištenje godišnjeg

odmora kod svih poslodavaca kod kojih je radnik zaposlen s

nepunim radnim vremenom. Sporazum se ne mora odnositi

na razdoblje korištenja ukupnog godišnjeg odmora, jer radnik

možda nema kod svih poslodavaca pravo na jednaku dužinu

ukupnog godišnjeg odmora. Sporazum se mora odnositi na

razdoblje korištenja godišnjeg odmora u trajanju od četiri tjed-

na, koliko iznosi zakonski minimum.

Ako poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom

korištenju godišnjeg odmora, radnik zaposlen s nepunim

radnim vremenom kod dva ili više poslodavaca, kod svakog

poslodavca ima pravo koristiti godišnji odmor prema svom

zahtjevu.

6. GODIŠNJI ODMOR RADNIKA KOJI SE PRVI PUT ZAPOŠLJAVA

Radnik koji se prvi put zapošljava i radnik kojem je prekid

rada između dva zaposlenja duži od 8 dana, stječe pravo na

godišnji odmor tek nakon šest mjeseci neprekidnog rada (čl.

42.). Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti gra-

đana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog

odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada koji bi

utjecao na stjecanje prava na godišnji odmor.

Ne znači da radnik koji nije stekao pravo na puni godišnji

odmor, uopće nema pravo na godišnji odmor za određenu ka-

lendarsku godinu. Ako radnik u kalendarskoj godini radi kraće

od šest mjeseci, ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

za tu godinu. Npr. radnik koji će u 2012. godini za snovati radni

odnos od 1. kolovoza i radit će pet mjeseci, neće steći pra vo

na puni godišnji odmor za 2012. godinu već samo na pet dva-

naestina godišnjeg odmora na koji bi imao pravo da ostvaruje

pu ni godišnji odmor. Već za sljedeću kalendarsku go dinu,

nakon proteka šest mjeseci od dana zaposlenja, radnik će

ostvariti pravo na puni godišnji odmor, pod uvjetom da mu u

sljedećoj godini radni odnos ne prestane prije 1. srpnja.

Primjer 1. - Stjecanje prava na puni godišnji odmor u go-dini prvog zaposlenja

Radnik se prvi put zapošljava. Zasnovao je radni odnos

1. travnja 2012. g. na neodređeno vrijeme.

Radnik će 1. listopada 2012. g. steći pravo na puni go-

dišnji odmor za 2012. g. Pri donošenju odluke o rasporedu

korištenja godišnjeg odmora za 2012. g. poslodavac mora

voditi računa da je odnosnom radniku obvezan za 2012.

g. osigurati pravo na puni godišnji odmor. Dakako, nema

zapreke da poslodavac i prije listopada radniku omogući

korištenje godišnjeg odmora, ali nema takvu obvezu.

Primjer 2. - Stjecanje prava na puni godišnji odmor tek u sljedećoj godini

Radnik je zasnovao radni odnos 1. listopada 2011. g. na

neodređeno vrijeme. Riječ o prvom zaposlenju.

Radnik za 2011. g. nije stekao pravo na puni godišnji

odmor jer je u 2011. g. radio samo tri mjeseca. Za 2011. g. je

ostvario pra vo na razmjerni dio godišnjeg odmora u iznosu

tri dvanaestine i poslodavac mu je trebao omogućiti da taj

godišnji odmor iskoristi u 2011. g. U 2012. godini, nakon

proteka šest mjeseci od dana zaposlenja, radnik stječe pra-

vo na puni godišnji odmor.

Kad radnik prekida radni odnos i ponovno se zapošljava,

a između dva radna odnosa je proteklo više od 8 dana, kod

novog poslodavca također mora raditi najmanje šest mjeseci

da bi stekao pravo na puni godišnji odmor. Ako u istoj go-

dini radi kod dva ili više poslodavaca, kod svih poslodavaca

zajedno ima pravo najviše na puni godišnji odmor, tako da

svaki sljedeći poslodavac mora voditi računa o pravu koje je

radnik za tu godinu stekao kod prethodnog ili više prethodnih

poslodavaca.

Primjer 3. - Rad kod dva poslodavca uz prekid duži od 8 dana

Radnik je kod prvog poslodavca bio u radnom odnosu

do 31. ožujka 2012. i kod tog je poslodavca ostvario pravo

na 3/12 godišnjeg odmora za kalendarsku 2012. godinu. Od

1. svibnja se ponovno zapošljava kod drugog poslodavca i

radit će do kraja 2012., tj. više od 6 mjeseci.

Kod drugog poslodavca radnik ima za 2012. pravo na

razmjerni dio godišnjeg odmora određen u trajanju 9/12

punog godišnjeg odmora (puni godišnji odmor umanjen za

3/12).



SR

PA

NJ

201


7. PRAVO NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora podrazumijeva pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih mje-sec dana rada, a radnik ga ostvaruje u sljedećim slučajevima:1. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos,

zbog neispunjenja roka od šest mjeseci nije stekao pravo na puni godišnji odmor - npr. radnik je zasnovao radni odnos 1. listopada i do kraja kalendarske godine neće ispuniti rok od šest mjeseci, pa za tu godinu ima pravo na razmjerni dio go-dišnjeg odmora, što u ovom primjeru iznosi tri dvanaestine, a tek će u sljedećoj godini ostvariti pravo na puni godišnji odmor;

2. ako je zaposlen na određeno vrijeme, pa mu radni odnos prestaje prije ispunjenja šestomjesečnog roka čekanja - npr. radnik koji je 1. ožujka zasnovao radni odnos na određeno vrijeme od tri mjeseca, ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora koji se određuje razmjerno trajanju radnog odnosa kraćeg od šest mjeseci;

3. ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja - npr. radnik ko-jem nakon poslovno uvjetovanog otkaza poslodavca radni odnos prestaje 14. lipnja 2012. g., ima za 2012. g. pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora izračunan temeljem pet mjeseci radnog odnosa u 2012. godini;

4. ako je tijekom kalendarske godine u radnom odnosu kod dva ili više poslodavaca, pri čemu kod svih poslodavaca zajedno može ostvariti godišnji odmor u trajanju jednakom kao da je ukupno razdoblje bio u radnom odnosu samo kod jednog poslodavca.Pravo na razmjerni dio izračunava se tako da se odredi

jedna dvanaestina godišnjeg odmora na koji bi radnik imao pravo da ostvaruje puni godišnji odmor i taj iznos pomnoži s brojem mjeseci rada u kalendarskoj godini za koju se određuje razmjerni godišnji odmor. Pri tome se najmanje polovina mje-seca zaokružuje na cijeli mjesec, a ako radni odnos prestaje točno u polovini mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj se mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg radniku prestaje radni odnos.

Primjer 4. - Određivanje razmjernog dijela godišnjeg odmora

Radnik je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme od 1. rujna 2011. g. Radni odnos radnika će trajati do 15. lipnja 2011. g. Riječ je o prvom zaposlenju, a prema izvorima radnog prava radnik bi, da ostvaruje pravo na puni godišnji odmor, ima pravo na godišnji odmor od 26 dana.

Radnik je u 2011. g. radio četiri mjeseca i za 2011. g. je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora koji je bio izračunan ovako:

26 : 12 = 2,17 dana za svaki mjesec rada2,17 x 4 mjeseca = 8,7 dana, što se zaokružuje na 9 dana

godišnjeg odmora za 2011. g.Godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo za 2011.

godinu, radnik je trebao iskoristiti u 2011. godini. Taj iznos je manji od dva tjedna i radnik ga je trebao iskoristiti u godini za koju je pravo stečeno.

S obzirom da će radniku u 2012. g. prestati radni odnos prije 1. srpnja, on ima i za 2012. g. pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji se izračunava ovako:

2,17 x 6 mjeseci = 13,02 dana, tj. pravo na 13 dana godiš-

njeg odmora za 2012. g.

Iako prema čl. 59. Zakona o radu radnik kojem radni

odnos prestaje zaključno s 30. lipnja tekuće godine ima za

tu godinu pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, u kolek-

tivnim ugovorima i pravilnicima o radu ovo se pravo za neke

radnike određuje povoljnije. Tako je u Kolektivnom ugovoru za

državne službenike i namještenike i u kolektivnim ugovorima

za javne službe određeno pravo zaposlenika kojem prije 1.

srpnja prestaje radni odnos zbog odlaska u mirovinu, na puni

godišnji odmor za tekuću godinu.

Čl. 59. Zakona o radu izrijekom je propisano da radnik

koji je za određenu kalendarsku godinu stekao pravo na puni

godišnji odmor, a radni odnos mu prestane nakon 1. srpnja,

pravo na godišnji odmor za tu godinu u cijelosti ostvaru-je kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos. Ukoliko se radnik u drugoj polovini godine zaposli kod novog

poslodavca, novi poslodavac nema obvezu za tu godinu osi-

gurati mu pravo na godišnji odmor.

Primjer 5. - Godišnji odmor radnika koji tijekom godine radi kod više poslodavaca

Radniku koji je kod istog poslodavca u radnom odnosu

od 2000. godine, radni odnos prestaje s danom 2. srpnja

2012. g. Od 3. srpnja 2012. radnik se zapošljava kod novog

poslodavca. Pravo na godišnji odmor za 2012. ostvaruje

kod prethodnog poslodavca, kod kojeg mu je prestao radni

odnos. Novi poslodavac nema obvezu osigurati mu godišnji

odmor za 2012. godinu.

Novi poslodavac ne bi imao obvezu osigurati mu pravo

na godišnji odmor za 2012. čak i da je prekid između dva

radna odnosa bio duži od 8 dana, tj. da se radnik kod novog

poslodavca zaposlio npr. od 1. kolovoza 2012. godine.

8. PRIJENOS GODIŠNJEG ODMORA IZ PRETHODNE GODINE

8.1. Prijenos neiskorištenog dijela godišnjeg odmora

Radnik koji koristi godišnji odmor u dijelovima, ima pravo

neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine, iskoristiti do

30. lipnja tekuće godine. Iz prethodne godine se može pre-

nijeti samo onaj dio godišnjeg odmora za koji nije propisana

obveza korištenja u kalendarskoj godini na koju se odnosi

pravo. Najmanje dva tjedna godišnjeg odmora koji se moraju

iskoristiti u godini u kojoj je pravo stečeno, ne mogu se preno-

siti u sljedeću godinu, uz uvjet da je radniku bilo omogućeno

korištenje odmora (čl. 63. st. 2.)1.

8.2. Povoljnije pravo na prijenos neiskorištenog godišnjeg odmora

U dva slučaja radnik ima pravo u tekućoj godini koristiti

ukupni godišnji odmor iz prethodne godine, odnosno ostatak

odmora koji nije koristio u prethodnoj godini:

1. ako ga u prethodnoj godini nije iskoristio zbog bolesti ili

korištenja prava na rodiljni, roditeljski odnosno posvojitelj-ski dopust, s tim da ga mora iskoristiti do 30. lipnja tekuće godine, i

1 Opširnije o korištenju godišnjeg odmora iz prethodne godine vidi čla-nak u časopisu “Računovodstvo i financije“ broj 6 od 2012. godine.



SR

PA

NJ 2012.


2. članovi posade broda, radnik na radu u inozemstvu i rad-

nik koji je vršio dužnosti građana u obrani, može godišnji

odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

9. NAKNADA PLAĆE ZA GODIŠNJI ODMOR

9.1. Sati (dani) za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće

Za razdoblje korištenja godišnjeg odmora radnik ima pra-

vo na naknadu plaće. Neovisno o tjednom rasporedu radnog

vremena i načinu preračunavanja tjedana u dane godišnjeg

odmora, pri određivanju prava radnika na naknadu plaće pri-

mjenjuje se pravilo prema kojem radnik ima pravo na naknadu

plaće za one dane (sate) koje bi prema tjednom rasporedu rada trebao raditi, a zbog korištenja godišnjeg odmora, ne radi. Npr. ako bi radnik prema tjednom rasporedu trebao

raditi od ponedjeljka do petka, a zbog korištenja godišnjeg

odmora ne radi, za te dane ima pravo na naknadu plaće za

godišnji odmor. Ako bi, da nije na godišnjem odmoru, prema

tjednom rasporedu radio od utorka do petka, za te dane ima

pravo na naknadu plaće za godišnji odmor. U dane koje radnik

prema tjednom rasporedu rada ne bi radio i da ne koristi pravo

na godišnji odmor, nema pravo na naknadu plaće.

Ovakav se zaključak nameće iz neposredne primjene čl.

87. Zakona o radu prema kojem radnik ima pravo na nakna-

du plaće za razdoblja u kojima ne radi iz zakonom ili drugim

propisom opravdanih razloga. Naknada plaće je zamjena za

pravo na plaću, pa radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće

samo za ona razdoblja (dane, sate) za koje bi, da radi, ostva-

rivao pravo na plaću.

9.2. Određivanje visine naknade plaće

9.2.1. Najmanji iznos naknade

Prema čl. 60. Zakona o radu iznos naknade plaće za raz-

doblje korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu odnosno ugovorom o radu. Uz

ovu odredbu, Zakon postavlja i dva dodatna zahtjeva:

- da tako određena naknada plaće ne može biti niža od

prosječne plaće radnika u zadnja tri mjeseca prije kori-

štenja godišnjeg odmora, i

- da se u taj iznos uračunavaju primici u novcu i u naravi koji

predstavljaju naknadu za obavljeni rad.

Određivanje najnižeg iznosa naknade plaće za godišnji

odmor kao tromjesečnog prosjeka predstavlja poteškoću u

definiranju prava radnika kod kojih postoje izražene oscilacije

u visini mjesečnih plaća (npr. zbog sezonskog karaktera po-

slovanja ili zbog preraspodjele radnog vremena). U autonom-

nim izvorima radnog prava se iznos naknade plaće ponekad

uređuje u visini plaće koju bi radnik ostvario da radi. U tom

je slučaju poslodavac obvezan izračunavati visinu naknade

prema izvoru radnog prava koji je za radnika povoljniji.

9.2.2. Što se uključuje u tromjesečni prosjek?

U prosječnu plaću radnika u zadnja tri mjeseca prije kori-

štenja godišnjeg odmora uračunavaju se svi primici isplaćeni

u novcu ili u naravi omogućeni radniku kao plaća za obavljeni

rad, uključivo i dodatke na plaću za rad u posebnim i otežanim

radnim uvjetima (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom

i blagdanom i dr.), te stimulacije, bonuse i slične primitke u

razmjernom dijelu koji se odnosi na zadnja tri mjeseca.

Primici koji su radniku isplaćeni kao naknada plaće za

razdoblja u kojima zbog opravdanih razloga nije radio (npr.

naknada za godišnji odmor, naknada za bolovanje), primici

po osnovi potpora vezanih uz samu osobu radnika, iako su

isplaćeni kao plaća u poreznom smislu (npr. pomoć za lije-

čenje ili nabavu ortopedskih pomagala) i primici isplaćeni kao

potpora vezana uz obiteljske okolnosti radnika (npr. potpora

za smrt člana obitelji isplaćena preko neoporezivog iznosa),

ne uključuju se u tromjesečni prosjek od kojeg se određuje

naknada plaće za godišnji odmor.

U praksi se otvara niz pitanja vezanih uz dvojbu o tome je

li određeni primitak radniku isplaćen kao naknada za obavljeni

rad ili je ostvaren po nekoj drugoj osnovi. Naime, radnicima

se plaćaju ili omogućavaju razne ekonomske koristi koje

proizlaze iz hijerarhijskog položaja u organizacijskoj strukturi

poslodavca (npr. plaća se premija životnog osiguranja, odo-

brava se kredit uz kamatu povoljniju od tržišne, daje se bonus

u obliku prava na opcijsku kupnju dionica i omogućavaju

druge ekonomske koristi). Za neke od takvih vrsta primitaka je

upitno predstavljaju li naknadu za obavljeni rad, a ako se radi

o naknadi za obavljeni rad, nužno ih je uključiti u osnovicu od

koje se određuje visina naknade plaće za godišnji odmor.

9.2.3. Određivanje prosječne plaće za radnika koji je u cijelom ili dijelu tromjesečnog razdoblja ostvarivao naknadu plaće

U slučaju kad radnik u posljednja tri mjeseca prije kori-

štenja godišnjeg odmora nije primao plaću, nego naknadu

plaće po posebnim propisima (npr. bolovanje, rodiljni dopust),

naknadu plaće za razdoblje godišnjeg odmora treba odrediti

u odnosu na prosječnu plaću koju bi radnik ostvario da je u

posljednja tri mjeseca radio.

9.2.4. Koji mjeseci ulaze u izračun tromjesečnog prosjeka plaće?

S obzirom da se visina naknade plaće za razdoblje ko-

rištenja godišnjeg odmora određuje na temelju prosječne

mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, a plaća se u pravilu

isplaćuje u sljedećem mjesecu za prethodni, otvara se pitanje

utvrđuje li se taj prosjek u odnosu na:

- plaću isplaćenu u prethodna tri mjeseca, ili

- ostvarenu (zarađenu) prosječnu plaću za tri mjeseca koji

prethode mjesecu u kojem se koristi pravo na godišnji

odmor.

Uvažavajući pravilo prema kojem se pravom na naknadu

plaće radnika obeštećuje za plaću (zaradu) koju bi ostvario da

ne koristi zakonom opravdan razlog izostanka s rada, mišljenja

smo da prosječnu plaću treba odrediti kao prosječnu plaću za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem radnik kori-sti pravo na godišnji odmor. Npr. ako radnik koristi godišnji

odmor u srpnju, naknadu plaće treba odrediti od prosječne

plaće za mjesece od travnja do lipnja, a ne od prosječne plaće

za mjesece od ožujka do svibnja za koje je plaća isplaćena u

razdoblju od travnja do lipnja. Dakle, mjerodavna je ostvarena,

zarađena plaća u tri mjeseca koji prethode mjesecu u kojem

se koristi pravo na godišnji odmor.



SR

PA

NJ

201


9.2.5. Način izračunavanja tromjesečnog prosjeka plaće

Nedoumice vezane uz način izračunavanja prosječne pla-

će kao mjerila za utvrđivanje visine naknade plaće za godišnji

odmor proizlaze iz činjenice da je velikom broju zaposlenih u

Hrvatskoj mjesečna plaća određena u jednakom iznosu neo-

visno o kalendarskoj dužini mjeseca. Pitanje je treba li u tom

slučaju prosječnu plaću izračunavati kao:

1. prosječnu plaću po satu (zbroj plaća za tri mjeseca podi-

jeliti sa satima rada na koje se odnose plaće), ili

2. utvrditi mjesečni prosjek tako da se zbroj plaća podijeli s tri, pri čemu rezultat predstavlja iznos mjesečne naknade

plaće, pa ako se godišnji odmor koristi kraće od punog

mjeseca, svotu naknade odrediti razmjerno satima za koje

se naknada plaće utvrđuje.

Zakon o radu ne uređuje tehniku utvrđivanja prosječne

plaće, već samo određuje da naknada ne može biti manja od

prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Izračuna-

vanje mjesečnog prosjeka kao zbroj triju plaća podijeljen s tri

je otežano u slučaju kad radnik u prethodna tri mjeseca nije

radio cijelo razdoblje, već je za dio razdoblja primio naknadu

plaće, pa bi u tom slučaju trebalo utvrditi koji iznos plaće bi

ostvario da je cijeli mjesec radio, te od te svote izračunati

prosječnu mjesečnu plaću. Uvažavajući stipulaciju čl. 60. st.

1. Zakona prema kojem se naknada plaće za godišnji odmor

određuje od prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjese-

ca, proizlazi da je izračun na temelju mjesečnog prosjeka

više u duhu odredbe čl. 60. Zakona o radu (opisano pod 2.).

No, u tom se slučaju poslodavcu nameće obveza da u slučaju

kad radnik u prethodna tri mjeseca nije za cijelo to razdoblje

primao plaću (npr. bio je na bolovanju, godišnjem odmoru,

plaćenom dopustu), prethodno za svaki od tri mjeseca na te-

melju kojih utvrđuje tromjesečni prosjek izračuna svotu plaće

koju bi radnik ostvario da je radio.

9.3. Porezno određenje naknade plaće za godišnji odmor

Čl. 84. st. 4. Zakona o radu propisano je da se plaćom i

naknadom plaće u smislu tog Zakona smatra plaća i naknada

plaće u bruto iznosu. Kako je pravo radnika na naknadu plaće

za razdoblja korištenja godišnjeg odmora određeno Zakonom

o radu, proizlazi da se ta naknada određuje kao bruto svota primitka radnika.

10. REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR

10.1. Pravo na regres

Različito od godišnjeg odmora, pravo radnika na novčani

primitak (regres) kao pomoć za podmirivanje troškova godiš-

njeg odmora, nije pravo svih radnika. Radnik ima pravo na

regres za godišnji odmor samo ako je tako određeno kolektiv-

nim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom o radu

ili ugovorom o radu. U tim aktima se pravo na regres određuje

na jedan od sljedeća dva načina:

1. kao pravo povezano s korištenjem godišnjeg odmora, pa radnik ostvaruje pravo na regres samo ako je koristio

godišnji odmor, ili

2. kao pravo povezano sa stjecanjem prava na godišnji odmor, u kojem slučaju pravo radnika na isplatu regresa

nije uvjetovano korištenjem godišnjeg odmora na koji je

stekao pravo.

U zaključenim kolektivnim ugovorima pravo na regres za

godišnji odmor se u pravilu određuje linearno, u jednakoj svoti

po radniku bez obzira na plaću radnika, dužinu trajanja godiš-

njeg odmora i dr., što regresu za godišnji odmor na određeni

način daje obilježje socijalne potpore. Samo iznimno se iznos

regresa za godišnji odmor određuje prema složenosti poslova

radnog mjesta na kojem radnik radi, uvjetima rada, godinama

radnog staža, prema broju dana godišnjeg odmora i dr., čime

se diferencira pravo na regres pojedinačnih radnika.

Državni službenici i namještenici i službenici i namješte-

nici u javnim službama imaju u svojim kolektivnim ugovorima

ugovoreno pravo na regres za godišnji odmor, s tim da se

iznos regresa za svaku godinu utanačuje sporazumom Vlade

RH i ovlaštenih sindikata, ali ne manje od iznosa isplaće-

nog prethodne godine. Pravo na regres u jednakom iznosu

ostvaruju službenici i namještenici koji koriste puni i oni koji

koriste razmjerni dio godišnjeg odmora.

Prema važećim kolektivnim ugovorima, u državnim i javnim službama regres za godišnji odmor za 2012. izno-si 1.250,00 kn po radniku.

Od pet proširenih granskih kolektivnih ugovora u gospo-

darstvu, pravo na regres za godišnji odmor je ugovoreno samo

u djelatnosti graditeljstva i u djelatnosti drvne industrije. U

granskim kolektivnim ugovorima za trgovinu i ugostiteljstvo,

čije djelovanje je također prošireno na sve poslodavce koji

posluju u djelatnosti za koju je zaključen kolektivni ugovor, nije

uređeno pravo radnika na regres za godišnji odmor.

Tablica 3. Pravo na regres za godišnji odmor u proširenim

kolektivnim ugovorima u gospodarstvu

Kolektivni ugovorPravo na regres za godišnji

odmorKolektivni ugovor za graditeljstvo, Nar. nov., br., 98/05.

- 20/08. (čl. 49.)

pravo na jednokratni dodatak

na plaću u iznosu od 1.800,00

kuna uz obvezu da se taj doda-

tak isplati zajedno s plaćom za

mjesec u kojem radnik koristi

godišnji odmor, ali ne prije 30.

lipnja za tekuću godinu

Kolektivni ugovor za drv-nu i papirnu industriju, Nar. nov., br. 123/08. i

55/09. (čl. 43.)

u visini neoporezivog iznosa, ali

zajedno s uskrsnicom, božićni-

com i sl.

10.2. Porezno određenje regresa

U poreznom smislu regres se može isplatiti kao:

1. neoporeziva godišnja nagrada u iznosu od najviše 2.500,00 kn po radniku godišnje - ukoliko se za isplatu

regresa za godišnji odmor iskoristi cijeli neoporezivi iznos

godišnje nagrade iz čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak

(Nar. nov., br. 95/05. - 61/12.), tada se ni za koju drugu

namjenu u istoj godini više ne može koristiti neoporezivi

primitak, ili



SR

PA

NJ 2012.


2. kao plaća, u kojem slučaju podliježe obračunu i uplati do-

prinosa iz i na plaće, a porez odnosno prirez na porez na

dohodak obračunava se kumulativno s isplatom redovne

plaće isplaćene u mjesecu u kojem se isplaćuje i regres,

ili

3. kombinirano, dio kao neoporezivi primitak, a dio kao plaća.

Regres ili dio regresa koji je isplaćen kao neoporezivi pri-

mitak, ne iskazuje se u poreznim evidencijama niti u evidenci-

jama koje se dostavljaju Središnjem registru osiguranika.

Ukoliko se regres za godišnji odmor isplaćuje kao plaća u poreznom smislu, treba voditi računa o obvezi kumulativnog

obračunavanja obveze za porez na dohodak i prirez za sve

isplate radniku u određenom mjesecu. Zbog kumulativnog

obračunavanja poreza na dohodak za sve isplate radniku

u jednom mjesecu, na regres je u pravilu plaćen veći iznos

poreza na dohodak i prireza, nego da je isti iznos isplaćen u

više mjeseci. Ukoliko je zbog toga porezno opterećenje ne-

ravnomjerno raspoređeno tijekom godine, poslodavac je pri

isplati zadnje plaće dužan sastaviti godišnji obračun poreza

na dohodak.

Pri obračunu doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje,

isplaćeni iznos regresa se ne uključuje u najvišu mjesečnu osnovicu. Regres je primitak koji se odnosi na više mjeseci i

prema Zakonu o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. - 22/12.) na

taj se primitak ne može primijeniti najviša mjesečna osnovica

za obračun mirovinskih doprinosa. Ako se za određenog rad-

nika koristi najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa

za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, tada se i

iznos doprinosa obračunatog i uplaćenog na svotu regresa za

godišnji odmor, uključuje u najvišu godišnju osnovicu.

Iznos regresa za godišnji odmor koji je isplaćen s obraču-

nom i uplatom doprinosa i poreza na dohodak, iskazuje se u

obrascu R-Sm. Ako se regres isplaćuje zajedno s redovnom

mjesečnom plaćom, tada se ne mora iskazati u posebnom

obrascu R-Sm, već zajedno s isplatom plaće. Ako se regres

isplaćuje zasebno, tada se na stranici A zasebnog obrasca

R-Sm koristi šifra vrste uplate 03, na stranici B se kao po-

datak za razdoblje od … do navode nule, a kao šifra osnove

obračuna koristi se šifra 17 ili 10. Regres isplaćen kao plaća

uključuje se u mjesečni obrazac ID i u obrazac Izvješće o plaći (obrazac IP).

11. NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR

11.1. Pravo na naknadu zbog nekorištenja godišnjeg odmora

Radnik kojem je prestao ugovor o radu, a koji nije iskoristio

godišnji odmor na koji je stekao pravo, ima pravo na novčanu

naknadu za neiskorišteni godišnji odmor (čl. 61.). Ako je radnik

djelomično iskoristio pravo na godišnji odmor, ima pravo na

naknadu za ostatak neiskorištenog dijela godišnjeg odmora

na koji je stekao pravo.

Poslodavac je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni go-

dišnji odmor za sve slučajeve prestanka radnog odnosa.

11.2. Visina naknade za neiskorišteni godišnji odmor

Iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor određuje

se u visini naknade plaće na koju bi radnik imao pravo da koristi godišnji odmor, a ne može biti niži od prosječne plaće

radnika u prethodna tri mjeseca (čl. 61., povezano s čl. 60.).

Ako se naknada određuje za dio neiskorištenog godišnjeg

odmora, izračunava se razmjerno broju dana neiskorištenog

godišnjeg odmora.

Ako radnik u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog

odnosa nije primao plaću, nego naknadu plaće (npr. naknadu

plaće za bolovanje na teret nadležnih državnih zavoda), nak-

nadu za neiskorišteni godišnji odmor treba odrediti u odnosu

na prosječnu plaću koju bi radnik primao da je u posljednja tri

mjeseca radio ili u odnosu na plaću radnika koji je zaposlen

na istim poslovima.

11.3. Porezno određenje naknade za neiskorišteni godišnji odmor

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor se u poreznom

smislu isplaćuje kao bruto plaća, zajedno s pripadajućim

doprinosima iz plaće i na plaću, porezom na dohodak i može-

bitnim prirezom. Dospijeva zadnjeg dana radnog odnosa rad-

nika kojem se isplaćuje. Poslodavac s tim datumom odjavljuje

radnika iz sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a

osim plaće za posljednji mjesec rada, duguje mu i naknadu za

neiskorišteni godišnji odmor.

U obrascu R-Sm se naknada za neiskorišteni godišnji

odmor iskazuje kao primitak koji se odnosi na više mjeseci,

tj. na stranici A se kao šifra vrste uplate koristi šifra 03, poda-

tak za mjeseci su nule, a na stranici B se koristi šifra osnove

obračuna 17 ili 10, a razdoblje od - do su nule. U slučaju kad

se naknada za neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje zajedno

s plaćom za posljednji mjesec rada, porezno opterećenje rad-

nika će biti razmjerno veće zbog kumulativnog oporezivanja

dvaju primitaka isplaćenih u istom mjesecu.




SR

PA

NJ

201


Minimalna plaća nije izmijenjena

Unatoč najavi povećanja, iznos minimalne plaće nije izmijenjen. U razdoblju od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013. godine minimalna plaća i nadalje iznosi 2.814,00 kn mjesečno bruto. Isteklo je prijelazno razdoblje za tekstilnu,

drvno-prerađivačku i kožarsko-obućarsku industriju, tako da je nastavno od 1. lipnja 2012. godine visina minimalne plaće jednaka u svim djelatnostima.


1. OBVEZA GODIŠNJEG USKLAĐIVANJA MINIMALNE PLAĆE

Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08.) koji je

na snazi od 2008. godine propisan je mehanizam godišnjeg

usklađivanja iznosa minimalne plaće. Početno je minimalna

plaća bila određena u visini 39% prosječne plaće ostvare-

ne u Hrvatskoj u prethodnoj godini, uz obvezu da se svake

godine od 1. lipnja poveća ovisno o ostvarenoj prosječnoj plaći i stopi rasta društvenog proizvoda u prethodnoj ka-lendarskoj godini. Iznos minimalne plaće određen prema tim

parametrima, primjenjuje se od 1. lipnja tekuće do 31. svibnja

sljedeće kalendarske godine.

Statistički pokazatelji za 2010. i 2011. godinu, relevantni

za usklađivanje minimalne plaće, pokazuju uzastopni pad

društvenog proizvoda. Prosječna mjesečna bruto plaća u Hr-

vatskoj za 2011. godinu iznosila je 7.796,00 kn (Objava DZS,

Nar. nov., br. 30/12.), što je više od podatka za prethodnu

godinu (za 2010. godinu je iznosila 7.679,00 kn). Dakle, pre-

ma jednom bi se pokazatelju minimalna plaća trebala smanjiti,

a prema drugom povećati ako se želi zadržati dosadašnje

učešće minimalne plaće u prosječnoj.

Socijalni partneri u sastavu Gospodarsko socijalnog vi-

jeća RH su još 2010. godine zauzeli stajalište prema kojem

Zakon o minimalnoj plaći ne predviđa mogućnost smanjivanja

apsolutnog iznosa minimalne plaće, čak i kad su pokazatelji

propisani kao mjerilo za njezino usklađivanje, negativni. Upo-

rište za takvo tumačenje je formulacija iz čl. 4. st. 3. Zakona

kojom se regulira način uvećanja minimalne plaće, ali se ne

predviđa mogućnost njezinog smanjivanja. U 2012. ostalo je

otvoreno pitanje zadržavanja dosadašnjeg učešća od 39% u

svoti prosječne plaće u Hrvatskoj, pa je s tim ciljem najavljeno

povećanje apsolutnog iznosa minimalne plaće. Da bi se za-

držalo učešće od 39%, minimalna mjesečna plaća bi trebala

iznositi 3.040,00 kn. Ta najava nije realizirana.

2. MINIMALNA PLAĆA ZA RAZDOBLJE OD 1. LIPNJA 2012. DO 31. SVIBNJA 2013.

2.1. Iznos minimalne plaće

Za razdoblje od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013. g. mi-

nimalna plaća iznosi 2.814,00 kn mjesečno u bruto iznosu. Podatak je objavio Državni zavod za statistiku (Nar. nov., br.

60/12.) i taj bi iznos trebao vrijediti sljedećih 12 mjeseci.

Nastavno od 1. lipnja 2012. isteklo je prijelazno razdoblje

od četiri godine propisano za tri industrijske grane u kojima

je minimalna plaća bila određena u nižem iznosu od svote

minimalne plaće za Hrvatsku. Riječ je o tekstilnoj, drvno-

prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji. U prvoj godini

primjene Zakona u tim je djelatnostima minimalna plaća izno-

sila 95% od minimalne plaće određene za Hrvatsku i svake

se godine postotak povećavao, tako da se minimalna plaća

u ovim granama postupno približavala minimalnoj plaći propi-

sanoj za Hrvatsku. Od 1. lipnja 2012. g. se na sve zaposlene u

Hrvatskoj primjenjuje ista visina minimalne plaće.

2.2. Tjedno radno vrijeme i visina minimalne plaće

Minimalna plaća od 2.814,00 kn bruto mjesečno je najma-

nja cijena rada za radnika zaposlenog s punim radnim vre-menom od najviše 40 sati tjedno. Propisani iznos minimalne

plaće ne ovisi o složenosti poslova koje radnik obavlja, niti o

eventualnom ispunjenju zadane norme. Riječ je o minimalnoj

cijeni rada radnika zaposlenog kod bilo kojeg poslodavca u

Hrvatskoj. Zakonska obveza isplate minimalne plaće važna je

za svakog radnika koji bi temeljem primjene ugovora o radu,

pravilnika o radu i/ili kolektivnog ugovora koji obvezuje poslo-



SR

PA

NJ 2012.


davca, ostvario plaću u iznosu manjem od minimalne plaće.

Zbog načela obvezne primjene za radnika najpovoljnijeg prava

(čl. 7. st. 3. Zakona o radu, Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.),

takvog radnika štiti institut minimalne plaće.

Za radnika zaposlenog s nepunim radnim vremenom minimalna plaća se određuje u jednakom omjeru u odnosu na

minimalnu plaću za puno radno vrijeme u kakvom je omjeru

njegovo ugovoreno nepuno radno vrijeme spram punog tjed-

nog radnog vremena. Na primjer, ako radnik zaposlen kod

poslodavca kod kojeg puno tjedno radno vrijeme iznosi 40 sati

tjedno, radi s nepunim radnim vremenom od 20 sati tjedno,

njegova minimalna plaća iznosi polovinu minimalne plaće pro-

pisane za puno radno vrijeme, tj. 1.407,00 kn mjesečno.

2.3. Odnos minimalne plaće i najniže osnovice za plaćanje doprinosa

Minimalna plaća je najmanja svota plaće za izvršeni rad na

koju radnik ima pravo. Taj institut ne štiti radnika koji ostvaruje

pravo na naknadu plaće za razdoblja kad ne radi zbog zako-

nom opravdanih razloga (npr. bolovanje na teret poslodavca).

Moguće je da pri ostvarivanju prava na naknadu plaće radnik

ostvari pravo na svotu mjesečne naknade plaće manju od

2.814,00 kn bruto. Dogodi li se to, poslodavac mora voditi

računa o obvezi plaćanja doprinosa na najnižu propisanu osnovicu u iznosu od 2.714,60 kn mjesečno (čl. 200. Zakona

o doprinosima, Nar. nov., br. 84/08. - 22/12. i Naredba … za

2012. godinu, Nar. nov 137/11. - 61/12.).

Obvezni doprinosi se obračunavaju na svotu plaće

odnosno naknade plaće na koju radnik ima pravo. Ako je

taj mjesečni iznos manji od najniže propisane mjesečne osnovice za plaćanje doprinosa, obvezne doprinose treba

obračunati na najnižu mjesečnu osnovicu.

Za radnika koji radi s polovinom punog radnog vremena,

obvezni doprinosi moraju biti plaćeni najmanje na osnovicu

u iznosu 1.357,30 kn za puni kalendarski mjesec proveden u

osiguranju, za radnika koji radi s nepunim radnim vremenom

od 25 sati (62,5% od punog radnog vremena), najniža osno-

vica za plaćanje obveznih doprinosa se određuje u iznosu

62,5% od osnovice propisane za puno radno vrijeme i iznosi

1.696,63 kn mjesečno.

3. NAJAVLJENE IZMJENE MEHANIZMA ODREĐIVANJA MINIMALNE PLAĆE

Između Vlade RH, sindikata i poslodavaca javljaju se

inicijative prema kojim bi Zakon o minimalnoj plaći trebalo

izmijeniti. Neki od razloga proizlaze iz zahtjeva da se u kriterije

za određivanje visine minimalne plaće uključe i pokazatelji o rastu troškova života, te da se iznos minimalne plaće uskla-đuje na početku godine, a ne sredinom godine.





Dvorana Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, J. Gotovca 1/II.Stručno usavršavanje namijenjeno je osobama koje rade ili su počele raditi u knjigovodstvu, neovisno o tome je li riječ o trgovačkim društvima koje imaju ustrojeno vlastito knjigovodstvo ili knjigovodstvenim servisima. Cilj stručnog usavršavanja je, uz rad na računalu i knjigovodstvenom programu na praktičnim primjerima obraditi sve važnije poslovne događaje unutar računovodstvenog procesa, obraditi porezne prijave i na temelju danih podataka sastaviti fi nancijske izvještaje. Predviđeno trajanje stručnog usavršavanja je 72 sata. Svim polaznicima bit će osigurano računalo s knjigovodstvenim programom „Sinesys“ i potrebitom dokumentacijom za rad.

strucno usavrsavanje 10-22 ruj1 1 6/20/12 3:03:09 PM



SR

PA

NJ

201

2.GRANSKE SPECIFIČNOSTI UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

Ugostiteljske usluge u objektima jednostavnih usluga

Na temelju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti1 ministar turizma je, uz su glas nost ministra nadležnog za zdravstvo, donio Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering

objekti” i “Objekti jednostavnih usluga”2. Ovaj Pravilnik stu pio je na snagu 16. kolovoza 2007. godine. Postojeći ugostitelji dužni su svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku pet godina od dana njegovog stupanja na snagu, tj. do 16. kolovoza 2012. godine, osim ugostitelja koji su obavljali ugostiteljsku djelatnost u pokretnom objektu ili pod šatorom, na klupama, i sl., a koji su svoje poslovanje trebali uskladiti s odredbama tog Pravilnika do 16. studenoga 2011. godine. Od stupanja na snagu, navedeni Pravilnik je jednom mijenjan i dopunjavan, a uskoro se očekuje i njegova nova izmjena i dopuna.3 Ugostiteljske usluge u objektima jednostavnih usluga pružaju se tijekom cijele godine, ali je njihovo pružanje pojačano poglavito za vrijeme turističke sezone, i to na mjestima gdje uobičajeno boravi veći broj turista (na plažama, zračnoj luci, željezničkom i autobusnom kolodvoru, tržnici, poslovnom centru i sl.).

Dr. sc. JASENKA ŠTIGLEC Stručni članak UDK 347.7

1. UVOD

Način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obav-

ljati ugostiteljsku djelatnost, propisani su Zakonom o ugostitelj-

skoj djelatnosti. Ugostiteljska djelatnost u smislu tog Zakona

je pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje

i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja. Ugo-

stiteljska djelatnost je i pripremanje hrane za potrošnju na

drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu,

na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering).

Prijelaznim i završnim odredbama cit. Zakona (članci od

51. do 62.), između ostalog propisani su rokovi za ugostitelje

glede primjene odredbi tog Zakona. Tako je u vezi s primjenom

Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih

objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering objekti” i

“Objekti jednostavnih usluga” (Nar. nov., br. 82/07. i 82/09.),

važna odredba članka 51. stavka 1. cit. Zakona kojom je pro-

pisano da su ugostitelji, koji su na dan 28. prosinca 2006. godine, obavljali ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim

objektima u kojima se pružaju usluge prehrane, pića, napitaka

i slastica, te u catering objektima prema prijašnjem Zakonu

o ugostiteljskoj djelatnosti, dužni uskladiti svoje poslovanje s

1 Vidi: Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09., 88/10. i 50/12. 2 Nar. nov., br. 82/07. i 82/09.3 U ovom članku, također, se koriste izmjene i dopune Pravilnika o

razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Re-storani“, “Barovi“, “Catering objekti“ i “Objekti jednostavnih usluga”, koje su kao radni materijal objavljene na web stranicama Ministarstva turizma. Naime, očekuje se donošenje navedenih izmjena i dopuna cit. Pravilnika do 1. srpnja 2012. godine.

odredbama tog Pravilnika najkasnije do 16. kolovoza 2012. godine.

Prema odredbama cit. Zakona, ugostiteljska djelatnost

obavlja se u objektu namijenjenom, uređenom i opremljenom

za pružanje ugostiteljskih usluga, a koji može biti u: građevini,

odnosno zasebnom dijelu građevine (zgrada, kiosk, kontejner,

plutajući objekt i sl.), poslovnom prostoru u kojem se obavlja

druga djelatnost, nepokretnom vozilu i priključnom vozilu,

željezničkom vagonu i plovnom objektu kojim se obavlja pri-

jevoz putnika, šatoru, na klupi, kolicima i sličnim napravama

opremljenim za pružanje ugostiteljskih usluga.4

Zakonom je propisano da se ugostiteljski objekti, s ob-

zirom na vrstu ugostiteljskih usluga, koje se u njima pružaju,

razvrstavaju u šest skupina, i to: Hoteli, Kampovi i druge

vrste ugostiteljskih objekata za smještaj, Restorani, Barovi,

Catering objekti i Objekti jednostavnih usluga.

Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskim

objektima moraju biti ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu glede

uređenja i opreme ugostiteljskih objekata, usluga, kao i drugi

uvjeti propisani Zakonom i propisima donesenim na temelju

Zakona.

2. UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI OBJEKTI ZA PRUŽANJE JEDNOSTAVNIH UGOSTITELJSKIH USLUGA

Pravilnikom se uređuje razvrstavanje i minimalni uvjeti koje

moraju ispunjavati ugostiteljski objekti iz skupina “Restorani”,

4 Vidi članak 6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

stiglec.indd 80stiglec.indd 80 6/27/12 4:09:26 PM6/27/12 4:09:26 PM


SR

PA

NJ 2012.

GRANSKE SPECIFIČNOSTIUGOSTITELJSTVO I TURIZAM

“Barovi”, “Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga”,

ugostiteljske usluge koje se moraju i mogu pružati u pojedinoj

vrsti ugostiteljskog objekta, vrste ugostiteljskih objekata koje

mogu biti klupskog tipa, te način utvrđivanja ispunjavanja

minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskog objekta.

Ovim Pravilnikom, između ostalog, propisano je što se smatra jednostavnim jelima. Tako je propisano da u ta jela

spadaju jela koja ne zahtijevaju složeniju pripremu, kao npr.:

naresci, sir, jaja, pržene i slane ribe, pržene lignje, topli i hladni

sendviči, hrenovke, kobasice, razne vrste burgera, hot dog,

kotleti, ćevapčići, ražnjići, kotlovina, pommes frites, pizza,5

palačinke i sl.

Pravilnikom se utvrđuju vrste ugostiteljskih objekata

unutar četiri skupine ugostiteljskih objekata, ovisno o prete-

žitosti ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju i načinu

usluživanja. Pojedina vrsta ugostiteljskog objekta određena je

i minimumom ugostiteljskih usluga koje se u njemu obvezno

pružaju, te minimalnim uvjetima kojima moraju udovoljavati

ugostiteljski objekti.

Budući da se u ovom članku detaljnije obrađuje samo

jedna skupina ugostiteljskih objekata iz Pravilnika, i to skupina

“Objekti jednostavnih usluga”, u nastavku teksta navode se

vrste ugostiteljskih objekata iz ove skupine.

Skupina “Objekti jednostavnih usluga”, prema odred-

bama ovog Pravilnika razvrstava se u šest vrsta ugostitelj-skih objekata, i to u:

- objekt jednostavnih usluga u kiosku,

- objekt jednostavnih brzih usluga,

- objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili pri-

ključnom vozilu),

- objekt jednostavnih usluga u šatoru,

- objekt jednostavnih usluga na klupi i

- objekt jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim naprava-

ma).

Karakteristično za ove ugostiteljske objekte je to da se

usluživanje, u pravilu, vrši kroz otvor za usluživanje radi kon-

zumiranja u hodu ili na drugom mjestu, da se u tim objektima

mogu pripremati i usluživati vrste i količine jednostavnih jela,

pića i napitaka, te sladoleda za čiju pripremu i usluživanje

objekt ispunjava propisane minimalne uvjete, a razmjerno

veličini prostora objekta, te da se u tim objektima jela i pića

uslužuju priborom za jednokratnu uporabu.

Tako se npr. u objektu jednostavnih usluga u kiosku i objektu jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili priključnom vozilu) mogu pripremati i usluživati jednostavna

jela, pića i napici, te usluživati jednostavna jela u konfekcio-

niranom obliku, pića u originalnom pakovanju, te slastice i

sladoled, dok se u objektu jednostavnih brzih usluga mogu

pripremati jednostavna jela koja se pripremaju i uslužuju na

jednostavan i brz način (npr. razne vrste burgera, pizza, topli i hladni sedviči, pommes frites, hot dog, palačinke i slična jela6), usluživati bezalkoholna pića i napici, te slado-

led u originalnom pakovanju. Ovi ugostiteljski objekti mogu

biti opremljeni samo s visokim stolovima bez stolaca.

Iznimno, ovi ugostiteljski objekti, ukoliko se nalaze izvan

5 U radnim materijalima koji su objavljeni na web stranicama Ministar-stva turizma glede izmjena i dopuna cit. Pravilnika, predlaže se da se u jednostavna jela uvrsti i pizza.

6 Ovo su predložene izmjene i dopune cit. Pravilnika, a vide se iz rad-nih materijala koji su objavljeni na web stranicama Ministarstva turizma.

naseljenih područja naselja čiju lokaciju određuje pred-stavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom iz članka 8. stavka 6. cit. Zakona, mogu biti opremljeni visokim stolovima sa stolcima, te niskim stolovima i stolcima ili klupama i sl. U objektu jednostavnih usluga u šatoru mogu se pripremati i usluživati jednostavna jela, pića

i napici, a mogu se usluživati jela u konfekcioniranom obliku

i pića u originalnom pakovanju (objekt može biti opremljen stolovima, klupama ili stolcima). U objektu jednostavnih usluga na klupi mogu se pripremati i usluživati jednostavna

jela, i to: topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, hot dog,

kotleti, čevapčići, ražnjići, pommes frites, palačinke i slična je-

la, napici, usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku, te pića i sladoled.7 U objektu jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama) mogu se pripremati i

usluživati jednostavna jela, i to: hot dog, hrenovke, kobasice,

palačinke i slična jela, napici, usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom stanju, te pića i sladoled u originalnom pakovanju,8 a navedeni objekti ne mogu biti opremljeni sa stolovima i stolcima.

U objektima jednostavnih usluga jela i pića uslužuju se priborom za jednokratnu uporabu.

Pravilnikom je propisano da ugostiteljski objekti moraju

ispunjavati minimalne uvjete za vrstu ugostiteljskog objekta i

opće minimalne uvjete koji su propisani tim Pravilnikom. Izni-

mno, ugostiteljski objekti iz skupine “Objekti jednostav-nih usluga” mogu odgovarajuće odstupiti od minimalnih uvjeta, ukoliko su smješteni u zgradi koja je registrirana kao

povijesno-kulturni objekt ili u objektu od posebne ambijental-

ne vrijednosti, odnosno u zaštićenoj spomeničkoj cjelini, uz

prethodno pribavljene dozvole sukladno propisima o zaštiti i

očuvanju kulturnih dobara. Za šest vrsta ugostiteljskih objeka-

ta koji čine skupinu “Objekata jednostavnih usluga” propisani su različiti minimalni uvjeti.

Opći minimalni uvjeti primjenjuju se na sve vrste ugosti-

teljskih objekata, ukoliko Pravilnikom nije drukčije određeno.

Tako su odredbama članaka 35. do 62. Pravilnika detaljno

propisani opći minimalni uvjeti, koji se odnose na: uređenje

i opremljenost ugostiteljskog objekta, označavanje ugostitelj-

skog objekta, ispravnost i funkcionalnost uređaja i opreme,

zaštitu od buke, opskrbu vodom i zbrinjavanje otpadnih tvari,

opskrbu električnom energijom, telefonski priključak, grijanje

prostorija, unutarnju visinu prostorija, zaštitu od prašine, zaho-

de za goste glede uređenja, opreme i broja zahoda, kuhinju i

prostor za pripremanje jela glede uređenja i opreme, prostorije

i prostore za usluživanje gostiju, prostoriju i priručni prostor

za čuvanje hrane i pića, točionik, jelovnike i karte pića, uvjete

za dostavu jela iz ugostiteljskog objekta, te na uvjete glede

osoblja zaposlenog u ugostiteljskom objektu.

3. OBVEZE UGOSTITELJA U OBAVLJANJU USLUGA U OBJEKTIMA IZ SKUPINE “OBJEKTI JEDNOSTAVNIH USLUGA”

U obavljanju ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskim

objektima iz skupine “Objekti jednostavnih usluga”, ugo-stitelj je dužan:

7 Ibid.8 Ibid.



SR

PA

NJ

201

2.GRANSKE SPECIFIČNOSTI UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

- Vidno istaknuti na propisani način natpis s oznakom vrste

ugostiteljskog objekta utvrđene rješenjem nadležnog ure-

da;

- Vidno istaknuti obavijest o radnom vremenu, radnim od-

nosno neradnim danima, pridržavati se istaknutog radnog

vremena, te se pridržavati propisanoga radnog vremena.

Kod ove obveze ugostitelja treba imati u vidu odredbu

članka 8. stavka 5. Zakona kojom je propisano da pred-

stavničko tijelo jedinice lokalne samouprave propisuje

radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupine “Objekti

jednostavnih usluga”;

- Utvrditi normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, pi-

će i napitak, pružiti usluge u količinama i kakvoći sukladno

normativima, te na zahtjev normativ predočiti gostu;

- Vidno istaknuti cijene usluga koje se nude, na način

dostupan gostima i pridržavati se istaknutih cijena, te

cjenike staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju

primjeraka. Sukladno odredbi članka 59. Pravilnika o raz-

vrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata, u

objektu jednostavnih usluga također na svakom stolu tre-

ba biti jelovnik i karta pića ako se gosti uslužuju za stolom.

Ugostiteljski objekti u kojima se gosti uslužuju za šankom

točionika, moraju imati istaknut jelovnik i kartu pića na

šanku.

Prema odredbi članka 5. stavka 3. Pravilnika o obliku,

sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi, u cjenicima odnosno

jelovnicima mora se istaknuti obavijest i o vođenju knjige žalbe

i mjestu gdje se nalazi na jezicima na kojima su sastavljeni. Je-

lovnik i karta pića ispisuju se na hrvatskom i najmanje jednom

svjetskom jeziku. Jelovnik i karta pića obvezno se stavljaju na

uvid gostu prije preuzimanja narudžbe.

Ugostitelj mora voditi računa i o odredbi članka 3. Pra-

vilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane9

kojeg je temeljem članka 17. Zakona o hrani10 donio ministar

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Odredbom članka

3. stavka 5. tog Pravilnika propisano je da pravne i fizičke

osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost moraju prilikom

prezentacije hrane koju nude krajnjem potrošaču za izravnu

konzumaciju dati informaciju o prisutnosti sastojaka hrane

koji mogu izazvati alergije i/ili intolerancije,11 te iste informacije

dokumentirati potrošaču u slučaju njegovog zahtjeva;

- Izdati gostu račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu s

naznakom vrste, količine i cijene pruženih usluga, odnosno

odobrenog popusta, a kod pružanja usluga smještaja na-

vesti u računu i iznos boravišne pristojbe. Ugostitelji, pored

naprijed navedenih odredbi cit. Zakona glede izdavanja i

sadržaja računa, trebaju primjenjivati i odredbe članka 12.

Zakona o zaštiti potrošača. Naime, odredbama tog članka

Zakona propisano je da navedene osobe moraju za obav-

ljenu uslugu potrošaču (tj. gostu): izdati račun koji mora

biti točan, neizbrisiv, jasan, vidljiv i čitljiv u papirnatom ili

elektroničnom obliku, da moraju gostu omogućiti provjeru

ispravnosti zaračunatog iznosa u odnosu na pružene uslu-

ge, da izdavanje računa nije dopušteno naplaćivati, da se

osobe koje pružaju ugostiteljske usluge moraju pridržavati

istaknute maloprodajne cijene i uvjeta prodaje, te da će se

9 Vidi: Nar. nov., br. 63/11. i 79/11.10 Vidi: Nar. nov., br. 46/07., 84/08., 155/08. i 55/11.11 Sukladno Prilogu 3. tog Pravilnika.

na navedene slučajeve, na odgovarajući način primijeniti

odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost12 koje

uređuju pitanja ispostavljanja računa.

- Voditi knjigu žalbi na način propisan Pravilnikom o obliku,

sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi;

- Pisanim putem obavijestiti nadležni ured o prestanku

obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu, u roku

osam dana od nastale promjene. Ova obveza odnosi se

na trajni prestanak obavljanja ugostiteljske djelatnosti,

tj. ne odnosi se npr. na prestanak sezonskog obavljanja

ugostiteljske djelatnosti, ili prestanak obavljanja djelatnosti

za vrijeme privremene obustave;

- Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti moraju biti ispunjeni

uvjeti koji se odnose na higijenu i zdravstvenu ispravnost

hrane, kao i obveze subjekata koji se bave ugostiteljskom

djelatnošću glede higijene i zdravstvene ispravnosti hrane,

te ostali zdravstveni uvjeti za rad sukladno posebnim pro-

pisima. Odredbom članka 134. Zakona o hrani propisano je

da su se subjekti u poslovanju s hranom bili dužni uskladiti

s odredbama članka 51. stavka 1. tog Zakona (tj. moraju

uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u

svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, osim

na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti,

u svakom objektu pod njihovom kontrolom, provedbom

preventivnog postupka samokontrole, razvijenog u skladu

s načelima sustava HACCP-a);

- Prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poru-

ka u komercijalnom poslovanju, ugostitelj ne smije koristiti

oznaku propisane vrste ugostiteljskog objekta koja nije

utvrđena rješenjem nadležnog ureda13;

- Ugostitelj ne smije pružati ugostiteljske usluge koje nisu

utvrđene rješenjem nadležnog ureda.14 Iznimno, ugostitelj

može povremeno (za vrijeme trajanja manifestacija, saj-

mova, prigodnih priredbi i sl.) izvan svoga ugostiteljskog

objekta obavljati ugostiteljsku djelatnost, ali uz prethodnu

suglasnost sanitarnog inspektora o ispunjenju sanitarnih

uvjeta15;

- Ugostitelj ne smije usluživati, odnosno dopuštati konzu-

miranje alkoholnih pića u ugostiteljskom objektu osobama

mlađim od 18 godina. Pored toga, propisana je obveza

ugostitelju da mora na vidljivom mjestu imati istaknutu

oznaku o zabrani usluživanja, odnosno konzumiranja

alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina, te ne

smije usluživati alkoholna pića u ugostiteljskom objektu u

određenom razdoblju tijekom dana, ukoliko je to propisalo

predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Sukladno odredbama Zakona o ograničavanju duhanskih

proizvoda16 ugostitelj je dužan osigurati poštivanje zabrane

pušenja u zatvorenom javnom prostoru.

12 Vidi: Nar. nov., br. 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04., 90/05., 76/07., 87/09., 94/09. i 22/12.

13 Članak 10. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.14 Članak 11. stavak 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.15 Ibid, stavak 2.16 Vidi: Nar. nov., br. 125/08., 55/09. - ispr. i 119/09.

Dr. sc. Jasenka ŠTIGLEC, Državni inspektorat, Zagreb



SR

PA

NJ 2012.

GRANSKE SPECIFIČNOSTIPITANJA, ODGOVORI I MIŠLJENJA

Aktualnosti u primjeni propisa iz područja ugostiteljstva i turizma

1. PITANJE:Može li se apartman u kući na otoku koja je u privat-

nom vlasništvu iznajmljivati prijateljima, s tim da se za njih plati boravišna pristojba, a da ne budemo u prekršaju?

ODGOVOR:Člankom 32. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov.,

br. 138/06., 152/08., 43/09., 88/10. i 50/12.) propisano je da

se boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji su-

kladno posebnom propisu kojim se propisuje obveza plaćanja

boravišne pristojbe, u stanovima, apartmanima i kućama za

odmor u turističkim mjestima kojima je razdobljem glavne se-

zone obuhvaćeno razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna, u tom

razdoblju smatra se pružanjem ugostiteljskih usluga građana

u domaćinstvu.

Člankom 8. Zakona o boravišnoj pristojbi (Nar. nov., br

152/08. i 59/09.) propisano je da se članovima uže obitelji u

smislu tog Zakona smatraju: bračni drug, srodnici u ravnoj lozi

i njihovi bračni drugovi, braća i sestre te njihova djeca i bračni

drugovi, braća i sestre roditelja, te njihova djeca i bračni dru-

govi, posvojitelj i posvojče, te njihova djeca i bračni drugovi,

pastorčad, maćeha i očuh.

Člankom 12. stavkom 1. cit. Zakona propisano je da vlas-

nik kuće ili stana za odmor i sve osobe koje noće u toj kući

ili stanu boravišnu pristojbu plaćaju po svakom ostvarenom

noćenju, a sukladno stavku 2. istog članka vlasnik iz stavka 1.

toga članka i članovi njegove obitelji plaćaju boravišnu pristoj-

bu umanjenu za 70%.

Prema članku 21. stavku 2. Zakona o boravišnoj pristojbi

vlasnik kuće i stana za odmor i stanovnik turističke općine ili

grada obvezan je u roku 24 sata po dolasku prijaviti turističkoj

zajednici općine ili grada ili njihovim podružnicama sve osobe

koje borave u toj kući ili stanu, te zadnjeg dana odjaviti njihov

boravak.

Dakle, ukoliko želite u apartmanu svoje kuće na otoku, u

razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna, ukoliko je to razdoblje

posebnim propisom proglašeno glavnom sezonom, ugostiti

do petnaest svojih prijatelja, koji nisu članovi vaše uže obitelji,

to možete legalno učiniti, uz uvjet da iste prijavite nadležnoj

TZ u roku 24 sata po dolasku, odnosno odjavite njihov od-

lazak u roku 24 sata po odlasku i da za njih platite boravišnu

pristojbu.

Napominjemo da za boravak prijatelja u apartmanu,

vlasnik objekta istima ne smije naplaćivati nikakvu naknadu

(bilo novčanu ili neku drugu), jer bi se tada navedeno smatralo

pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu bez legaliteta.

2. PITANJE:Smije li poslovati kiosk koji obavlja ugostiteljsku djelat-

nost, a nalazi se na javnoj površini na udaljenosti manjoj od 100 m od čvrstog objekta, a za isti je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u 2012. godini dalo koncesiju za prostor za postavu kioska, te primjenjuju li se na isti odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti?

ODGOVOR:Člankom 13. stavkom 1. Zakona o ugostiteljskoj djelat-

nosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09., 88/10. i 50/12.)

propisano je da predstavničko tijelo određuje prostore na

kojima mogu biti ugostiteljski objekti u kiosku, kontejneru,

nepokretnom vozilu i priključnom vozilu, šatoru, na klupi,

kolicima i sličnim napravama opremljenim za pružanje ugo-

stiteljskih usluga, u skladu s prostornim planom, a stavkom 2.

istog članka propisano je da prostori iz stavka 1. toga članka

ne mogu biti na udaljenosti manjoj od 100 m od postojećeg

ugostiteljskog objekta u građevini, zasebnom dijelu građevine,

ili poslovnom prostoru u kojem se obavlja druga djelatnost,

osim ukoliko se ne radi o održavanju manifestacija, sajmova,

prigodnih priredbi i sl.

Člankom 39. stavkom 1. cit. Zakona propisano je da uprav-

ni nadzor nad primjenom tog Zakona i propisa donesenih na

temelju tog Zakona obavlja Ministarstvo turizma.

S obzirom da iz upita slijedi da je predstavničko tijelo je-

dinice lokalne samouprave u 2012. godini dalo u koncesiju

prostor za postavu kioska koji je na udaljenosti manjoj od 100

m od postojećeg ugostiteljskog objekta u građevini, dakle

postupljeno je protivno odredbi članka 13. stavka 2. Zakona

o ugostiteljskoj djelatnosti, pa bi se za provedbu upravnog

nadzora nad takvom odlukom predstavničkog tijela jedinice

lokalne samouprave trebalo sukladno članku 39. stavku 1.

obratiti Ministarstvu turizma.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (konkretno članak 40.

- za upravnu i članak 44. - za kaznenu mjeru) primijenit će

se na takav objekt, ukoliko se u istom obavlja ugostiteljska

djelatnost bez rješenja nadležnog ureda državne uprave kojim

je utvrđeno ispunjavanje propisanih uvjeta.

3. PITANJE:Mogu li lovačke udruge pružati ugostiteljske usluge i

usluge u turizmu?

masnec.indd 83masnec.indd 83 6/27/12 4:11:40 PM6/27/12 4:11:40 PM


SR

PA

NJ

201

2.GRANSKE SPECIFIČNOSTI PITANJA, ODGOVORI I MIŠLJENJA

ODGOVOR:Člankom 3. stavkom 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

(Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09., 88/10. i 50/12.) propi-

sano je da ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgovačka

društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju

uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti.

Osim navedenih pravnih i fizičkih osoba, sukladno članku

3. stavku 2. podstavku 6. cit. Zakona na području lovišta,

ugostiteljsku djelatnost mogu pod uvjetima propisanim tim

Zakonom obavljati i lovačke udruge koje su na području lovišta

pravo lova stekle koncesijom ili zakupom sukladno posebnim

propisima, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima za

svoje članove i druge registrirane lovce.

To znači da takve udruge ne moraju biti registrirane za

obavljanje ugostiteljske djelatnosti, ali ukoliko žele istu obav-

ljati, tada moraju kao i drugi ugostitelji posjedovati rješenje

nadležnog ureda državne uprave o ispunjavanju propisanih

uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno za pru-

žanje ugostiteljskih usluga, a sukladno odredbama cit. Zakona

i provedbenih propisa za primjenu tog Zakona.

Dakle, ukoliko se prilikom provedbe inspekcijskog nadzo-

ra nedvojbeno utvrdi da se u lovištima obavlja ugostiteljska

djelatnost, odnosno pružaju ugostiteljske usluge protivno

odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (osim u sluča-

jevima iz članka 5. točke 2. cit. Zakona), tada će gospodarski

inspektori Državnog inspektorata poduzeti upravne i kaznene

mjere propisane odredbama tog Zakona.

Vezano uz primjenu odredbi Zakona o pružanju usluga u

turizmu (Nar. nov., br. 68/07. i 88/10.), skrećemo pozornost na

primjenu i provedbu odredbi članka 2., 3., 7. i članka 54. cit.

Zakona.

Prema članku 2. Zakona o pružanju usluga u turizmu,

usluge u turizmu u smislu tog Zakona su, između ostalih, i

pružanje usluga turističke agencije, kao i turističke usluge u

ostalim oblicima turističke ponude.

Člankom 3. cit. Zakona propisane su pravne i fizičke

osobe koje mogu pružati usluge u turizmu, a člankom 7. cit.

Zakona propisane su usluge turističke agencije, kao što su,

između ostalih, i: organiziranje paket aranžmana, sklapanje

i provedba ugovora o paket aranžmanu, organiziranje izleta

kao i posredovanje u pružanju usluga u posebnim oblicima

turističke ponude.

Člankom 54. stavkom 1. cit. Zakona propisano je da se

turističke usluge mogu pružati u posebnim oblicima turističke

ponude, pa tako i u lovnom turizmu, a mogu ih pružati pravne

ili fizičke osobe iz članka 3. stavka 1. tog Zakona, ukoliko tim

Zakonom nije drugačije propisano.

Stavkom 3. članka 54. Zakona o pružanju usluga u turizmu

propisano je da je za pružanje turističkih usluga iz stavka 1.

tog članka pravna ili fizička osoba dužna ishoditi rješenje o

odobrenju za pružanje tih turističkih usluga nadležnog ureda

prema mjestu pružanja usluga.

Dakle, ukoliko se prilikom provedbe inspekcijskih nadzora

u lovištima nedvojbeno utvrditi da su se za lovce organizirali

paket aranžmani, odnosno izleti ili su pružane usluge posredo-

vanja prijevoza, prihvata i transfera lovaca, odnosno pružane

i druge usluge iz članka 7. cit. Zakona propisane za turističku

agenciju, te da su se pružale turističke usluge u lovnom turizmu

u smislu članka 54. cit. Zakona, a da pružatelj takvih usluga ne

posjeduje rješenje o odobrenju nadležnog ureda, a sukladno

stavku 3. cit. članka Zakona, tada će gospodarski inspektor

poduzeti upravne i kaznene mjere propisane odredbama tog

Zakona.

Pored navedenog, napominjemo da je problematika lova

regulirana i posebnim propisom, tj. Zakonom o lovstvu (Nar.

nov., br 140/05., 75/09. i 153/09.), kao i provedbenim propi-

sima za primjenu tog Zakona, a sukladno kojem inspekcijske

nadzore provode lovni inspektori Ministarstva poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja, pa bi se vezano uz detaljnije infor-

macije glede primjene i provedbe tog Zakona trebalo obratiti

navedenom ministarstvu.

4. PITANJE: Mogu li se na domaće ili strane glazbenike koji po-

vremeno pružaju svoje usluge u ugostiteljskim objektima primjenjivati odredbe Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti?

ODGOVOR:Glazbenici koji pružaju usluge u ugostiteljskim i drugim

objektima ne moraju biti upisani u registar. Službeni registri

ne postoje, već postoje samo registri poreznih obveznika.

Napominjemo da je člankom 5. stavkom 3. Zakona o

zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti

(Nar. nov., br. 61/11.) propisano da se u smislu stavka 1. toga

članka ne smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti po-

vremeno obavljanje djelatnosti za koje je posebnim zakonom

isključena obveza registracije djelatnosti kod nadležnog tijela i

prijava poreznim tijelima.

Odredbama Zakona o samostalnim umjetnicima i potica-

nju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br. 43/96.

i 44/98. - ispr.) nije propisana obveza vođenja registra samo-

stalnih umjetnika. Dakle, vezano uz glazbenike bilo domaće ili

strane, koji povremeno pružaju svoje usluge u ugostiteljskim

objektima, ne mogu se primjenjivati odredbe Zakona o zabrani

i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.

5. PITANJE:Primjenjuju li se na pružanje usluga prijevoza turistič-

kim vlakićima u turističkim mjestima, kakve se pružaju npr. u Umagu, Krku, na Bolu na Braču, Makarskoj i sl., odredbe Zakona o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07. i 88/10.)?

ODGOVOR:Na pružanje usluga prijevoza turističkim vlakićima u turi-

stičkim mjestima, ne primjenjuju se odredbe Zakona o pruža-

nju usluga u turizmu.

6. PITANJE:Primjenjuju li se na iznajmljivanje bicikla, skutera i

mopeda koji se iznajmljuju na plaži, odredbe Zakona o pružanju usluga u turizmu uz napomenu da se ne radi o biciklima i skuterima za prijevoz vodom, već kopnom?

ODGOVOR:Ukoliko se radi o iznajmljivanju bicikla, skutera i mopeda

koji služe za prijevoz kopnom, bez obzira gdje se isti iznaj-



SR

PA

NJ 2012.

GRANSKE SPECIFIČNOSTIPITANJA, ODGOVORI I MIŠLJENJA

mljuju, ne primjenjuju se odredbe Zakona o pružanju usluga

u turizmu.

Međutim, ukoliko se radi o iznajmljivanju skutera za pri-

jevoz na vodi, te bicikla na vodi, radi se o pružanju ostalih

turističkih usluga, na koje se primjenjuju odredbe Zakona o

pružanju usluga u turizmu (članak 55. cit. Zakona).

7. PITANJE:Može li se pružanje kozmetičkih usluga i usluga ma-

saže na plaži smatrati turističkim uslugama u ostalim oblicima turističke ponude?

ODGOVOR: Na pružanje kozmetičkih usluga i usluga masaže na plaži

ne primjenjuju se odredbe Zakona o pružanju usluga u turiz-

mu.

Fizičke i pravne osobe koje pružaju kozmetičke usluge i

usluge masaže na plaži moraju biti registrirane za pružanje

takvih usluga kao obrtnici, trgovci pojedinci ili trgovačka

društva. Osoba koja pruža navedene usluge na plaži ne mora

posjedovati rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta, jer isti

nisu propisani.

Dakle, ukoliko se tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da

osoba koja pruža kozmetičke usluge i usluge masaže nije za

iste registrirana, tada će se primijeniti odredbe Zakona o za-

brani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Nar.

nov., br. 61/11.).

8. PITANJE:Odnosi li se površina od 100 m koja je propisana odred-

bama Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga” (Nar. nov., br. 82/07. i 82/09.) kao minimalni uvjet za ugostitelj-ske objekte vrste: noćni klub, noćni bar i disco klub, na cjelokupnu površinu ugostiteljskog objekta, ili samo na površinu prostora za usluživanje?

ODGOVOR:Površina od 100 m koja je propisana odredbama cit. Pra-

vilnika kao minimalni uvjet za ugostiteljske objekte vrste noćni

klub, noćni bar i disco klub odnosi se na cjelokupnu površinu

ugostiteljskog objekta, a ne samo na površinu prostora za

usluživanje.

Koraljka LADEŠIĆ-MASNEC, Državni inspektorat, Zagreb

NAJAVA:15. SAVJETOVANJE 15. SAVJETOVANJE

“INTERNA REVIZIJA I KONTROLA”“INTERNA REVIZIJA I KONTROLA” 27. - 29. rujna 2012. godine

BAŠKA (otok Krk)



SR

PA

NJ

201

2.ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA RADNO PRAVO

Pravilnik o statusu i radu stranaca u RH

U broju 5/12 časopisa “Računovodstvo i financije” pisali smo o radu stranaca u RH u skladu s novim Zakonom o strancima (Nar. nov., br. 130/11.). Navedeni Zakon počeo se primjenjivati 1. siječnja 2012.

Neposredno nakon toga, u Nar. nov., br. 52/12. od 09. 05. 2012. objavljen je Pravilnik o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj, koji je stupio na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Pravilnikom se propisuje način utvrđivanja uvjeta za boravak i rad stranaca, izgled i sadržaj obrazaca koji se primjenjuju u vezi boravka i rada stranaca, među kojim obrascima je za ova pitanja najvažniji Obrazac 9a, zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Mr. DARKO TEREK Stručni članak UDK 347.7

1. NAJZNAČAJNIJE ODREDBE NOVOG ZAKONA KOJE SE ODNOSE NA RAD I ZAPOŠLJAVANJE STRANACA

Novim Zakonom o strancima propisani su uvjeti ulaska, kreta-

nja i boravka stranaca, njihov rad i uvjeti rada i prava raspoređenih

radnika u Republici Hrvatskoj.

U području rada i zapošljavanja stranaca napušteni su dosa-

dašnji pojmovi radne i poslovne dozvole, a umjesto radne i po-

slovne dozvole uvedene su dozvole za boravak i rad i potvrde o

prijavi rada.

U skladu s navedenim, stranac danas u Republici Hrvatskoj

može raditi na temelju:

- izdane dozvole za boravak i rad ili- potvrde o prijavi rada.

Razlika između dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi rada,

pojednostavljeno rečeno, sastoji se u tome da dozvola za boravak i

rad obuhvaća prava koja su stranci do sada imali na temelju radne

i poslovne dozvole, dok se na temelju potvrde o prijavi rada može

raditi godišnje do 90 dana, do 60 dana, odnosno do 30 dana. Tako

potvrda o prijavi rada obuhvaća prava koja su u ranijem Zakonu o

strancima imale određene kategorije stranaca koji su do 90, 60 ili

30 dana mogli u RH raditi bez radne odnosno poslovne dozvole.

Stranac u RH može raditi samo na onim poslovima za koje mu

je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo

kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos, a posloda-

vac može zaposliti stranca samo na onim poslovima za koje mu je

izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada.

1.1. Dozvola za boravak i rad

Dozvola za boravak i rad može se izdati na temelju godišnje

kvote i izvan godišnje kvote.

Godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca svojom odlukom

utvrđuje Vlada RH. Odluka se donosi najkasnije do 31. listopada

tekuće godine za sljedeću godinu. Odlukom se utvrđuju kvote

zapošljavanja za produženje već izdanih dozvola i za novo zapo-

šljavanje.

Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote odobrit

će se strancu koji ispunjava sljedeće uvjete:

- koji dokaže svrhu privremenog boravka,

- koji ima valjanu putnu ispravu,

- koji ima sredstva za uzdržavanje,

- koji ima zdravstveno osiguranje,

- koji nema zabranu ulaska i boravka u RH i

- koji ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu si-

gurnost ili javno zdravlje.

Osim što ispunjava gore navedene uvjete, da bi dobio dozvolu

za boravak i rad, stranac mora priložiti:

- ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru

o radu ili odgovarajući dokaz o radu,

- dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti

stranca,

- dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstav-

ništva, obrta, udruge ili ustanove u RH.

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se

izdati većem broju stranaca među koje spadaju dnevni migranti,

stranci koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima,

stranci koji se samozapošljavaju u vlastitom trgovačkom društvu

ili u trgovačkom društvu u kojem imaju vlasnički udio veći od 51%

ili vlastitom obrtu, učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu

u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji rade u

Republici Hrvatskoj, umjetnicima koji rade u ustanovama u kulturi u

Republici Hrvatskoj, znanstvenim istraživačima koji se zapošljavaju

na znanstvenim mjestima u znanstvenim pravnim osobama, te još

nekim kategorijama stranaca.

Dozvola za boravak i rad svim naprijed navedenim strancima

može se odobriti ako ispunjavaju uvjete kao i stranci koji se zapo-

šljavaju na temelju godišnje kvote (koji dokažu svrhu privremenog

boravka, koji imaju valjanu putnu ispravu, koji imaju sredstva za

uzdržavanje i dr.).

terek.indd 86terek.indd 86 6/27/12 2:45:42 PM6/27/12 2:45:42 PM


SR

PA

NJ 2012.

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSARADNO PRAVO

Navedeni stranci, koji se zapošljavaju izvan godišnje kvote moraju uz zahtjev priložiti:- ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru

o radu ili drugi odgovarajući ugovor,- dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti

stranca,- dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstav-

ništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj, te- obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca koje sadrži

podatke o stručnom znanju, kvalifikacijama i radnom iskustvu stranca, te iz kojih razloga se radno mjesto ne može popuniti s hrvatskog tržišta radne snage.Strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim druš-

tvima, podružnicama i predstavništvima dozvola za boravak i rad može se izdati ako vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva prelazi iznos od 100.000,00 kuna, ako su u trgovačkom društvu zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana, te ako njegova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini.

Ako više stranaca obavlja ključne poslove za istog poslodavca, dozvola za boravak i rad tih stranaca može se izdati ako:- je na svakog zaposlenog stranca zaposleno najmanje 5 hrvat-

skih državljana,- vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva prelazi iznos

od 100.000,00 kuna i- njihova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto

isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini.Državljani država članica Europske unije koji obavljaju ključne

poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima nisu dužni ispunjavati naprijed navedene uvjete.

Strancu koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom druš-tvu ili u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio veći od 51% ili u vlastitom obrtu dozvola za boravak i rad može se izdati ako ispunjava uvjete kao i strancu koji obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu, podružnici i predstavništvu i ako:- je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje

200.000,00 kuna,- su zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana,- njegova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto

isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini,- trgovačko društvo odnosno obrt ne posluje s gubitkom,- priloži dokaze o podmirenim poreznim obvezama i doprinosi-

ma u Republici Hrvatskoj.Državljani država članica Europske unije koji se samozapošlja-

vaju u vlastitom trgovačkom društvu ili vlastitom obrtu nisu dužni ispunjavati naprijed navedene uvjete.

O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad rješenjem odlučuje policijska uprava, odnosno policijska postaja prema mje-stu boravišta stranca. Protiv rješenja može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje Povjerenstvo za žalbe. Povjerenstvo za žalbe imenuje Vlada RH.

Dozvola za boravak i rad izdaje se strancu na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla, odnosno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor, a najduže do godine dana.

1.2. Potvrda o prijavi rada

U vezi s radom na temelju potvrde o prijavi rada, stranci su u Zakonu o strancima podijeljeni u tri skupine. U prvu skupinu spa-daju stranci koji temeljem potvrde o prijavi rada mogu raditi do 90 dana godišnje. Drugu skupinu čine stranci koji temeljem potvrde o prijavi rada mogu raditi do 60 dana godišnje, dok u treću grupu spadaju stranci koji temeljem te potvrde mogu raditi samo do 30 dana godišnje.

Potvrda o prijavi rada pribavlja se od policijske uprave, odno-

sno policijske postaje, koja je nadležna prema mjestu obavljanja

poslova.

Potvrda o prijavi rada pribavlja se prije početka rada, a mogu

je pribaviti stranac koji će raditi do 90 dana, do 60 odnosno do 30

dana. Potvrdu o prijavi rada može pribaviti i pravna ili fizička osoba

koja će se koristiti uslugama stranca.

Na temelju izdane potvrde o prijavi rada, stranac za istog po-

slodavca ili primatelja usluge može raditi na cijelom području RH.

Stranac koji će u RH raditi do 90, 60 odnosno 30 dana nije dužan

ishoditi dozvolu za boravak i rad.

2. ODREDBE PRAVILNIKA O STATUSU I RADU STRANACA U RH KOJE SE ODNOSE NA DOZVOLU ZA BORAVAK I RAD I POTVRDU O PRIJAVI RADA

2.1. Dozvola za boravak i rad

Pravilnikom o statusu i radu stranaca u RH pobliže se razra-

đuju odredbe Zakona radi njegove praktične primjene, a propi-

suju se izgledi i sadržaji obrazaca za njegovu provedbu. Među

tim obrascima je i zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad

(Obrazac 9a), koji se nalazi u prilogu Pravilnika. Obrazac je tiskan

dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad prilažu se

isprave koje moraju biti u izvorniku ili u ovjerenom presliku, a stra-

ne isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik te ovjerene

sukladno posebnim propisima.

Obrazac zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad bijele

je boje, veličine 21 x 29,7 cm.

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi se na

temelju godišnje kvote, kao i izvan godišnje kvote, a prilozi uz

zahtjeve su različiti.

Kad se zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad pod-nosi na temelju godišnje kvote zahtjevu se prilaže:- fotografija u boji veličine 35 x 45 mm,

- dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje,

- dokaz o zdravstvenom osiguranju,

- preslika valjane putne isprave koju će službena osoba ovjeriti

nakon uvida u original putne isprave,

- dokaz kojim se opravdava svrha boravka,

- ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugo-

voru o radu ili drugi odgovarajući ugovor,

- dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti

stranca te

- dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, pred-

stavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj.

Nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja pod-

nositelju zahtjeva za dozvolu za boravak i rad na temelju godišnje

kvote izdaje potvrdu o podnesenom zahtjevu.

Kad se zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi izvan godišnje kvote, podnosi se ista dokumentacija

kao i za dozvolu na temelju godišnje kvote. Osim te dokumen-

tacije, poslodavac prilaže i dopis kojim obrazlaže opravdanost

zapošljavanja stranca. Dopis sadrži podatke o stručnom znanju,

kvalifikacijama, radnom iskustvu stranca, te iz kojih razloga se

radno mjesto ne može popuniti s hrvatskog tržišta radne snage.

Stranac koji obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu,

podružnici i predstavništvu, stranac koji se samozapošljava u

vlastitom trgovačkom društvu ili ima vlasnički udio veći od 51%

ili se samozapošljava u vlastitom obrtu, osim dokumenata koji

su potrebni (i naprijed navedeni) za zapošljavanje stranca izvan

godišnje kvote, prilaže i preslike ugovora o radu te prijave na



SR

PA

NJ

201


mirovinsko i zdravstveno osiguranje za najmanje tri hrvatska

državljana.

Stranac koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom

društvu ili u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio veći

od 51%, uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan

godišnje kvote, osim dokumentacije navedene u prethodnom

stavku, prilaže i:

- popis članova društva ovjeren od trgovačkog suda ili potvrdu

javnog bilježnika o članovima društva ovjerenu od trgovačkog

suda ako zahtjev podnosi stranac koji u trgovačkom društvu

ima većinski udio najmanje 51%,

- opis ulaganja kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu u naj-

manjem iznosu od 200.000,00 kuna. Materijalnom imovinom

smatra se vrijednost nekretnina/zgrada i opreme/strojeva, od

čega vrijednost nekretnina smije iznositi najviše 50% ukupne

vrijednosti materijalne imovine. Nematerijalna imovina, odno-

sno opravdani troškovi ulaganja, mogu uključivati određene

kategorije nematerijalnih ulaganja (patenti, licencije, know-

how i dr.). Nematerijalna imovina koja predstavlja troškove

ulaganja mora zadovoljavati uvjete da se koristi isključivo u

trgovačkom društvu, da se smatra imovinom s mogućnošću

otpisa (amortizirajuća imovina) i da mora biti uključena u

imovinu, odnosno iskazana u bilanci. Trgovačko društvo koje

posluje u RH duže od godinu dana mora biti u sustavu poreza

na dodanu vrijednost, te

- BON 1 i BON 2, kao i potvrdu nadležne Porezne uprave o

podmirenim poreznim obvezama i doprinosima, ne stariju od

mjesec dana.

Kad stranac koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom

društvu podnosi zahtjev za prvo izdavanje dozvole za boravak i

rad, onda dokaze o ulaganju u materijalnu i nematerijalnu imovinu

od najmanje 200.000,00 kuna zamjenjuje poslovni plan, računi,

kao i drugi dokazi iz kojih je vidljivo ulaganje. U tom slučaju po-

slovni plan mora sadržavati podatke o poduzetniku, djelatnosti,

ulaganjima za razdoblje od godine dana, popis materijalne i ne-

materijalne imovine i reference.

Stranac koji je vlasnik obrta, uz zahtjev za izdavanje dozvole

za boravak i rad izvan godišnje kvote, osim dokumenata nave-

denih u čl. 23. (fotografija, osigurana sredstva za uzdržavanje,

zdravstveno osiguranje, preslika putne isprave, dokaz kojim se

opravdava svrha boravka, ugovor o radu ili drugi odgovarajući

ugovor, dokaz o kvalifikaciji i dokaz o registraciji obrta) i 24.

(preslike ugovora o radu te prijave na mirovinsko i zdravstveno

osiguranje za najmanje 3 hrvatska državljana) Pravilnika o statusu

i radu stranaca u RH, prilaže i:

- opis ulaganja kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu u

najmanjem iznosu od 200.000,00 kuna, kao i stranac koji se

samozapošljava u vlastitom trgovačkom društvu,

- BON 2, kao i potvrdu nadležne Porezne uprave o podmirenim

poreznim obvezama i doprinosima ne stariju od mjesec dana,

te

- Potvrdu Porezne uprave o ostvarenom dohotku od samostal-

nog rada za obrtnike obveznike poreza na dohodak.

Ako stranac podnosi zahtjev za prvo izdavanje dozvole za

boravak i rad, dužan je dostaviti dokaz o upisu obrta u obrtni

registar, a dokazom o ulaganjima od najmanje 200.000,00 kuna

smatra se poslovni plan, računi kao i drugi dokazi iz kojih je vid-

ljivo ulaganje.

Poslovni plan mora sadržavati podatke o obrtniku, djelatnosti,

ulaganjima za razdoblje od godine dana, popis materijalne imo-

vine (nekretnine, oprema i strojevi), nematerijalne imovine - koja

predstavlja opravdane troškove ulaganja (patenti, licencije, know-

how i sl.) i plan zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta po

vrsti radnih mjesta, stručnoj spremi i broju izvršitelja.

Stranac koji podnosi zahtjev za prvo izdavanje dozvole za bo-

ravak i rad, dužan je nakon izdavanja te prve dozvole u roku šest

mjeseci nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji

dostaviti obrtnicu ili rješenje o upisu dana početka obavljanja obr-

ta i preslike ugovora o radu i prijave na mirovinsko i zdravstveno

osiguranje za najmanje 3 hrvatska državljana.

2.2. Potvrda o prijavi rada

Stranci koji u Republici Hrvatskoj žele raditi do 90 dana godiš-

nje, do 60 dana godišnje, odnosno do 30 dana godišnje, podnose

pisani zahtjev za izdavanje potvrde o prijavi rada.

Iz pisanog zahtjeva mora biti razvidno:

- ime i prezime stranca,

- datum, mjesto i država rođenja,

- državljanstvo stranca,

- podaci o vremenskom razdoblju za koje se traži izdavanje po-

tvrde o prijavi rada i vrsti poslova koje će stranac obavljati.

Uz pisani zahtjev za izdavanje potvrde o prijavi rada mora

se priložiti preslika važeće putne isprave odnosno druge isprave

koja služi za prelazak državne granice.

Potvrda o prijavi rada sadrži: ime i prezime stranca, datum i

mjesto rođenja, državljanstvo stranca, podatke o putnoj ispravi ili

drugoj ispravi koja služi za prelazak državne granice, podatke o

vrsti posla koje će stranac obavljati na temelju potvrde, podatke o

poslodavcu, roku važenja potvrde, naziv nadležnog tijela, datum

izdavanja, potpis službene osobe i pečat.

3. OBRAZAC 9a

Naziv tijela kojemu se zahtjev podnosi Name of the authority to which the application is submitted

PRIJAMNI PEČAT STAMP OF RECEIPT

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD

APPLICATION FOR ISSUANCE OF STAY AND WORK PERMIT

prvo izdavanje produženje

First issuance Extension 1. Prezime: Surname: 2. Bivše, odnosno rođeno prezime: Former or maiden surname: 3. Ime: Given name(s):

4. Spol: Muško Žensko OIB* * /__/__/__/__/__/__/__/__/__/__/__/ Sex: Male Female *upisuje se ukoliko je dodijeljen/to be entered if issued 5. Ime roditelja: Otac/Father: Given names of parents: Majka/Mother: 6. Datum, mjesto i država rođenja: Date, place and state of birth: 7. Državljanstvo: Nationality: 8. Adresa u Republici Hrvatskoj: Address in the Republic of Croatia:

9. Bračno stanje: Marital status:

neoženjen/neudana izvanbračna zajednica oženjen/udana single common law marriage married

udovac/udovica rastavljen(a) widow(er) divorced 10. Podaci o djeci: Details on children:

1. Ime, prezime: ___________________________________ Name, surname: Datum, mjesto, država rođenja i državljanstvo: ______________ Date, place, state of birth and nationality: 2. Ime, prezime: ___________________________________ Name, surname: Datum, mjesto, država rođenja i državljanstvo: _____________ Date, place, state of birth and nationality: 3. Ime, prezime: ___________________________________ Name, surname: Datum, mjesto, država rođenja i državljanstvo: ______________ Date, place, state of birth and nationality: 4. Ime, prezime: ___________________________________ Name, surname:



SR

PA

NJ 2012.


Datum, mjesto, država rođenja i državljanstvo: _____________ Date, place, state of birth and nationality: Naziv i mjesto škole: Name and place of school: 11. Adresa u inozemstvu:

Address in a foreign country:

12. Putna isprava podnositelja zahtjeva:

Travel document of the applicant:

Tijelo koje je izdalo putnu ispravu:

The authority that has issued the travel document:

Mjesto i datum izdavanja:

Place and date of issuance:

Broj: Isprava vrijedi do:

Number: Document valid until:

13. Ulazak u Republiku Hrvatsku:

Entry into the Republic of Croatia:

a) obveza posjedovanja vize: Da Ne

obligation to possess a visa: Yes No

b) viza broj:

visa number:

Vrijedi do: Tijelo koje je vizu izdalo:

Valid until: Issued by the authority:

14. Podaci o poslodavcu/information about the employer

1. Naziv poslodavca __________________________

Name of the employer

2. Sjedište i adresa_ ________________________________

Seat and address of the employer

3. Registarski broj u Hrvatskom zavodu

za zdravstveno osiguranje /__/__/__/__/__/__/__/__/__/__/

Registration number in the Croatian Health Insurance Institute

4. Šifra djelatnosti /__/__/__/__/__/__/ OIB /__/__/__/__/__/__/__/__/__/__/__/

Business activity code

5. Razdoblje za koje se zahtjeva dozvola od /__/__/__/__/__/__/ do /__/__/__/__/__/__/

Period for which the permit is requested from to

6. Naziv radnog mjesta __________________________

Name of the job position

7. Godišnja kvota DA NE

Yearly quota YES NO

8. Sezonsko zapošljavanje DA NE

Seasonal employment YES NO

9. Dnevna migracija DA NE

Daily migration YES NO

15. Obrtnik u RH/ DA/ NE/

Craftsman in RC YES NO

1. Naziv obrta ____________________________________

Name of craft

2. Sjedište i adresa _________________________________

Headquarters and address


za zdravstveno osiguranje /__/__/__/__/__/__/__/__/__/__/

Registration number at the Croatian Health Insurance Institute

4. Šifra djelatnosti /__/__/__/__/__/__/

Code of activity

5. Razdoblje za koje se zahtjeva dozvola od /__/__/__/__/__/__/ do /__/__/__/__/__/__/

Period for which a permit is required from to

16. Pružatelj usluga u ime inozemnog poslodavca/ DA/ NE/

Provider of services on behalf of a foreign employer YES NO

1. Naziv tvrtke u RH/__________________________

Name of company in RC

2. Sjedište i adresa /________________________________

Headquarters and address


za zdravstveno osiguranje/ /__/__/__/__/__/__/__/__/__/__/

Registration number at the Croatian Health Insurance Institute

4. Šifra djelatnosti /__/__/__/__/__/__/ OIB /__/__/__/__/__/__/__/__/__/__/__/

Code of activity

5. Naziv inozemnog poslodavca, sjedište i adresa/ ___________

Name of foreign employer, headquarters and address

6. Razdoblje za koje se zahtijeva dozvola/ od /__/__/__/__/__/__/ do /__/__/__/__/__/__/

Period for which a permit is required from to

7. Stručna sprema/__________________________________

Professional qualifications

8. Zanimanje/_____________________________________

Occupation

9. Vrsta usluge/ ___________________________________

Type of service

17. Podatak o zdravstvenom osiguranju:

Information about health insurance:

18. Zakonske obveze uzdržavanja druge osobe:

Legal obligations for supporting other person(s):

19. Stupanj naobrazbe i zanimanje:

Level of education and occupation:

20. Predviđeno trajanje boravka: od: do:

Anticipated period of stay: From: to:

21. Služenje vojnog roka:

Military service:

22. Završna izjava:

Final statement:

a) Ovim potvrđujem da su svi podaci navedeni u točkama 1. – 21. potpuni, te da odgovaraju istini i podacima u priloženim dokumentima. Potvrde koje su na drugom jeziku priložene su u hrvatskom prijevodu.

Hereby I confirm that all information given under Items 1. – 21. are complete, that they are true and correspond to the data contained in the documents attached. Certificates in another language are attached in the Croatian translation.

b) Ovim se obvezujem da ću svaku promjenu osobnih podataka prije ulaska u Republiku Hrvatsku, putem diplomatskih misija, odnosno konzularnih ureda Republike Hrvatske, dostaviti hrvatskim nadležnim tijelima.

Hereby I undertake, that I will communicate any change of my personal data to the Croatian competent authorities through diplomatic missions or consular offices of the Republic of Croatia before entering the Republic of Croatia.

c) Primam na znanje da su moji osobni podaci u svrhu sastavljanja zapisnika i arhiviranja informatički obrađeni.

I take note that my personal data are computer processed for the purpose of drawing up the minutes and of filing.

d) Pristajem da se svi moji osobni podaci koji se navode na ovom obrascu mogu proslijediti na provjeru nadležnim tijelima Republike Hrvatske u svrhu odlučivanja o ovome zahtjevu.

I hereby agree that all my personal data stated in this form may be submitted to the competent authorities of the Republic of Croatia for the purpose of verification when deciding on this application

e) Primam na znanje da moj zahtjev zbog nepotpunih i netočnih podataka, kao i zbog neispunjavanja točke 22.b, 22.c i 22.d može biti odbijen.

I take note that my application may be refused on account of incomplete and inaccurate data as well as noncompliance with the Subitems 22.b, 22.c and 22.d.

U dana

In Date:

Potpis podnositelja zahtjeva

Signature of the applicant:

fotografija

30 x 45 mm

Photo

Mr. Darko TEREK, odvjetnik, Zagreb



SR

PA

NJ

201


Kontrola bolovanja radnika

Kontrola bolovanja radnika (osiguranika) danas je u Republici Hrvatskoj ure-đena s četiri pravna izvora: Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10., 49/11., 22/12. i 57/12.),

Pravilnikom o kontroli bolovanja (Nar. nov., br. 123/11.), kojeg je donio ministar zdravstva i socijalne skrbi, Pravilnikom o ovlastima i načinu rada kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 59/09. i 48/11.), te Pravilnikom o ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 113/09., 126/09., 4/10., 88/10., 1/11., 50/11. i 87/11.). Zadnja dva pravilnika donijelo je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U ovom članku pišemo o odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje se odnose na kontrolu bolovanja, dajemo prikaz novog Pravilnika o kontroli bolovanja, a ukazujemo i na najznačajnije odredbe oba pravilnika koje je donijelo Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na kraju navodimo sankcije za osiguranike koji zloupotrebljavaju bolovanje, kao i obveze radnika koje su u vezi s bolovanjem uređene u Zakonu o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.).

Mr. DARKO TEREK Stručni članak UDK 347.7

1. ODREDBE ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU KOJE SE ODNOSE NA KONTROLU BOLOVANJA RADNIKA

Prema čl. 33. st. 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osi-

guranju poslodavac osiguranika može zahtijevati od Hrvatskog

zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) kon-

trolu opravdanosti bolovanja za sve vrijeme trajanja bolovanja

osiguranika.

Pravo osiguranika na bolovanje utvrđuje izabrani doktor me-

dicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, od-

nosno u privatnoj praksi. Izabrani doktor utvrđuje dužinu trajanja

bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a najdulje do roka utvrđenog

propisom kojeg donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Nakon proteka navedenog roka, pravo na bolovanje i duljinu

trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje ovlašteni doktor Zavoda.

Izabrani doktor dužan je prekinuti bolovanje i prije roka utvr-

đenog propisom kojeg donosi ministar nadležan za zdravstvo,

odnosno prije roka kojeg je utvrdio ovlašteni doktor Zavoda, ako

utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika poboljšalo tako da

može nastaviti rad.

Nadalje je u čl. 33. st. 4. propisano da nadzor nad korište-

njem bolovanja obavlja Zavod, a u st. 7. istog članka određeno

je kako Pravilnik o kontroli bolovanja donosi ministar nadležan

za zdravstvo.

2. PRAVILNIK O KONTROLI BOLOVANJA

Na temelju čl. 33. st. 7. Zakona o obveznom zdravstvenom

osiguranju ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je i objavio

Pravilnik o kontroli bolovanja. Pravilnik je stupio na snagu osmog

dana od dana objave u Narodnim novinama, tj. 10. studenoga 2011.

Pravilnikom o kontroli bolovanja se uređuje:- postupak i način provođenja kontrole bolovanja osiguranika

Zavoda,- vrste kontrole, te- ovlaštene osobe za provođenje kontrole bolovanja i njihove

ovlasti prilikom provođenja kontrole bolovanja.Kontrola bolovanja obavlja se pri izabranom doktoru primar-

ne zdravstvene zaštite opće/obiteljske medicine koji je nadležan za utvrđivanje prava osiguranika na bolovanje.

Kontrolu bolovanja osiguranika provode:- kontrolori Zavoda, temeljem Pravilnika o ovlastima i načinu

rada kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura-nje,

- ovlašteni doktori i liječnička povjerenstva, temeljem Pravilni-ka o ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura-nje.Pravilnikom o kontroli bolovanja ustanovljene su dvije vrste

kontrole: redovna i izvanredna.Redovnu kontrolu bolovanja obavljaju ovlašteni doktori Za-

voda u skladu s propisima, dok se izvanredna kontrola bolovanja obavlja po nalogu ravnatelja Zavoda. Izvanredna kontrola bolo-vanja obavlja se i u slučaju sumnje na zlouporabu bolovanja.

Izvanredna kontrola može se obaviti i na temelju pisanog zahtjeva poslodavca kojim traži kontrolu opravdanosti bolo-vanja tog osiguranika, ali i na temelju pisanog zahtjeva samog osiguranika. Drugim riječima, interes za kontrolu bolovanja osim poslodavca može imati i sam osiguranik (radnik), ali je to u praksi vrlo rijedak slučaj.

Redovna kontrola bolovanja obavlja se uz prethodnu najavu zbog pravodobne pripreme potrebne dokumentacije, kako bi

terek 1.indd-k.indd 90terek 1.indd-k.indd 90 6/27/12 4:13:41 PM6/27/12 4:13:41 PM


SR

PA

NJ 2012.


se ista mogla obaviti u što kraćem vremenu i bez prekida rada izabranog doktora.

Izvanredna kontrola se u pravilu obavlja bez prethodne na-jave, ali se iznimno može obaviti i uz prethodnu najavu.

Kontrolu bolovanja, kako je naprijed naglašeno obavljaju: kontrolori Zavoda s jedne strane, te ovlašteni doktori i liječnička povjerenstva Zavoda, s druge strane.

Naprijed navedene osobe obavljaju kontrolu bolovanja pregledom medicinske i druge dokumentacije kod izabranog doktora. Ovlaštene osobe mogu obaviti i pregled osiguranika kada ocijene da je to nužno za utvrđivanje objektivne dijagnoze i zdravstvenog stanja osiguranika.

Pravilnikom o kontroli bolovanja utvrđena je i medicinska dokumentacija na osnovi koje ovlaštene osobe Zavoda obavlja-ju stručno-medicinsko vještačenje bolovanja. U tu dokumenta-ciju spada dokumentacija koja obvezno sadrži podatke o:- dijagnozi, početku i tijeku bolesti, - provedenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te

bolničkom liječenju, - uspješnosti provedenih rehabilitacijskih i drugih terapijskih

postupaka, - ocjeni i mišljenju izabranog doktora o potrebi bolovanja,- prethodnim istim ili sličnim zdravstvenim problemima osi-

guranika,- ocjeni i mišljenju izabranog doktora s nalazom o pregledu

osiguranika, te druge podatke o zdravstvenom stanju osi-guranika.Tijekom provođenja kontrole bolovanja od strane ovlaštenih

osoba Zavoda, te osobe utvrđuju postojanje indikacije za:- korištenje bolovanja,- daljnje korištenje bolovanja osiguranika po isteku roka do

kojeg je izabrani doktor nadležan utvrđivati pravo na bolo-vanje, te

- prestanak korištenja bolovanja i prije isteka roka do kojeg je izabrani doktor ovlašten utvrđivati pravo na bolovanje.Kad ovlaštena osoba Zavoda utvrdi da bolovanje nije

medicinski opravdano, o istome se odmah donosi stručno medicinska ocjena kojom se utvrđuje i datum radne sposob-nosti radnika (osiguranika) na osnovu koje će izabrani doktor prekinuti bolovanje osiguranika.

3. PRAVILNIK O OVLASTIMA I NAČINU RADA KONTROLORA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Pravilnikom o ovlastima i načinu rada kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje se, između ostalog, uređuje i nadzor nad korištenjem bolovanja osiguranika (radnika).

Korištenje bolovanja osiguranika temeljem ovog Pravilnika ovlašteni su obavljati kontrolori Zavoda.

Kontrolori Zavoda su: - kontrolori iz Službe za kontrolu, koji imaju posebne ovlasti

ravnatelja Zavoda, - kontrolori regionalnih odjela za nadzor i kontrolu u područ-

nim uredima Zavoda u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te - kontrolori Zavoda u područnim uredima Zavoda. Područni

uredi Zavoda nalaze se na sljedećim lokacijama:o Bjelovar, Strossmayerova 2, o Čakovec, Eugena Kvaternika 2, o Dubrovnik, Bana J. Jelačića 2, o Gospić, Dr. Franje Tuđmana 6, o Karlovac, Domobranska 4, o Koprivnica, Hrvatske državnosti 3, o Krapina, Ivana Rendića 7,

o Osijek, Kralja Zvonimira 1, o Pazin, Prolaz Otokara Keršovanija 2, o Požega, Republike Hrvatske 1c, o Rijeka, Slogin kula bb, o Sisak, Franje Lovrića 2, o Slavonski Brod, Trg pobjede 4, o Split, Obala Kneza Branimira 14, o Šibenik, Fra Dr. J. Milete 12, o Varaždin, Kolodvorska 20c, o Vinkovci, Trg J. Runjanina bb, o Virovitica, Vladimira Nazora 2, o Zadar, Š. Kožičića-Benje 2 i o Zagreb, Mihanovićeva 3.Poslovi nadzora koje provode kontrolori Zavoda mogu biti

redovni (planirani) i izvanredni. Redovni nadzorni poslovi plani-raju se planom i programom rada za kalendarsku godinu, a plan i program se donosi najkasnije do 15. prosinca tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

Kontrola bolovanja radnika koja se provodi na zahtjev po-slodavca spada u izvanredne nadzorne poslove.

Izvanredni nadzorni poslovi obavljaju se na osnovu pisanog zahtjeva poslodavca. Pisani zahtjev poslodavac upućuje nad-ležnom, naprijed navedenom, područnom uredu Zavoda.

Zahtjev za kontrolu bolovanja poslodavac piše u slobodnoj formi, a trebao bi sadržavati podatke o poslodavcu (naziv, sjedište), podatke o radniku (ime i prezime, adresa stanovanja, poslovi na kojima radi), podatke o izabranom doktoru medicine ili ovlaštenom doktoru Zavoda koji je radniku utvrdio pravo na bolovanje, podatke o trajanju bolovanja, te zahtjev da se prove-de kontrola opravdanosti bolovanja. Također se može tražiti da se nadzorni poslovi obave bez prethodne najave.

Redovni nadzorni poslovi, te iznimno izvanredni obavljaju se uz prethodnu najavu zbog pravodobne pripreme potrebne do-kumentacije kako bi potonji bio obavljen u što kraćem vremenu i bez prekida procesa rada. U slučaju kad se radi o sumnji u prijevaru, pronevjeru, krađu, odnosno o obavljanju drugih aktiv-nosti koje nisu u skladu s važećim propisima, nadzorni poslovi se obavljaju bez prethodne najave.

Poslovi vanjskog nadzora kontrolora Zavoda (među koje spadaju i utvrđivanje prava na bolovanje radnika) obuhvaćaju kontrolu rada ugovornih izabranih doktora primarne zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom i općim aktima Zavoda, tj. pregled i provjeru pravne, financijske, medicinske i druge dokumentacije, kao i neposredan uvid u način rada ugovornog subjekta.

Osim toga, kontrolori Zavoda koji su doktori medicine odnosno dentalne medicine u vezi s ostvarivanjem prava na bolovanje mogu i pregledati osigurane osobe Zavoda, u ovom slučaju radnike kod kojih se sumnja na zlouporabu bolovanja.

Uz navedeno, kontrolori Zavoda, osim provođenja nadzora u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite imaju pravo obaviti i kućnu posjetu, odnosno neposrednu kontrolu u kući osiguranika.

Kontrolori Zavoda su dužni odmah na mjestu nadzora sastaviti zapisnik o provedenim radnjama i utvrđenom činjenič-nom stanju.

Nakon obavljenog nadzora kontrolori su obvezni u roku 8 do 15 dana sastaviti i izvješće o provedenom nadzoru. Kad se radi o jednostavnijem nadzoru koji se provodi u manjem opse-gu i ne obuhvaća cjelovit nadzor izvršavanja ugovornih obveza (među koje nadzore bi spadala i kontrola bolovanja), kontrolor Zavoda obvezan je na mjestu nadzora sastaviti samo zapisnik o provedenom nadzoru, bez obveze da sastavi izvješće.



SR

PA

NJ

201


4. PRAVILNIK O OVLASTIMA I NAČINU RADA OVLAŠTENIH DOKTORA I LIJEČNIČKIH POVJERENSTAVA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Po odredbama Pravilnika o ovlastima i načinu rada ovla-štenih doktora i liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nadzor nad korištenjem bolovanja obavlja ovlašteni doktor Zavoda, koji svoj identitet dokazuje posebnom iskaznicom.

Ovlašteni doktor obavlja nadzor zbog utvrđivanja prava na bolovanje. Nadzor se obavlja kod ugovornih izabranih doktora opće/obiteljske medicine. Nadzor se obavlja pregledom medi-cinske i druge dokumentacije kod izabranog doktora, a ovlašteni doktor može obaviti i pregled osiguranika kada ocijeni da je to nužno za utvrđivanje objektivne dijagnoze i zdravstvenog stanja osiguranika.

Pregled osiguranika može se obaviti u prostorijama područ-nog ureda Zavoda, u zdravstvenoj ustanovi, u ordinaciji ugovor-nog doktora ili u kući osigurane osobe.

Ako ovlašteni doktor utvrdi da bolovanje nije medicinski opravdano o istome je obvezan odmah donijeti nalaz, mišljenje i ocjenu. U tom nalazu, mišljenju i ocjeni ovlašteni doktor utvrđuje datum radne sposobnosti osiguranika na temelju koje će izabra-ni doktor prekinuti bolovanje.

5. SANKCIJE ZA RADNIKA KOJI KORISTI BOLOVANJE NA NEZAKONIT NAČIN

Ako se u postupku kontrole bolovanja utvrdi da se radnik koristio bolovanjem na nezakonit način, za njega su po važećim propisima moguće različite posljedice. One mogu biti financij-ske, prekršajne ili radnopravne.

Financijske sankcije utvrđene su u čl. 40. i 112. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

U čl. 40. navedenog Zakona određeno je da osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:- je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,- ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstve-

ne zaštite da je obolio u roku tri dana nakon početka bolesti, odnosno u roku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio,

- namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,- za vrijeme bolovanja radi,- se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički

pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno ovlaštenog doktora Zavoda,

- izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu bolovanja, odnosno ovlašteni doktor Zavoda utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora medicine ot-putuje iz mjesta prebivališta ili zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način.Osim gubitka prava na naknadu plaće, osigurana osoba je

po čl. 112. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju obve-zna Zavodu naknaditi štetu:- ako je ostvarila primanja iz sredstava obveznog zdravstve-

nog osiguranja, odnosno sredstava državnog proračuna na osnovi neistinitih ili netočnih podataka za koje je znala ili je morala znati da su neistiniti, odnosno netočni ili je primanje ostvarila na drugi protupravni način, odnosno u većem op-segu nego što joj pripada i

- ako je ostvarila primanja iz sredstava Zavoda uslijed toga što nije prijavila promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a znala je ili je morala znati za tu promjenu.

Naknada štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u ovim slu-čajevima obuhvaća troškove za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih naknada i drugih davanja koje plaća Zavod.

Osigurana osoba kojoj je iz sredstava Zavoda isplaćen nov-čani iznos na koji nije imala pravo, obvezna je vratiti primljeni iznos uvećan za zakonsku zateznu kamatu.

Prekršajne sankcije za osiguranu osobu (radnika) propisane su u čl. 129. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema toj odredbi, novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osigurana osoba:- ako je svjesno prouzročila privremenu nesposobnost za

rad, - ako u roku tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti iza-

branog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je oboljela, odnosno u roku tri dana od dana prestanka razloga koji ju je u tome onemogućio,

- ako namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposoblja-vanje,

- ako za vrijeme bolovanja radi,- ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za

liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno ovlaštenog doktora Zavoda,

- ako se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglas-nosti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite otputuje iz mjesta prebivališta ili ako zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način.Radnopravne sankcije zbog lažnog bolovanja mogu se sa-

stojati u otkazivanju ugovora o radu zbog povrede radne obve-ze. Ovisno o težini povrede, poslodavac odlučuje hoće li radniku otkazati ugovor o radu izvanrednim ili redovitim otkazom.

Otkaz ugovora o radu mogao bi uslijediti ako se u postupku kontrole utvrdi da je radnik za vrijeme bolovanja radio poslove koje nije smio raditi, da se nije pridržavao uputa za liječenje, da je bez suglasnosti izabranog doktora medicine otputovao iz mjesta prebivališta ili da je na bilo koji drugi način zlorabio pravo na korištenje bolovanja.

6. OBVEZE RADNIKA U VEZI S BOLOVANJEM

Prema odredbama Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.), radnik je dužan poslodavca obavijestiti o bolovanju, tj. o privremenoj nesposobnosti za rad. Obveza tog obavješćivanja propisana je u čl. 77. Zakona o radu.

U skladu s tom odredbom, radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekiva-nom trajanju. U Zakonu o radu propisana je i obveza ovlaštenog liječnika da je radniku dužan izdati takvu potvrdu.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti ob-vezu obavješćivanja poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogu-ćavao.

Sadržaj i način izdavanja potvrde o privremenoj nesposob-nosti za rad pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva.

Ako radnik ne postupi u skladu s čl. 77. Zakona o radu, tj. ako u roku tri dana poslodavcu ne dostavi liječničku potvrdu o bolovanju i njegovom očekivanom trajanju, poslodavac bi mu mogao otkazati ugovor o radu. Mislimo da bi se samo zbog nedostavljanja potvrde o bolovanju mogao dati samo redoviti, a ne i izvanredni otkaz ugovora o radu.

Mr. Darko TEREK, odvjetnik, Zagreb



SR

PA

NJ 2012.

MAKROEKONOMSKA KRETANJASTATISTIČKA KRETANJA

Analiza poslovanja poduzetnika u RH u 2011. godini

Gospodarstvo Hrvatske završilo je 2011. godinu stagnacijom - rast bruto domaćeg proizvoda 0,0%. U stvaranju bruto domaćeg proizvoda Hrvatske najvažnija je uloga profitnog sektora gospodarstva odnosno obveznika

poreza na dobit. Autor u ovom prilogu daje pregled financijskih rezultata poduzetnika obveznika poreza na dobit u 2011. godini. Ostvarena je neto dobit (dobit minus gubici razdoblja), a pozitivno je da je ostvaren i trgovinski suficit. Autor se posebno osvrće na ulogu 100 najvećih poduzetnika u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit Hrvatske u 2011. godini.

Mr. sc. MIRKO GRUBIŠIĆ Stručni članak UDK 657.2

1. UVOD

Prema podacima iz 98.530 godišnjih financijskih izvještaja

poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osigura-

nja koje je prikupila i obradila Fina temeljem Zakona o računo-

vodstvu možemo konstatirati da su poduzetnici imali 851.386

zaposlenih, koji su ostvarili 32,9 milijardi kuna dobiti nakon

oporezivanja i 25,7 milijardi kuna gubitka nakon oporezivanja

te je ostvarena neto dobit od 7,2 milijarde kuna.

Ti dobri rezultati proizašli su i velikim dijelom zbog jedno-

kratne uplate Vlade RH za izvlašćivanje imovine brodogradnji

pa je djelatnost brodogradnje po prvi puta poslovala s neto

dobiti, a dva brodogradilišta su prema veličini neto dobiti ušla

u TOP 10. U realnom životu i dalje se grade brodovi na kojima

gubimo pa bi bez tih izvanrednih jednokratnih prihoda brodo-

gradnja bila u gubicima, kao i sve godine do sada.

2. NETO DOBIT I VANJSKOTRGOVINSKI SUFICIT PODUZETNIKA HRVATSKE U 2011. GODINI

2.1. Poduzetnici Hrvatske u 2011. godini ostvarili su 7,2 milijarde kuna neto dobiti i 2,3 milijarde kuna vanjskotrgovinskog suficita

U Registru godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Fina

za 98.5301 poduzetnika evidentirani su godišnji financijski

izvještaji i druga dokumentacija za 2011. godinu koju su oni

podnijeli na temelju Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br.

109/07.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih

financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 130/10.).

Poduzetnici Hrvatske u 2011. godini imali su 851.386 za-

poslenih koji su ostvarili ukupan prihod od 624,8 milijardi kuna

1 Broj poduzetnika, pravnih i fizičkih osoba, obveznika poreza na do-bit, bez banaka i osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija.

i ukupne rashode od 612,4 milijarde kuna te je ostvareno 7,2

milijardi neto dobiti (dobit minus gubici nakon oporezivanja)

prema 2,3 milijardi neto dobiti u 2010. godini. Dobit razdoblja u

iznosu od 32,9 milijardi kuna ostvarilo je u 2011. godini 57.244

(58,1%) poduzetnika, dok je gubitke ukupne vrijednosti od

25,7 milijardi kuna iskazalo 41.286 (41,9%) poduzetnika.

U 2011. godini ostvareno je povećanje prema 2010. godini

broja zaposlenih za 0,9%, ukupnih prihoda 5,8%, ukupnih

rashoda 5,2%, povećanje dobiti razdoblja 18,8% i porast gu-

bitka razdoblja za 1,3% te je uslijed većeg povećanja dobiti od

povećanja gubitaka povećan konsolidirani financijski rezultat

- neto dobit za 210,1%.

Do velikoga povećanja neto dobiti u 2011. godini došlo

je prije svega zbog promjena u načinu iskazivanja poslovnog

rezultata pojedinih poduzetnika, znatno smanjivanje gubitka

i promjena gubitka u dobit za prethodnu 2010. godinu te

ostvarene dobiti brodogradnje u 2011. godini (4,2 milijarde

kuna jest rezultat jednokratnog prihoda za izvlaštenu imovinu

prema odluci Vlade RH).

Poduzetnici Hrvatske u 2011. godini ostvarili su ukupan

prihod od 624,8 milijardi kuna od čega je 97,3 milijardi kuna

zarađeno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 10,1%

više nego 2010. godine. Svoje proizvode i usluge na stranim

tržištima plasiralo je 12.479 (12,7%) poduzetnika. Na stranim

tržištima kupljeno je robe za 95 milijardi kuna te je trgovinski

suficit bio 2,3 milijardi kuna.

Važno je istaći i činjenicu da je 21.475 (21,8%) poduzetnika

investiralo u dugotrajnu imovinu u 2011. godini 33,0 milijardi

kuna, što je 21,6% manje nego prethodne godine.

Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika obveznika po-

reza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava obračunali

u 2011. godini prosječnu mjesečnu neto plaću od 4.729 kuna,

što je nominalno 0,9% više nego 2010. godine (uslijed rasta

cijena od 2,3% to je realno smanjenje za 1,4%).

mirko grubisic.indd 93mirko grubisic.indd 93 6/27/12 2:59:22 PM6/27/12 2:59:22 PM


SR

PA

NJ

201

2.MAKROEKONOMSKA KRETANJA STATISTIČKA KRETANJA

Tablica 1. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske u 2011.

godini (iznosi u milijunima kuna)

Opis 2010. 2011. Indeks 2011./10.

Broj zaposlenih 843.948 851.386 100,9

Ukupni prihodi 590.499 624.807 105,8

Ukupni rashodi 582.228 612.393 105,2

Dobit prije oporezivanja 33.667 38.262 113,7

Gubitak prije oporezivanja 25.395 25.849 101,8

Porez na dobit 5.956 5.234 87,9

Dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) 27.709 32.911 118,8

Gubitak razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) 25.393 25.731 101,3

Konsolidirani financijski rezultat - dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja 2.316 7.180 310,1

Izvoz 86.243 94.995 110,1

Uvoz 88.387 97.338 110,1

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 2.144 2.343 109,3

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 37.339 32.990 88,4

Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 4.685 4.729 100,9

Učinci svjetske financijske krize prelili su se i na realni sektor

gospodarstva i u Hrvatskoj pa je i prije svega zbog unutrašnjih

problema u 2009. godini zabilježen pad bruto domaćeg proizvo-

da od 6,0%, u 2010. godini 1,2% te stagnacija u 2011. godini,

rast bruto domaćeg proizvoda 0,0%. U te tri recesijske godine

znatno je povećan broj poduzetnika koji su poslovnu godinu

završili u gubitku. U 2008. godini od ukupnog broja poduzetnika

njih 31.323 ili 34,9% poslovnu godinu završilo je s gubitkom, u

2011. godini 41.286 poduzetnika ili 41,9% poslovalo je s gubit-

kom. Učinci krize najviše su pogodili male poduzetnike.

Tablica 2. Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika

Hrvatske 2007. - 2011. godine

Opis 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ukupan broj poduzetnika 83.532 89.656 91.320 96.758 98.530

- broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti 54.037 58.333 54.317 55.541 57.244

- broj poduzetnika koji su poslovali s gubitkom 24.854 31.323 37.003 41.217 41.286

Broj zaposlenih 888.798 898.155 885.289 843.948 851.386

2.2. Gotovo trećina poduzetnika su trgovci

U strukturi gospodarstva Hrvatske u posljednjih deset

godina najviše je poduzetnika registrirano u trgovini. Podaci

za 2011. godinu to su i potvrdili. Od 98.530 poduzetnika njih je 27.717 (28,1%) bilo u trgovini, zatim slijede stručne, znan-stvene i tehničke djelatnosti s 14.345 poduzetnika (14,6%), građevinarstvo s 12.351 poduzetnika (12,5%) i prerađivačka industrija s 11.817 poduzetnika (12,0%).

2.3. Najviše zaposlenih u prerađivačkoj industriji

U 2011. godini bilo je kod 98.530 poduzetnika 851.386 za-poslenih (na temelju sati rada). Najveći broj zaposlenih kao i u proteklim godinama imamo u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu. Tako je bilo i u 2011. godini, prerađivačka industrija imala je najviše zaposlenih 231.936 (27,2%), slijedi trgovina 188.056 zaposlenih (22,1%) i građevinarstvo 86.685 (10,2%) zaposlenih.

U 2011. godini povećan je prema prethodnoj godini uku-pan broj zaposlenih (na temelju sati rada) za 7.438 zaposlenih ili 0,9%. Prerađivačka industrija povećala je broj zaposlenih na temelju sati rada u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu

za 0,7%, trgovina za 1,7%, a građevinarstvo je smanjilo broj

zaposlenih za 4,6%.

2.4. Najveći promet u trgovini

Zbog prirode svog poslovanja najveći promet mjeren

ukupnim prihodom ima iz godine u godinu trgovina ispred

prerađivačke industrije i građevinarstva.

U 2011. godini poduzetnici Hrvatske ostvarili su 624,8

milijardi kuna ukupnih prihoda i 612,4 milijardi kuna ukupnih

rashoda. U tome je najveći dio prihoda i rashoda trgovine

(220,0 milijardi kuna prihoda i 217,6 milijardi kuna rashoda),

zatim prerađivačke industrije (165,0 milijardi kuna prihoda i

157,1 milijardi kuna rashoda) i građevinarstva (46,9 milijarde

kuna prihoda i 49,2 milijardi kuna rashoda).

U 2011. godini poduzetnici Hrvatske su prema prethodnoj

godini povećali ukupne prihode za 5,8% i ukupne rashode za

5,2%. Veće povećanje prihoda od rashoda pridonijelo je tomu

da 2011. godina bude uspješnija od prethodne 2010. godine.

Od značajnijih navedenih djelatnosti imamo u prerađivačkoj

industriji (povećanje prihoda 9,8% i

rashoda 6,4%), u trgovini (povećanje

prihoda 6,2% i rashoda 5,9%), i u

građevinarstvu (smanjenje prihoda

4,6% i rashoda 1,3%). Djelatnost

informacija i komunikacija je imala ta-

kođer smanjenje prihoda 0,4% i sma-

njenje rashoda 0,9% te je zbog većeg

pada rashoda od prihoda ostvarena

veća neto dobiti ove djelatnosti nego

prethodne 2010. godine.

2.5. Najveća neto dobit u prerađivačkoj industriji

Analiza podataka za protekle

godine o visini ostvarene dobiti

i gubitka nakon oporezivanja te

njihova salda - konsolidiranog

Slika 1. Kretanje dobiti i gubitaka poduzetnika Hrvatske u razdoblju 1999. - 2011.

Podaci za grafikon milijuni kuna1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Dobit nakon oporezivanja 8.364 12.046 14.577 22.423 19.994 22.801 27.683 30.313 36.668 33.292 24.788 27.709 32.911

Gubitak nakon oporezivanja 15.085 12.884 12.079 11.658 12.336 13.039 10.861 10.428 11.904 16.978 22.349 25.393 25.731



SR

PA

NJ 2012.


financijskog rezultata ili neto dobiti sektora, potvrdila je da su

najvažnije djelatnosti prerađivačka industrija, građevinarstvo,

trgovina, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i informa-

cije i telekomunikacije. Tako je bilo i u 2011. godini. U trinaest

djelatnosti ostvarena je neto dobit razdoblja dok je u šest

ostvaren neto gubitak razdoblja u 2011. godini. Ostvarena je

neto dobit od 7,2 milijarde kuna, što je povećanje od 210,1%

u odnosu na 2010. godinu.

Na prvom mjestu je prerađivačka industrija s 6,6 milijardi

kuna ispred djelatnosti informacija i komunikacija s 2,4 mili-

jardi kuna, slijedi trgovina s 1,2 milijarde kuna neto dobiti te

stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti koje su imale 1,1

milijardu kuna neto dobiti u 2011. godini.

Prerađivačka industrija u 2011. godini imala je 12,9 mili-

jardi dobiti i 6,2 milijardi gubitaka te 6,6 milijardi kuna neto

dobiti. Rezultat je to prije svega zbog pozitivnog poslovanja

brodogradnje (neto dobit 4,2 milijarde kuna) nakon povećanja

prihoda zbog izvlaštenja imovine odlukom Vlade RH. Informa-

cije i komunikacije tradicionalno imaju neto dobit, pa je u 2011.

godini neto dobit bila 2,4 milijardi kuna (dobit od 3,3 milijarde

kuna i 909 milijuna kuna gubitka). Zanimljivo je napomenuti da

trgovina u našim uvjetima također pozitivno posluje i ostvaruje

neto dobit, (u 2011. godini imali su 5,3 milijardi kuna dobiti te

4,2 milijardi kuna gubitka pa je krajnji rezultat te djelatnosti bio

1,2 milijardi kuna neto dobiti).

Pozitivne rezultate poduzetnika koji su poslovali s dobiti

znatno su smanjili poduzetnici u djelatnostima koje su imale

neto gubitak u 2011. godini. To su građevinarstvo 2,7 milijardi

kuna, poslovanje nekretninama s 1,7 milijardi kuna neto gu-

bitka i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane 1,3 milijarde kuna neto gubitka.

2.6. Najveće plaće u rudarstvu

U 2011. godini je ukupno 851.386 zaposlenih kod poduzet-

nika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih

društava Hrvatske imalo obračunatu prosječnu mjesečnu neto

plaću od 4.729 kune, što je nominalno 0,9% više nego 2010.

godine (uslijed rasta cijena od 2,3% to je realno smanjenje za

1,4%).

Višegodišnja analiza prosječnih mjesečnih neto plaća po

područjima djelatnosti pokazuje da tri djelatnosti (prerađivačka

industrija, trgovina i građevinarstvo) koje zapošljavaju preko

50% ukupno zaposlenih za svoj rad dobivaju prosječne mje-

sečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske.

Navedene tri djelatnosti zapošljavale su 59,5% ukupno

zaposlenih u 2011. godini i imale su rast plaća prema pret-

hodnoj godini (prerađivačka industrija 0,8%, trgovina 1,5%, a

građevinarstvo smanjenje prosječne mjesečne neto plaće za

1,1%). Unatoč navedenom rastu, zaposlenici u tim sektorima

imali su niže prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka svih

poduzetnika, kao i prijašnjih godina, i to u prerađivačkoj indu-

striji za 2,7%, trgovini 8,7% i građevinarstvu 14,1%.

Tradicionalno najveće plaće ostvaruju zaposleni u opskrbi

električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatiza-

cije te u djelatnosti informacija i komunikacija, financijskim

djelatnostima, poslovanju s nekretninama, a u 2011. godini

njima su se pridružili i zaposleni u rudarstvu i vađenju koji su

obračunali najviše prosječne mjesečne neto plaće. Tako su u

2011. godini zaposleni u rudarstvu i vađenju imali neto plaće

veće od prosjeka za 55,5%, zaposleni u djelatnosti opskrbe

električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatiza-

cije imali prosječne mjesečne neto plaće veće od prosjeka za

43,1%, a zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija

imali su prosječne mjesečne neto plaće za 47,9% iznad pro-

sjeka svih zaposlenih. Zanimljivo je da su zaposleni u djelat-

nosti poslovanja s nekretninama ostvarili neto gubitak u 2011.

godini ali su obračunali neto plaće 28,8% više od prosjeka

svih zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske.

2.7. Mali poduzetnici nakon velikog neto gubitka ostvarili malu neto dobit

Veliki su poduzetnici ostvarili 7,4 milijardi kuna konsoli-

diranog financijskog rezultata - neto dobiti razdoblja (razlika

između ukupne dobiti i ukupnog gubitka velikih poduzetnika),

srednje veliki imali su 201 milijun kuna neto gubitka, a mali 20

milijuna neto dobiti pa je ukupan rezultat bio 7,2 milijarde kuna

neto gubitka svih poduzetnika Hrvatske u 2011. godini.

Ti podaci pokazuju da je 2011. godina bila uspješnija nego

2010. za sva tri sektora. Mali poduzetnici su ostvarili 20 mili-

juna kuna neto dobiti nakon 3,6 milijardi kuna neto gubitka u

2010. godini. Srednje veliki su također smanjili neto gubitak

za 42,9% jer je ostvareno 201 milijun kuna neto gubitka nakon

353 milijuna kuna neto gubitka u 2010. godini. Veliki su pove-

ćali neto dobit za 17,5%, ostvareno je 7,4 milijarde kuna neto

dobiti nakon 6,3 milijarde kuna neto dobiti u 2010. godini. To

je prije svega zbog jednokratnih prihoda brodogradnje zbog

izvlaštenja imovine odlukom Vlade RH pa su brodogradilišta 3.

maj iz Rijeke i Brodosplit iz Splita postali najveći dobitaši (ušli

u top 10 po dobiti) nakon velikih gubitaka proteklih godina.

Tablica 3. Konsolidirani financijski rezultati - dobit ili gubitak

razdoblja poduzetnika Hrvatske 2006. - 2011. - po

veličinama (iznosi u milijunima kuna)

Godina Ukupno Mali Srednje veliki Veliki

2006. 19.885 5.952 3.056 10.878

2007. 24.679 7.092 4.256 13.416

2008. 16.314 5.091 2.754 8.469

2009. 2.439 687 573 1.179

2010. 2.316 - 3.597 - 353 6.265

2011. 7.180 20 - 201 7.361

Najveći pozitivan doprinos ukupnim rezultatima iskazanim

u ukupnoj neto dobiti razdoblja dali su veliki poduzetnici kod

kojih je bilo zaposleno 277.156 djelatnika, ostvaren ukupni

prihod od 300,2 milijardi kuna, ostvareno 14,8 milijardi kuna

dobiti razdoblja, 7,4 milijardi kuna gubitka razdoblja i 7,4

milijardi kuna neto dobiti razdoblja - razlika između dobiti i

gubitaka.

Veliki poduzetnici u odnosu na 2010. godinu smanjili su

broj zaposlenih 2,1%, povećali ukupan prihod 4,0%, povećali

dobit razdoblja za 4,5%, smanjili gubitak razdoblja za 5,9% i

povećali neto dobit razdoblja, razlika između dobiti i gubitaka

17,5%.

Mali su poduzetnici u 2011. godini zapošljavali 417.685

zaposlenika, ostvarili ukupni prihod od 210,9 milijardi kuna,



SR

PA

NJ

201


13,9 milijardi kuna dobiti razdoblja, 13,9 milijardi kuna gubitka

razdoblja i 20 milijuna kuna neto dobiti nakon neto gubitka od

3,6 milijardi kuna u 2010. godini.

Mali su poduzetnici u odnosu na 2010. godinu povećali broj

zaposlenih za 3,8%, povećali ukupan prihod za 9,3%, povećali

dobit razdoblja za 44,8%, povećali gubitak razdoblja 5,2% i

ostvarili neto dobit - razlika između dobiti i gubitka, nakon neto

gubitka u 2010. godini.

Srednje veliki su poduzetnici u 2011. godini zapošljavali

156.545 zaposlenika, ostvarili ukupni prihod od 113,8 milijardi

kuna, 4,2 milijardi kuna dobiti razdoblja, 4,4 milijardi kuna gu-

bitka razdoblja i 201 milijuna kuna neto dobiti - razlika između

dobiti i gubitaka.

Srednje veliki su poduzetnici u odnosu na 2010. godinu

povećali broj zaposlenih za 1,1%, povećali ukupan prihod za

4,3%, povećali dobit razdoblja za 6,8%, povećali gubitak raz-

doblja 2,7% i smanjili neto gubitak za 42,9%.

2.8. Dominantna uloga Grada Zagreba

Poduzetnici Grada Zagreba imaju dominantan utjecaj na

ukupne rezultate poslovanja Republike Hrvatske. Tome su

dva razloga. Prvi, što je u odnosu na druge županije najviše

poduzetnika registrirano i posluje na području Grada Zagreba,

i drugi je razlog statistički jer su podaci u financijskim izvještaji-

ma iskazani prema sjedištu poduzetnika (najveći dio velikih po-

duzetnika ima sjedište u Zagrebu, iako posluju širom Hrvatske

(INA, Konzum, Hrvatske pošte, Hrvatska elektroprivreda i dr.).

U 2011. godini poduzetnici Grada Zagreba njih 32.144 imali

su 339.072 zaposlena koji su ostvarili ukupan prihod od 329,3

milijardi kuna, ukupne rashode od 320,4 milijarde kuna, dobit

nakon oporezivanja od 16,5 milijardi kuna, gubitak nakon opore-

zivanja od 10,7 milijardi kuna i neto dobit

od 5,8 milijardi kuna.

Nikada svi poduzetnici nisu dobro

poslovali, do 2009. godine oko jedna

trećina završavala je poslovanje s gu-

bitkom, a taj broj povećan je u zadnje tri

recesijske godine i narastao na 41,9%

za sve poduzetnike Hrvatske u 2011.

godini. U Gradu Zagrebu je od 32.144

poduzetnika u 2011. godini njih 19.535

(60,8%) poslovalo s dobiti, a njih 12.609

(39,2%) poslovalo je s gubitkom.

U odnosu na 2010. godinu smanjen

je broj zaposlenih za 0,1%, povećani

su ukupni prihodi za 4,6%, povećani

su ukupni rashodi za 4,9%, smanjena

je dobit nakon oporezivanja za 3,8%,

smanjeni su i gubici nakon oporezivanja

za 5,9%, a neto dobit ostala je na istoj

razini od 5,8 milijardi kuna.

U 2011. godini Grad Zagreb sudje-

lovao je s 32,6% udjela u broju poduzet-

nika Republike Hrvatske, 39,8% u broju

zaposlenih, 52,7% u ukupnom prihodu,

52,3% u ukupnim rashodima, 50,1%

dobiti razdoblja, 41,4% gubitka razdoblja, 81,4% neto dobiti, a

sudjelovao je i s 49,8% investicija u dugotrajnu imovinu.

Zaposlenima kod poduzetnika Grada Zagreba obračunata

je prosječna mjesečna neto plaća za 2011. godinu od 5.608

kuna, što je više za 1,1% nego za 2010. godinu, ali i dalje iznad

prosjeka poduzetnika Hrvatske za 18,6%.

3. DOMINANTNA ULOGA 100 NAJVEĆIH PODUZETNIKA U 2011. GODINI

3.1. Velika koncentracija na mali broj poduzetnika

Jedna je od karakteristika hrvatskog gospodarstva velika

koncentracija poslovanja poduzetnika obveznika poreza na do-

bit na mali broj poduzetnika. Tako je bilo i u 2011. godini kada

je 100 najvećih poduzetnika prema broju zaposlenih, prema

ukupnom prihodu, prema dobiti razdoblja, prema gubitku raz-

doblja, prema veličini uvoza i prema veličini izvoza sudjelovalo

s velikim udjelom u ukupnim rezultatima svih 98.530 aktivnih

poduzetnika.

U 2011. godini je 100 najvećih poduzetnika sudjelovalo s

0,001% udjela u ukupnom broju poduzetnika, 23,6% u ukup-

nom broju zaposlenih, 35,4% u ukupnom prihodu, 54,2% u

ukupnoj dobiti razdoblja, 41,6 % u gubitku razdoblja, 47,3% u

ukupnom uvozu i 54,1% udjela u ukupnom izvozu.

U 2011. godini je najviše zaposlenih imao Konzum d.d. iz

Zagreba, najveći ukupan prihod INA d.d. iz Zagreba, najveći

uvoznik Hrvatska elektroprivreda d.d. iz Zagreba, najveći

izvoz nik INA d.d. iz Zagreba, najveći gubitak razdoblja CMC

Sisak d.o.o. iz Siska i najveća dobit Brodograđevna industrija

3. maj d.d. iz Rijeke.

Slika 2. Udjeli 100 najvećih u poslovanju poduzetnika Hrvatske u 2011. godini

Podaci za grafikon2011. godina

poduzetnici zaposleni prihodi dobit gubitak uvoz izvoz

TOP 100 0,001 23,6 35,4 54,2 41,6 47,3 54,1

Ostalih 98.430 99,999 76,4 64,6 45,8 58,4 52,7 45,9



SR

PA

NJ 2012.


3.2. Top 100 - 23,6% udjela ukupnog broja zaposlenih u 2011. godini

U 2011. godini je 100 najvećih poduzetnika prema broju zaposlenih imalo 201.039 zaposlenih, odnosno 23,6% udjela u ukupnom broju zaposlenih svih 98.530 poduzetnika.

Najveći broj zaposlenih imali su, Konzum koji je imao 11.725 zaposlenih ispred Zagrebačkog holdinga s 11.685. zaposlenih.

Tablica 4. Rang lista prvih deset poduzetnika prema broju zaposlenih u 2011. godini

Red.br. Naziv Mjesto Broj

zaposlenih

1. KONZUM D.D. ZAGREB 11.725

2. ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O. ZAGREB 11.685

3. HP-HRVATSKA POŠTA D.D. ZAGREB 10.086

4.HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJ-SKOG SUSTAVA D.O.O. ZAGREB 9.058

5. INA D.D. ZAGREB 8.633

6. HRVATSKE ŠUME D.O.O. ZAGREB 8.539

7. HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. ZAGREB 6.802

8. HRVATSKI TELEKOM D.D. ZAGREB 5.666

9. PODRAVKA D.D. KOPRIVNICA 3.571

10. HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA ZAGREB 3.292

Ukupno prvih deset poduzetnika 79.057

3.3. Top 100 ostvarilo 35,4% udjela ukupnih prihoda u 2011. godini

U 2011. godini je 100 najvećih poduzetnika prema veličini ukupnog prihoda imalo ukupan prihod od 221,3 milijardi kuna, što je 35,4% udjela u ukupnim prihodima svih 98.530 poduzetnika.

Najveći prihod ostvaruje INA Zagreb, pa je tako u 2010. go-dini ostvarila čak 28,1 milijardu kuna prihoda ispred Konzuma Zagreb koji je ostvario 13,4 milijardi kuna ukupnog prihoda.

Tablica 5. Rang lista prvih deset poduzetnika Hrvatske po ukupnom prihodu 2011. godine

Red. br. Naziv Mjesto Ukupni prihod

(milijuni kuna)



3. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. ZAGREB 13.053


5. PRIRODNI PLIN D.O.O. ZAGREB 7.060

6. OMV HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 4.652

7. HEP- PROIZVODNJA D.O.O. ZAGREB 4.092

8.HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB 3.991

9. ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O. ZAGREB 3.750

10.BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

SPLIT 3.513


3.4. Top 100 ostvarilo 54,2% udjela ukupne dobiti razdoblja u 2011. godini

U 2011. godini je 100 najvećih poduzetnika prema veličini dobiti razdoblja (dobiti nakon oporezivanja) sudjelovalo u ukup-noj dobiti svih 57.244 poduzetnika (koji su u 2011. pozitivno poslovali i ostvarili dobit) s 54,2% udjela s ostvarenih 17,8 milijardi kuna dobiti razdoblja.

Za razliku od proteklih godina kada su najveću dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) ostvarili poduzetnici iz telekomunika-cija, u 2011. godini imamo najveću dobit kod Brodograđevne industrije 3. maj d.d. iz Rijeke s 2,6 milijardi kuna ispred 1,96 milijardi kuna dobiti INE d.d. U TOP 10 ušao je i drugi poduzetnik iz brodogradnje Brodosplit iz Splita s 1,6 milijardi kuna na četvr-tom mjestu. Rezultat je to jednokratnih prihoda brodogradnje za izvlašćivanje imovine odlukama Vlade RH.

Tablica 6. Rang lista prvih deset poduzetnika po dobiti razdo-blja 2011.

Red.br. Naziv Mjesto Dobit razdoblja

(milijuni kuna)1. BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA 3. MAJ D.D. RIJEKA 2.625



4. BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O. SPLIT 1.566

5. ADRIS GRUPA D.D. ROVINJ 586

6. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. ZAGREB 470

7. PLIVA HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 418

8. VIPNET D.O.O. ZAGREB 389

9. KONZUM D.D. ZAGREB 345

10. TDR D.O.O. ROVINJ 293


3.5. Top 100 - u 2011. godini 41,6% udjela ukupnog gubitka razdoblja

U 2011. godini je 100 najvećih poduzetnika prema veličini gubitka razdoblja imalo ukupno 10,7 milijardi gubitka, što je 41,6% udjela u ukupnim gubicima svih 41.286 poduzetnika koji su poslovnu 2011. završili s gubitkom.

Na prvom mjestu je CMC Sisak d.o.o. iz Siska s gubitkom od 776 milijuna kuna ispred Željezare Split u stečaju iz Kaštel Sućurca sa 712 milijuna kuna gubitka razdoblja u 2011. godini.

Tablica 7. Rang lista prvih deset poduzetnika po gubitku raz-doblja 2011.

Red.br. Naziv Mjesto

Gubitak razdoblja

(milijuni kuna)1. CMC SISAK D.O.O. SISAK-CAPRAG 776

2. ŽELJEZARA SPLIT D.D. U STEČAJUKAŠTEL

SUĆURAC712

3. ULJANIK D.D. PULA 440

4. ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O. ZAGREB 433

5. AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB D.D. ZAGREB 420

6. HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. ZAGREB 321

7. DALEKOVOD D.D. ZAGREB 283

8. TELE2 D.O.O. ZAGREB 278

9. DIOKI D.D. ZAGREB 268

10. KERMAS ULAGANJA D.O.O. PULA 239


3.6. Top 100 - u 2011. godini 47,3% udjela ukupnog uvoza

U 2011. godini je 100 najvećih poduzetnika uvoznika pre-ma vrijednosti uvoza imalo ukupno 45,0 milijardi izdataka za uvoznu robu, što je 47,3% udjela u ukupnom uvozu svih 12.775 poduzetnika koji su bili uvoznici u poslovnoj 2011. godini.



SR

PA

NJ

201


Najveći je uvoznik kao i proteklih godina Hrvatska elektro-privreda s 3,5 milijarde kuna uvoza ispred OMV Hrvatska s 2,7 milijardi kuna.

Tablica 8. Rang lista prvih deset poduzetnika po vrijednosti uvoza 2011.

Red.br. Naziv Mjesto Uvoz

(milijuni kuna)

1. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. ZAGREB 3.534

2. OMV HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 2.700

3. P.Z.AUTO D.O.O. VELIKA GORICA 1.467

4. BOXMARK LEATHER D.O.O.TRNOVEC

BARTOLOVEČKI1.436

5. PLIVA HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 1.349


7. M SAN GRUPA D.D. ZAGREB 1.135

8. LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D VELIKA GORICA 1.127


10.TLM TVP ZA PROIZVODNJU VA-LJANIH PROIZVODA D.O.O.

ŠIBENIK 893


3.7. Top 100 - u 2011. godini 54,1% udjela ukupnog izvoza

U 2011. godini je 100 najvećih poduzetnika izvoznika prema vrijednosti izvoza imalo ukupno 50,9 milijardi prihoda za proda-nu robu na stranim tržištima, što je 54,1% udjela u ukupnom izvozu svih 12.035 poduzetnika koji su bili izvoznici u poslovnoj 2011. godini.

Najveći izvoznici bili su INA s 10,5 milijardi kuna izvoza naftnih derivata i tvornica umjetnih gnojiva Petrokemija d.d. iz Kutine.

Tablica 9. Rang lista prvih deset poduzetnika po vrijednosti izvoza u 2011. godini

Red.br. Naziv Mjesto Izvoz

(milijuni kuna)


2.PETROKEMIJA D.D. TVORNICAGNOJIVA

KUTINA 1.912

3. PLIVA HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 1.878

4. BOXMARK LEATHER D.O.O.TRNOVEC

BARTOLOVEČKI1.804

5. ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D. PULA 1.503

6.KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

ZAGREB 1.218

7. CROATIA AIRLINES D.D. ZAGREB 994

8.ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB 903

9. TANKERSKA PLOVIDBA D.D. ZADAR 898

10.TLM TVP ZA PROIZVODNJU VALJANIH PROIZVODA D.O.O.

ŠIBENIK 781


4. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA PODUZETNIKA HRVATSKE

Poslovne rezultate (ukupan prihod, ukupan rashod, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) pojedinog poduzetnika pratimo iz godišnjeg financijskog izvještaja, a zbirne rezultate poduzetnika pratimo prema pretežitoj djelatnosti u kojima su poduzetnici registrirani odnosno u kojoj ostvaruju najveću novostvorenu vri-jednost. Temeljem tih financijskih podataka utvrđuje se i uspjeh ili neuspjeh poslovanja u nekoj poslovnoj godini kako za pojedi-nog poduzetnika, tako i za grupaciju poduzetnika (djelatnosti).

Poslovne rezultate možemo mjeriti i izvedenim pokaza-teljima, stavljanjem u odnos određenih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja. Na taj način moguće je utvrditi npr. pro-duktivnost po zaposlenom za poduzetnika, produktivnost za njegovu grupaciju (djelatnost) i utvrditi njegov položaj u odnosu na prosjek grupacije i komparirati ga s drugim poduzetnicima iste branše.

U ovom prikazu izvedeni su pokazatelji produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti za sve poduzetnike Hrvatske obveznike poreza na dobit bez banaka i osiguranja.

Ako se promatraju izvedeni financijski pokazatelji uspješ-nosti poslovanja u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu, možemo zaključiti da je 2011. godina bila bolja od prethodne 2010. godine. Povećana je rentabilnost prometa, rentabilnost ukupne imovine i rentabilnost vlastitog kapitala. Povećana je ekonomičnost poslovanja i produktivnost rada po zaposlenom mjerena ukupnim prihodom i neto dobiti (dobit razdoblja - na-kon oporezivanja minus gubitak). Podaci za 2011. godinu još jednom su potvrdili da je u prosjeku uspješnost svih poduzet-nika Hrvatske, bez banaka i osiguravajućih društava, vrlo mala. Inače i u proteklim godinama uspješnost naših poduzetnika mjerila se relativno malim pozitivnim pokazateljima uspješnosti poslovanja.

Tablica 10. Pokazatelji produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilno-sti poslovanja poduzetnika Hrvatske 2010. - 2011.

Opis 2010. 2011.1. Produktivnost rada - ukupan prihod po

zaposlenom u kunama 699.686 733.870

2. Produktivnost rada - dobit ili gubitak razdoblja po zaposlenom u kunama 2.744 8.433

3. Ekonomičnost poslovanja u % 101,42 102,03

4. Rentabilnost prometa neto u %, na 1 decimalu 0,39 1,15

5. Rentabilnost ukupne imovine neto u %, na 1 decimalu 0,22 0,67

6. Rentabilnost vlastitog kapitala u %, na 1 decimalu 0,61 1,92

5. ZAKLJUČNE NAPOMENE

Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske za 2011. godinu pokazali su povećanje neto dobiti za 210,1%. Veliko povećanje neto dobiti u 2011. godini rezultat je ostvarenja neto dobiti u djelatnosti brodogradnje (4,2 milijarde kuna), što je rezultat jednokratnog prihoda za izvlaštenu imovinu prema odluci Vla-de RH. Brodogradnja je do sada uvijek imala neto gubitak, a tako će biti i u 2012. godini ukoliko opet ne bude izvanrednih prihoda.

Treba naglasiti da se rezultati poslovanja poduzetnika obvez-nika poreza na dobit u 2011. godini ne razlikuju od prethodnih godina u osnovnim karakteristikama. Na ukupne rezultate poslovanja poduzetnika najveći je utjecaj poduzetnika Grada Zagreba, poduzetnika u privatnom sektoru vlasništva, velikih poduzetnika, poduzetnika iz prerađivačke industrije, građevi-narstva, trgovine i djelatnosti informacija i komunikacija.

Osim toga i dalje se najveći dio proizvodnje plasira na doma-ćem tržištu, a manji dio na inozemnom, ali je ostvaren trgovinski suficit te je po drugi put izvoz bio veći od uvoza. Jednako tako treba naglasiti nisku efikasnost poslovanja mjerenu financijskim pokazateljima ekonomičnosti, rentabilnosti i produktivnosti.

Na kraju moramo napomenuti da se te osnovne karakteri-stike neće promijeniti ni u narednim godinama, jer je strukturu gospodarstva nemoguće promijeniti u kratkom roku.

Mr. sc. Mirko GRUBIŠIĆ, FINA, Zagreb



SR

PA

NJ 2012.

MAKROEKONOMSKA KRETANJAPRAKSA EUROPSKE UNIJE

EU fondovi: Primjeri prekograničnih projekata financiranih u okviru IPA bespovratnih sredstava

Kada se govori o fondovima Europske unije nameću se brojna pitanja o vrsti i kvaliteti financiranih projekata: Koji projekti su dobri? Kakvi projekti „prolaze“ na natječajima? Je li dovoljno napisati projekt koji tehnički

zadovoljava natječajne uvjete? Koliko je kvaliteta projekta bitna za dobivanje bespovratnih sredstava? Imaju li dobro napisani projekti i uspješnu provedbu? Pitanja je puno, ali nema jednoznačnog odgovora. Svi ovi čimbenici direktno ili indirektno utječu na dizajn projekta, a kasnije i na samu kvalitetu provedbe projekta ukoliko bude odabran za financiranje. Ovaj članak se bavi primjerima dobre prakse i donosi zanimljive projektne ideje koje su financirane bespovratnim sredstvima (eng.grants) IPA fonda (eng. Instrument for Pre-accession Assistance) u okviru komponente II. Prekogranična suradnja.

Mr. sc. BOŽANA BEŠLIĆ Stručni članak UDK 336.2

1. UVOD

Prekogranična suradnja sastavni je dio regionalne/kohezijske

politike Europske unije. Regionalna politika EU osmišljena je kako

bi se unaprijedila ekonomska i socijalna kohezija i smanjile razlike

u stupnju razvoja različitih europskih regija. U tom smislu, EU

strukturnim i pretpristupnim fondovima pomaže i prekograničnu

suradnju, kako na svojem teritoriju, tako i među zemljama kandi-

datkinjama. Nakon ulaska u Europsku uniju Republici Hrvatskoj

će postati dostupni strukturni fondovi kao pomoć u ostvarenju

gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

Slika 1. Komponente IPA fonda

Izvor: www.mrrfeu.hr, lipanj 2012.

Za proračunsko razdoblje od 2007. - 2013. godine finan-

ciranje kohezijske politike strukturirano je na osnovi tri opća

strateška cilja temeljena na Lisabonskoj strategiji i Goetebor-

škim ciljevima. Prekogranična suradnja ostaje jedan od prio-

riteta kohezijske politike, i to kao cilj 3 - teritorijalna suradnja.

Teritorijalna suradnja usmjerena je na jačanje suradnje na

prekograničnoj, međunacionalnoj i međuregionalnoj razini te

zagovara zajednička rješenja u području urbanog, ruralnog

i obalnog razvoja, razvoja gospodarskih odnosa te jačanja

malog i srednjeg poduzetništva.

Strukturni fondovi stvoreni su kako bi se pomoglo

onim regijama Europske unije koje zaostaju u razvoju, a

osnovni cilj je umanjiti razlike među regijama i stvoriti bo-

lju gospodarsku i društvenu ravnotežu među zemljama

članicama.

Sljedeća poglavlja ukratko donose osnovne karakte-

ristike IPA prekograničnih programa i nekoliko primjera

dobrih projekata koji su financirani kroz različite opera-

tivne programe prekogranične suradnje s ciljem ravno-

mjernijeg razvoja regija.

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PREKOGRANIČNIH IPA PROGRAMA

IPA (eng. Instrument for Pre-Accession Assistan-ce) komponenta II, pod nazivom prekogranična suradnja

(eng. IPA CBC - IPA Cross-Border Cooperation), pruža

potporu programima koji se odnose na prekograničnu

suradnju graničnih regija Republike Hrvatske (RH) i

susjednih zemalja članica EU, te zemalja potencijalnih

beslic.indd 99beslic.indd 99 6/27/12 3:03:44 PM6/27/12 3:03:44 PM


SR

PA

NJ

201

2.MAKROEKONOMSKA KRETANJA PRAKSA EUROPSKE UNIJE

kandidatkinja (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija). S

obzirom na oblik Hrvatske i izuzetnu duljinu njenih granica,

prekogranična suradnja kroz programe EU ima važnu ulogu u

regionalnom razvoju Hrvatske.1

Osnovni prioriteti IPA komponente II su:

• poticanje prekogranične suradnje,

• održivi razvoj okoliša,

• razvoj tržišta - gospodarski razvoj,

• poboljšanje suživota na vanjskim granicama EU,

• poboljšanje kvalitete života u graničnim područjima,

• izgradnja kapaciteta lokalnih/regionalnih/nacionalnih insti-

tucija za provedbu EU programa.

Hrvatska u okviru IPA Prekogranične suradnje ima progra-

me suradnje sa svim susjednim zemljama, po prvi put preno-

seći svoja iskustva suradnje sa zemljama članicama EU na

suradnju sa zemljama koje su tek potencijalne kandidatkinje

za članstvo u EU. Hrvatska tako sudjeluje u 3 prekogranična

programa sa zemljama članicama EU (CBC Slovenia-Croatia,

CBC Hungary-Croatia, CBC Adriatic) i 3 prekogranična pro-

grama sa zemljama nečlanicama (CBC CRO-BiH, CBC CRO-

SER, CBC MNE-CRO). Osim toga, Hrvatska sudjeluje i u 2

transnacionalna programa: Jugoistočni europski prostor (SEE)

i program Mediteran (MED).

Svaki program prekogranične suradnje ima svoj Operativ-ni program (OP), višegodišnji osnovni programski dokument,

kojim se provode IPA prekogranični programi. Razlikuju se

četiri osnovne cjeline u svakom Operativnom programu:

1. Sažetak programskog procesa, koji obuhvaća:

- prihvatljiva područja za financiranje,

- situacijsku analizu i SWOT analizu;

2. Strategija za suradnju, koja obuhvaća:

- programske prioritete i mjere;

3. Financijski plan;

4. Odredbe za provedbu programa.

Specifičnost programa prekogranične suradnje je da prija-

vitelji projekta moraju biti neprofitne pravne osobe i pripadati

nekoj od sljedećih kategorija:

- udruge: nevladine organizacije, udruge poslodavaca, pro-

fesionalne udruge, sindikati;

- ustanove: ustanove javnog sektora, obrazovne i istraživač-

ke ustanove;

- zaklade i fondacije;

- gospodarske komore, obrtničke i trgovačke komore, javni

servisi za zapošljavanje, turističke zajednice;

- tijela regionalne i lokalne vlasti (županije, gradovi, općine);

- regionalne razvojne agencije, poslovni inkubatori, po-

duzetnički centri, centri za istraživanje i razvoj te ostale

organizacije za potporu poslovnom sektoru;

- poljoprivredne udruge i zadruge.

Osnovni uvjeti za prijavu na natječaj u sklopu prekogra-

ničnih programa su definirani svakim pojedinim natječajem i

smjernicama za prijavitelje (eng. Guidelines for Applicants), a

ukratko obuhvaćaju:

1. prijavitelji projekta moraju biti neprofitne pravne osobe;

2. prijavitelji projekta obvezni su sufinancirati projekt vlastitim

sredstvima (najčešće je to minimalno 15% koje je potrebno

osigurati u vlastitom proračunu);

1 MRRFEU, http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=468, lipanj 2012.

3. moraju imati minimalno jednog prekograničnog partnera

(ovisno o programu na koji se prijavljuju);

4. prekogranični karakter projekta mora biti jasno vidljiv te

se mora provoditi i imati pozitivan utjecaj s obje strane

granice.

Svi natječaji u sklopu II komponente programa IPA objav-

ljuju se na internetskim stranicama Ministarstva regionalnoga

razvoja i fondova Europske unije (www.mrrfeu.hr) te na inter-

netskim stranicama svakog pojedinog programa:

PROGRAMI SA ZEMLJAMA NEČLANICAMA

IPA prekogranični program Hrvatska - Bosna

i Hercegovina 2007. - 2013.

www.cbc-cro-bih.net

IPA prekogranični program Hrvatska - Crna

Gora 2007. - 2013.

www.cbccro-mne.org

IPA prekogranični program Hrvatska - Srbija

2007. - 2013.

www.croatia-serbia.com

PROGRAMI SA ZEMLJAMA ČLANICAMA EU

IPA prekogranični program Mađarska

- Hrvatska

www.hu-hr-ipa.com

IPA prekogranični program Slovenija

- Hrvatska

www.si-hr.eu

IPA program Jadranska prekogranična

suradnja

www.adriaticipacbc.org

TRANSNACIONALNI PROGRAMI

Transnacionalni program za Jugoistočnu

Europu (SEE)

www.southeast-europe.net

Transnacionalni program MEDITERAN (MED) www.enpicbcmed.eu

Prije izrade projektnog prijedloga i prijave na natječaj po-

trebno se upoznati sa sadržajem Smjernica za prijavitelje (eng.

Guidelines for Aplicants) u kojima su navedene detaljne upute

za izradu projekta i natječajni uvjeti (tko se i pod kojim uvjeti-

ma može prijaviti). Svaki pojedini natječaj otvoren je najmanje

90 dana i u tom razdoblju projekti moraju biti dostavljeni na

adrese navedene u Smjernicama.

Pri izradi projekta, potencijalni prijavitelj trebao bi provjeriti

u Smjernicama za prijavitelje prihvatljivost samog projekta od-

nosno prioritete i mjere propisane u pojedinom Operativnom

programu. Prioriteti i mjere pobliže određuju projektne aktiv-

nosti koje su prihvatljive za provedbu i koje se mogu financirati

u okviru pojedinog natječaja.

Prijave se moraju predati u obrascu za podnošenje pro-

jektnih prijedloga (eng. Application Form), koji se objavljuje

zajedno sa Smjernicama (GfA). Jezik podnošenja prijave de-

finiran je za svaki pojedini program i dok Hrvatska nije zemlja

članica onda se koristi najčešće engleski jezik u prijavi (ako

drugačije nije određeno samim natječajem). Dokumentacija za

prijavu projektnih prijedloga sastoji se od seta dokumenata

koji najčešće obuhvaćaju:

- Sažetak projekta (eng. Concept note) - kratak opis pro-

jektnog prijedloga, uključujući najosnovnije informacije o

ciljevima projekta, ciljanoj skupini, području na kojem će

se provoditi projektne aktivnosti te očekivani rezultati.

- Opis projekta (eng. The Action) - detaljan opis projektne

ideje u kojem se navodi važnost projekta za područje na

kojem će se provoditi, za ciljane grupe koje će biti njegovi

korisnici ili samo za sektor u sklopu kojeg će projekt biti

prijavljen. Potrebno je opisati i glavne i specifične ciljeve

projekta, relevantnost projekta u odnosu na prioritete pro-



SR

PA

NJ 2012.


grama, identificirati i objasniti potencijalne probleme i pre-

preke koje postoje u ciljanoj skupini, opisati ciljane skupine

i krajnje korisnike, te objasniti razloge odabira te ciljane

skupine. Također, potrebno je opisati i objasniti aktivnosti

koje se namjeravaju provesti, te naznačiti ulogu partnera

ukoliko su uključeni u pojedinu aktivnost. Dio aplikacijskog

obrasca je i metodologija - jasan i detaljan opis metoda

provedbe projekta, uključujući pojašnjenje povezanosti

projekta s postojećim ili planiranim projektima. Pojašnjava

se i procedura praćenja provedbe projekta, razina uključe-

nosti drugih organizacija i razlog za odabir uloga proved-

benih partnera te se opisuju zaduženja po funkcijama.

- Proračun - dio je projektne dokumentacije i osnova za

potpisivanje ugovora o financiranju. Troškovi moraju biti

jasno vezani uz pojedinu aktivnost koja će biti provedena

u sklopu projekta te moraju biti opravdani i raščlanjeni po

stavkama: ljudski resursi, putni troškovi, oprema i materija-

li, troškovi lokalnog ureda, drugi troškovi i usluge, rezerva,

administrativni troškovi i drugo. U proračunu se naznačuju

i izvori financiranja, odnosno svi doprinosi projektnih part-

nera i njihov postotak.

3. PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Bespovratna sredstva ili darovnica, tzv. grant sredstva, su

sredstva kojima se izravno financiraju neprofitne aktivnosti

krajnjeg korisnika. Dodjela bespovratnih sredstava provodi

se u skladu s PRAG (PRAG - Practical guide for to Contract

Procedures for EU External Actions) pravilima i procedurama.

Osnovne karakteristike projekata koji se financiraju putem IPA

bespovratnih sredstava EU:

• Prijavitelji (a kasnije krajnji korisnici) sami razvijaju projektni

prijedlog,

• Prijavitelji imaju partnere na projektu kojeg prijavljuju, što

je definirano u Smjernicama za prijavitelje (GfA),

• Korisnik uvijek sufinancira projekt, što je definirano u

Smjernicama za prijavitelje,

• Na natječaj korisnik može prijaviti više projektnih prijedlo-

ga, no može dobiti sredstva za provedbu samo jednog od

njih (ako drugačije nije određeno natječajem),

• Neprofitni karakter - nije dozvoljeno stjecanje profita

projektima koji se financiraju iz pretpristupnih fondova

Europske unije,

• Ne-kumulativnost - za određeni projekt korisnik može do-

biti financijsku potporu u okviru jednog programa pomoći

EU fondova, dvostruko financiranje je zabranjeno,

• Ne-retroaktivnost - pokrivaju se samo oni troškovi nastali

tijekom provedbe projekta (od dana potpisa ugovora).

3.1. Primjer 1. VIOR - povijesno nasljeđe u turističkom projektu Vinkovaca i Orašja

Grad Vinkovci (RH) i Općina Orašje (BiH) zajednički su

prijavili i proveli projekt VIOR - povijesno nasljeđe u turističkoj

ponudi Vinkovaca i Orašja. Projekt je financiran iz pretpristup-

nog IPA, Komponenta II Prekogranična suradnja, Operativni

program Hrvatska - Bosna i Hercegovina 2007. - 2013.

Osnovni podaci o projektu sadržani su u sljedećoj tablici:

Službeni naziv projektaVinkovci and Orašje Heritage Tourism

Project (VIOR)

Zemlja Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina

Proračun Ukupna vrijednost projekta: 132.216,21 €

IPA sredstva: 112.383,78 € (85%)

Sufinanciranje: 19.832,46 € (15%)

Razdoblje provedbe 12 mjeseci

Očekivani rezultati

Unaprijediti turističku ponudu kroz uključiva-

nje povijesne i arheološke baštine. Projektom

će se stvoriti novi turistički proizvodi i

zajednički turistički programi. Očekuje se

povećanje lokalnog proračuna i stvaranje

novih prihoda u regiji Grada Vinkovaca i

Općine Orašje.

Korisnici (nositelji projekta) Grad Vinkovci (HR) i Općina Orašje (BiH)

Partneri

Turistička zajednica grada Vinkovaca i

Turistička zajednica Posavske županije

Internetska stranica http://project-vior.com

Projektna idejaPolazište projekta je u uključivanju povijesnog nasljeđa u

turističke projekte Vinkovaca i Orašja na primjeru Vinkovač-kog kalendara Orion i hrasta Abonos iz Orašja. Kalendar/

posuda Orion je najstariji indoeuropski kalendar, a pronađen je

u Vinkovcima 31. 3. 1978. godine na lokaciji današnjeg hotela

Slavonija u Dugoj ulici. Kalendar/posudu je pronašao prof. dr.

sc. Aleksandar Durman. Kalendar/posuda datira 2600 godine

pr. Kr. iz doba Vučedolske kulture.

Simboli na kalendaru/posudi predstavljaju zviježđa sunče-

vog sustava, i to je jedini kalendar koji je baziran na simbolici

Sunca. Simboli kalendara/posude Orion prikazuju zviježđa u

trenutku sumraka kao prva obilježja na večernjem nebu iznad

Vinkovaca na sjecištu 45 sjeverne paralele i 18 meridijana, i to:

Orion, Plejade, Kasiopeja, Labud, Blizanci, Ribe/Pegaz.

U isto vrijeme u današnjem Orašju, na obalama rijeke Save

rasle su šume hrasta, koje su postojale i u Vinkovcima. Među-

tim, karbonizirani, sačuvani ostaci, hrasta Abonosa pronađeni

u 21. stoljeću u rijeci Savi, poslani su na utvrđivanje starosti

metodom ugljika (istom metodom utvrđena je starost kalenda-

ra/posude) te je utvrđeno da su hrast Abonos i kalendar/posuda

bili suvremenici, odnosno da su živjeli život u isto vrijeme.

Ciljevi projektaCilj projekta je povezati oba arheološka nalaza i nalazišta u

zajednički turistički proizvod, te omogućiti gospodarski razvi-

tak temeljem novih prihoda od kulturnog/arheološkog turizma

u Vinkovcima i Orašju.

Specifični ciljevi:

• prekograničnom suradnjom razviti zajedničke turističke

rute (itinerere);

• proučavanje, popularizacija i očuvanje povijesnog naslje-

đa kroz obrazovanje, edukaciju, trening i transfer znanja

„know-how“ u svrhu razvitka kontinentalnog, arheološkog

i kulturnog turizma (studijska putovanja, edukacije djelat-

nika u turizmu….);

• korištenje suvremenih tehnologija i komunikacijskih alata

u popularizaciji povijesnog nasljeđa (web stranice, digitalni

info pano…).



SR

PA

NJ

201


Slika 2. VIOR-vizualni identitet projekta

Izvor: http://project-vior.com/o-projektu/project-id-card/, lipanj

2012.

Ciljane skupine i krajnji korisniciCiljane skupine projekta VIOR su jedinice lokalne uprave,

turističke zajednice, turističke agencije, poduzetnici i obrtnici

u turizmu. Krajnji korisnici su stanovništvo regije, lokalni obrt-

nici, udruge, posjetitelji, turisti i turistički operateri.

Projektne aktivnostiA 1. Uspostava „Virtualnog centra povijesnih resursa“

Virtualni centar je digitalna baza podataka povijesnih

resursa u svrhu uspostave baze podataka o turističkim kapa-

citetima i povijesnom nasljeđu Vinkovaca i Orašja.

A2. Razvoj inovativnih rješenja u vezi prezentacije, ponude i

distribucije arheološkog nasljeđa kroz turistički proizvod i pre-

kograničnu suradnju (Branding Management/prepoznatljivost

proizvoda u turističkoj ponudi). Projekt je razvio dva branda:

• Vinkovci: Vinkovački ORION - najstariji indoeuropski

kalendar/posuda iz mjesta s više od 8000 godina kon-

tinuiranog postojanja,

• Orašje: hrast ABONOS - koji je živio u isto vrijeme kada

je nastao i kalendar/posuda u Vinkovcima.

Slika 3. Orion - info pano

Izvor: http://project-vior.com/povijesna-bastina/orion/, lipanj 2012.



SR

PA

NJ 2012.


A3. Rekonstrukcija i obnova male turističke infrastrukture

Ova aktivnost je realizirana kroz izradu paviljona za promo-

ciju i turističke signalizacije (digitalni info pano odnosno touch

screen) u svrhu pružanja turističkih informacija i promocije na

sajmovima, različitim manifestacijama i prigodama.

A4. Edukacija/trening za razvoj vještina i unapređenje pru-žanja turističkih usluga

Ova aktivnost obuhvaća edukaciju djelatnika u turizmu

kao i stanovnika Vinkovaca i Orašja o vrijednosti uključivanja

arheološkog nasljeđa u turistički proizvod i kako „pretvoriti“

arheološke resurse u turistički proizvod, te popularizacija i

promocija kalendara/posude Orion i hrasta Abonos.

A5. Promotivne aktivnostiOve aktivnosti uključuju izradu letaka, vodiča, brošure,

promotivnog video filma te izradu suvenira u svrhu stvaranja

povoljnijih uvjeta za izlazak na tržište, promicanje zajedničke

turističke regije i pružanje potrebnih informacija o projektu

VIOR.

Očekivani rezultati projektaRazvoj gospodarstva i zapošljavanje kroz izradu jedin-

stvenih suvenira i upotrebnih predmeta nadahnutih simboli-

ma i ukrasima s kalendara/posude Orion, popunjenost ugo-

stiteljskih objekata, veća potrošnja prehrambenih proizvoda

sveobuhvatni je očekivani rezultat projektnih aktivnosti. Po-

stizanju ovog rezultata doprinose i specifični rezultati/outputi:

• veća razina znanja djelatnika u turizmu, lokalnog stanov-

ništva i turista, o povijesnom nasljeđu i uključivanja istoga

u turistički proizvod i turističku ponudu,

• realizacija turističkih itinerera (ruta),

• prodaja suvenira,

• uključenost gospodarskog i civilnog sektora u

realizaciju projekta,

• razvijena prekogranična turistička suradnja

Vinkovaca i Orašja podržana marketinškim ak-

tivnostima,

• razvijena turistička promotivna infrastruktura,

• ojačani kapaciteti za najmanje 100 lokalnih i

regionalnih turističkih sudionika u upravljanju

arheološkim nasljeđem,

• uspostavljen „Virtualni centar povijesnog/ar-

heološkog nasljeđa“ (digitalni info pano, web

stranica: www.project-vior.com).

Ovo je jedan od zanimljivih primjera stvaranja

zajedničke turističke ponude i financiran je bespo-

vratnim sredstvima IPA programa prekogranične

suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina. Rezultati

ovog projekta već su poznati široj javnosti, a par-

tneri nastavljaju s promotivnim aktivnostima i nakon

dovršetka provedbe projekta VIOR.

3.2. Primjer 2. CROSSOVERS

CROSSOVERS je projekt koji je financiran iz fonda pretpri-

stupne pomoći EU - IPA II Prekogranična suradnja Hrvatska

- Srbija. Projekt su inicirali Udruga ljubitelja filma “RARE” Vin-

kovci (RH) i Otvoreni univerzitet iz Subotice (RS), a trajao je 12

mjeseci. Ima za cilj potaknuti prekograničnu kulturnu suradnju

i razviti suradnju mladih umjetnika na području filma i glazbe.

Osnovni podaci o projektu sadržani su u sljedećoj tablici:

Naziv projekta Crossovers

Nositelji projekta

(korisnici)

Udruga ljubitelja filma RARE Vinkovci (RH) i Otvoreni

univerzitet Subotica (RS)

Proračun Ukupan proračun projekta: 77.715,19 €IPA sredstva: 66.054,48 € (85%)

Partneri Grad Vinkovci, Grad Subotica

Kratki opis projekta Cilj projekta je poboljšanje prekogranične kulturne

suradnje i promicanje dobrosusjedskih odnosa izme-

đu dva festivala, mladih umjetnika (na području filma

i glazbe) i lokalnih zajednica. Ovim projektom nastoje

se ojačati kapaciteti kulturnih organizacija i razvoj

prekograničnog kulturnog turizma u regiji.

Trajanje projekta 12 mjeseci

Projektne aktivnosti i rezultatiU okviru projekta organizirana je radionica dokumentarnog

glazbenog filma koju su vodila 2 redatelja iz Njemačke i Nizo-

zemske. Rezultati radionice - film „Crossovers“ prezentirani su

tijekom 2011. i 2012. na različitim festivalima i u više gradova.

Premijerno je u Vinkovcima (na Festivalu DORF 2012) prikazan

omnibus sastavljen od 5 priča „Crossovers“, koji su u okviru

projekta snimili 10 sudionika (5 iz Hrvatske i 5 iz Srbije), uz

mentore Uli M. Schueppela (Njemačka) i Davida Kleijwegta

(Nizozemska). Film prati koncerte i razmišljanja sastava Jar-

boli (Beograd), Bilk (Zagreb), Damo Suzuki (ex-Can), Mick

Harvey (ex-Nick Cave&Bad Seeds), Jaki Liebezeit (ex-Can) i

Burnt Friedman.

Slika 4. Crossovers - snimanje

Izvor: http://dorf-vk.com/?page_id=1748, lipanj 2012

Poslije radionice, u Subotici (RS) je organiziran okrugli stol

na temu „Suradnja i umrežavanje filmskih festivala u pogra-ničnom području Hrvatska - Srbija“ za autore, producente,

distributere i predstavnike filmskih festivala iz regije, na kojem

su se predstavile mogućnosti suradnje na području filma. Na

okruglom stolu su po prvi put na jednom mjestu okupljeni

predstavnici filmskih festivala iz Vojvodine i Slavonije i Bara-



SR

PA

NJ

201


nje. U više od dva sata druženja predstavljeno je 16 festivala i

producentskih kuća, te u zanimljivoj raspravi otvorena moguć-

nost umrežavanja, zajedničke promocije kao i drugih područja

suradnje (ugovaranje, logistika filmova…).

Rezultat suradnje je izdavanje festivalskog vodiča - bro-

šure o festivalskoj ponudi regije, u kojoj se nalaze relevantne

informacije o svim filmskim festivalima ovog područja, te

drugim aktivnim filmskim organizacijama. Brošura je tiskana u

3000 primjeraka i distribuirana na svim festivalima.

Za vrijeme trajanja Festivala DORF 2012 organizirali su se

koncerti Crossovers sastava i okrugli stol na temu Glazba i

film, na kojem će glazbeni i filmski profesionalci iz regije anali-

zirati i razmijeniti ideje razvijanja potencijala i novih mogućno-

sti glazbenih dokumentarnih filmova, te evaluirati Crossovers

projekt.

4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

U medijima se često mogu naći kritike na račun projekata

koji se financiraju iz EU fondova, te kritike na nespremnost

hrvatskih institucija da omoguće krajnjim korisnicima što

lakše, brže i efikasnije dobivanje sredstava iz fondova Eu-

ropske unije. Ipak prezentirana dva primjera (projekti VIOR i

CROSSOVERS) ruše takve pretpostavke jer pokazuju da se

uz poštivanje zahtjevnih procedura prilikom prijave, a kasnije

i tijekom provedbe mogu realizirati zanimljive projektne ideje.

Preduvjet je poznavanje natječajnih procedura, zanimljiva

projektna ideja temeljena na stvarnoj potrebi, te malo volje i

upornosti da se projekt realizira na dobrobit svih uključenih

strana. U moru mogućnosti, operativnih programa i natječaja

važno je pažljivo odabrati onaj program i prioritet/mjeru u koji

se projektna ideja uklapa, kvalitetno razraditi projektnu ideju

te na taj način povećati mogućnost za njeno financiranje pu-

tem EU fondova. Prekogranični programi su nešto složeniji za

provedbu jer uključuju najmanje dva partnera iz dvije različite

zemlje korisnice IPA fonda, ali se temelje na dodjeli bespo-

vratnih sredstava te su iznimno zanimljivi za lokalne zajednice.

Ciljevi prekograničnih programa su općenito postavljeni: po-

duprijeti osnivanje prekograničnih mreža i partnerstva te razvoj

zajedničkih prekograničnih aktivnosti kako bi se revitaliziralo

gospodarstvo/ekonomija, zaštitila priroda i okoliš te povećala

socijalna kohezija programskog područja; te ostavljaju puno

mogućnosti za financiranje kreativnih projektnih prijedloga na

dobrobit šire društvene zajednice.

Literatura:1. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, http://www.

mrrfeu.hr/default.aspx?id=743, lipanj 2012.

2. Interni materijali Zajedničkog tehničkog tajništva (ZTT)

Programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i

Hercegovina 2007. - 2013., www.cbc-cro-bih.net, lipanj

2012.

3. Interni materijali Zajedničkog tehničkog tajništva (ZTT)

Programa prekogranične suradnje Hrvatska - Srbija 2007.

- 2013., www.croatia-serbia.com, lipanj 2012.

4. Delegacija EU u Republici Hrvatskoj, http://delhrv.

ec.europa.eu/?lang=hr&content=3514, lipanj 2012.

5. VIOR projekt, http://project-vior.com, lipanj 2012.

6. CROSSOVERS, http://dorf-vk.com/?page_id=1748, lipanj

2012

Mr. sc. Božana BEŠLIĆ, Task manager, EU-IPA funds, Zagreb

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika

organizira

IZOBRAZBU ČLANOVA UPRAVE DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

PRAVNE I FINANCIJSKE OSNOVE POSLOVANJA DRUŠTAVA

od 12,00 satiZagreb, 19. - 21. rujna 2012.


izobrazba 19-21 rujna.indd 1 6/20/12 3:03:48 PM



SR

PA

NJ 2012.

MAKROEKONOMSKA KRETANJAIN MEDIAS RES

Nužnost brzih promjena

Za RIF piše:

mr. sc. Mirjana Popović

Polovinom lipnja obavljena je prva aukcija Hrvatske banke

za obnovu i razvitak (HBOR) vezana uz vladin Program razvoja

gospodarstva RH. Tom je prigodom HBOR poslovnim banka-

ma ponudio 500 milijuna kuna, od čega 100 milijuna za kredite

poslovnih banaka u kunama i 400 milijuna kuna za kredite s

valutnom klauzulom. Odziv i zanimanje za svježi kapital bili

su, tvrde u HBOR-u, veći nego što je prvi plasman mogao

zadovoljiti. Evidentirano je 12 ponuda koje je dalo 10 banaka,

a u ukupnom iznosu od 757,7 milijuna kuna. Prihvaćeno je, u

skladu s prvotnim financijskim planom aukcije, devet ponuda.

Uz napomenu da ponderirana kamatna stopa za poduzetnike,

krajnje korisnike kredita, iznosi od 3,16 do 4,21 posto. I uz

očekivanja Vlade, zadovoljne što je prvih pola milijarde kuna

“dogovoreno i operativno”, da će poslovne banke u bliskoj

budućnosti smanjiti i svoje kamate. To im ne bi trebalo biti teš-

ko budući da, za razliku od ostatka gospodarstva, bankarski

sektor, u sada već kronično kriznim prilikama, iznimno dobro

posluje. Na kraju prvog tromjesečja ove godine, primjerice,

a prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna dobit

hrvatskih banaka iznosila je 3,73 milijarde kuna. Lani je u isto

vrijeme iznosila 3,34 milijarda kuna, što znači da su, unatoč

progresiji krize, te uz rast plasmana od samo 0,8 posto, banke

ostvarile rast dobiti od 11,9 posto, stoji u aktualnom izvješću

nacionalne banke.

Hoće li i u kojoj mjeri poslovne banke ispuniti očekivanja

domaćih vlasti da i same više pomognu poduzetništvu u

hrvanju s krizom, vidjet će se vrlo brzo. Prvi znaci bi mogli

upućivati na zaključak da se ipak nešto, iako skromno, u tom

smjeru može pokrenuti. Naime, već nekoliko dana nakon prve

aukcije HBOR-a, dvije su banke, Erste&Steiermärkische Bank

i Zagrebačka banka, sklopile s Hamag Investom (Hrvatskom

agencijom za malo gospodarstvo i investicije) sporazum o

poslovnoj suradnji u segmentu poduzetničkog financiranja.

Tako je Erste banka postala sudionikom Jamstvenih programa

Hamag Investa vrijednih dvije milijarde kuna. Što se pak tiče

sporazuma između Hamaga i Zagrebačke banke, a vezano

uz programe “Rast”, “Novi poduzetnici”, “Poljoprivrednici”,

“Likvidnost”, “Inovacije” i “Činidbena jamstva”, agencija se

obvezala izdavati jamstva čak, ovisno o programu, i do 80

posto glavnice kredita. Takvi aranžmani između financijskih

i državnih institucija, kakvi se nerijetko koriste kao potpora

poduzetništvu i u razvijenijim i moćnijim ekonomijama, i hr-

vatskim će tvrtkama olakšati put do kredita. Od toga imaju

koristi banke i poduzetnici, ali i država od toga ima direktne i

indirektne koristi. Dobro poslovanje poduzeća, naime, državi

jamči sigurnija i brojnija radna mjesta, bolji dotok sredstava u

državnu blagajnu i veći bruto domaći proizvod. A ako već tre-

ba pomoći gospodarstvu, a u ovoj krizi treba, onda su jamstva

za državu jeftinija od direktnih financijskih potpora.

ZATVOREN MONETARNI KRUG

U isto vrijeme dok se svekolika javnost još oporavljala od

najave personalne promjene na čelu Hrvatske narodne banke,

te javno i tajno spekulirala o mogućim monetarnim poslje-

dicama, centralna je banka još jednom dala svoj doprinos

oživljavanju gospodarstva. Kao što je to i prethodno najavio,

guverner je donio odluku kojom je, kao što to stoji i u priop-

ćenju HNB-a upućenom javnosti, “zaokružen paket mjera

monetarne politike s ciljem poticanja povoljnijeg kreditiranja

gospodarstva”. Već prije je, naime, središnja banka smanjila

stopu obvezne pričuve s 15 posto na 13,5 posto te donijela

odluku o isključivanju sredstava primljenih od multilateralnih

razvojnih banaka iz osnovice za obračun. Želeći ispuniti

obećanje, a bez obzira na kadrovske promjene, guverner

Hrvatske narodne banke donio je i posljednji u tom nizu kre-

ditno poticajnih poteza. Donio je odluku temeljem koje će se

u obračunu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka

uključivati i 50 posto iznosa kredita odobrenih gospodarskim

subjektima iz sredstava banaka, a u sklopu Programa razvoja

gospodarstava.

Svi su ti potezi povučeni s namjerom da se pomogne

tvrtkama. Konkretno, računalo se da će se mjerama mone-

tarnih vlasti bankovnom sektoru osloboditi kunska i devizna

likvidnost u ukupnom iznosu od oko 6,4 milijardi kuna. I da

će ih se potaknuti da slobodna sredstva usmjere osiromaše-

nom poduzetništvu. Barem su domaće vlasti tako očekivale.

Dio očekivanja bio je vezan uz otvorenu mogućnost ugovora

između poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvoj

o tome da banke i HBOR, zajednički, u omjeru 50 : 50, odo-

bravaju kredite poduzetništvu. Prema, ubrzo se pokazalo, pre-

tjerano optimističkim kalkulacijama taj je iznos kredita trebao

dosegnuti čak 12 milijardi kuna. Ugovorena svota sindiciranog

kredita, međutim, iznosila je svega 3,4 milijarde kuna. Banke i

HBOR, u skladu s donesenim Programom razvoja gospodar-

stva, plasirat će kredite gospodarstvu u iznosu od ukupno 6,8

milijardi kuna. Upola manje nego što se očekivalo.

U središnjoj nacionalnoj banci nisu krili razočaranje reak-

cijom poslovnih banaka na poticajne mjere HNB-a. Upozorili

su na nesrazmjer između visine likvidnosti oslobođene za ovu

In Medias.indd.k.indd 105In Medias.indd.k.indd 105 6/27/12 3:10:19 PM6/27/12 3:10:19 PM


SR

PA

NJ

201

2.MAKROEKONOMSKA KRETANJA IN MEDIAS RES

svrhu od strane HNB-a i predviđenog iznosa kredita krajnjim

korisnicima. Za zaključak nije trebalo previše mudrosti. I pro-

sta je računica pokazala kako poslovne banke nisu, kao što

se očekivalo, požurile da ono što su dobile na jednoj strani

automatski preliju na drugu, a ta druga bi bila poduzetništvo

gladno jeftinijih kredita. Unatoč tome što je nesporno da su

mjerama Hrvatske narodne banke uvelike smanjeni troškovi

izvora sredstava poslovnih banaka.

EUROPSKA UNIJA SVE BLIŽE

“Hrvatska mora iskoristiti svaki tjedan do ulaska u EU

za jačanje svojeg gospodarstva i institucija kako u EU ne bi

ušla preslaba!”, izjavio je početkom lipnja glavni ekonomist

Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, Indermit Gill.

Prezentirajući hrvatskoj javnosti studiju Svjetske banke Zlatni

rast (o vraćanju sjaja europskom gospodarskom modelu),

međunarodni je stručnjak upozorio kako struktura hrvatskog

poduzetništva nije najpogodnija za prosperitet na tržištu EU-a.

Jedan od glavnih razloga je dominacija malih poduzeća koja,

zbog ograničenih resursa, neće moći uspješno sudjelovati u

tržišnoj utakmici na zajedničkom tržištu. Drugi je razlog visina

javne potrošnje. S javnom potrošnjom koja prelazi 40 posto

bruto domaćeg proizvoda, smatra ekonomist Svjetske banke,

Hrvatska bi trebala imati najbolje javne službe na svijetu. Hr-

vatski je problem, prema njegovim riječima, i preveliki trošak

socijalne zaštite, koji sada iznosi 13 posto BDP-a, a prihvatlji-

vom se granicom smatra razina od 10 posto.

Ako Hrvatska ima problema, a ima ih, niti zemlje Europske

unije nisu bez njih. Razlika je, međutim, što su danas, još dok

nije članica EU, hrvatski problemi u velikoj mjeri samo hrvat-

ski, a problemi Europske unije nisu samo njezini već su i oni

hrvatski. Istina, hrvatska bi kriza mogla postati zabrinjavajući

faktor i za njezine vjerovnike, ali dok god Hrvatska, kao što je

to činila do sada, uredno ispunjava svoje obveze, problema

nema. No, zato kriza u zemljama Europske unije tjera strah u

kosti svih hrvatskim poduzetnicima, bankama, pa čak i državi.

Mala, uvozno ovisna hrvatska ekonomija u velikoj mjeri ovisi i

o europskom investicijskom kapitalu i o njezinim turistima i o

njezinoj robi, pa i o njezinom tržištu. To nije tajna, ali je jedan

od razloga zbog kojih i voditelj izaslanstva Europske unije Paul

Vandoren za nedavna boravka u Hrvatskoj smatra potrebnim

posebno naglasiti: “Do ulaska u Europsku uniju imate manje

od 14 mjeseci!”. Vremena je malo, a nužnih prilagodbi mnogo.

“Ulaskom u EU Hrvatska će se priključiti na tržište od 500

milijuna ljudi!”, ponovio je Vandoren notornu činjenicu, koja se

u Hrvatskoj obično spominje u pozitivnom kontekstu. Na tako

velikom tržištu, smatra se, bezbroj je šansi za malu Hrvatsku.

Šef Vandoren, međutim, aludirao je na drugo. Na to da to jest

veliko tržište, ali je ono istodobno i vrlo zahtjevno i nimalo

lako. Stoga valja prije ulaska na skliski teren dobro prilagoditi

i provjeriti svoje reference.

VLADA PRIPREMA MJERE

Osim niza poteza domaćih vlasti, a koji su imali za cilj fi-

nancijski potaknuti gospodarski rast, pred aktualnom Vladom

našlo se još mnogo neriješenih gospodarskih problema. Jedan

od njih je čišćenje gospodarstva od onih koji ne posluju već

multipliciraju dugove odnosno sprječavanje da do takve situ-

acije ubuduće dođe. U hrvatskoj gospodarskoj sceni danas

je oko 72.000 blokiranih poslovnih subjekata koji imaju teret

od 43 milijarde kuna nenaplativih potraživanja. Za rješavanje

tog problema Vlada je pripremila zakonodavni okvir čijom bi

se primjenom efikasno razriješio taj dužničko-vjerovnički čvor.

Tako je, na primjer, predviđeno da bi se novim zakonom ta-

kvi problemi rješavali nagodbom dužnika i vjerovnika, pa bi

poduzetnik koji u roku 60 dana ne može platiti svoje obveze

morao pokušati postići nagodbu s vjerovnicima u narednih 60

dana. Ne uspije li, uslijedio bi postupak predstečajne nagodbe

kao još jedna mogućnost spašavanja dužnika prije nego ode u

stečaj s likvidacijom.

Osim Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj

nagodbi, koji bi trebali stupiti na snagu u listopadu ove godi-

ne, Vlada poduzetništvu nudi i Zakon o reprogramu dugova.

Dužnicima prema Poreznoj upravi, država bi dala mogućnost

reprogramiranja dugova uz umjerenu kamatu.

Osim tih mjera Vlada ima u pripremi još cijeli niz poteza koji

bi trebali stvoriti bolju platformu za izlazak iz krize. Među njima

se često spominje reforma sustava lokalne samouprave, uvo-

đenje poreza na imovinu, smanjenje zdravstvenog doprinosa,

ubrzanja privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu… Država

smatra svojom obvezom, budući da je najveći poslodavac

u zemlji, i pokretanje investicijskog ciklusa koji bi za sobom

trebao povući i drugi dio gospodarstva, te prekinuti njegovo

daljnje urušavanje. Kao drugu vrstu pomoći Vlada kani ponu-

diti i rezanje parafiskalnih nameta na državnoj razini, produ-

ljenje roka plaćanja PDV-a sa sadašnjih 30 na 45 dana i još

niz mjera. U domaćoj se javnosti one dočekuju s pozitivnim

iščekivanjem, ali i s dosta bojazni. Kao što je ocijenio stručnjak

Svjetske banke, Vladine namjere su nesumnjivo dobre. Pitanje

je kojom će se brzinom implementirati u gospodarstvo i hoće

li na njih ono odgovoriti očekivanim rastom.







In Medias.indd.k.indd 106In Medias.indd.k.indd 106 6/27/12 3:10:20 PM6/27/12 3:10:20 PM


SR

PA

NJ 2012.

MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA

MI©LJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

Institut kao obveznik PDV-a - način podjele pretpo-reza

Institut “A” (u daljnjem tekstu: Institut), u svom dopisu na-

vodi da je Institut “A” javni institut koji od nadležnog ministar-

stva dobiva financijska sredstva za redovnu djelatnost koja je

izvan sustava poreza na dodanu vrijednost, međutim Institut

ostvaruje i vlastite prihode od projekta na tržištu koji pred-

stavljaju djelatnost oporezivu porezom na dodanu vrijednost.

Obzirom da Institut ne obavlja isporuke koje su oslobođene

poreza na dodanu vrijednost prema članku 11. i 11.a Zakona

o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 22/12.,

u daljnjem tekstu: Zakon) postavljeno je pitanje treba li Institut

s opisanom strukturom primitaka odnosno isporuka primjenji-

vati podjelu pretporeza.

U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.

Pretporez je prema odredbama članka 20. stavka 1. Za-

kona iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima

za isporuke dobara i usluga koje su poduzetniku obavili drugi

poduzetnici u poduzetničke svrhe.

Prema odredbi članka 20. stavka 6. Zakona, ako poduzet-

nik koristi primljena dobra ili uvezena dobra i usluge koje su mu

obavljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga

koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo

onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga

za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji

se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopušten

odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama

na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje

se na godišnjoj razini kao postotak koji se dobije stavljanjem

u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez poreza na dodanu

vrijednost za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu

na ukupan iznos isporuka bez poreza na dodanu vrijednost.

Iznimno, poduzetnik može dio pretporeza koji može odbiti

utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da

vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti

Poreznu upravu.

Člankom 133. stavkom 9. Pravilnika o porezu na dodanu

vrijednost (Nar. nov., br. 149/09., 89/11. i 29/12., u daljnjem

tekstu: Pravilnik) propisano je ako se isporučeno dobro ili

usluga koristi u poduzetničke i nepoduzetničke svrhe, a

moguće je odrediti udjel korištenja u nepoduzetničke svrhe,

pretporez se mora podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se

može i na dio koji se ne može odbiti. Ovaj način razgraničenja

provodi se osobito kod isporuka pokretnih dobara koja se u

gospodarskom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili

težini te kod korištenja usluga.

Prema odredbama članka 146. stavka 1. i 2. Pravilnika, ako

poduzetnik koristi dobra i usluge u okviru svoje poduzetničke

djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je

dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po

kojima je isključen odbitak pretporeza, tada iznose pretporeza

treba podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne

može odbiti. Podjela pretporeza utvrđuje se ako poduzetnik

ne može iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke doba-

ra i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izravno

pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge

dokumentacije.

Prema navedenom podjelu pretporeza treba raditi porezni

obveznik koji obavlja oporezive isporuke i isporuke oslobođe-

ne plaćanja poreza na dodanu vrijednost, stoga ako porezni

obveznik u okviru svoje djelatnosti ne obavlja isporuke koje su

prema članku 11. i 11.a Zakona oslobođene poreza na doda-

nu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza, tada ne mora

raditi podjelu pretporeza u smislu članka 20. stavka 6. Zakona

i članka 146. Pravilnika.

Međutim, kada Institut obavlja poduzetničku djelatnost za

koju je upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijed-

nost i isporuke u okvirima svojeg zakonom utvrđenog djelo-

kruga koje se smatraju nepoduzetničkom djelatnošću tada

pravo na odbitak pretporeza utvrđuje u skladu s odredbom

članka 133. stavka 9. Pravilnika. Klasa: 410-01/12-01/547, Ur. br. 513-07-21-01/12-2,

od 19. ožujka 2012.

Odbitak pretporeza u slučaju prestanka obavljanja oporezive djelatnosti tijekom godine

Društvo “A” d.d., obratilo se u vezi utvrđivanja odbitka

pretporeza. Naime, društvo je pored djelatnosti upravljanja

investicijskim fondovima obavljalo i usluge savjetovanja s

osnove kojih je i upisano u registar obveznika poreza na

dodanu vrijednost. Obzirom da je društvo 31. svibnja 2011.

godine prestalo obavljati oporezivu djelatnost postavljeno

je pitanje utvrđivanja konačne stope odbitka pretporeza na

godišnjoj razini za 2011. godinu odnosno koristi li se za utvrđi-

vanje konačne stope omjer oporezivih prihoda bez poreza na

dodanu vrijednost ostvarenih do 31. svibnja 2011. i svedene

na godišnju razinu po formuli:

oporezivi prihodi / 5 x 12 mjeseci / ukupni prihodi u 2011. godini.


Prema odredbi članka 20. stavka 6. Zakona o porezu na

dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 94/09., u dalj-

njem tekstu: Zakon), ako poduzetnik koristi primljena dobra

ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično

za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak

pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji

se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten od-

bitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke

dobara i usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može

izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i

druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao po-

stotak koji se dobije stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih

isporuka bez poreza na dodanu vrijednost za koje je dopušten

odbitak pretporeza u odnosu na ukupan iznos isporuka bez

misljenja.indd 107misljenja.indd 107 6/27/12 3:11:34 PM6/27/12 3:11:34 PM


SR

PA

NJ

201

2.MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJAporeza na dodanu vrijednost. Iznimno, poduzetnik može dio

pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio

svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da

o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu.

Odredbama članka 146. stavka 4. i 5. Pravilnika o porezu

na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09. i 89/11.) propisa-

no je da se iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara

i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava

za sve isporuke koje obavi porezni obveznik, kao razmjerni

dio na način da se u brojniku navede ukupna vrijednost

godišnjih isporuka (prometa), bez poreza na dodanu vrijed-

nost, za koje je dopušten odbitak pretporeza, a u nazivniku

ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez poreza

na dodanu vrijednost, uključenih u brojnik i isporuka za koje

nije dopušten odbitak pretporeza. Kod izračuna ne uzima se u

obzir vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni

obveznik koristio za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti,

vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke

nekretnina, te vrijednost isporuka koje se odnose na povre-

mene financijske transakcije navedene u članku 11.a stavku

1. točke b) do g) Zakona.

Prema navedenom, dio pretporeza koji se može odbiti

utvrđuje se na temelju ukupne vrijednosti godišnjih isporuka,

a ne mjesečnih isporuka što je propisano člankom 146. stav-

kom 4. i 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Stoga ne

postoji ni mogućnost svođenja oporezivih isporuka na godiš-

nju razinu iz razloga što se oporezive isporuke nisu obavljale

tijekom cijele godine. Klasa: 410-19/11-01/190, Ur. br. 513-07-21-01/12-2,

od 10. veljače 2012.

Povrat PDV-a ino poduzetnicima

Društvo “A” d.o.o. (u daljnjem tekstu: Društvo), dostavilo

nam je upit ima li inozemno trgovačko društvo, koje je osnivač

i vlasnik Društva, pravo na povrat poreza na dodanu vrijed-

nost. Kako se navodi u upitu, Društvo inozemnom trgovačkom

društvu obavlja usluge promidžbe proizvoda, izrađuje brošu-

re, letke i slično, obavlja stručne usluge, kao što su analize

lijekova i usluge registracije lijekova.

U vezi s navedenim odgovaramo u nastavku.

Sukladno odredbi članka 2. stavak 1. točka 1.a Zakona o

porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 94/09.)

porez na dodanu vrijednost plaća se na isporuke svih vrsta

dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje

poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom

djelatnosti.

Kod oporezivanja usluga s elementom inozemnosti mjesto

oporezivanja propisano je odredbama članka 5. Zakona.

Odredbama članka 5. stavka 1. Zakona propisano je da

se porez na dodanu vrijednost plaća prema mjestu isporuke

dobara ili obavljanja usluga, pri čemu se tuzemstvo (Republika

Hrvatska) smatra jednim mjestom isporuke dobara, odnosno

obavljanja usluga.

Prema odredbama članka 5. stavak 3. Zakona mjestom

obavljanja usluga razumijeva se sjedište poduzeća koje obav-

lja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju. Ako uslugu

obavi poslovna jedinica, onda se mjestom obavljanja usluge

smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice. Ako takvo mjesto

ne postoji, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto

gdje poduzetnik koji obavlja uslugu ima svoje stalno boravište

ili prebivalište.

Odredbama članka 5. stavka 5. Zakona, iznimno od stavka

3. istoga članka Zakona, propisano je ako je primatelj jedne od

usluga iz stavka 6. istoga članka Zakona poduzetnik, tada se

smatra da je usluga obavljena tamo gdje je sjedište poduzeća

primatelja. Ako se usluga obavlja poslovnoj jedinici, tada se

mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne

jedinice primatelja. Navedeno se ne odnosi na usluge iz stav-

ka 4. istoga članka Zakona.

Kod promidžbenih usluga, uključujući i usluge posredo-

vanja u tim uslugama (npr. usluge oglašavanja u novinama),

odnosno kod ustupanja informacija (npr. rezultata ispitivanja

javnog mnijenja i istraživanja tržišta), uključujući i informacije o

poslovnim postupcima i iskustvu (know-how) mjesto obavlja-

nja usluga utvrđuje se prema odredbama članka 5. stavak 6.

točke 2. i 5. Zakona, a u vezi s odredbom članka 5. stavka 5.

Zakona, odnosno prema odredbama članka 33. stavak 8. toč-

ke 2. i 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.,

br. 149/09., u daljnjem tekstu: Pravilnik), u vezi s odredbom

članka 33. stavka 9. Pravilnika.

Prema odredbama članka 21.a stavak 1. i 2. Zakona po-

rezni obveznici koji u Republici Hrvatskoj nemaju sjedište niti

prebivalište, poslovnu upravu, podružnicu ili drugu poslovnu

jedinicu i ne obavljaju isporuke dobara i usluga u Republici

Hrvatskoj imaju pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost

koji su im zaračunali porezni obveznici na području Republike

Hrvatske za isporuke pokretnih dobara i obavljene usluge.

Pravo na povrat poreza ostvaruje se pod uvjetom da u državi

podrijetla podnositelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik

također ima pravo na povrat poreza. Pravo na povrat poreza

imaju porezni obveznici koji u razdoblju za koje traže povrat

poreza nisu obavljali isporuke dobara i usluga za koje je mje-

sto oporezivanja u tuzemstvu, osim:

a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga koje su oslo-

bođene poreza na dodanu vrijednost na temelju odredaba

članka 12. točke 31. i 34. i članka 13. ovoga Zakona,

b) usluga za koje je domaći primatelj usluga obvezan obraču-

nati i uplatiti porez na temelju članka 19. stavka 2. ovoga

Zakona.

Odredbama članaka 149. do 154. Pravilnika o porezu na

dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09.) propisan je postupak

povrata poreza na dodanu vrijednost inozemnim poduzetnici-

ma iz članka 21.a stavka 1. Zakona kojima su isporuke dobara

i usluga obavili tuzemni poduzetnici.

Odredbom članka 149. stavak 3., 4. i 6. propisano je da

porezni obveznici imaju pravo na povrat poreza za isporuke

pokretnih dobara i obavljene im usluge koje su koristili u svrhu

obavljanja poduzetničke djelatnosti. Pravo na povrat poreza

ne može se ostvariti ako je povrat poreza korišten po drugim

osnovama. Porezni obveznici imaju za isporuke pokretnih

dobara i obavljene usluge pravo na povrat poreza u skladu s

odredbama članka 20. i 22.f Zakona i pod uvjetima i u opsegu

pod kojim tuzemni porezni obveznici imaju pravo na povrat

poreza u državi podrijetla tog poreznog obveznika odnosno

podnositelja zahtjeva.

Stoga, u slučaju da Društvo obavlja inozemnom trgo-

vačkom društvu usluge koje su prema odredbama članka 5.



SR

PA

NJ 2012.

MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJAstavka 5. Zakona oporezive prema sjedištu primatelja usluge,

tada Društvo ispostavlja račun bez obračunanog hrvatskog

poreza na dodanu vrijednost. Ako se radi o uslugama Društva

obavljenim inozemnom društvu koje su oporezive u tuzemstvu

kao što je ispitivanje i registracija lijekova, tada će ispostaviti

račun s obračunanim porezom na dodanu vrijednost. Nadalje,

ako inozemno trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj nema

sjedište niti prebivalište, poslovnu upravu, podružnicu ili dru-

gu poslovnu jedinicu i ne obavlja isporuke dobara i usluga u

Republici Hrvatskoj, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta propi-

sanih člancima 149. do 154. Pravilnika, ima pravo na povrat

poreza na dodanu vrijednost koji mu je zaračunao tuzemni

porezni obveznikKlasa: 410-19/10-01/282, Ur. br: 513-07-21-01/11-3,


Mjesto oporezivanja usluga prikupljanja i obrade podataka o sportašima

Društvo “A” d.o.o., postavilo je pitanje podliježe li uslu-

ga sportskog “skautinga” (izviđanje, op. ur.) koju obavljaju

inozemnom poduzetniku oporezivanju porezom na dodanu

vrijednost. U upitu navode kako usluga sportskog “skautinga”

obuhvaća prikupljanje i obradu podataka o sportašima, izra-

du analiza i izvještaja sa sportskih natjecanja, prosljeđivanje

prikupljenih i obrađenih informacija te savjetovanje i konzul-

tantske usluge u području sporta, odnosno navedena usluga

obuhvaća pretraživanje i analizu tržišta sportaša, informiranje

i savjetovanje.


Kako bi se odredilo oporezuje li se usluga koja je povezana

s inozemstvom prema hrvatskom Zakonu o porezu na dodanu

vrijednost, potrebno je prema odredbama članka 5. Zakona o

porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 94/09.),

odrediti mjesto oporezivanja takve usluge.

Prema odredbama članka 5. stavka 3. Zakona o porezu na

dodanu vrijednost mjestom obavljanja usluga razumijeva se

sjedište poduzeća koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge

stalno obavljaju. Ako uslugu obavi poslovna jedinica, onda se

mjestom obavIjanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne

jedinice. Ako takvo mjesto ne postoji, tada se mjestom obav-

ljanja usluge smatra mjesto gdje poduzetnik koji obavlja uslu-

gu ima svoje stalno boravište ili prebivalište. Od ovog općeg

načela propisani su izuzeci u članku 5. stavku 4. do 6. Zakona,

kojima se, između ostalog, određuje da se usluge iz članka 5.

stavka 4. oporezuju prema mjestu gdje su obavljene, dok se

usluge iz članka 5. stavka 6. Zakona oporezuju prema sjedištu

poduzeća primatelja usluge, kada se te usluge obavljaju s

inozemnim poduzetnicima.

Odredbom članka 5. stavka 6. točke 5. Zakona o porezu

na dodanu vrijednost propisano je da se usluge ustupanja

informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima

i iskustvu oporezuju prema sjedištu poduzeća primatelja uslu-

ge.

Za određivanje mjesta oporezivanja usluga potrebno je

utvrditi o kakvoj se vrsti usluge radi za koju se naplaćuje odre-

đena naknada, a u konkretnom upitu nema dovoljno podataka

o ugovornim odnosima pa ne možemo sa sigurnošću utvrditi

o kakvoj se usluzi radi, odnosno radi li se o obavljanju usluge

sportskog “skautinga” ili neke druge usluge.

Međutim, u slučaju da je ugovoreno obavljanje usluge

sportskog “skautinga” koja se u bitnom sastoji od pretraži-

vanja i analize tržišta sportaša te informiranja i savjetovanja,

smatramo da se radi o usluzi ustupanja informacija koja podli-

ježe oporezivanju prema sjedištu poduzeća primatelja usluge.

Stoga tuzemni porezni obveznik nije obvezan na obavljenu

uslugu sportskog “skautinga” obračunati porez na dodanu vri-

jednost obzirom da je sjedište poduzeća primatelja te usluge

u inozemstvu pa navedena usluga ne podliježe oporezivanju

prema odredbama hrvatskog Zakona o porezu na dodanu

vrijednost.Klasa: 410-01/11-01/2625, Ur. br. 513-07-21-01/12-2,

od 10. veljače 2012.

DOPRINOSI

Doprinosi na naknade sportskim sucima i delegatima ostvarenim iz inozemstva

Povodom upita kojim ste se obratili Poreznoj upravi, a

vezano uz primjenu odredaba Zakona o doprinosima (Nar.

nov., br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11. i 22/12.) koje uređuju

pitanja obveze doprinosa prema primicima s osnove naknade

športskim sucima i delegatima ostvarenima iz inozemstva,

odgovaramo u nastavku.

Odredbom članka 209. stavak 1. točka 19. propisana je

iznimka od obveze doprinosa prema primicima od kojih se

utvrđuje drugi dohodak i to prema naknadi športskom sucu

i delegatu.

Sukladno odredbi članka 7. točke 19. Zakona, naknadom

športskom sucu i delegatu, smatra se primitak od kojega

se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dru-

gi dohodak, a isplaćuje se kao naknada za sudjelovanje na natjecanjima amaterskih športskih klubova koja se održa-

vaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja određenoga nacionalnoga športskog saveza, na natjecanjima učenič-kih i studentskih športskih klubova te na međunarodnim

natjecanjima tih klubova koja se, u skladu s propisima o

športu, održavaju u Republici Hrvatskoj te prema kriterijima

uređenima propisom koji donosi ministar financija na prijedlog

ministra znanosti, obrazovanja i športa.

S obzirom da u članku 7. točki 19. nisu navedeni, nakna-

dom športskom sucu i delegatu u smislu odredaba Zakona ne

smatraju se:

- primici športskog suca i delegata koji se isplaćuju za

sudjelovanje na natjecanjima profesionalnih športskih klubova koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja određenog nacionalnog športskog saveza,

- primici športskog suca i delegata koji se isplaćuju za

sudjelovanje na natjecanjima profesionalnih športskih klubova koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu

natjecanja međunarodnog športskog saveza ili organi-zacije,

- primici športskog suca i delegata koji se isplaćuju za su-

djelovanje na natjecanjima amaterskih športskih klubova

koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja



SR

PA

NJ

201

2.MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA

međunarodnog športskog saveza ili organizacije, osim

ako se održavaju u Republici Hrvatskoj,

- primici športskog suca i delegata koji se isplaćuju za su-

djelovanje na međunarodnim natjecanjima učeničkih i studentskih športskih klubova, osim ako se održavaju u

Republici Hrvatskoj,

te se prema navedenim primicima ne može primijeniti iznimka od obveze doprinosa propisana odredbom članka 209. stavak 1. točka 10.

Ukoliko prema primicima od kojih se utvrđuje drugi doho-

dak nije moguće primijeniti iznimku od doprinosa propisanu

člankom 209. stavak 1., obveza doprinosa prema navedenim

primicima utvrđuje se na način propisan člancima 111. do

117. Zakona o doprinosima.

Člankom 111. propisano je da za osiguranika po osnovi

primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak obveznik do-

prinosa iz osnovice jest primatelj, a obveznik doprinosa na

osnovicu te obveznik obračunavanja i plaćanja svih doprinosa

jest isplatitelj primitka.

Prema osnovici - primitku od kojega se utvrđuje drugi do-

hodak, obračunavaju se doprinosi i to (članak 113. Zakona):

1. doprinosi iz osnovice:

- doprinos za mirovinsko osiguranje

- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individu-

alne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osigura-

nja)

2. doprinosi na osnovicu:

- doprinos za zdravstveno osiguranje.

Doprinosi se obračunavaju s obračunom primitaka i dos-

pijevaju na naplatu istodobno s isplatom primitka (članak 115.

stavak 1. Zakona).

Ukoliko se primitak športskog suca i delegata, od kojega

se utvrđuje drugi dohodak, ostvari neposredno iz inozem-stva obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja

doprinosa jest primatelj primitka (članak 112. Zakona).

Sukladno odredbi članka 113. stavak 2. Zakona, prema

primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a ostvareni su

neposredno iz inozemstva obračunavaju se samo doprinosi iz

osnovice, i to:

- doprinos za mirovinsko osiguranje

- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne

kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja),

a obveza doprinosa na osnovicu (doprinos za zdravstveno

osiguranje) ne postoji.

Prema odredbi članka 115. stavak 2. primatelj je dužan

obračunati i uplatiti doprinose u roku osam dana od dana

kada je primitak ostvaren.

O vrsti i iznosu obveze doprinosa te osnovici prema kojoj

su doprinosi obračunani, obveznik obračunavanja sastavlja

izvješće (obrazac IDD) i dostavlja ga Poreznoj upravi (članak

116. stavak 2. Zakona).

Klasa: 410-01/12-01/510, Ur. br. 513-07-21-01/12-2,

od 5. ožujka 2012.

ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

Osnovice za obračun članarine TZ - prihod ostvaren unutar koncerna

Primili smo upit Turističke zajednice B. vezano uz utvrđi-

vanje osnovice za obračun članarine turističkim zajednicama.

U upitu navode slučaj tvrtke AB d.d. iz koncerna A., koja u

osnovicu za obračun članarine turističkim zajednicama ne

uključuje prihode od djelatnosti NKD klasifikacije 46.2 i 46.3,

ostvarene trgovinom unutar koncerna.

U svezi navedenog, turistička zajednica postavlja pitanje

podliježu li prihodi koje pojedino društvo koncerna ostvari

obavljanjem navedenih trgovinskih djelatnosti unutar koncer-

na, plaćanju članarine turističkim zajednicama.

U nastavku se očitujemo kako slijedi.

Člankom 3. stavak 1. Zakona o članarinama u turističkim

zajednicama (Nar. nov., br. 152/08. i 88/10.) propisano je da

pravna i fizička osoba koja u turističkoj općini ili gradu ima

svoje sjedište ili podružnicu, pogon, objekt u kojem se pruža

usiuga i slično, a koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pru-

žanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem

s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, plaća članarinu

turističkoj zajednici.

Člankom 5. istog Zakona obveznici plaćanja članarine koji

obavljaju djelatnosti trgovine razvrstani su u četiri posebne

skupine, te se u trećoj skupini navodi da je članarinu turistič-

kim zajednicama dužna plaćati pravna i fizička osoba koja

obavlja djelatnost NKD klasifikacije 46.2 i 46.3.

Člankom 473. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov.,

br. 111/93. do 137/09.) propisano je da su povezana društva

pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu, iz-

među ostalog, mogu stajati kao društva koncerna.

Članak 476. stavak 1. istog Zakona nadalje propisuje ako

se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedin-

stvenim vođenjem od strane vladajućeg društva, ona čine

koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna.

Slijedom navedenog, koncern predstavlja jedan od oblika

povezivanja trgovačkih društava (vladajućeg i jednog ili više

ovisnih), koje karakterizira zajedničko vodstvo od strane vla-

dajućeg društva. Svako društvo u koncernu nakon udruživanja

zadržava svoju pravnu samostalnost odnosno nastavlja po-

slovati kao ista pravna osoba. Temeljem iznesenog, obavljanje

djelatnosti NKD klasifikacije 46.2 i 46.3 unutar koncerna, pred-

stavlja trgovinu na veliko između različitih trgovačkih društava.

S obzirom na to, prihodi koje pojedinačna društva u koncernu

ostvare obavljanjem navedenih trgovinskih djelatnosti unutar

koncerna, ulaze u osnovicu za obračun članarine turističkim

zajednicama, te nema osnove za njihovo izuzimanje od obve-

ze plaćanja članarine turističkim zajednicama ili nekog drugog

neporeznog ili poreznog davanja. Klasa: 410-01/11-01/2547, Ur.br. 513-07-21-01/12-3,




SR

PA

NJ 2012.

NOVI PROPISI

■ NARODNE NOVINE

Broj 58 od 25. svibnja 2012.

- Pravilnik o naknadama troškova zbog posebnih uvjeta

rada sudaca privremeno upućenih na rad u drugi sud

- Pravilnik o visini dodatka na plaću sudaca privremeno

upućenih na rad u drugi sud


- Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavi-

ma za namiru financijskih instrumenata

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom

osiguranju

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj stati-

stici


- Uredba o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i

koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi

- Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih koris-

nika za 2013. godinu

- Minimalna plaća za razdoblje od 1. lipnja 2012. do 31.

svibnja 2013. u Republici Hrvatskoj

Broj 61 od 01. lipnja 2012.

- Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složeno-

sti poslova, dodatku na uvjete rada te kriterijima i najvišem

mogućem iznosu dodatka za natprosječne rezultate u radu

za službenike Porezne uprave

- Pravilnik o postupku prijeboja potraživanja po osnovi pra-

va na povrat isplaćene naknade plaće, prava na naknadu

plaće i prava po osnovi ugovornog odnosa s Hrvatskim

zavodom za zdravstveno osiguranje s obvezom po osnovi

duga za doprinose

- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na

dobit


dohodak

- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o paušalnom

oporezivanju samostalnih djelatnosti

- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosi-

ma

- Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o iznosima

osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za

2012. godinu

- Izmjene i dopune Popisa akademskih naziva i akademskih

stupnjeva te njihovih kratica

- Dopuna Popisa stručnih naziva i njihovih kratica

- Ispravak Odluke o izmjeni Odluke o standardima i norma-

tivima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdrav-

stvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu odnosno

profesionalne bolesti s osnovama za sklapanje ugovora


- Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o osnivanju državne

škole za javnu upravu


- Nema značajnijih propisa za potrebe financijsko-računo-

vodstvene prakse



dodanu vrijednost

- Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u

poljoprivredi i vrijednosnog kupona

- Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog rad-

nika u poljoprivredi za 2012. godinu


- Uredba o vrijednosti koeficijenata složenosti poslova rad-

nih mjesta, dodatku na uvjete rada, te kriterijima i najvišem

mogućem iznosu dodatka za natprosječne rezultate u radu

za službenike Carinske uprave

- Naredba o izmjeni i dopuni Naredbe o načinu uplaćivanja

prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi-

nanciranje drugih javnih potreba u 2012. godini

- Dopuna Rješenja o utvrđivanju cijene obrtnice

- Pravilnik o utvrđivanju pravila za izračunavanje potpore

organizacijama proizvođača u sektoru ribarstva


- Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa

- Indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na

domaćem tržištu u svibnju 2012.


- Odluka o nabavnim kategorijama

- Odluka o izmjeni Odluke o kamatnim stopama i naknada-

ma Hrvatske narodne banke

- Odluka o izmjenama Odluke o minimalno potrebnim deviz-

nim potraživanjima

- Indeks potrošačkih cijena u svibnju 2012.

Novi propisi.indd-k.indd 111Novi propisi.indd-k.indd 111 6/27/12 3:12:17 PM6/27/12 3:12:17 PM


SR

PA

NJ

201

2.RIF-ove OBAVIJESTI

Uz časopis broj 1/2012., pretplatnici su dobili i poseban pri-log RIF-ove OBAVIJESTI. Prilog sadrži korisne informacije

koje računovođe svakodnevno koriste i trebaju u svome radu.

Podaci u navedenom prilogu, ažurirani su s propisima koji su

objavljeni zaključno u Nar. nov., br. 151/11. Većina objavljenih

podataka ne mijenja se tijekom godine, pa ćemo u sljedećim

brojevima časopisa u rubrici RIF-ove OBAVIJESTI, objavljivati

samo u međuvremenu izmijenjene i dopunjene podatke, te će

se na taj način ažurirati ovaj prilog.

➣ Izmjene doprinosa za šume, spome-ničke rente te članarine i doprinosa HGKČlanarina HGKOd 1. ožujka 2012., mjesečna članarina HGK plaća se u

iznosima:

I. grupa - 50 kn, II. grupa 1.275,00 i III. grupa 4.675,00

Doprinos HGKDoprinos HGK od 1. ožujka 2012. plaća se po stopi 0,005%

(ranije 0,0056%) od ostvarenog ukupnog prihoda.

Mjesečna obveza nakon 1. ožujka za 2012. godinu izraču-

nava se na sljedeći način:

Ukupan prihod 2010. g. / 12 x 0,005 / 100

Indirektna spomenička rentaIndirektnu spomeničku rentu od 1. ožujka 2012. do 31.

prosinca 2012., plaćaju samo određene djelatnosti propisane

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju

kulturnih dobara (Nar. nov., br. 25/12.). Detaljnije o ovim izmje-

nama u RIF-u br. 6 na str. 182.

Naknada za šume (OKFŠ)Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ)

od 28. veljače 2012. plaća se po stopi 0,0265 (ranije 0,0525)

- izmijenjene Zakonom o šumama (Nar. nov., br. 25/12.). O pla-

ćanje akontacija za 2012. godinu, detaljnije je pisano u RIF-u

br. 4/12.

➣ Nove stope prireza u 2012. godiniU RIF-ovim OBAVIJESTIMA 2012. na stranicama 49 do

60 objavljene su stope prireza po općinama i gradovima, a u

međuvremenu su izmijenile odnosno uvele nove stope prireza

sljedeće općine/gradovi:

Grad/općina Stopa prireza Primjena odObjavljenou Narodnim

novinama br.

Ljubešćica 10% 1. siječnja 2012. 1/2012.

Vinkovcistopa povećana sa 10% na 13%

10. siječnja 2012. 1/2012.

Kninstopa povećana sa 5% na 10%

1. veljače 2012. 9/2012.

Tisnostopa povećana sa 6% na 9%

1. travnja 2012. 34/12.

Zadar 12% 1. travnja 2012. 35/12.

Petrijanec 5% 1. svibnja 2012. 42/12.

Gospić 10% 1. svibnja 2012. 42/12.

Vižinada - Visinadastopa povećana sa 1% na 3%

1. lipnja 2012. 41/12.

Otočacstopa povećana sa 5% na 9%

2. lipnja 2012. 57/12.

➣ Sati rada po mjesecima- za 40-satni tjedan u kojemu je radno vrijeme raspoređeno

od ponedjeljka do petka po osam sati dnevno

Mjesec Sati u 2011. godini Sati u 2012. godini

Siječanj 168 176

Veljača 160 168

Ožujak 184 176

Travanj 168 168

Svibanj 176 184

Lipanj 176 168

Srpanj 168 176

Kolovoz 184 184

Rujan 176 160

Listopad 168 184

Studeni 176 176

Prosinac 176 168

Ukupno 2.080 2.088

➣ Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) čiji je ukupan prihod u 2011. godini prešao 30 mil. kuna - obveznik je revizije za 2012. godinuDruštvo s ograničenom odgovornošću čiji je godišnji ukupan

prihod u 2011. godini prešao 30 mil. kuna, obveznik je revizije za

2012. godinu temeljem članka 6. Zakona o reviziji (Nar. nov., br.

146/05. i 139/08.). Skupština trgovačkog društva treba izabrati i

imenovati revizora najkasnije do 30. rujna 2012. godine.

Naime, odredbe članka 17. Zakona o računovodstvu o ob-

vezi revizije godišnjih financijskih izvještaja samo velikih i srednjih

poduzetnika, te dioničkih društava stupaju na snagu danom prijama

Hrvatske u članstvo u EU. Do tada se primjenjuju odredbe Zakona o reviziji, i to odredbe članka 6. koje nisu izmijenjene jer se izmjene

počinju primjenjivati danom prijama Hrvatske u članstvo u EU.

NOVO OB.indd 112NOVO OB.indd 112 6/27/12 3:14:37 PM6/27/12 3:14:37 PM


SR

PA

NJ 2012.

RIF-ove OBAVIJESTI1. Plaće i naknade

1.1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Red.br.

Naknade, potpore ili nagradeOdredba Zakona1 odnosno

Pravilnika o porezu na dohodak2

Neoporezivi iznosi(u kunama)

NAKNADE RADNICIMA

1.

Troškovi prijevoza na posao i s posla

(mjesni i/ili međumjesni)

čl. 13. st. 2. t. 3. Pravilnika u visini stvarnih izdataka prema

cijeni mjesečne odnosno

pojedinačne prijevozne karte javnog

prijevoza

2.

Naknada za uporabu privatnog automobila u službene

svrhe (za loko vožnju i za korištenje privatnog automobila

na službenom putu)

čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika 2,00 kn/km

POTPORE RADNICIMA

1. Potpore zbog bolovanja dužeg od 90 dana (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 9. Pravilnika 2.500,00 kn

2. Potpora zbog invalidnosti radnika (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 6. Pravilnika 2.500,00 kn

3.

Potpora za slučaj smrti člana uže obitelji radnika (bračnog

druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih

predaka i potomaka u izravnoj liniji)

čl. 13. st. 2. t. 8. Pravilnika 3.000,00 kn

4.

Potpora za slučaj smrti radnika, osim potpora koje

poslodavci ispaćuju djeci radnika, a koje se smatraju

neoporezivim primicima u ukupnom iznosu


Napomena:Ako se isplaćuje potpora obitelji za slučaj smrti radnika iznad neoporezivog iznosa od 7.500 kuna taj iznos podliježe obvezi obračuna samo

poreza na dohodak (drugi dohodak) bez obveze obračuna doprinosa (prema čl.209. st. 1. t. 7.. Zakona o doprinosima, Nar. nov., br. 84/08.,

152/08., 94/09., 18/11. i 22/12.), osim potpora djeci koje su neoporezive u ukupnom iznosu.

NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTA I TERENSKI DODATAK RADNICIMA

1. Troškovi prijevoza na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 1. Pravilnika u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 2. Pravilnika u visini stvarnih troπkova bez

ograničenja kategorije hotela

3. Dnevnice u zemlji za službeno putovanje (u mjesto udaljeno

najmanje 30 km) koje traje više od 12 sati dnevno. Za

službeno putovanje u zemlji koja traju više od 8, a manje od

12 sati, neoporezivi dio dnevnice iznosi do 85,00 kn.

čl. 13. st. 2. t. 13. Pravilnika 170,00 kn,

4. Dnevnice u inozemstvu čl. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika do propisanog iznosa za

korisnike državnog proračuna

Odluka Nar. nov., br. 8/06.

5.Terenski dodatak u zemlji (dnevno) - za udaljenost najmanje

30 km

čl. 13. st. 2. t. 15. Pravilnika 170,00 kn

6. Terenski dodatak u inozemstvu (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 16. Pravilnika 250,00 kn

7. Pomorski dodatak (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 17. Pravilnika 250,00 kn

8.Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe

(dnevno)

čl. 13. st. 2. t. 18. Pravilnika400,00 kn

9. Naknada za odvojeni život (mjesečno) čl. 13. st. 2. t. 19. Pravilnika 1.600,00 kn

OTPREMNINE RADNICIMA

1. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu čl. 13. st. 2. t. 20. Pravilnika 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza

ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu

godinu rada kod tog poslodavca)


8.000,00 kn za invalide rada

1 Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12.

2 Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10. i 137/11.



SR

PA

NJ

201

2.RIF-ove OBAVIJESTIRed.br.

Naknade, potpore ili nagradeOdredba Zakona odnosno

Pravilnika o porezu na dohodakNeoporezivi iznosi

(u kunama)

NAGRADE I DAROVI RADNICIMA

1. Jubilarne nagrade:

- za 10 godina radnog staža






- za 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staža

čl. 13. st. 2. t. 12. Pravilnika

1.500,00 kn

2.000,00 kn

2.500,00 kn

3.000,00 kn

3.500,00 kn

4.000,00 kn

5.000,00 kn

2. Prigodna nagrada radniku (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 11. Pravilnika 2.500,00 kn

3. Dar radniku u naravi (godišnje) čl. 16. stavak 3 t. 7. Pravilnika 400,00 kn

4. Dar djetetu (radnika) do 15 godina starosti (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 10. Pravilnika 600,00 kn

5.Potpora za novorođeno dijete radnika (do visine jedne

proračunske jedinice prema posebnom propisu)


6.Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac

uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak

čl. 10. t. 17. Zakona Do 500,00 kn mjesečno

odnosno 6.000,00 kn godišnje

STIPENDIJE

1.Stipendije (učenicima srednje škole i redovnim studentima

- mjesečno)


2.Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna

postignuća


3. Stipendije iz proračuna EUčl. 10. t. 13. Zakona o porezu na

dohodak

u ukupnom iznosu isplate

4.

Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade,

fundacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu

s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja

čl. 10. t. 18. Zakona o porezu na

dohodak


STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE ŠPORTAŠIMA

1.

Športske stipendije, koje se prema posebnim propisima

isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje

(mjesečno)

Čl. 45. st. 1. t. 4. Pravilnika 1.600,00 kn

2. Naknade športašima amaterima , prema posebnim propisima

(mjesečno)


3. Nagrade za športska ostvarenja (godišnje) čl. 45. st. 1. t. 5.Pravilnika 20.000,00 kn

PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1.Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih

posrednika (godišnje)


2. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada (mjesečno) čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika 1.600,00 kn

OSTALE POTPORE I DAROVANJA

1.

Potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju pravne

i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave na temelju svojih općih akata

čl. 9. st. 2. t. 2.8. Zakona

i čl. 209. Zakona o doprinosima

(Nar. nov., br. 84/08. - 22/12.)


2. Darovanja za zdravstvene potrebe čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona

čl. 6. st. 6. Pravilnika

Do visine stvarno nastalih izdataka

za tu namjenu

NAPOMENE:ISPLATA RADNICIMAIznose naknada, potpora i nagrada koji su prethodno navedeni, poslodavac može isplatiti bez obveze obračuna poreza i doprinosa samo radnicima. Kada poslodavac

radnicima isplaćuje naknade koje prelaze neoporezive iznose, razlika se smatra primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom na koju treba obračunati porez na

dohodak i doprinose.

ISPLATA OSOBAMA KOJE NISU U RADNOM ODNOSUAko se naknade, potpora i nagrada isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu kod isplatitelja ukupna se svota smatra primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak

(čl. 44. st. 20. Pravilnika o porezu na dohodak), sa iznimkom neprofitnih organizacija.

ISPLATE U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMANeprofitne organizacije (uključivo i proračunski korisnici), mogu osobama koje nisu u radnom odnosu neoporezivo isplatiti:

- naknade troškova službenog putovanja (troškove prijevoza, noćenja, dnevnice te naknadu za upotrebu privatnog automobila na službenom putu) ako te osobe službe-

no putuju za potrebe tih organizacije i pod uvjetom da ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, čl. 10. t. 11. Zakona o

porezu na dohodak i čl. 7. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

Iznimno, neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplatiti troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju i osobama koje primaju naknadu za

rad pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glasi na neprofitnu organizaciju odnosno proračunskog korisnika.

OBVEZA ISPLATE NA ŽIRO-RAČUNIako se radi o neoporezivim iznosima, stipendije, športske stipendije, nagrade za športska ostvarenja obvezno se isplaćuju na žiro-račun primatelja. Izuzete su nagrade

učenicima za vrijeme praktičnog rada koje se mogu isplatiti u gotovini.



SR

PA

NJ 2012.

RIF-ove OBAVIJESTI

Vrsta naknade Iznos u kn1. Dnevnica za sluæbeni put u zemlji 170,00 dnevno

2. Naknada za koriπtenje privatnog automobila u sluæbene svrhe 2,00 kn po prijeenom km

3. Terenski dodatak 170,00 kn dnevno

4. Naknada za odvojeni æivot od obitelji 1.000,00 kn mjeseËno, s tim da se umanjuje za 50% u sluËaju kad je osobi osiguran smjeπtaj na teret korisnika dræavnog proraËuna

1.2. Naknade korisnika državnog proračuna

➣ OsnovicaOsnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mi-

rovinu iznosi 3.326,00 (proračunska osnovica), sukladno čl. 19.

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2012. g. (Nar.

nov., br. 24/12.).

Osnovica za izračun jubilarnih nagrada u 2012. godini iznosi

1.800,00 kuna.

➣ Dnevnice, terenski dodatak i druge naknade

Prema Odluci o visini dnevnice za sluæbeno putovanje i visini naknada za korisnike koji se financiraju iz sred stava dræavnog pro raËuna (Nar. nov., br. 55/04., 61/04. i 12/05.) pro raËunskim

korisnicima i izvanproraËunskim fondovima koji se financiraju iz sred-

stava dræavnog proraËuna odreeni su sljedeÊi iznosi naknada:

Doprinosi iz plaće:- za mirovinsko osiguranje 20%

- I. stup 15%

- II. stup 5%

Doprinosi na plaću:- za zdravstveno osiguranje od 1. 5. 2012. 13%

- za zaštitu zdravlja na radu 0,5%

- za zapošljavanje i doprinos za

poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7%

(ili 1,6 + 0,1%)*

(ili 1,6 + 0,2%) **

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika plaćaju do-

prinos za zapošljavanje po stopi 17%.

Poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju ob-

vezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja

osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračuna-

vaju po stopi 1,6%, te poseban doprinos po stopi od 0,1%.

Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a

nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom poseban

doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

➣ Stope doprinosa

➣ Osnovice za obračun doprinosa- prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun do-

prinosa za obvezna osiguranja za 2012. godinu (Nar.

nov., br. 137/11.).

➢ Osnovica za obračun doprinosa u 2012. g.

- doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj pla-ći koja ne može biti manja od minimalne plaće propisane Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08.), i koja za razdoblje od 1. lipnja 2011 do 31. svibnja 2012. iznosi 2.814,00 kn.

- ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) u određenim slučajevima manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, iste treba obračunati na iznos naj-niže mjesečne osnovice koja za 2012. godinu iznosi 2.714,60 kn.

➢ Najviša mjesečna osnovica - 46.536,00 kn- na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osno-

vice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osigu-ranje (I. i II. stup)

- primjenjuje se samo prilikom obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec

- ne može se primijeniti pri isplati bonusa, naknada, nagrada, otpremnina itd.

➢ Najviša godišnja osnovica - 558.432,00 kn- primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-

ranje za I. stup.

1.3. Plaće

Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo za-pošljavanje (prvi put stječe status osiguranika u obveznom

mirovinskom osiguranju) oslobođeni su godinu dana plaćanja

doprinosa na plaću (zdravstvenih doprinosa i doprinosa za

zapošljavanje).

➣ Staž osiguranja s povećanim trajanjemNa plaće radnika kojima se staž računa s povećanim

trajanjem pored mirovinskog doprinosa 20%, poslodavac je

obvezan uplatiti i povećani doprinos za mirovinsko osiguranje

na istu osnovicu po sljedećim stopama:

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u

I. stupu

Stope doprinosa za radnike u

II. stupu

14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %

15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %

16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %

18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

➣ Doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

➣ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Smanjena stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje od

13% primjenjuje se za isplatu plaće za svibanj i nadalje. Na

plaću za travanj (kao i za ranije mjesece) koja se isplaćuje

nakon 1. svibnja treba primijeniti stopu doprinosa za zdrav-

stveno osiguranje 15%.



SR

PA

NJ

201


1.5.3. Osobni odbici

Osobni odbitakFaktor osobnog

odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1. 3.

Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, ro-

ditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) 0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100

Drugo dijete 0,70 1.540

Treće dijete 1,00 2.200

Četvrto dijete 1,40 3.080

Peto dijete 1,90 4.180

Šesto dijete 2,50 5.500

Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava 0,8, 0,9 itd.

Za djelomičnu invalidnost (poreznog obve-

znika ili uzdržavanog člana) 0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika

ili uzdržavanog člana) 1,00 2.200

Umirovljenici

-

visina mirovine

a najviše 3.400

(najmanje 2.200)

Područje posebne državne skrbi I. skupina 3.840

II. skupina 3.200

III. skupina 2.400

Brdsko-planinska područja 2.400

1.5. Porez na dohodak1.5.1. Stope poreza na dohodak

Stope poreza na dohodak Mjesečna porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn

25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn

(tj. daljnjih 6.600,00 kn)

40% iznad 8.800,00 kn

1.6. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2012. g.

Osnovica Propis

Državni službenici i namještenici 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i na-mještenike (Nar. nov., br. 40/09.)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (Nar. nov., br. 40/09.)

Državni dužnosnici 4.630,14 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 83/09.)

Suci i drugi nositelji pravosudnihdužnosti

4.873,83 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (Nar. nov., br. 40/09.)

1.4. Minimalna plaćaZakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08.) od 1. srpnja 2008. godine propisana je minimalna plaća kao najniži

mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje, u lipnju tekuće godine te se njezin porast veže uz realan rast BDP-a iz prethodne godine prema objavi Državnog zavoda za statistiku.

Razdoblje Minimalna bruto plaća - u kunamaMinimalna bruto plaća za tekstilnu, drvnoprerađivačka i

kožarsko-obućarsku industriju - u kunamaObjava u Narodnim

novinama

1. srpnja 2008. - 31. svibnja 2009. 2.747,00 2.609,65 (0,94) 67/08.

1. lipnja 2009. - 31. svibnja 2010. 2.814,00 2.701,44 (0,96) 65/09.

1. lipnja 2010. - 31. svibnja 2011. 2.814,00 2.729,58 (0,97) 66/10.

1. lipnja 2011. - 31. svibnja 2012. 2.814,00 2.757,72 (0,98) 58/11.

1. lipnja 2012. - 31. svibnja 2013. 2.814,00 2.814,00 60/12.

Godišnja porezna osnovica za 2012. g. Stopa

do 26.400,00 kuna 12%

od 26.400,00 do 43.200,00 kuna, tj. na razliku od

16.800,00 kuna 22,83%

od 43.200,00 do 105.600,00 kuna, tj. na razliku od

62.400,00 kuna 25%

od 105.600,00 do 129.600,00, tj. na razliku od

24.000,00 kuna 37,5%

iznad 129.600,00 kuna 40%

1.5.2. Stope poreza na dohodak od kapitala

Vrsta dohotka od kapitalaStopa poreza na

dohodak

- Dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u ka-

pitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja

2001. i isplaćene nakon 1. ožujka 2012. 12%

- Izuzimanje imovine i korištenje usluga na teret

dobiti tekućeg razdoblja40%

- Primici po osnovi kamata 40%

- Udjeli u dobiti po osnovi dodjele i opcijske kupnje

dionica 25%



SR

PA

NJ 2012.

RIF-ove OBAVIJESTI

1.8. Koeficijenti za preračunavanje neto na bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20%

Stopa poreza 12%

Stopa poreza 25%

Stopa poreza 40%

0,00 1,420455 1,666667 2,083333

1,00 1,422394 1,672241 2,097315

2,00 1,424339 1,677852 2,111486

3,00 1,426289 1,683502 2,125850

4,00 1,428245 1,689189 2,140411

5,00 1,430206 1,694915 2,155172

6,00 1,432172 1,700680 2,170139

6,25 1,432665 1,702128 2,173913

6,50 1,433158 1,703578 2,177700

7,00 1,434144 1,706485 2,185315

7,50 1,435132 1,709402 2,192982

8,00 1,436121 1,712329 2,200704

9,00 1,438104 1,718213 2,216312

10,00 1,440092 1,724138 2,232143

12,00 1,444085 1,736111 2,264493

13,00 1,446090 1,742160 2,281022

15,00 1,450116 1,754386 2,314815

18,00 1,456198 1,773050 2,367424

1.7. Preračunavanje neto iznosa plaće na bruto plaću

Kod preračunavanja neto iznosa plaće na bruto iznos, mogu

se koristiti formule dane u nastavku. Za preračunavanje treba

izabrati formulu prema kriteriju za izbor formule ovisno o:

- neto iznosu plaće,

- iznosu osobnog odbitka (osnovni osobni odbitak uvećan

za uzdržavane članove),

- stopi prireza te

- najvišoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinsko osi-

guranje.

1.7.1. Formule za preračunavanje neto iznosa plaće na bruto plaću nakon 1. 3. 2012.

5. porez 12%, 25% i 40% (ograničenje doprinosa - najviša mjesečna osnovica 46.536,00 kn)

Kriterij za izbor formule:

37.228,8 x (6000 - 40 x Pr) + (100 + Pr) x (160600 + 40 x Oo)NTO > ___________________________________________________

10000

10000 x NTO - (100 + Pr) x (160600 + 40 x Oo)BTO = 9.307,20 + _________________________________________

40 x (150 - Pr)

Značenje simbola:

BTO - bruto plaća (neto + mirovinski doprinos + porez na dohodak)

NTO - neto plaća

Dop - stopa doprinosa iz plaće (20% mirovinski I. i II. stup)

Pr - stopa prireza

Oo - iznos osobnog odbitka

1. bez poreza

Kriterij za izbor formule: NTO =< Oo

100 x NTOBTO = __________ 100 - Dop

2. porez 12%


NTO =< (Oo + 1936 - 2,64 x Pr)

10000 x NTO - Oo x 12 x (100 + Pr)BTO = _________________________________

7040 - 9,6 x Pr

3. porez 12% i 25%


NTO =< (Oo + 6886 - 19,14 x Pr)

2000 x NTO - (100 + Pr) x (5720 + 5 x Oo)BTO = __________________________________________

4 x (300 - Pr)

4. porez 12%, 25% i 40%


NTO > (Oo + 6886 - 19,14 x Pr)

10000 x NTO - (100 + Pr) x (160600 + 40 x Oo)BTO = ______________________________________ 4800 - 32 x Pr



SR

PA

NJ

201

2.RIF-ove OBAVIJESTI1.9. Koeficijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Stopaprireza

Drugi dohodak*Dopr. za M.O. = 20%

Stopa poreza 25%

Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa (drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr.)

Pauš. izdaci = neDopr. za M.O. = neStopa poreza 25%

Autorski honorar

Pauš. izdaci = 30%

Stopa poreza = 25%

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udrugeNeoporezivi dio = 25%

Pauš. izdaci = 30%Stopa poreza = 25%

1 2 3 4 5

0.00 1.666667 1.333333 1.212121 1.126761

1.00 1.672241 1.337793 1.214698 1.128191

2.00 1.677852 1.342282 1.217285 1.129624

3.00 1.683502 1.346801 1.219884 1.131062

4.00 1.689189 1.351351 1.222494 1.132503

5.00 1.694915 1.355932 1.225115 1.133948

6.00 1.700680 1.360544 1.227747 1.135396

6.25 1.702128 1.361702 1.228407 1.135759

6.50 1.703578 1.362862 1.229067 1.136122

7.00 1.706485 1.365188 1.230391 1.136848

7.50 1.709402 1.367521 1.231717 1.137576

8.00 1.712329 1.369863 1.233046 1.138304

9.00 1.718213 1.374570 1.235712 1.139763

10.00 1.724138 1.379310 1.238390 1.141227

12.00 1.736111 1.388889 1.243781 1.144165

13.00 1.742160 1.393728 1.246494 1.145639

15.00 1.754386 1.403509 1.251956 1.148600

18.00 1.773050 1.418440 1.260239 1.153070

*Napomena: Za drugi dohodak za koji ze plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (iz stupca 2) isplatitelj dodatno obraËunava i plaÊa doprinos za osnovno zdravstveno

osiguranje koji se od 1. svibnja 2012. obračunava po stopi 13% kao doprinos na osnovicu istovjetnu doprinosu za mirovinsko osiguranje.

1.10. Koeficijenti za preračunavanje neto na bruto dohodak od kapitala

Stopa prirezaDividende i udjeli u dobiti na

temelju udjela u kapitaluUdjeli u dobiti po osnovi dodjele i

opcijske kupnje dionica

Izuzimanje imovine i korištenje usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja i

primici po osnovu kamata

Stopa poreza 12% Stopa poreza 25% Stopa poreza 40%

0,00 1,136364 1,333333 1,666667

1,00 1,137915 1,337793 1,677852

2,00 1,139471 1,342282 1,689189

3,00 1,141031 1,346801 1,700680

4,00 1,142596 1,351351 1,712329

5,00 1,144165 1,355932 1,724138

6,00 1,145738 1,360544 1,736111

6,25 1,146132 1,361711 1,739130

6,50 1,146526 1,362862 1,742160

7,00 1,147315 1,365188 1,748252

7,50 1,148106 1,367521 1,754386

8,00 1,148897 1,369863 1,760563

9,00 1,150483 1,374570 1,773050

10,00 1,152074 1,379310 1,785714

12,00 1,155268 1,388889 1,811594

13,00 1,156872 1,393728 1,824818

15,00 1,160093 1,403509 1,851852

18,00 1,164958 1,418440 1,893939



SR

PA

NJ 2012.

RIF-ove OBAVIJESTI

OSNOVA OSIGURANJANAJNIŽA OSNOVICA2

STOPE DOPRINOSA %Obveznici obračuna i plaćanja

Rok plaćanjaIZ PLAĆE NA PLAĆU

MirovinskoZdravstveno*

Ozljeda na radu

Zapošlja-vanjefaktor 7.756,00 I I + II

1. SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA1.1.Obveznici poreza na dohodak (čl. 66.

st.1. t. 1. Zakona)0,65 5.041,40 20 15 + 5 13%

od 1. 5. 2012. 0,5 osiguranik

po rješenjudo 15. u mjesecu za prethodni

1.2. Obveznici poreza na dobit (poduzetnička plaća) (čl. 82. st. 2. Zakona)

1,10 8.531,60 20 15 + 5 13%od 1. 5. 2012.

0,5 osiguranik pri isplati poduzetničke plaće (ako se ne isplaćuje do 15. u mjesecu za prethodni)

1.3. Paušalisti (čl. 70 Zakona) 0,40 3.102,40 20 15 + 5 13%od 1. 5. 2012.

0,5 osiguranik po rješenju

do 15. u mjesecu za prethodni

2. SAMOSTALNE DJELATNOSTI SLOBODNOG ZANIMANJA2.1. Obveznici poreza na dohodak

(čl. 66. st. 1. t. 2. Zakona)

1,10 8.531,60 20 15 + 5 13%od 1. 5. 2012.

0,5 osiguranik po

rješenju

do 15. u mjesecu za prethodni

2.2. Obveznici poreza na dobit (poduzet-

nička plaća) (čl. 82. st. 2. Zakona)

1,10 8.531,60 20 15 + 5 13%od 1. 5. 2012.

0,5 osiguranik pri isplati poduzetničke plaće

(ako se ne isplaćuje do 15. u

mjesecu za prethodni)

3. DRUGE DJELATNOSTI - OSOBE KOJE OBRT, SAMOSTALNU DJELATNOST ILI POLJOPRIVREDU OBAVLJAJU UZ RADNI ODNOS ILI MIROVINU (AKO TO POSEBNI PROPISI OMOGUĆAVAJU)

3.1. Obveznici poreza na dohodak ostvareni dohodak utvrđen po godišnjoj

poreznoj prijavi ali najviše do 60.496,80

20 15 + 5 13%od 1. 5. 2012.

osiguranik po rješenju

u roku 15 dana od dana uručenja rješenja

3.2. Obveznici poreza na dobit ostvarena dobit utvrđena po godišnjoj

poreznoj prijavi ali najviše do 60.496,80

20 15 + 5 13%od 1. 5. 2012.

osiguranik po rješenju

u roku 15 dana od dana uručenja rješenja

3.3. Samostalna djelatnost obrta ili po ljo-privrede koja se obavlja uz radni odnos od koje se porez plaća u paušalnom iznosu (čl. 185. st. 3. Zakona)

paušalni dohodak u

iznosu 12.750,00 kn

20 15 + 5 13%od 1. 5. 2012.

osiguranik po

rješenju

u roku 15 dana od dana

uručenja rješenja

2. Obrtnici i slobodna zanimanja

1 Prema Zakonu o doprinosima (Nar. nov., br. 85/08., 152/08., 94/09., 18/11. i 22/12.).2 Najniža osnovica utvrđuje se množenjem propisanog faktora i ostvarene prosječne plaće u RH u razdoblju siječanj - kolovoz 2011. godine u iznosu 7.756,00

kuna (Nar. nov., br. 133/11.) i prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2012. godinu (Nar. nov., br. 137/11.).* Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 22/12.) od 1. 5. 2012. doprinos za zdravstveno osiguranje plaća se po stopi 13%.

➣ Osnovice, stope i rokovi uplate doprinosa za obvezna osiguranja

3. Stope zateznih kamata i eskontna stopa

KAMATE I RAZDOBLJE PRIMJENE STOPA OBJAVA

ESKONTNA STOPA

od 11. 04. 2000. do 22. 10. 2002 5,9% Nar. nov., br. 39/00.

od 23. 10. 2002. do 30. 12. 2007. 4,5% Nar. nov., br. 12/02.

od 31. 12. 2007. do 22. 06. 2011. 9,0% Nar. nov., br. 132/07., 75/08., 1/09., 76/09.,

1/10., 82/10. i 1/11.

od 23. 06. 2011. 7,0% Nar. nov., br. 66/11., 1/12.

ZATEZNA KAMATA

od 01. 07. 2002. do 02. 11. 2004. 15% Nar. nov., br. 72/02.

od 03. 11. 2004. do 31. 12. 2007. 15% Nar. nov., br. 153/04.

Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava*

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov.,

br. 35/05. i 41/08.)

od 01. 01. 2008. do 30. 06. 2011. 17%

od 01. 07. 2011. 15%

Zatezne kamate u ostalim odnosima čl. 29. Zakona o obveznim odnosima

od 01. 01. 2008. do 30. 06. 2011. 14%

od 01. 07. 2011. 12%

* Prema čl. 26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.



SR

PA

NJ

201


POREZNO IZVJEŠĆE - OBRAZACRok dostave

Poreznoj upravi najkasnije do

❖ Z-KA-OM - Zahtjev za tiskanje obilježavajućih markica za označavanje kave 5. srpnja

❖ TROŠARINE: DOT-PI, DOT-AL, DOT-EN, MI-UTE

❖ Igre na sreću i nagradne igre 9. srpnja

❖ I-LUX 10. srpnja

❖ ID, IDD, IDD-1 16. srpnja

❖ POSEBNI POREZI NA PROMET (mjesečni obrasci) 16. srpnja

❖ TROŠARINE: ZT-AL

❖ Igre na sreću i nagradne igre 16. srpnja❖ TROŠARINE: MU-AL, DOT-PI, DOT-AL, MI-PI, MI-AL, ZT-DIM, IZVJ-DC, IZVJ-ODP-C, IZVJ-ODP-DP, PP-PDP,

IZVJ-DUH, DOT-EN, MI-EN, MI-NA; Igre na sreću i nagradne igre 20. srpnja❖ PDV - mjesečni

❖ PP-MI-PO 31. srpnja

4.3. Rokovi podnošenja poreznih izvješća u Poreznu upravu u srpnju 2012. g.







4. Rokovi podnošenja poreznih i drugih izvještaja u srpnju 2012.

4.1. Statistički izvještaji za razdoblje siječanj - lipanj 2012. dostavljaju se FINA-i u sljedećim rokovima

Obveznici dostavljanja ObrazacRok dostave FINA-i

najkasnije do

Trgovačka društva uključujući i

društva u stečaju i likvidaciji TSI- POD 20. srpnja 2012.

Obrtnici obveznici poreza na dobit TSI-POD 20. srpnja 2012.

Banke i štedionice TSI-BAN 20. srpnja 2012.

Društva za osiguranje TSI-OS-RE 20. srpnja 2012.

4.2. Polugodišnji i tromjesečni izvještaji izdavatelja vrijednosnih papira

Izdavatelji vrijednosnih papira obvezni su temeljem člana-

ka 407. i 408. Zakona o tržištu kapitala (Nar. nov., br. 88/08.,

146/08. i 74/09.), za prvih šest mjeseci izraditi i objaviti javnosti

polugodišnji izvještaj.

Rok za izradu i objavu polugodišnjih izvještaja je dva mje-

seca od proteka polugodišta, odnosno za tekuće polugodište

to je 31. kolovoza 2012. godine.

Zakon o tržištu kapitala u članku 410. definira za izdavatelje

dionica obvezu izrade i objave tromjesečnih izvještaja na način

i sa sadržajem koji su propisani za polugodišnje izvještaje, ali s

rokom od 30 dana od dana proteka tromjesečja.

Člankom 440. Zakona o tržištu kapitala, propisano je da je

izdavatelj vrijednosnih papira obvezan propisane informacije

(uključujući i izvještaje izdavatelja) objaviti javnosti putem me-

dija. Sukladno obvezama iz članka 440 i 441. Zakona, izdava-

telj je obvezan propisane informacije istovremeno dostaviti:

1) medijima - odnosno Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agen-

ciji do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju,

2) burzi i

3) u službeni registar propisanih informacija koji vodi

HANFA.

Smatra se da je izdavatelj dostavio medijima godišnje,

polugodišnje i tromjesečne izvještaje te izjave poslovodstva u

cijelom njihovom propisanom sadržaju, ako medijima dostavi priopćenje u kojem navodi internetske stranice i službene registre propisanih informacija u kojima su ti izvještaji dostu-

pni javnosti u cijelosti.



SR

PA

NJ 2012.

RIF-ove OBAVIJESTI4.4. Financijski izvještaji proračuna, proračunskih korisnika i izvanproračunskih

korisnika za razdoblje od 01. 01. do 30. 06. 2012.

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

proračunski korisnici

državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

do 10. srpnja

• nadležnom razdjelu

• Bilješke • područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

jedinice lokalne i

područne (regionalne)

samouprave


do 10. srpnja• područnom uredu FINA-e

(PR-RAS, NT, OBVEZE)

• Izvještaj o novčanim tijekovima

• Izvještaj o obvezama

• Bilješke

proračunski korisnici pro-

računa jedinica lokalne

i područne (regionalne)

samouprave


do 10. srpnja

• jedinici lokalne i područne (regionalne)

samouprave čiji su proračunski korisnici• Izvještaj o obvezama

• Bilješke• područnom uredu FINA-e

(samo PR-RAS)

izvanproračunski korisnici

državnog proračuna



(PR-RAS, NT, OBVEZE)

• Izvještaj o novčanim tijekovima,


• Bilješke

izvanproračunski korisnici

proračuna jedinica lokal-

ne i područne (regionalne)

samouprave


do 20. srpnja

• jedinici lokalne i područne (regionalne)

samouprave čiji su proračunski korisnici• Izvještaj o obvezama

• Bilješke • područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Konsolidirane izvještaje

razdjeli


do 20. srpnja • područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)• Bilješke

jedinice lokalne i

područne (regionalne)

samouprave



(PR-RAS, OBVEZE)


• Bilješke

4.5. Financijski izvještaji neprofitnih organizacija za razdoblje 01. 01. do 30. 06. 2012.

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

neprofitne organizacije Izvještaj o prihodima i rashodima PR-RAS-NPF do 30. srpnja • FINA-i



SR

PA

NJ

201


6. Podaci o prosječnim isplaćenim plaćama po zaposlenom➣ Za ožujak 2012. g.

Područje djelatnosti prema Nacionalnoj klasifi kaciji djelatnosti - NKD - 2007Prosječne mjesečne plaće u kunama Verižni indeksi*

BRUTO NETO BRUTO NETO

HRVATSKA - UKUPNO 7.958 5.499 103,3 102,5A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 6.863 4.988 106,1 105,3B Rudarstvo i vađenje 9.393 6.483 104,5 103,8C Prerađivačka industrija 6.905 4.842 104,7 103,8D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 10.070 6.927 104,8 103,9E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 7.402 5.323 102,4 102,0

F Građevinarstvo 6.322 4.537 104,0 103,7G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 6.678 4.654 101,2 101,0H Prijevoz i skladištenje 8.664 6.056 102,6 102,4I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 6.600 4.650 99,4 99,9J Informacije i komunikacije 15.197 9.237 134,8 125,3K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 12.340 7.886 103,8 102,7L Poslovanje nekretninama 8.032 5.607 98,1 98,6M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 10.775 6.960 101,9 101,5N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 4.730 3.502 101,8 101,6O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 8.769 6.172 100,5 100,2P Obrazovanje 7.861 5.484 99,5 99,8Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 8.826 6.063 101,2 100,7R Umjetnost, zabava i rekreacija 7.979 5.544 99,1 99,3S Ostale uslužne djelatnosti 7.973 5.487 102,0 101,6T Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe - - - -U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela - - - -

UKUPNO HRVATSKA TROMJESEČNI PROSJEK I. 2011. - III. 2012.

II. 2012. - IV. 2012.

7.836

7.809

5.442

5.422

100,3

99,6

100,0

99,6

UKUPNO HRVATSKA GODIŠNJI PROSJEK I. - XII. 2010. I. - XII. 2011.

7.6797.796

5.3435.441

99,6101,5

100,6101,8

HRVATSKA - UKUPNO za ožujak 7.958 5.499 103,3 102,5HRVATSKA - UKUPNO za travanj 7.767 5.403 97,6 98,3

* NOMINALNI PORAST U ODNOSU NA PRETHODNI MJESEC

5. Pregled koeficijenata porasta cijena u Hrvatskoj u 2012. godini

Mjesec XII. I. II. III. IV. V.Koefi cijent 2011. 2012. 2012. 2012. 2012. 2012.

1. MjeseËni koefi cijent porasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaće, tržištu u mjesecu 2012. u odnosu na prethodni mjesec -0,002 0,009 0,020 0,006 0,006 0,015

2. Koefi cijent porasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu od početka 2012. godine do kraja razdoblja 0,058 0,009 0,029 0,036 0,042 0,057

3. Koefi cijent prosjeËnog mjeseËnog porasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu od poËetka 2012. godine do kraja razdoblja 0,005 0,009 0,014 0,012 0,010 0,011

4. Koefi cijent porasta proizvođačkih cijena industrij skih proizvoda na domaćem tržištu u mjesecu 2012. u odnosu isti mjesec prethodne godine 0,058 0,059 0,063 0,062 0,062 0,072

5. MjeseËni koefi cijent porasta potroπaËkih cijena u mjesecu 2012. u odnosu prethodni mjesec -0,004 -0,004 0,006 0,015 0,008 0,017

6. Koefi cijent porasta potroπaËkih cijena od poËetka 2012. godine do kraja razdoblja 0,021 -0,004 0,002 0,017 0,025 0,042

7. Koefi cijent prosjeËnog mjeseËnog porasta potroπaËkih cijena od poËetka 2012. godine do kraja razdoblja 0,002 -0,004 0,001 0,006 0,006 0,008 8. Koefi cijent porasta potroπaËkih cijena u mjesecu 2012. u odnosu na isti mjesec prethodne godine 0,021 0,012 0,013 0,020 0,026 0,039

9. Koefi cijent porasta prosjeka potroπaËkih cijena za razdoblje od poËetka 2012. godine do kraja - razdoblja u odnosu na prosjek potrošačkih cijena u 2011. godini 0,023 0,000 0,003 0,009 0,014 0,020

Izvor: PriopÊenje Dræavnog zavoda za statistiku br. 13.1.1., 2.1.1.



SR

PA

NJ 2012.

RIF-ove OBAVIJESTI7. Srednji tečajevi HNB

➣ Krajem razdoblja

Datum EMU1 EUR

SAD1 USD

Japan100 JPY

Mađarska100 HUF

Češka Rep.1 CZK

Švedska1 SEK

Švicarska1 CHF

Vel. Britanija1 GBP

31. 12. 2008. 7,324425 5,155504 5,723101 2,754475 0,275835 0,670121 4,911107 7,484595

31. 12. 2009. 7,306199 5,089300 5,524536 2,687090 0,277950 0,707924 4,909420 8,074040

31. 01. 2010. 7,313102 5,236361 5,805892 2,699159 0,278934 0,714519 4,985753 8,453476

31. 01. 2011. 7,407203 5,393333 6,525020 2,724238 0,305780 0,835678 5,708707 8,566211

28. 02. 2011. 7,414820 5,376954 6,557725 2,717047 0,302905 0,840282 5,786951 8,648029

31. 03. 2011. 7,382807 5,244216 6,306857 2,766132 0,301314 0,826420 5,673781 8,367491

30. 04. 2011. 7,354349 4,947426 6,074460 2,791024 0,304793 0,823592 5,706354 8,245710

31. 05. 2011. 7,431895 5,203315 6,436770 2,775166 0,303380 0,837268 6,064990 8,509163

30. 06. 2011. 7,373946 5,127205 6,316555 2,754556 0,302645 0,800194 6,163961 8,205125

31. 07. 2011. 7,452071 5,215980 6,719025 2,764121 0,308408 0,820071 6,512340 8,488519

31. 08. 2011. 7,470858 5,183776 6,755455 2,745630 0,310149 0,813447 6,333383 8,463643

30. 09. 2011. 7,492023 5,493894 7,178330 2,577235 0,305672 0,813131 6,137481 8,611521

31. 10. 2011. 7,485329 5,282519 6,964392 2,488474 0,302988 0,830789 6,116464 8,509924

30. 11. 2011. 7,498586 5,588869 7,188062 2,422728 0,294397 0,813737 6,101372 8,740629

30. 12. 2011. 7,530420 5,819940 7,525904 2,422915 0,291956 0,843962 6,194817 8,986181

31. 01. 2012. 7,564800 5,764975 7,518934 2,560260 0,299988 0,849949 6,276280 9,037993

29. 02. 2012. 7,576699 5,633652 7,000553 2,608158 0,303286 0,858822 6,287195 8,931627

31. 03. 2012. 7,506917 5,623580 6,852503 2,548173 0,303310 0,850266 6,230841 9,005419

30. 04. 2012. 7,531440 5,695712 7,059181 2,623098 0,303015 0,847305 6,268886 9,237630

31. 05. 2012. 7,559568 6,072430 7,674688 2,530908 0,295399 0,841776 6,294919 9,456552

Izvor podataka: tečajnice Hrvatske narodne banke.

(u kunama)

➣ Srednji tečajevi HNB od 26. svibnja 2012. do 20. lipnja 2012.(u kunama)

Broj tečajneliste

Primjenaod dana

EMU1 EUR

USA1 USD

Japan100 JPY

Mađarska100 HUF

Švedska1 SEK

Švicarska1 CHF

Vel. Britanija1 GBP

102. 26.05.2012. 7,568861 6,016104 7,566591 2,521693 0,841518 6,298986 9,423383 103. 29.05.2012. 7,571955 6,016173 7,582571 2,545195 0,843334 6,300512 9,446052 104. 30.05.2012. 7,566258 6,037550 7,593595 2,532384 0,843009 6,298392 9,473216 105. 31.05.2012. 7,559568 6,072430 7,674688 2,530908 0,841776 6,294919 9,456552 106. 01.06.2012. 7,554320 6,082873 7,717940 2,511410 0,841351 6,287407 9,439360 107. 02.06.2012. 7,571743 6,147392 7,868381 2,476530 0,841445 6,307158 9,408229 108. 05.06.2012. 7,549996 6,074011 7,779491 2,484941 0,838060 6,288519 9,346368 109. 06.06.2012. 7,552186 6,077240 7,774538 2,494776 0,842680 6,289295 9,320234 110. 07.06.2012. 7,570071 6,057511 7,656590 2,521592 0,840988 6,305765 9,367740 111. 09.06.2012. 7,564854 6,063525 7,639723 2,548719 0,843125 6,298796 9,363602 112. 12.06.2012. 7,551222 6,006859 7,564839 2,560431 0,849082 6,289016 9,335174 113. 13.06.2012. 7,546609 6,034873 7,594454 2,541459 0,852560 6,285174 9,370014 114. 14.06.2012. 7,550538 6,018763 7,556583 2,554655 0,854433 6,287399 9,378385 115. 15.06.2012. 7,553752 6,016050 7,585612 2,540784 0,853531 6,291124 9,330227 116. 16.06.2012 7,546428 5,977842 7,592744 2,551020 0,854955 6,283977 9,295920 117. 19.06.2012. 7,549006 5,972315 7,550516 2,582004 0,853497 6,286647 9,361367 118. 20.06.2012. 7,539374 5,977937 7,573455 2,605534 0,852099 6,278103 9,362193

Izvor podataka: tečajnice Hrvatske narodne banke.



SR

PA

NJ

201

2.VIJESTI IZ HZRIF I UDRUGA

OBAVIJEST O TEMAMA NA TRIBINI SRIJEDOM U SRPNJU 2012. god.

UDRUGA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA ZAGREBZAGREB, Ul. kneza Mislava 1/I,

tel. 4612-960; 4612-961; faks: 4618-016 e-mail: [email protected]; www: rfd-zagreb.hr MB: 3282139 OIB: 09248242550

U srijedu 04. 07. 2012. u 12 sati u Europskom domu, Jurišićeva 1/I predavanje o temi:

„IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, DOBIT I PAUŠALNOG OPOREZIVANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI“Predavačica: KSENIJA CIPEK, načelnica PU, Središnji ured Zagreb


„UTVRĐIVANJE I RAZREZ POREZA NA NASLJEDSTVA I DAROVE“Predavačica: MIRJANA MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, voditeljica ispostave PU Samobor


„POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ZA GOSPODARSTVO, KORISNIKE PRORAČUNA INEPROFITNE ORGANIZACIJE“Predavač: IVICA MILČIĆ, savjetnik u HZ RFD

Napomena:Radi godišnjih odmora u kolovozu neće biti predavanja na Tribini srijedom.

Želimo vam ugodan odmor.

Predsjednica Udruge RFD Zagreb:

Dragica Kutnjak, dipl. oec.






PRIJAVE: www.rif.hr

sir za casopis.indd..indd 1 5/24/12 8:56:59 AM

Iz Udruga.indd 124Iz Udruga.indd 124 6/27/12 3:14:38 PM6/27/12 3:14:38 PM

INFO

RM

AC

IJE

: HZ

RIF

, Zagre

b, J

akova

Goto

vca 1

/II, PP

732, te

l. 01/4

686-5

00; fa

x. 0

1/4

686-4

96; 4

686-4

97 æiro

raËun: 2

360000-1

101241118 M

B: 3

207749 O

IB: 7

5508100288 e

-mail: p

retp

lata

@rif.h

r ww

w.rif.h

r

Po

tpis i

peËat n

aru

Ëite

lja:

................................................................

NARUDÆBENICA

I. »

ASOPIS “R

A»U

NO

VOD

STVO I FIN

ANC

IJE”

G

OD

IŠNJA PR

ETPLATA ZA 2012. (S UK

LJUËE

NIM

PD

V-O

M) ....................................... 1.298,00 K

N

——

——

K

OM

-

PO

LUG

OD

IπN

JA PR

ET

PLA

TA 2012. (S U

KLJUË

EN

IM P

DV

-OM

) ............................................. 800,00 K

N —

——

—

KO

M

II. PRIR

U»

NIC

I I UD

ÆBEN

ICI

RA»

UN

OVO

DSTVO

I REVIZIJA

1. U

PR

AV

LJAČ

KO

RA

ČU

NO

VO

DS

TV

O (2011.) .......................................................

300,00 KN

——

——

K

OM

(ZA S

TUD

EN

TE) ......................................................................................................................... 120,00 K

N —

——

—

KO

M

2. P

RIM

JEN

A R

AČ

UN

SK

OG

PLA

NA

PR

OR

AČ

UN

A I P

RO

RE

ZN

IH P

RO

PIS

A 2011./2012.

(2011.) ................................................................................................................................. 280,00 K

N —

——

—

KO

M

3. R

AČ

UN

SK

I PLA

N P

RO

RA

ČU

NA

ZA

2011. ........................................................ 50,00 K

N —

——

—

KO

M

4. Z

BIR

KA

RA

ČU

NO

VO

DS

TVE

NIH

PR

OP

ISA

U 2010. I K

ON

TNI P

LAN

.......................... 150,00 K

N —

——

—

KO

M

5. KO

NT

NI P

LAN

PO

DU

ZE

TN

IKA

2011. (2011.) ..................................................... 70,00 K

N —

——

—

KO

M

6. R

EV

IZIJA

I AN

ALIZ

A (2009.) ...............................................................................

250,00 KN

——

——

K

OM

7. R

A»

UN

OV

OD

ST

VO

NE

PR

OF

ITN

IH O

RG

AN

IZA

CIJA

S P

RIM

JEN

OM

RA

ČU

NS

KO

G P

LAN

A I P

OR

EZ

NIH

PR

OP

ISA

(2009.) ........................................ 210,00 K

N —

——

—

KO

M

8. P

RIM

JEN

A H

RV

AT

SK

IH S

TA

ND

AR

DA

FIN

AN

CIJS

KO

G IZ

VJE

ŠT

AV

AN

JA

- S PO

RE

ZN

IM P

RO

PIS

IMA - (2008.) ..............................................................................

250,00 KN

——

——

K

OM

9.

RA

ČU

NO

VO

DS

TV

O T

RG

OV

AČ

KIH

DR

UŠ

TA

VA

(2006.) .................................... 200,00 K

N —

——

—

KO

M

10. R

A»

UN

OV

OD

ST

VO

- UD

ŽB

EN

IK (2010. - III. IZD

AN

JE) .............................................. 300,00 K

N —

——

—

KO

M

11. R

A»

UN

OV

OD

ST

VO

- PR

IRU

ČN

IK ZA V

JEÆ

BE (2010. - III. IZ

DA

NJE) ...............................

100,00 KN

——

——

K

OM

12. O

SN

OV

E R

AČ

UN

OV

OD

ST

VA

- RA

ČU

NO

VO

DS

TV

O Z

A N

ER

AČ

UN

OV

OĐ

E

DR

UG

O IZ

DA

NJE

(2008.) .................................................................................... 250,00 K

N —

——

—

KO

M

13. R

EV

IZIJA

(2008. TR

EĆ

E IZD

AN

JE - TV

RD

I UV

EZ) ...........................................................

300,00 KN

——

——

K

OM

14. M

EN

AD

ÆE

RS

KO

RA

»U

NO

VO

DS

TV

O H

OT

ELA

................................................. 250,00 K

N —

——

—

KO

M

15. R

AČ

UN

OV

OD

ST

VE

NI IN

FO

RM

AC

IJSK

I SU

ST

AV

I ............................................. 300,00 K

N —

——

—

KO

M

16. O

SN

OV

E P

RO

CJE

NE

EK

ON

OM

SK

E V

RIJE

DN

OS

TI (2010.) ..................................... 3

00

,00

KN

——

——

K

OM

FINAN

CIJE

17. M

ALA

ŠK

OLA

INV

ES

TIR

AN

JA ILI “R

AZ

UM

NI U

LAG

AČ

” (SILVIJE O

RSAG) .............

140,00 KN

——

——

K

OM

18. O

SN

OV

E F

INA

NC

IJA (B. E. M

ILLING - PR

IJEVOD S EN

GLESK

OG JEZIK

A 2005.) ............. 100,00 K

N —

——

—

KO

M

19. G

OS

PO

DA

RS

KA

MA

TE

MA

TIK

A ..........................................................................

190,00 KN

——

——

K

OM

20. F

INA

NC

IJSK

E T

AB

LICE

...................................................................................... 60,00 K

N —

——

—

KO

M

POR

EZI

21. PO

SLO

VA

NJE

OB

RT

NIK

A (2010.) .......................................................................

200,00 KN

—

——

—

KO

M

PLAΔE I R

ADN

I OD

NO

SI

22. OB

VE

ZN

A O

SIG

UR

AN

JA U

2011. (2011.) ........................................................... 130,00 K

N

——

——

K

OM

PRAVO

I OSTALO

23. S

US

TA

V JA

VN

E N

AB

AV

E Z

BIR

KA P

RO

PIS

A (2012.) ................................................... 100,00 K

N —

——

—

KO

M

24. S

US

TA

V I P

RA

KS

A JA

VN

E N

AB

AV

E (2010.) ........................................................

300,00 KN

——

——

K

OM

25. P

OS

LOV

AN

JE T

RG

OV

INE

(PR

AV

O - RA

ČU

NO

VO

DS

TVO - P

OR

EZ

I) (2009.) ...................... 190,00 K

N —

——

—

KO

M

26. P

LAN

IRA

NJE

U S

US

TA

VU

PR

OR

AČ

UN

A 2011. - 2013. (2010.) ..........................

180,00 KN

——

——

K

OM

27. Z

AK

ON

O O

BV

EZ

NIM

OD

NO

SIM

A S P

RIM

JER

IMA U

GO

VO

RA (2006.) .........................

100,00 KN

—

——

—

KO

M

28. D

RU

©T

VO

S O

GR

AN

I»E

NO

M O

DG

OV

OR

NO

©Δ

U ............................................

110,00 KN

——

——

K

OM

29. K

NJIG

A P

OS

LOV

NIH

UD

JELA

............................................................................ 100,00 K

N —

——

—

KO

M

30. P

OS

LOV

AN

JE U

DR

UG

A .....................................................................................

100,00 KN

——

——

K

OM

31. LE

AS

ING

(2003.) .................................................................................................. 100,00 K

N —

——

—

KO

M

32. T

EH

NIK

E F

INA

NC

IJSK

E A

NA

LIZE

...................................................................... 100,00 K

N —

——

—

KO

M

NO

VO

- P

OS

LOV

NO

PLA

NIR

AN

JE, K

ON

TR

OLA

I AN

ALIZ

A. (2012.) ...............................

250,00 KN

——

——

K

OM

-

IZM

JEN

E P

OR

EZ

NIH

PR

OP

ISA

OD

1. OŽ

UJK

A 2012. .......................................

90,00 KN

——

——

K

OM

-

PR

OV

ED

BE

NI P

RO

PIS

I U S

US

TA

VU

JAV

NE

NA

BA

VE

....................................... 200,00 K

N —

——

—

KO

M

-

PR

IMJE

NA

ZA

KO

NA

O F

ISK

ALN

OJ O

DG

OV

OR

NO

ST

I (2011.) .......................... 250,00 K

N —

——

—

KO

M

-

UP

ITN

IK O

FIS

KA

LNO

J OD

GO

VO

RN

OS

TI (2012.) .............................................

200,00 KN

——

——

K

OM

-

PLA

ĆA

NJE

I OS

IGU

RA

NJE

PLA

ĆA

NJA

(2011.).................................................. 260,00 K

N —

——

—

KO

M

-

NO

VIN

E U

SU

ST

AV

U JA

VN

E N

AB

AV

E U

2012. (2011.) ...................................... 250,00 K

N —

——

—

KO

M

-

PO

RE

Z N

A D

OD

AN

U V

RIJE

DN

OS

T (2011.) ........................................................

100,00 KN

——

——

K

OM

-

KO

LEK

TIV

NI U

GO

VO

RI U

DR

ŽA

VN

IM I JA

VN

IM S

LUŽ

BA

MA

(2011.) ................ 100,00 K

N —

——

—

KO

M

-

PO

RE

ZI - Z

BIR

KA S

TA

JALIπ

TA M

INIS

TA

RS

TV

A FIN

AN

CIJA R

H O

PR

IMJE

NI P

OR

EZ

NIH P

RO

PIS

A (2011.) ............................................................................ 150,00 K

N —

——

—

KO

M

-

UP

RA

VLJA

ČK

O R

AČ

UN

OV

OD

ST

VO

I RA

ČU

NO

VO

DS

TV

O T

RO

ŠK

OV

A U

JAV

NO

M S

EK

TO

RU

- IZA

BR

AN

E TE

ME - (2011.) ......................................................

250,00 KN

——

——

K

OM

Svotu od ________________ kn za naruËene publikacije platit Êemo unaprijed (avansom

) po primitku predračuna.

Puni naziv, toËna adresa naruËitelja: .........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

.....................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

žirora

čun: ...................................................................................................................................................................................................................................................................................... O

IB::.....................................................................................................................................................................................................

e-m

ail: ............................................................................................................................................ te

lefo

n b

r.: ................................................................................................................. tele

fax: .............................................................................................................................................................................................

ww

w.rif.hr

Narudzbenica akcija.indd.k.indd 1

Narudzbenica akcija.indd.k.indd 1

5/29/12 8:44:07 AM

5/29/12 8:44:07 AM

UVJETI OGLA©AVANJA U BOJI

A) KNJIGE I PRIRUČNICI

format 1/1 (220 x 150 mm) 4. omotna stranica 10.000,00 kn

2. i 3. omotna stranica 7.000,00 kn

unutarnji list 5.000,00 kn

format 1/2 (110 x 150 mm) unutarnji list 3.000,00 kn



B) OGLASI U ČASOPISU

format 1/1 (205 x 285 mm) (205 x 285 mm) 4. omotna stranica 10.000,00 kn

format 1/1 (205 x 285 mm) (205 x 285 mm) 2. i 3. omotna stranica 8.000,00 kn


format 1/2 (180 x 126 mm) (90 x 252 mm) unutarnji list 3.000,00 kn


format 1/4 (180 x 63 mm) (90 x 126 mm) unutarnji list 1.500,00 kn

format 1/8 (90 x 63 mm) unutarnji list 750,00 kn

objava fi nancijskih izvještaja (180 x 250 mm) unutarnji list 2.500,00 kn

C) PRILOG "RIZNICA" I OSTALI SEPARATI

2. i 3. omotna str. (205 x 285 mm) 4.000,00 kn

4. omotna stranica (205 x 285 mm) 5.000,00 kn

unutar priloga 60% od cijena objave u osnovnom Ëasopisu

D) OSTALI UVJETI:

• navedeni iznosi uvećavaju se za PDV • odobravamo agencijske popuste i popuste za višekratno objavljivanje • rok za predaju gotovih materijala 20. u mjesecu • materijale do 5MB primamo e-mailom u JPEG, TIFF i/ili PDF formatu (300 dpi) • poseban smjeπtaj - cijene se uveÊavaju za 20% • insertiranje promidæbenih materijala u Ëitavu nakladu ili selektivno poseban ugovor • banner na web stranici: www.rif.hr — 1.000,00 mjeseËno + PDV

CJENIK ZA OBJAVU PROMIDÆBENIH PORUKA

cjenik RIF.indd 1 12/6/07 11:10:36 AM

zuta.indd 1 1/31/06 9:36:04korica 3 str.indd 1korica 3 str.indd 1 6/28/12 8:46:46 AM6/28/12 8:46:46 AM

Documents

nancije 7/2012. Računovodstvo i ﬁ 2012/E casopis... · 2. raČunovodstvo banaka i financijskih institucija 3. interna revizija u bankama i financijskim institucijama b) gospodarstvo