Dr. sc. Antun Jurman, redoviti profesor Ekonomski fakultet Rijeka

"Neki pogledi na djelovanje zakona poluge("leverage") u poslovanju banaka"*

Sadraj: 1. Uvod str. 2. Djelovanje poslovne poluge . 3. Djelovanje financijske poluge .. 4. Kombinirano djelovanje poslovne i financijske poluge 5. Primjena poluge i rizik . 1 2 5 8 14

6. Zakljuak .. 18 Literatura .. 20

* Rad je izvorno objavljen pod naslovom "Nekateri pogledi na delovanje zakona vzvoda (leverage) v poslovanju bank" u asopisu: Banin vestnik, revija za

2

denarnitvo in bannitvo, broj 3/1992, Zdruenje bank Slovenije, Ljubljana, 1992.

3

1. Uvod

Banka je samostalna financijska institucija koja se bavi depozitnim, kreditnim i drugim bankarskim poslovima s ciljem ostvarenja dobiti. U najveem dijelu svog poslovanja banka se bavi prikupljanjem i pribavljanjem novanih sredstava i njihovom usmjeravanju u kreditne i nekreditne plasmane. Svoje poslovanje banka obavlja vlastitim sredstvima (kapital i rezerve) i tuim izvorima. Osnovni cilj poslovne politike banke je, da obavljajui raznovrsne bankarske poslove za svoje klijente ostvari dobitak, ali i da jaa vlastiti kapital. Jaati vlastiti kapital znai u prvom redu ouvanje realne vrijednosti vlasnike glavnice - dionikog kapitala, ali i nominalno i realno poveavanje sredstava rezervi. Da bi banka uspjeno obavljala financijske i druge usluge za svoje klijente mora imati odgovarajuu materijalnu osnovu rada, neophodna znanja i novana sredstva. To znai, da banka kao i svako poduzee ostvaruje na tritu ukupni prihod koju ini obraunata kamata na plasmane, provizija za izvrene usluge, pozitivne teajne razlike i ostali prihodi. Iz ostvarenog ukupnog prihoda banka podmiruje trokove kamata na pribavljena i prikupljena tua sredstva, negativne teajne razlike, materijalne trokove i amortizaciju, plae zaposlenih, ispravak vrijednosti nenaplativih potraivanja i druge rashode. Razlika izmeu ukupnih prihoda i rashoda je bruto dobitak iz kojeg se plaa porez na dobitak, a preostali iznos ili neto dobitak raspodjeljuje se za rezerve banke i dividendu dioniarima. Iz navedenog proizlazi: da se ukupni rashodi mogu podijeliti na stalne koji na stanovitoj razini ne ovise o opsegu poslovanja i na promjenjive ija visina zavisi o poslovanju kojeg banka obavlja, kao i

da radi odgovarajueg odnosa stalnih i promjenjivih trokova stupanj zaposlenosti, odnosno opseg poslovanja mora djelovati na stopu dividende, odnosno stopu rentabilnosti vlastitog kapitala banke.

da e vee ili manje koritenje tuih izvora financiranja, koji imaju meusobno razliitu cijenu, djelovati na rentabilnost vlastitog kapitala to znai, da banka moe i treba ocijeniti, da li joj je za financiranje poveanog opsega poslovanja isplativije poveati vlastiti kapital ili dodatno pribaviti tue izvore. Ti se uinci mogu ispitati analizom djelovanja poslovne poluge, financijske poluge, kao i njihovim kombiniranim djelovanjem. Da bi se dobila

4

to vjernija slika stvarnosti, to znai visina i struktura prihoda i rashoda, posebno odnosa stalnih i promjenjivih trokova, u radu su koriteni podaci iz zavrnog rauna Rijeke banke d.d. Rijeka za 1990. godinu. Izloena metodologija i rezultati istraivanja mogu se primijeniti u analizi poslovanja bilo koje banke u Hrvatskoj. 2. Djelovanje poslovne poluge Rije "leverage" znai snaga poluge, dizanje polugom, odnosno sredstvo kojim se neto postizava, utjecaj, mo i sl.1 Faktor poluge, zakon poluge ili zakon "leverage-a" u osnovi se primjenjuje u mehanici i glasi da je sila potrebna za podizanje tereta odreene teine obrnuto proporcionalna s meusobnim odnosom duine krakova raunajui udaljenosti od uporita. Drugim rijeima, teret e se podii silom koja je manja od teine tereta za onoliko puta, koliko puta je krak sile dui od kraka tereta. Primjenjujui to naelo u ekonomiji zakon ili pravilo poluge upuuje na postupke koje treba primijeniti u poduzeu, banci i sl. kako bi se poveala efikasnost vlastitog kapitala. Ukupni trokovi poslovanja mogu se izraziti linearnom funkcijom: Tp = Ft + Q v gdje je: Tp Ft Q v c trokovi poslovanja stalni trokovi koliina proizvoda prosjeni promjenjivi trokovi prodajna cijena po jedinici proizvoda Faktor poslovne poluge (Pp) izraen je sljedeom relacijom:2 Pp = Q (c v) Q (c v) Ft

Brojnik navedene relacije predstavlja takozvani marginalni dobitak ili razliku izmeu ukupnih prihoda i ukupnih promjenjivih trokova. Nazivnik1 2

Prema Drvodeli, M.: Englesko hrvatskosrpski rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1970., str. 560. Detaljnije o tome u Johnson R. W.: Financial Management, Allyn and Bacon, Inc. 1963, str. 118.

5

razlomka pokazuje poslovni dobitak ili razliku izmeu marginalnog dobitka i stalnih trokova.3 Iz toga proizlazi, da je faktor poslovne poluge odnos izmeu marginalnog i poslovnog dobitka za odgovarajui opseg poslovne aktivnosti poduzea, banke ili druge institucije Faktor poslovne poluge moe se izraziti i odnosom poslovnog dobitka i ukupnog prihoda, a to je izraeno: Poslovna = poluga Relativno (u %) poveanje poslovnog dobitka Relativno (u %) poveanje ukupnog prihoda

Ukoliko je faktor poslovne poluge, izraunat iz gornje relacije, vei od jedan, tada on ukazuje za koliko puta e se bre poveavati poslovni dobitak u odnosu na poveanje ukupnog prihoda, a ako je faktor poslovne poluge manji od jedan, on ukazuje na sporije poveanje poslovnog dobitka u odnosu na poveanje ukupnog prihoda. Da bi se utvrdio faktor poslovnog "leverage-a" ili poslovne poluge koji pokazuje kako relativna promjena opsega poslovanja banke djeluje na relativnu promjenu poslovnog dobitka potrebno je izvriti reklasifikaciju rauna dobiti i gubitka4 i podijeliti trokove na stalne i promjenjive.5 Na temelju izvrene podjele trokova na promjenjive koji se nadoknauju iz izvrene realizacije i stalne, u tablici 1 je prikazan raun dobiti i gubitka prije poveanja i raun dobiti i gubitka nakon poveanja opsega poslovanja, kao i izraunavanje faktora poslovne poluge. Pretpostavljeno raunsko poveanje opsega poslovanja banke je 10%.

3 4

Poslovni dobitak jednak je bruto dobitku ili dobitku prije izdvajanja obraunatog poreza na dobitak. Reklasifikacija je izvrena tako: - da su pozitivne i negativne razlike "prebijene" i pozitivni saldo unesen je u ukupni prihod; - da se iznos obraunate revalorizacije vlastitog kapitala ne oduzima od ukupnog prihoda, ve prikazuje kao dio bruto dobitka, odnosno poslovnog dobitka. 5 Analizom rashoda u raunu dobiti i gubitka Rijeke banke d.d. Rijeka utvreno je, da se promjenjivim trokovima mogu smatrati ukupne pasivne kamate, priblino 20% materijalnih trokova i 70% ostalih trokova, dok su stalni trokovi amortizacija, priblino 80% materijalnih trokova, 30% ostalih rashoda i gotovo u cijelosti plae.

6

Tablica 1

Reklasificirani raun dobiti i gubitka Rijeke banke d.d. Rijeka za 1990. godinu i izraunavanje faktora poslovne poluge Prije poveanja Iznos Struktura u mln u% 1 2 1.784,0 100,0 909,0 51,0 875,0 49,0 Poslije poveanja od 10% Iznos Struktura u mln u% 3 4 1.962,4 100,0 999,9 51,0 962,5 49,0

Opis 0 Ukupni prihod - Promjenjivi trokovi Marginalni dobitak

- Stalni trokovi 573,0 32,1 573,0 29,2 Poslovni dobitak 302,0 16,9 389,5 19,8 Poveanje poslovnog dobitka 87,5 Izvor: Podaci u koloni 1 uzeti su iz rauna dobiti i gubitka Rijeke banke d.d. Rijeka za 1990. godinu Iz podataka u kolonama 1 i 2 moe se zapaziti znaajan udjel stalnih trokova banke (32,1%) u ukupnom prihodu. Isto tako, poslovni dobitak je relativno velik i ini 16,9% ukupnog prihoda. Visoka razina i udjel stalnih trokova banke daje mogunost banci, da uz istu visinu tih trokova povea ukupni prihod kao rezultat poveanja opsega poslovanja. U koloni 3 prikazano je pretpostavljeno poveanje ukupnog prihoda i promjenjivih trokova, a u koloni 4 njihova struktura. Ista visina stalnih trokova u poveanom opsegu poslovanja donosi pozitivne efekte, u smislu da je sada njihov udio u ukupnom prihodu smanjen sa 32,1% na 29,2%, a udio poslovnog dobitka povean sa 16,9% na 19,8%. Koristei ranije objanjene relacije za izra poslovne poluge moe se do biti: Faktor poslovne Marginalni dobitak = poluge Poslovni dobitak ili 875 302 unavanje faktora

=

=

2,89 7

7

Faktor poslovne Relativno poveanje poslovnog dobitka = poluge Relativno poveanje ukupnog prihoda 389,5 302,0 302,0 1.962,4 1.784,0 1.784,0

=

=

=

0,2897 0,1000

2,897

Izraunani faktor poslovne poluge ukazuje da e, polazei od postojee razine obavljanja posla u banci , postotak rasta po slovnog dobitka biti 2,897 puta vei od stope ras ta ukupnog prihoda. To znai, ako se ukupni prihod povea za pretpostavljenih 10%, poslovni dobitak e se poveati za 28,97%, odnosno povea nje ukupnog prihoda za 20% donijelo bi pove anje poslovnog dobitka dvostruko, tj. 57,94%. Pritom se polazi od pretpostavke da se razina aktivnih i pasivnih kamatnih stopa ne mijenja. Ovako visok faktor poslovne poluge (2,897) pokazuje da banka koja ima odgovarajuu materijalnu osnovu rada (zgrade, alteri, oprema za obradu podataka itd.) kao i zaposlene radnike, mora usmjeriti svoju aktivnost na poveanje opsega usluga svojim klijentima , budui da i skromno poveanje ukupnog prihoda daje znatno bre poveanje poslovnog dobitka. 3. Djelovanje financijske poluge Pozitivno djelovanje poslovne poluge na poslovni dobitak banke rezultat je degresije visokih stalnih trokova u odnosu na poveanje ukupnog opsega bankarskih poslova. Djelovanje financijske poluge na poslovanje banke polazi od pretpostavke jaeg koritenja tuih izvora financiranja u odnosu na vlastiti kapital, a to ima odgovarajue uinke na financijski rezultat banke, odnosno na stopu rentabilnosti vlastitog kapitala. Da bi se utvrdila relacija za izraunavanje faktora financijske poluge u bankama, potrebno je izvriti odreenu modifikaciju relacije za izraunavanje financijske poluge poduzea.6 U toj modifikaciji polazi se od pretpostavke, da je6

Faktor financijske poluge poduzea jednak je omjeru poslovnog dobitka prije izdvajanja za kamate i porez i dobitka nakon izdvajanja za kamate i porez. (Prema Johnson, R.W.: Op. cit. pod 2, str. 149.)

8

revalorizacija vlastitog kapitala obveza koju banka mora obraunati radi ouvanja njegove realne vrijednosti, da se taj iznos mora izdvojiti iz poslovnog dobitka, te da se na to izdvajanje ne plaa porez.7 Polazei od takve pretpostavke faktor financijske poluge moe se izraunati: Faktor financijske poluge = Poslovni dobitak Dobitak prije oporezivanja

Iz gornje relacije proizlazi, da e faktor financijske poluge biti onoliki za koliko puta je poslovni dobitak vei od dobitka prije oporezivanja. Stalni izdaci za revalorizaciju vlastitog kapitala degresivno djelujui na poveanje poslovnog dobitka utjeu na veliinu faktora financijske poluge banke. Faktor financijske poluge banke moe se izraunati i na drugi nain: Faktor financijske poluge Relativna promjena (u%) dobitka za raspodjelu Relativna promjena (u%) poslovnog dobitka

=

Ova relacija ukazuje, da faktor financijske poluge predstavlja brzinu (faktor) relativne promjene dobitka za raspodjelu u odnosu na relativnu promjenu poslovnog dobitka ili bruto dobitka banke. Izraunavanje faktora financijske poluge prikazano je u tablici 2.

7

Pod tom pretpostavkom je irelevantno, da li se revalorizacija (minimalna ili maksimalna) smatra neoporezivim dijelom poslovnog dobitka ili se za taj iznos smanjuje ukupni prihod, kao to to odreuje Zakon o raunovodstvu (Slubeni list SFRJ, broj 12/1989. i kasnije izmjene i dopune).

9

Tablica 2

Izraunavanje financijske poluge u poslovanju Rijeke banke d.d. Rijeka Postojei dobitak u mln 302,0 - 200,0 102,0 - 40,8 61,2 Poveani dobitak u mln 389,5 -200,0 189,5 - 75,8 113,7 Indeks 128,97 100,00 185,78 185,78 185,78

Opis 1. 2. Poslovni dobitak Revalorizacija vlastitog kapitala 3. Dobitak prije oporezivanja 4. Porez (40%) 5. Dobitak za raspodjelu Izvor: Podaci iz tablice 1.

U tablici 2 polo se od pretpostavke, da je revalorizacija kao zakonska obveza ouvanja realne vrijednosti vlastitog kapitala 200,0 mln i ona je ista u raspodjeli postojeeg kao i u raspodjeli poveanog dobitka, budui da se ne mijenja visina vlastitog kapitala banke. Isto tako pretpostavljeno je, da se dobitak linearno oporezuje po stopi od 40%. Koristei ranije date relacije faktor financijske poluge moe se izraunati: 302 102

Faktor financijske poluge ili Faktor financijske poluge

=

=

2,961

=

113,7 61,2 61,2 389,5 302,0 302,0

=

0,8578 0,2897

=

2,961

Izraunati faktor financijske poluge 2,961 ukazuje da svako relativno (u %) poveanje poslovnog dobitka od 10% omoguava poveanje neto dobitka ili dobitka sa raspodjelu za 29,61%, dakle 2,961 puta bre. U izloenom primjeru Rijeke banke d.d. Rijeka poveanje poslovnog dobitka za 28,97% omoguilo bi poveanje dobitka za raspodjelu za 85,78% i to kao rezultat degresivnog djelovanja izdataka za revalorizaciju vlastitog kapitala.

10

4. Kombinirano djelovanje poslovne i financijske poluge Na temelju izloenog primjera moe se zapaziti da poslovna i financijska poluga djeluju u istom pravcu. Budui da je poslovna poluga omjer izmeu marginalnog dobitka i poslovnog dobitka, a financijska poluga omjer izmeu poslovnog dobitka i dobitka prije oporezivanja, sigurno je da e njihovo zajedniko djelovanje utjecati na visinu stope prinosa vlastitog kapitala kao odnosa dobitka za raspodjelu prema vlastitom kapitalu banke. Relativno visok udio stalnih trokova kao i visok udio revalorizacije vlastitog kapitala u ukupnom prihodu banaka, pogotovo u inflatornim uvjetima, upuuju banke na koritenje faktora poslovne i financijske poluge. To znai, da e banke koje imaju odgovarajuu materijalnu i kadrovsku osnovu poveavajui opseg svog poslovanja irenjem lepeze bankarskih usluga kao i koritenjem tuih pribavljenih i prikupljenih sredstava, postii vrlo znaajne financijske rezultate u smislu poveanja poslovnog dobitka, dobitka za raspodjelu, odnosno stope prinosa vlastitog kapitala. Ovu pretpostavku potvruje i faktor kombiniranog djelovanja poslovne i financijske poluge koji se moe izraunati : Kombinirani faktor poslovne i financijske poluge = Faktor poslovne poluge

Faktor financijske poluge

Budui da je faktor poslovne poluge jednak omjeru relativnih promjena poslovnog dobitka i ukupnog prihoda, a faktor financijske poluge omjeru relativnih promjena dobitka za raspodjelu i poslovnog dobitka, kombinirani faktor poslovne i financijske poluge moe se izraziti slijedeom relacijom: Relativna promjena (u %) dobitka za raspodjelu Relativna promjena (u %) ukupnog prihoda

Kombinirani faktor poslovne i financijske poluge

=

Gornja relacija pokazuje za koliko e se promijeniti isti financijski rezultat ili dobitak za raspodjelu prema promjeni ukupnog opsega poslovanja banke. Ako je dobiveni rezultat vei od jedan, tada multiplikativni uinak

11

kombiniranog djelovanja poslovne i financijske poluge predstavlja brzinu promjene neto dobitka za raspodjelu u odnosu na ukupni prihod banke. U primjeru Rijeke banke d.d. Rijeka kombinirani faktor poslovne i financijske poluge jednak je: Kombinirani faktor poslovne i financijske poluge odnosno Kombinirani faktor poslovne i financijske poluge 113,7 61,2 61,2 1.962,4 1.784,0 1.784,0 = 2,897

2,961

=

8,578

=

=

8,578

Dobiveni rezultat ukazuje da e multiplikativan uinak kombiniranog utjecaja faktora poslovne i faktora financijske poluge djelovati tako, da e poveanje ukupnog opsega poslovanja banke na sadanjoj razini za 10% izazvati promjenu dobitka za raspodjelu za 85,78%. Drugim rijeima, brzina poveavanja financijskog rezultata - dobitka za raspodjelu je 8,578 puta vea od brzine rasta ukupnog prihoda banke. Tako visoki faktori poslovne i financijske poluge, kao i faktor njihovog kombiniranog djelovanja upuuju banku, da e poveavajui opseg svog poslovanja i u manjim relacijama znaajno poveati rentabilnost vlastitog kapitala. Meutim, tu postoje i stanovita ogranienja. Medu njima treba istai dva osnovna. Prvo, postojea materijalna osnova rada i zaposleni radnici mogu obaviti poveani opseg posla do stanovite granice, kada su potrebna dodatna ulaganja u nove prostore, irenje postojee mree, nabavu nove opreme kao i zapoljavanje novih radnika itd. to izaziva dodatne stalne trokove.-

Drugo ogranienje je visina vlastitog kapitala banke. Naime lankom 16 Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama8 kao i provedbenim uputama9 utvreno je, da svaka banka mora usklaivati opseg svoje rizine aktive, ulaganja u osnovna sredstva, ulaganja u vlasnike uloge u poduzea, banke i druge organizacije itd. s visinom svog vlastitog kapitala.8 9

Slubeni list SFRJ, broj 10/l989. i kasnije izmjene i dopune. Odluka o pobliim uvjetima primjene lanka 16 Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama, Slubeni list SFRJ, broj 23/1991.

12

Sa stanovita analize djelovanja faktora poslovne i financijske poluge to znai, da banka moe poveavati opseg svog poslovanja do stanovite razine, a zatim treba dodatno prikupiti sredstva ili na drugi nain10 poveati svoj kapital. Poveavanje vlastitog kapitala izaziva dodatne trokove i svakako mijenja rentabilnost vlastitih sredstava banke. Osim toga potrebno je istai, da znaajno koritenje poslovne i financijske poluge u bankama nosi sobom i stanoviti rizik, koji se sastoji u moguem smanjenju opsega poslovanja. U takvom sluaju faktor poslovne i financijske poluge djeluju negativno to znai, da se multiplikativno smanjuje dobitak banke, odnosno poveava gubitak. U tablici 3 prikazan je hipotetiki primjer poveavanja, odnosno smanjivanja opsega poslovanja Rijeke banke d.d. Rijeka, gdje je opseg poslovanja u 1990. godini prikazan kao 100. Isto tako, u primjeru je pretpostavljeno, da se opseg poslovanja moe poveavati do stanovite razine, a to je 40%, kada treba prikupiti dodatni dioniki kapital i uloiti sredstva u proirenje materijalne osnove rada banke. U grafikonu 1 prikazano je kretanje ukupnog prihoda, stalnih i promjenjivih trokova za odgovarajui opseg poslovanja banke.

10

Rezerve banke kao sastavni dio kapitala mogu se poveati i izdvajanjem iz dobitka banke umjesto raspodjele dividende osnivaima. Sve to pod pretpostavkom da skuptina dioniara banke tako odlui, odnosno izglasa ovakvu odluku.

13

Tablica 3

Visina i raspodjela ukupnog prihoda Rijeke banke d.d. Rijeka prema opsegu poslovanja u mln70 1 1.248,8 90 2 1.605,6 -818,1 787,5 -573,0 214,5 -200,0 14,5 -5,8 8,7 1893,0 100 3 1.784,0 -909,0 875,0 -573,0 302,0 -200,0 102,0 -40,8 61,2 1893,0 Opseg poslovanja banke 110 130 4 5 1.962,4 -999,9 962,5 -573,0 389,5 -200,0 189,5 -75,8 113,7 1893,0 2.319,2 -1.181,7 1.137,5 -573,0 564,5 -200,0 364,5 -145,8 218,7 1893,0 140 6 2.497,6 -1.272,6 1.225,0 -687,6 537,4-240,0

Opis 0 Ukupni prihod - Promjenjivi trokovi Marginalni dobitak - Stalni trokovi Poslovni dobitak -Revalorizacija Dobitak prije oporezivanja - Porez (40%) Dobitak za raspodjelu Vlastiti kapital Stopa prinosa vlastitog kapitala

150 7 2.676,0 -1.363,5 1.312,5-687,6

150 8 2.854,4 -1.454,4 1.400,0-687,6

-636,3 612,5 -573,0 39,5 -200,0 -160,5 0,0 0,0 1893,0

625,5-240,0

712,4-240,0

337,4 -135,0 202,4 2271,6

385,5 -154,2 154,22271,6

472,4 -189,0 283,42271,6

-8,47

0,4596

3,2330

6,0063

11,5531

8,9118

10,1823

12,4775

Izvor: Podaci u koloni 3 uzeti su iz tabele 1 i 2, procjenu opsega poslovanja izvrio je autor.

14

Grafikon 1 Kretanje ukupnog prihoda i trokova Rijeke banke d.d. u ovisnosti o opsegu poslovanja Iznos u mlnDobitak za raspodjelu

Revalorizacija vlastitog kapitala

Gubitak

Promjenjivi trokovi

Stalni trokovi

Ukupni prihodi Fiksni trokovi Ukupni trokovi Dobitak / gubitak

Opseg poslovanja banke

15

Grafikon 2 Kretanje stope rentabilnosti vlastitog kapitala Rijeke banke d.d. Rijeka u ovisnosti o opsegu poslovanja Stopa rentabilnosti vlastitog kapitala

Opseg poslovanja banke Iz podataka u tablici 3 kao i grafikona 1 moe se zakljuiti: da banka moe poveavati ukupni opseg poslovanja, ali da na razini rasta od 40% prema 1990. godini (kolona 6) mora poveati vlastiti kapital za priblino 20% i ulaganja u materijalnu osnovu rada; da takva ulaganja imaju za posljedicu rast stalnih trokova za 20% i poveanje obraunate revalorizacije vlastitog kapitala za 20%;

16

da se poveanjem opsega poslovanja ostvaruje rast ukupnog prihoda i trokova, kao i odgovarajui rast poslovnog dobitka, revalorizacije, poreza i dobitka za raspodjelu; da smanjenje opsega poslovanja, uz nepromijenjene stalne trokove i vlastiti kapital11, na razinu (kolona 1) koja je za 30% manja od ostvarenog u 1990. godini ima za posljedicu ostvarenje minimalnog poslovnog dobitka nedovoljnog za pokrie obvezne revalorizacije, to se moe smatrati gubitkom u poslovanju; da se rentabilnost vlastitih izvora banke izraena kao omjer dobitka za raspodjelu i vlastitog kapitala poveava s rastom ukupnog opsega poslovanja (grafikon 2), odnosno pada ukoliko se ukupni prihod smanjuje, sve dok ne dostigne zonu gubitka; da je rast, odnosno pad rentabilnosti vlastitih izvora banke linearan u onim zonama u kojima su stalni trokovi i visina vlastitog kapitala nepromijenjeni, kao i da se njihovom promjenom mijenja i rentabilnost vlastitih izvora banke. 5. Primjena poluge i rizik Visina i struktura ukupnog prihoda i trokova banaka ukazuje, da se u bankarskom poslovanju moe primijeniti zakon poslovne i financijske poluge kao i njihovo kombinirano djelovanje. Ta primjena je mogua, kako radi visokog udjela stalnih u ukupnim trokovima, tako i radi znaajne revalorizacije12 koju se u inflatornim uvjetima treba provoditi da bi se ouvala realna vrijednost vlastitog kapitala banaka. Banke koje ele intenzivno koristiti faktor poslovne i financijske poluge provodit e politiku irenja lepeze bankarskih usluga, poslovne mree, jaanja vlastitog kapitala, prikupljanja i pribavljanja tuih sredstava itd., dakle provodit e politiku ekspanzije svog poslovanja ne samo vlastitim sredstvima, ve i intenzivnim zaduivanjem. Takva politika nosi i stanovite rizike.

11

Nerealno je oekivati, da bi banka u kratkom roku otpustila dio radnika, rasprodala dio informatike i druge opreme, zatvorila i prodala dio poslovne mree, dala u najam dio svog poslovnog prostora u podrunicama i sjeditu itd. kao i smanjila vlastiti kapital plasiran klijentima ili u druge namjene. 12 Iznos obvezne revalorizacije u ovom radu smatra se potreba pune revalorizacije vlastitog kapitala banke.

17

Prvi rizik je rizik promjene opsega poslovanja banke, a to je prikazano u grafikonu 3. Grafikon 3 - Kretanje rentabilnosti vlastitog kapitala banke u ovisnosti o intenzitetu koritenja poslovne i financijske poluge Rentabilnost vlastitog kapitala Intenzivno koritenje poluge

Slabije koritenje poluge

Opseg poslovanja banke

Iz grafikona 3 se vidi da intenzivno koritenje poslovne i financijske poluge, to je prikazano strmijom crtom, donosi visoke stope rentabilnosti vlastitog kapitala ve na nioj razini opsega poslovanja banke. Poveanjem opsega poslovanja stopa rentabilnosti jo vie raste. Meutim, smanjenje opsega poslovanja znatno bre, nego kod slabijeg koritenja poluge, dovodi banku u gubitak, u kojoj zoni je stopa rentabilnosti, moe se rei, "negativna". Slabije koritenje poslovne i financijske poluge donosi s poveanjem obujma poslovanja banke manju stopu rentabilnosti vlastitog kapitala, ali i manji rizik, odnosno opasnost u sluaju smanjenja opsega poslovanja. U drugom sluaju, dakle uz slabije koritenje poluge ostvareni gubitak banke, radi smanjenja obujma poslovanja, viestruko je manji nego ako banka intenzivno koristi poslovnu i financijsku polugu.

18

Drugi rizik intenzivne primjene poslovne i financijske poluge u bankama je ulaganje sredstava u plasmane klijentima, koji jednom primljena sredstva najee vie nikada ne vraaju. Dati krediti se obnavljaju, odlae im se rok vraanja, reprogramiraju, a naalost veoma esto i otpisuju ili im se vri ispravak vrijednosti na teret tekuih prihoda banke. To ima za posljedicu nove trokove, ali i potekoe u odravanju likvidnosti i solventnosti banaka, budui da izostaju priljevi iz povrata kredita i naplate kamata. Trei rizik je neusklaenost rone strukture izvora i plasmana banaka. Intenzivno prikupljanje i pribavljanje tuih sredstava radi postizanja pozitivnih uinaka koritenja poluge, znai gotovo iskljuivo mobiliziranje kratkoronih izvora koji se plasiraju klijentima. Ti plasmani, bez obzira na rok, su u pravilu dugoroni, tako da banke imaju problem s izvravanjem obveza prema deponentima kada oni zatrae svoja sredstva ili kada im treba isplatiti dospjelu kamatu. Zaduivanje banaka na tritu novca po kamatnim stopama na meubankarske pozajmice, radi povrata sredstava svojim deponentima, je rizino i neizvjesno, a sa stanovita trokova lo bankarski posao. Radi navedenih, ali i drugih rizika, banka e koristiti snagu poslovne i financijske poluge tako: da e ocijeniti da li je gospodarska i politika situacija takva, da se moe oekivati trajan i kontinuiran rast poslovanja; da e ocijeniti da li je struktura klijenata i njihovih poslova koje banka financijski prati takva, da garantiraju povrat kredita i ako ne, da banka osigura na sve mogue naine povrat datih sredstava (hipotekom, premijom osiguranja, cesijom potraivanja, zalogom vrijednosnih papira, zadunicom ili na drugi nain); da e sredstva ulagati u profitabilne poslove, prvenstveno kratkorone vrijednosne papire i sl.; da e banka nastojati izbalansirati deviznu podbilancu radi smanjenja rizika negativnih teajnih razlika; da e banka plasirati sredstva onim klijentima i u one poslove koji e biti profitabilni, jaati devizni priljev i mikrokreditnom multiplikacijom jaati depozitni sustav banke; da e banka provoditi tarifnu i kamatnu politiku na nain, da bude konkurentna s drugim bankama i ostalim financijskim organizacijama, to znai,

19

da e pasivnim kamatnim stopama stimulirati deponente da dre sredstva kod nje, klijente da koriste njene bankarske usluge i korisnike kredita da se zaduuju kod nje; da e stvarati i njegovati povjerenje deponenata (tedia i drugih) kako bi se njihova kratkorona sredstva u zbroju kontinuirano poveavala, a banka bi ih jednim dijelom mogla rono transformirati u kvalitetna i dugorono ih plasirati; da e banka davati barem priblino isti znaaj poslovima sredstava i deponentima kao to daje poslovima plasmana i korisnicima kredita, te da radnici u banci, prvenstveno rukovodioci, shvate da s tuim (prikupljenim i pribavljenim) sredstvima moraju poslovati s dvostruko veom panjom nego s vlastitim, jer tui izvori imaju rok dospijea i jednog dana ih treba vratiti njihovom vlasniku. Iz navedenog se moe zakljuiti, da ravnomjeran, stabilan i kontinuiran rast opsega poslovanja banke uz umjereno i razumno koritenje poslovne i financijske poluge, uz dosljedno potivanje klasinih naela bankarskog poslovanja (likvidnost, rentabilnost, ekonominost i sigurnost ulaganja sredstava) ine banku financijskom institucijom u koju imaju povjerenje osnivai, deponenti i korisnici kredita i drugih bankarskih usluga i koja e dugorono jaati vlastiti kapital i ostvarivati pozitivan financijski rezultat. Pretjerana ekspanzija, zaduivanje pod svaku cijenu, loi plasmani, nepotivanje ugovornih obveza i izigravanje povjerenja mogu moda u kratkom roku i donijeti neke uinke, ali izraunati faktori poslovne i financijske poluge kao i njihovo kombinirano djelovanje ukazuju, da je prividan uspjeh kratkog daha i da pad opsega poslovanja banke ima katastrofalne posljedice na financijski rezultat. Zakon poslovne i financijske poluge je neumoljiv i ne moe se zaobii, potrebno ga je shvatiti, tumaiti i razumno primjenjivati.

20

6. Zakljuak Sumirajui dosadanja razmatranja o poslovanju banaka i djelovanju poslovne i financijske poluge moe se zakljuiti: (1) Banke su financijske organizacije koje vlastitim, pribavljenim i prikupljenim sredstvima obavljaju raznovrsne bankarske poslove. Pri tom temelje svoje poslovanje na klasinim naelima poslovanja s ciljem ouvanja realne vrijednosti vlasnike glavnice i ostvarenje dobiti. (2) Banke kao dionika drutva mogu i trebaju organizirati svoje poslovanje tako, da optimalno koristei svoju materijalnu osnovu rada i kadrovsku osnovnu, kao i koristei tue izvore financiranja, postignu maksimalni dobitak, odnosno maksimalnu rentabilnost vlastitog kapitala. (3) Na temelju izvrene analize moe se zapaziti, da poslovna poluga kao omjer relativne promjene poslovnog dobitka ili bruto dobitka i relativne promjene ukupnog prihoda, kao i financijska poluga kao omjer relativne promjene dobitka za raspodjelu ili neto dobitka i relativne promjene poslovnog dobitka daju u svom zajednikom djelovanju znaajne uinke na poveanje rentabilnosti vlastitog kapitala banke, pod uvjetom da se opseg bankarskog poslovanja poveava. (4) Meutim, velik faktor poslovne i financijske poluge kao i faktor njihovog kombiniranog djelovanja nosi sobom i stanoviti rizik, koji se sastoji u opasnosti smanjenja opsega poslovanja. Na osnovu iskustva moe se rei, da su banke neelastine u sluaju pada ukupnog opsega poslovanja i to ne samo sa stanovita visokih trokova prouzroenih brojem zaposlenih, koritenjem skupe opreme, koritenjem prostora i sl., ve i sa stanovita nemogunosti povlaenja datih plasmana klijentima, a to se onda kompenzira uzimanjem skupih kredita za likvidnost kao supstituta pada regularnih depozitnih izvora. (5) Sve to ukazuje, da banke u svojoj ekspanziji poslovanja trebaju postupati oprezno, to znai: - da jaaju vlastite izvore posebno sredstva rezervi; - da se ne zaduuju pod svaku cijenu i tako pribavljena kratkorona sredstva usmjeravaju u nenaplative plasmane; - da prvenstveno jaaju svoje depozite i sredstva prikupljena izdavanjem vlastitih vrijednosnih papira, budui da upravo takvi izvori uz vlastita sredstva ine temelj stabilnog poslovanja banke te - da nikada, zaista nikada ne izigraju povjerenje svojih deponenata.

21

Umjerenost, stabilnost, kontinuiran rast i trajno povjerenje klijenata u banke otklonit e rizik utjecaja poslovne i financijske poluge, koji e onda kombiniranim djelovanjem multiplikativno poveavati rentabilnost vlastitog kapitala banaka.

22

Literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Babi, .: Uvod u ekonomiku poduzea, kolska knjiga, Zagreb, 1967. Drvodeli, M.: Englesko hrvatskosrpski rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1970. Johnson, R., W.: Financial Management, Allyn and Bacon, Inc. 1963. Jurkovi, P. (redakcija): Poslovne financije, Narodne novine, Zagreb, 1984. Orsag, S.: Ekonomske posljedice primjene poluja (leverage), Zbornik radova XXVI simpozija Saveza raunovodstvenih i financijskih radnika Hrvatske, Pula, 1991. Return on Capital as a Guide to Manegerial Decision, NAA Research No 35, New York, 1959. Solomon, E.: The Theory of Financial Management, Columbia University Press, New York, 1963. Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama, Slubeni list SFRJ, broj 10/1989. i kasnije izmjene i dopune Zakon o raunovodstvu, Slubeni list SFRJ, broj 12/1989. i kasnije izmjene i dopune