supervizija banaka

5/27/2018 supervizija banaka

1/70

3Pojam supervizijeBankarski sektor bitan je dio nacionalne privrede. Banke se bave prikupljanjemnovanihsredstava,podravajuplatni sistem i najveisu izvor novanihsredstava natritu.Stabilno i sigurno poslovanje banaka stoga je izuzetno vanoza razvoj sigurne istabilne

privrede. Zbog toga je supervizija banaka toliko vanaiprihvaena.tapodrazumjevasupervizija banaka? Supervizijabanaka predstavlja provjeruboniteta i zakonitosti poslovanja banaka. Ona uspostavlja odravanjezdravog

bankarskogsistema. Osim toga supervizija je dunai da provodi mjere za ozdravljenje banke,to jeste, da otvara i sprovodi steajnipostupak i likvidaciju.Bankarska supervizija ne obuhvaasamo provjeru da li je poslovanje banaka uskladu sazakonima i propisima, veprocjenjuje i ocjenjuje kako banka upravlja rizicimakojima jeizloenau svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogunostipropasti banke.Ciljevi takvog pristupa su zatitatediai deponenata te briga za stabilnost isigurnostcjelokupnog bankarskog sistema. Drugim rjeima,supervizija ne vodi posloveumjestouprava banaka niti provjerava svaku njihovupojedinanutransakciju, veprocjenjujekako banka prepoznaje, mjeri i upravlja rizicima. Takvi ciljevi ne mogu sepostiisamoklasinim,formalno-pravnim pristupom subjekata i objekta nadzora, veje nunorazvijanjemeusobnihodnosakroz otvoreniji dijalog radi razumjevanja problema iokolnosti. Naime, nemogueje poslovanje banaka u potpunosti propisati da bi sesmanjilirizici, niti je svaki rizik krenjezakona i propisa. Stoga je potrebno djelovati idavanjempreporuka, savjeta i upozorenja. Da bi se postigli ti ciljevi, mora biti zadovoljenonekoliko uvjeta. Prvi je postojanje odgovarajuei mousobnokonzistentne regulative,drugi jedjelotvoran i kvalitetan nadzor, dok je trei,ne manje vaan,zdrava privreda ipolitiko

okruenje.

3Pojam supervizijeBankarski sektor bitan je dio nacionalne privrede. Banke se bave prikupljanjemnovanihsredstava,podravajuplatni sistem i najveisu izvor novanihsredstava natritu.Stabilno i sigurno poslovanje banaka stoga je izuzetno vanoza razvoj sigurne istabilne

privrede. Zbog toga je supervizija banaka toliko vanaiprihvaena.tapodrazumjevasupervizija banaka? Supervizija


2/70

banaka predstavlja provjeruboniteta i zakonitosti poslovanja banaka. Ona uspostavlja odravanjezdravog

bankarskogsistema. Osim toga supervizija je dunai da provodi mjere za ozdravljenje banke,to jeste, da otvara i sprovodi steajnipostupak i likvidaciju.Bankarska supervizija ne obuhvaasamo provjeru da li je poslovanje banaka uskladu sazakonima i propisima, veprocjenjuje i ocjenjuje kako banka upravlja rizicimakojima jeizloenau svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogunostipropasti banke.Ciljevi takvog pristupa su zatitatediai deponenata te briga za stabilnost isigurnostcjelokupnog bankarskog sistema. Drugim rjeima, supervizija ne vodi posloveumjestouprava banaka niti provjerava svaku njihovupojedinanutransakciju, veprocjenjujekako banka prepoznaje, mjeri i upravlja rizicima. Takvi ciljevi ne mogu sepostiisamoklasinim,formalno-pravnim pristupom subjekata i objekta nadzora, veje nunorazvijanjemeusobnihodnosakroz otvoreniji dijalog radi razumjevanja problema iokolnosti. Naime, nemogueje poslovanje banaka u potpunosti propisati da bi sesmanjilirizici, niti je svaki rizik krenjezakona i propisa. Stoga je potrebno djelovati idavanjempreporuka, savjeta i upozorenja. Da bi se postigli ti ciljevi, mora biti zadovoljenonekoliko uvjeta. Prvi je postojanje odgovarajuei mousobnokonzistentne regulative,drugi jedjelotvoran i kvalitetan nadzor, dok je trei,ne manje vaan,zdrava privreda ipolitikookruenje.Openitosuperviziju vrebankarski supervizori i vanjski revizori. Napominjemoda su u BiH to samo bankaraski revizori, jer vanjski

revizori u svom obimu poslovanjanemaju superviziju banaka.Bankarski supervizori primarno brinu o odravanjustabilnosti bankarskogsistema iunapreenjusigurnosti i zdravljapojedinanihbanaka kako bi zatitiliinteresedeponenata.Stoga, supervizori prate sadanjeibudueizglede za dobro

poslovanje banaka i koriste njihove finansijske izvjetajeza unapreenjenjihovog stanja iuspjenostiposlovanja. Vanjskirevizor, s druge strane, primarno brine o redovitomizvjetavanjudioniaraili nadzornog odbora banke o financijskim izvjetajimabanke.Revizortakoerispituje upravu da bi od nje dobio odgovor na pitanje ima li ona spoznajuodogaajimakoji su se zbili ili o uvjetima koji su postojali u vremenu nakon razdoblja za

koje je uprava napravila procjenu, a koji mogu biti izvorom znaajnesumnje usposobnost banke da nastavi poslovati.Bankarski supervizori brinu o odravanjuzdravog sistema unutarnje kontrole koji je osnova sigurnoga i razboritog upravljanja poslovima banke. Vanjski se revizor, u4veinisituacija, zanima za procjenu unutranjekontrole kako bi utvrdio u kojem sestupnjumoeosloniti na sistem prilikom planiranja i obavljanja revizije.Bankovni se supervizori moraju uvjeriti da svaka banka vodi adekvatne isprave

pripremljene u skladu s dosljednom raunovodstvenompolitikom i praksom, kojeomoguava

ju supervizoru da procijeni finansijsko stanje banke i profitabilnost njezinaposlovanja, kao


3/70

i da procijeni objavljuje li banka redovito ili inili dostupnim finansijskeizvjetajekoji objektivno prikazuju njezino stanje. Vanjskom je revizoru vanodali banka vodi adekvatne i odgovarajuepouzdane poslovne knjige (sprateomdokumentacijom) koje joj omoguavajupripremu finansijskih izvjetajakoja ne sadrenetaneprikaze koji bi bilivanii time omoguavajuvanjskom revizoru da da miljenjeotim izvjetajima.Razlozi provoenjasupervizijeIma vierazloga zbog kojih je veoma vanoda seprovodi supervizija. Glavni odnjih su slijedei:povjerenje u banke,

stabilnost bankarskog sektora,

domino efekat.Bankapoivana povjerenju izmeunje i klijenta. Povjerenje se samo jednomgubi i klijent sesigurno vieneevratiti u banku sa kojomnije bio zadovoljen. Zbog togaje neizmjerno vanoda se povjerenje izmeuklijenta i banke gradi kontinuirano i da setome

poklanja posebnapanjau banci.Stabilnost bankarskog sektora je opiinteres drutva.Potoje finansijski sektor uBiH nerazvijen neophodno je osigurati visoki kvalitet supervizije nad bankama jer je tovaanfaktor za stabilizaciju i opiinteres drutva.Kada govorimo o dominu efektu moemoreida sve promjene koje se deavajuu jednoj banci utiuna drugu banku. Propadanje jedne bankepovlaiza sobom mnogodrugihefekata koji nisu u vezi samo sa tom bankom nego se odraavajui na sve ostale.Pored navedenih postoje ijoeneki razlozi postojanaja supervizjije kao tosu:

zatitadeponenata i kreditora

smanjenje sistemskog rizikaDanas postoje mnogi novi koncepti zatitedeponenata i kreditora koji ranijenisu bili u upotrebi a ovdje moemospomenuti deregulaciju, sekjuritizaciju iinternacionalizaciju.Kako smo veranije naveli jedan od osnovnih razloga postojanja supervizije je izatitaod rizika. Zbog toga supervizija stalno ocjenjuje i projenjuje kako banke


4/70

5

upravljaju rizicima kojima su izloeneu svom poslovanju sa svrhom smanjenjamogunostinjihove propasti.Supervizija bankarskih organizacija je jedan od osnovnih preduslova za:

uspostavljanje zdravog bankarskog sistema

mininiziranje bankarskih rizika i

ouvanjesolventnosti banaka.Razvijanje finansijskog sektora, kako smo veranije pomenuli neophodno je zauspostavljanje zdravog bankarskog sistema jer je on jedan od preduslova za daljirazvojfinansijskog sektora kod nas. Osim toga supervizijom se minimiziraju bankarski rizici. Naime, kroz analizu kreditnih, trinihi rizika deviznog kursa daju se smjernice kako dase oni minimiziraju. Supervizija treba da prinudi banke na bolje upravljanje kreditnimrizicima, ogranienjeposuivanjai limite u koncentraciji kredita,jer su neke od banakaisuvieorijentisane na svoje dioniarei zadovoljavanje njihovih potreba. Domaisupervizori se nisu ovim bavili u proteklom periodu, ali eto biti sve znaajnijiproblemu njihovimbuduimaktivnostima.I na kraju,kada govorimo o ouvanjusolventnostibanaka, pod kojom podrazumijevamoda je realna vrijednost aktive jednaka obimu pasive u banci, moemozakljuitida bezuspjenesupervizije banaka princip solventnosti ne bio u potpunostiispotovan.tase kontroliesupervizijomNakon tosmo objasnili taje supervizija i koji su razlozi njenog sprovoenjareiemonetoi o tome tase supervizijom kontrolie.U osnovi supervizijom se kontrolieslijedee:

Visina osnivakogkapitala

Profesionalni i etikikvaliteti

Program aktivnosti

Fer konkurentski odnosi i aktivnosti


5/70

Kriminogene aktivnosti

Potivanjezakonskih i podzakonskih propisaPrilikom izdavanja dozvole (licence) od strane Agencije za bankarstvo FederacijeBiH potrebno je, izmeuostalog, ustanoviti i finansijsko stanje banke ukljuujuiiosnivakikapital. Supervizijom se sagledavaju i kontroliui profesionalni i etikikvaliteti pa se npr. analizira koliko su kadrovi u banci edukovani. Supervizori banakamoraju

biti uvjereni da su banke uspostavile i da slijede adekvatne politike, prakse

i procedure u poslovanju. Osim toga supervizori banaka moraju odrediti da banke imajuadekv

atne politike, prakse i procedure ukljuujuii striktna pravila poznavanjakomitenata,koji treba dapromoviuvisoke

profesionalne i etikestandarde ufinansijskom sektoru i da sprijeenamjerno ili nenamjernoiskoritavanjebanke od strane6kriminalnih faktora. Naravno supervizi

jom se kontrolieipotivanjezakonskih ipodzakonskih akata odnosno supervizijom se provjerava da li je banka poslovala pozakonski

m i podzakonskim aktima.Osnova za vrenjesupervizijeOdluka o superviziji banakaNa alostsvima nam je poznato da kodnasjouvijek ne postoji zakon osuperviziji na nivou Federacije BiH, a da ne govorimo ozakonu na nivou cijele drave.Takoeri samu superviziju izvravajudvije agencije Agenijaza bankarstvo FBiH (udaljem tekstu FBA) i Agencija za bankarstvo RS-e.O radu agencija ebiti govora uslijedeempoglavlju a mi emose ovdje zadratina Odluci osupervizji banaka naosnovu koje se vrisupervizja kod nas. Ovom odlukom se bliepropisujuosnovnenadlenostiAgencije za bankarstvo, odgovornost u postupku kontrole, usmjeravanja iunapreenjarada banaka. Osnovni cilj ove odluke je uspostavljanje optihkriterijazasprovoenjezakonskih nadlenostii odgovornosti FBA u donoenjuodluka irjeenja,izdavanjunaloga i izricanju mjera zavisno od vrsteprekraja,opteocjene kvalitetaposlovanja, odnosno finansijskog stanja banke.Predmet i sadajsupervizije koju provodi FBA obuhvata kontrolu zakonitostirada, primjenu

polisa i odravanjepropisanih standarda. Primjena naelazakonitosti iodavanjepropisanihstandarda su primarna odgovornost organa upravljanja, nadzora irukovoenjau bankama i predstavljaju minimalan uslov za uspjenoi stabilnofunkcionisanje banaka.Propisi na osnovu kojih radi FBA zasnivaju se na osnovnim principima(naelima)Bazelskog komiteta. Zbog toga emou nastavku pojasniti tau osnovipredstavlja Bazelski komitet.Bazelski komitetBezelski komitet za nadzor banaka (Basle Committee on Banking Supervision)jeorganizacija koja utvrujeosnovne meunarodnestandarde upodrujuba


6/70

nkarskog poslovanja i bankarske supervizije. Osnovan je 1975. godine od strane guverneracen

tralnih banaka visokorazvijenih zemalja. Sastavljen je od guvernera centralnih banaka12 zemalja (SAD,Njemaka,Japan, Velika Britanija, Belgija, Kanada, Francuska, Italija,Luksemburg, Holandija, panija,vedska,vicarska).Bazelski komitet tretira pitanja:1.Meunarodnesaradnjeu superviziji2.Unapreenja supervizorskog razumijevanja i kvalitetu supervizije iromsvijeta3.Razmjene informacija na osnovu nacionalnih sporazuma o superviziji74.Unapreenjaefektivnosti tehnika za superviziju meunarodnogbankarskogposlovanja5.Uspostavljanja minimalnih standarda supervizije.P r u d e n c i j a l n i i l i o p r e z n o s n i p r o p i s i(u obliku principa), koje za poslovanje inadzor banaka (supe

rviziju) donosi Bazelski komitet, nisu automatski pravno obavezujuizabankarske institucijevetek kada ih u vidu zakona usvoje parlamenti zemalja. Sciljem da promoviei obezbijedicjelokupnu makroekonomsku i financijsku stabilnost,Bazelski komitet za superviziju je 1997. godine usvojio dvadeset pet osnovnih principakoji se morajupotivatida bi supervizorski sustav bio efikasan. Principi su minimalnizahtjevikoje treba ispuniti i u mnogim sluajevimaneophodno ih je dopuniti drugimmjerama kako bise zadovoljili specifiniuvjeti ili regulirali rizici u finansijskimsistemima pojedinih zemalja. Principi se odnose na preduvjete za efikasnu supervizijubanaka (princip br. 1), izdavanje dozvola i vlasnikihstruktura (princip br. 2 do 5),opreznosne propise i zahtjeve (princip br. 6 do 15), metode za stalnu superviziju banaka(princip br. 16 do20), neophodne informacije (princip br.21), ovlatenjasupervizora(princip

br. 22) iprekograninobankarstvo (princip br. 23 do 25). Zakonski i

podzakonski okvir za poslovanje banaka u Federaciji BiH su konzistentni meunarodnimstandardima. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o bankama iz augusta 2002.godine je normirano (lan69.) da Propisikoje donosi Agencijazasnivaju se naosnovnim principima za superviziju banaka koje objavljuje Bazelski komitet zasupervizijubanaka.FBA se u cjelinipridravalaove norme pri pripremi iusvajanju podzakonske regulative koja se primjenjuje odpoetka2003. godine, a u regulativusuugraenei neke od normi Evropskihbankarskih direktiva.Bazel IITrenutno najveibroj zemalja je usmjeren premaprouavanjui usvajanju principaBazela II, koji predstavlja novi okvir za mjerenje rizika. Idejna koncepcija Bazela II je


7/70

poveatiosjetljivost na rizike kod finansijskih institucija.Osnovni ciljevi Bazela II su:

unapreenjesigurnosti istabilnosti finansijskog sistema,

iradisperzija rizika(kreditni, operativni, trini),

stvaranje uslova za konkurentsku jednakost banaka i

stvaranje prikladnih pristupa odreivanjuadekvatnosti kapitala.Jedan od osnovnih stubova Bazela II je i supervizijski nadzor nad

bankama, kojidefiniepravila ijaprimjena ebiti predmet supervizije od strane lokalnog supervizora.Supervizijski proceskarakterienekoliko osnovnih osobina. Osnovni cilj ovog procesa jeosigurati adekvatnost kapitala banke. Pored toga potrebno je

uspostaviti adekvatnostmetoda za mjerenje rizikai korektivne mjere (npr. unapreenjemetoda ili zahtijev zadodatnim kapitalom).8T

endencija naezemljeje da usaglasi principerukovoenjasa Bazelom I, dok seBazel II i efekti njegovog prihvatanja tek teoretski razmatraju. Postojepojedinani naporinekih najjaihbanakasa ovog prostora da izvre pripreme za prihvatanje i ovih principa.Osnovni problem je u tome to taj proces zahtijeva mnogo finansijskih sredstava kao iulaganja u ljudske resurse i

tehnologiju.Supervizija banaka u BiHSupervizija bankarskog sistema u BiH povjerena je enititetskim agencijama

za bankarstvo (Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS). Znaajnojeistaida su ove dvije agencije gotovo potpuno usaglaeneu

pogledu supervizije, te senjihov rad zasniva na usaglaenimaktima.Agencija za bankarstvo FBiH, kao neovisna, samostalna i neprofitna institucija zanadzor ilicenciranje banaka, osnovana je u drugoj polovini 1996. godine. Njen rad od


8/70

poetkaje usmjeren na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, trinoorijentisanogioslonjenog na meunarodnestandarde poslovanja i supervizije banaka.Zakonom o Agencijiutvrenisu njeni osnovni zadaci, koji se svode na izdavanje dozvolaza osnivanje i rad banaka,donoenjepodzakonskih akata, nadziranje rada banaka i poduzimanje mjera u skladu sa

zakonom, toukljuujei uvoenjepostupaka privremeneuprave i likvidacijebanaka, odnosno iniciranje postupka steaja.Propisi koje donosiAgencija zasnivaju se na osnovnim principima koje objavljuje Bazelski komitet zasuperviziju

banaka.Agencijom upravlja Upravni odbor Agencije, koji se sastoji od pet lanovakojeimenuje Parlament na prijedlog Vlade FBiH. Upravni odbor nadzire poslovanje Agencijei preduzima mjere za djelotvorno i racionalno obavljanje predvienihposlova.Direktor Agencije predstavlja Agenciju, rukovodi njenim radom i odgovoran je zanjega.

Direktor, zajedno sa zamjenikom direktora Agencije, uestvujeu radu Upravnogodbora, ali nema pravo glasa. Za svoj rad odgovorni su Upravnom odboru i Vladi FBiH,te Parlamentu koji ih imenuje na prijedlog Vlade. lanUpravnog odbora ne moebitiradnik Agencije ili komercijalne banke.Agencija ima svoj statut, kojim se naroitoureuju:

Organizacija i nainposlovanja Agencije

Nainrada Upravnog odbora

Ovlatenjeza zastupanje Agencije i potpisivanje dokumentacije

Prava, obaveze i odgovornosti osoba koje obavljaju poslove i zadatke saposebnim ovlatenjemi odgovornostima

Druga organizacijska pitanja u vezi sa poslovanjem Agencije.Sredstva za rad Agencije

osiguravaju se iz:

Naknade za izdavanje dozvola za rad banaka

Mjesenenaknade koju banka izdvaja za nadzor svog poslovanja


9/70

Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije.9

Na osnovu godinjegpriliva sredstava, viakprihoda u odnosu na trokove,prenosi se u narednu godinu. Ukoliko banka propusti da plati Agenciji propisanunaknadu, Agencija eoduzeti banci dozvolu za rad. Propise o visini naknade i drugihprihoda donosi Upravni odbor Agencije, uz saglasnost Vlade. Ovim propisima mogue

je predvidjeti veenaknade za rad u bankama koje pored preduzimanja uobiajenihaktivnosti zahtijevaju i preduzimanje dodatnih aktivnosti.Banke su dunedostavljati Agenciji izvjetajei druge podatke po vrsti, obimu irokovima uskladu sa zahtjevima Agencije. Banke su takoedunepredati Agencijirevidirane bilanse idruge finansijske izvjetajedo 31.03. tekuegodine za prethodnugodinu. Agencija propisuje minimum obima, oblik i sadrajprograma ekonomsko-finansijske revizije planirane za banke. Agencija ima pravo da odbije navedeni izvjetajizahtijeva novi izvjetaj,koji eizraditi ovlatenirevizor kojeg imenuje Agencija, na teret banke.Agencija je dunadostaviti Vladi izvjetajo poslovanju, koji sadrianalizustanja bankarskog sektora i opis aktivnosti Agencije

tokom izvjetajnegodine. Upravni odbormora odobriti izvjetajprijepodnoenja.Agencijaje dunadostaviti Vladipolugodinjeizvjetajeo svojim aktivnostima, te o stanju i razvojufinansijskih institucija pod

njenom jurisdikcijom. Svake godine federalna organizacija nadlenaza reviziju vripregledraunai knjiga Agencije, na osnovu egaizdaje izvjetajo reviziji Vladi FBiH i Agenciji.U proteklim godinama

Agencija za bankarstvo FBiH je, prema ocjenama domaihistranih eksperata, dostigla visoknivo profesionalnosti. Ona upoljavastrunjakekojiimaju najbolje ekspertize iz oblasti supervizije, steenekroz mnogobrojne edukacije uzemlji i inostranstvu.S ciljem da zatitinovac i interese deponenata, Agencija je u periodu od svogosnivanja dokraja 2005. godine uvela mjere (privremene uprave, likvidacije ili steaja)u25 banaka. Privremena uprava je uvedena u 23 banke, bez postupka privremene uprave ujednoj banci je pokrenut steajnipostupak, te u jednoj likvidacioni postupak. Od 25 banaka ukojima su poduzete mjere, postupak je okonanu 10 banaka.Tipovi kontrole i metodologija rangiranjaAgencija je ovlatenada vrikontrolu banaka, da pregleda i pribavljakopije poslovnih knjiga, dokumenata i rauna.Takoeje ovlatenada izdaje naloge da biosigurala poslovanje banaka u skladu sa zakonom.Postoje dva osnovna tipa kontrole banaka, a

to su:

Off-site kontrola: zasniva se napraenjuizvjetaja,informacija i podataka koji


10/70

se dostavljaju od strane banaka

On-site kontrola: zasniva se na neposrednom pregledu poslovnih knjiga,knjigovodstvene i

druge dokumentacije u bankama.

U obavljanju

kontrole,supervizor na

bazi svogmetodolokogpristupavripermanent


11/70

no rangiranje banaka. Rangira

nje eomoguiti blagovremen

u identifikacijupotencijalnih

problema u

odreenoj


12/70

banci ilicjelokupnom

bankarskomsektoru.CAMELS

predstavlja me


13/70

unarodnoprihvaenu

metodologijuna bazi koje se

vripermanentno rangiranje b

anaka. Ovim si

stemom rangir


14/70

anja za svaku banku se utvruj

ezbirni(kompozitni)rejting baziran na

procjeni glavnihkomponenti

finansijskog


15/70

stanja

i poslovanja

banaka.Upravni

odbor Agencije za

bankarstvo FBiH

donio je19.12.2002.

godine akt


16/70

Kriterija zainterno

rangiranjebanaka od

straneAgencije.

Ovim aktom

utvrenisu


17/70

kriteriji za

jedinstveni interni

sistem za

rangiranje banaka

(JISRB) od strane

Agencijezasnovan na

meunaro


18/70

dnim principima

za superviziju

banaka, Zakonu o

bankama

i propisima

Agencije FBiH.Putem

posebnih

JISRB tehnika


19/70

i procjena,Agencija

utvrujeocjenu

solidnosti bankarskih organiza

cija na jedinstv

en odnosno jed


20/70

noobrazan nain. Opipredme

trazmatranja prirangiranjubanaka u

okviru JISRBsu finansijski,


21/70

upravljakiirukovodnifaktori banakakao i faktori

ispunjenja svihpropisanih

zahtjeva. Cilj

Agencije jeste da


22/70

osigurarangiranje svih

banaka najedinstven i

sveobuhvatannain,kao i dasvojekontrolne a


23/70

ktivnostijaefokusira na

banke koje suoptereene

finansijskim ioperativnimsla

bostima

(odnosno na


24/70

banke ijeposlovanje

poprimanepovoljne

trendove).Porednavedeno

g, JISRB slui

Agenciji i kao


25/70

instrument zapraenjeopih

trendovasolidnosti isigurnosti ukupnog

bankarskogsistema, ime


26/70

jojpruamogunostza

efikasnije provoenjenjene o

snovne misijeu gradnji, odravanju i zatiti


27/70

stabilnosti i javnogpovjerenja ubankarski sistem.Postupkomrangiranja

svakojbankarskoj


28/70

instituciji seutvrujei dodjeljuje

jedinstveni

(kompozitni)rang koji je

zasnovan napojedinanimr


29/70

angovima estosnovnihkomp

onentifinansijskog i

operativnogstanja banke

(dakle rijeje

o


30/70

meunarodnommetodu

CAMELS

). Osnovnekomponente

finansijskog i

operativnog stanja

za koje se


31/70

utvrujupojedinani

rangovi izkojih se izvodi

kompozitnirang su:


32/70

Capital -

adekvatnost

kapitala bankeAssets - kvalitetaktive banke


33/70

Management -kvalitet organa

upravljanja i

rukovoenjabankom


34/70

Equity - kvalitet i

nivo

profitabilnostibanke

L


35/70

iquidity -

adekvatnost

likvidnosti banke

S

ensitivity -osjetljivost natrinirizik


36/70

Kompozitnirang i

rangovi pojedinanih

komponenti seutvrujunumerikiurasponu

od 1 do 5.


37/70

Rang 1predstavlja

najviinivo,odnosno

najkvalitetnijei

veomauspjeno

poslovanje i


38/70

upravljanjerizikom, te

najniinivosupervizorske

zabrinutosti.Rang 5

predstavlja

najniinivo


39/70

odnosnokritinoloei

neuspjenoposlovanje

iupravljanjerizikom koje

zahtijeva

ekstremnu


40/70

supervizorskubrigu i

ekstremnarjeenja.1111Prilikom

utvrivanja


41/70

kompozitnogranga nekim

pojedinanimkomponentama

moeda se daveiznaajnego ostalim, a

zavisno od


42/70

konkretnogprofila i

konkretnesituacije u

konkretnojbanci. Dakle,

na kompozitni

rang moe


43/70

znatnije oddrugih

iliodluujueda utiebilo

koji odpojedinanihfaktora koji

ima poseban


44/70

uticaj naukupnostanje i

nivo solidnostibanke.

Kompozitnirang ne moeine smije

predstavljati


45/70

samo prostuaritmetiku

sredinu svihrangova

pojedinanihkomponenti.Sp

osobnost

organa banke


46/70

da uspjenoodgovore na

promjene koje sejavljaju i dasepripreme za

efikasnoupravljanje

rizicima koji


47/70

mogu da iskrsnu

zbog

promijenjenihuslova

poslovanja iliza pokretanje

novihaktivnosti


48/70

banke iuvoenjenovih

bankarskih proizvoda, predsta

vlja jedan od posebno znaajnih faktora


49/70

u procjeni profila

ukupnogrizika odreenebanke i

predmetozbiljne

supervizorskepanje.Upravo


50/70

zbogtoga,komponen

ti kvalitetaorgana

upravljanja irukovoenjapridaje se


51/70

posebanznaaj.Rang banke

utvrenuskladu sa ovim

kriterijima


52/70

predstavljaposlovnu tajnu

Agencije i

banke na kojuse odnosi, a

sluiiskljuivoza njihove


53/70

internepotrebe.Agenci

ja moetraitiod banaka da

prema ovimkriterijima i

same utvrde

svoj rang i da


54/70

jeo tomeizvijeste na

odgovarajuemobrascu koji

ebitipriloenuz zahtjev Agencije.


55/70


56/70

ocjenom se

obuhvataju samo

primjenjivi

kriteriji sa

posebnomnapome

nom da se radi onovoosnovanoj

banci.


57/70

Za uspjenoobavljanje

bankarskeaktivnosti koja

eobezbijeditistabilan

iefikasan

bankarski


58/70

sistem,odluujuaje

uloga organaupravljanja,

nadzora irukovoenjaubankama.

Rezlutat


59/70

obavljenekontrole jeste

izvjetajukome se

konstatujestanje

banke,uoeni

prekraji,


60/70

nepravilnosti islabosti, a koji sedostavlja banci.

Banka ima pravo

prigovora

na ispostavljeni


61/70


62/70

orektivnim aktivnostima bank

e uciljuotklanjanja

uoenihnepravilnosti i slabosti u

poslovanju.


63/70


64/70

Problematikasupervizije

bankarskog

sistema, ali i

cjelokupnog

finansijskogsiste

ma, zasigurno jejedno od


65/70

najaktuelnijih

pitanja ekonomije

svake zemlje. Dok

seneke zamlje

okreuka

modelusupervizije


66/70

cjelokupnogfinansijskog

sistema, dakletritavrijednos

nih papira,drutavazaosiguranje i

bankarskog


67/70

sistema, odstrane jednog

tijela,druge zemlje,poput npr.Francuske, imaju

relativno velikibroj tijela za

superviziju


68/70

cjelokupnogfinansijskog

sistema. Saciljem da se

posmatranaproblematika

to

viepriblii,


69/70

dolismo dosljedeih

podatakao broju

institucija inadlenostimaistih u

nekimod


70/70

zemalja lanicaEU.

Documents

supervizija banaka