Click here to load reader

Supervizija u Psihosocijalnom Radu i Povjesni Pregled Razvoja

  • Upload
    lenami

  • View
    32

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Supervizija u Psihosocijalnom Radu Prezentacije s predavanja

Citation preview

PowerPoint Presentation

oujak, 2014.SUPERVIZIJA U PSIHOSOCIJALNOM RADUSadrajto je psihosocijalni rad? Razvoj supervizije povijesni pregledDefiniranje supervizije u psihosocijalnom raduSadraj supervizije Svrha supervizijeto je psihosocijalni rad? (I)1917. Mary Richmonds psihosocijalna perspektiva1972. Florence Hollis Casework: a psychosocial approach1970. Skandinavske zemlje, potreba razdvajanja tretmanskih aktivnosti socijalnih radnika u odnosu prema psihoterapijiBernler i Johnsson (1985.) postavili kriterije za primjenu pojma psihosocijalni rad:Psihosocijalni nain gledanja na korisnika (interakcija ovjeka i njegove sredine, kontekst)Teorija psihosocijalnog rada (razumijevanje socijalnih odnosa i pojedinca, te uloge pomagaa).Metode (ukljuuju rad s pojedincima, grupama i zajednicama).Usmjerenost na sustav (psihosoc. rad usmjeren na kontekst i sustav kojem korisnik pripada).Modeli djelovanja (postoje 3 naina: neposredno djelovanje samog pomagaa, izravno usmjeravanje, neizravno usmjeravanje).

to je psihosocijalni rad? (II)ganec (1995.) navodi da se pojmom psihosocijalni rad stavlja naglasak na korisnika u njegovom socijalnom kontekstu. Kad govorimo o psihosocijalnom radu onda se to odnosi na rad sa socijalnim i drutvenim odnosima bitnim za psihiku dobrobit ovjeka i njegov osobni razvoj.

Ajdukovi (1995.) temeljem iskustava u radu sa stradalnicima rata odreuje pojam psihosocijalne pomoi kao proces psihikog i socijalnog osnaivanja pojedinca, njegove obitelji i socijalnog okruenja, kako bi u sebi i svojoj neposrednoj okolini pronaao ili stekao snage i naine za uspjeno suoavanje sa stresom i prevladavanjem krize, postupnu izgradnju normalnog, psihiki zdravog i punovrijednog naina ivota, bez tetnih posljedica po sebe ili druge. to je psihosocijalni rad? (III)to obiljeava suvremeni psihosocijalni rad?

Psihosocijalni rad podrazumijeva istodobni interes za oboje pojedinca i obiljeja njegova socijalnog okruenja.

Cilj psihosocijalnog rada ojaati pojedinca i unaprijediti njegove resurse u susretu sa zahtjevima okoline

Cilj supervizije ojaati strunjaka i unaprijediti njegovu profesionalnost u susretu s korisnikom.Razvoj supervizije povijesni pregled Prva faza Pojava supervizije ili kako smo zapoeliteko je rei kada, gdje i kako je nastao tradicijski model supervizijeod sredine 19. stoljea do 30-ih godina 20. stoljeaEngleska: smatra se da se on temelji na modelu konzultacije i supervizije u podruju medicinekotska: po. 19 st. volonteri radili sa siromanim obiteljima pod vodstvom crkvenih vlastiNjemaka: posjetitelji tj. volonteri skrbili o 4 obitelji i samostalno su odluivali u radu, imali redovite grupne sastankeII pol. 19. stoljea, VB i SAD, poeci supervizije koja se razvila na podruju socijalnog rada kao metoda uvoenja u zanimanje s mentorskim, edukativnim i potpornim elementimaRazvoj supervizije povijesni pregledEkonomski liberalizam, industrijalizacija, urbanizacija, graanski rat u SAD-u doveli do brojnih socijalnih problemaRazvoj dobrotvornih drutva (prijateljski posjetitelji) , agencija nije bio kolovanih socijalnih radnikapo. 20 stoljea: supervizija se razvija kao dio integrirane obrazovne komponentepotreba za formalnim obrazovanjem1911. prva edukacija iz supervizije (Mary Richmonds) u SAD-usve vei naglasak na edukativnoj komponentisupervizija u zemljama eng. govornog podruja do danas zadrala osnovne funkcije: administrativni nadzor, edukacija i podrkarazvija se rad na sluaju kao glavna metoda u socijalnom radu i supervizijiRazvoj supervizije povijesni pregled2. Druga faza Psihologizacija ili potraga za dubljim objanjenjimaizmeu 30-ih i 50/60-ih godina 20. stoljeautjecaj Freuda i psihoanalizeu praksi socijalnog rada uvedena je koncepcija istraivanja osobne dinamike ime se postie bolje razumijevanje procesa koji se odvijaju izmeu profesionalaca i klijenatau superviziji se superviziranome pomae razumjeti vlastite intrapsihike konflikte, supervizija je vrsta relacijske terapije, ispituje se odnos supervizora i superviziranog analogno radu na sluajuobvezna u edukaciji psihoterapeutapojam transfera, kontratransfera i obrambenih mehanizamanadzorna funkcija supervizije je oslabjela, no nije prepoznat konflikt izmeu nadzorne i terapijske funkcije supervizoraRazvoj supervizije povijesni pregled3. Trea faza Sociologizacija supervizije ili povratak naoj znanosti60-e i 70-e godine 20. stoljeakritika psihoanalizi: usmjerenost na pojedinca, na dogaaje iz ranog djetinjstva ime se maknula pozornost sa socioekonomskih initelja u ivotu ovjekau praksi i superviziji socijalnog rada je okret od psihijatrije ka socijalnim znanostimautjecaj suvremenih sociolokih teorijasredinji pojmovi supervizije: proces uenja, socijalna uloga, socijalni status, interakcije u grupi i radnoj organizacijiKurt Levin: grupna dinamika kao nezaobilazan pojam u supervizijiu skladu s vremenom, drutvenim nemirima, pokretom za ljudska prava i dr., kritici se podvrgava i supervizija u socijalnom raduRazvoj supervizije povijesni pregledetvrta faza Diferencijacija i specijalizacija supervizijskih modela ili gdje smo danas?od 70-ih godina 20. st. do danasmetoda rada na sluaju, grupni rad i rad u zajednici su preoblikovani u specijalizirane modeleuvodi se supervizija u rad sa mladima, starima, obitelji, u postpenalno podrujepreispitivanje uloge supervizije kako bi se integrirala nova znanja i svladale vjetine u specijaliziranoj praksiispitivali su se novi modeli i strukture supervizije: individualna, grupna, su-strunjaka supervizija, dualni modelpotreba da se hijerarhijski odnos u superviziji zamijeni s partnerskim i da se istakne savjetodavna funkcija supervizora (anglosaksonske zemlje)zagovara se koncepcija osnaivanja, naglaavajui pozitivne osobine i mogunosti razvoja profesionalca kroz supervizijugrupna supervizija (bolji razvoj kroz interakcije s drugima)odvajanje upravljanja i profesionalne funkcije supervizijeDefiniranje supervizije u psihosocijalnom radu Definiranje supervizije u psihosocijalnom raduNe postoji jedinstveno odreenje pojma niti jedinstveni model supervizije

Prema autorici Smoli Krkovi (1977.) supervizija se definira kao suradnja meu onima koji snose odgovornost da se u odreenoj profesionalnoj situaciji pristupi u skladu sa znanjima, vjetinama, normama, drutveno ekonomskim mogunostima te planovima organizacije i slubi. Supervizija ne poiva na hijerarhijsko administrativnim odnosima, nego na razliitim strunim nivoima, pri emu mora biti sauvana osobna odgovornost i samostalnost socijalnih radnika.Definiranje supervizije u psihosocijalnom raduPrema Harriesu (1987.; prema Ajdukovi i Cajvert, 2001.) supervizija je proces u kojem jedan strunjak ima odgovornost da radi s drugim strunjakom sa svrhom da se postignu odreeni profesionalni, osobni i organizacijski ciljevi superviziranog. Ti ciljevi ukljuuju osiguravanje kompetentnog i odgovornog neposrednog rada s korisnicima, kontinuirani profesionalni razvoj, te osobnu podrku superviziranom.

Prema Munsonu (1993., prema Munson 2001.) supervizija je interakcijski proces u kojem supervizor podupire i usmjerava praktian rad supervizanta i podrava u savladavanju tjelesnih, materijalnih, socijalnih ili psiholokih prepreka u uspjenom funkcioniranju. Supervizor ima administrativnu, obrazovnu i podravajuu ulogu.Definiranje supervizije u psihosocijalnom raduSupervizija je vana metoda pomou koje socijalni radnici mogu nastaviti razvijati i poboljavati svoje vjetine nakon zavretka formalnog obrazovanja. Slui kao pomo socijalnim radnicma poetnicima, ali i iskusnima, u pruanju djelotvorne pomoi uz naglaavanje prava klijenata (Davis, 1999.).

Prema definiciji Europskog udruenja nacionalnih organizacija supervizora (ANSE) suspervizija je:profesija i funkcijaodnosi se na osobu, njezinu profesionalnu ulogu i podruje radauvaava profesionalno iskustvo supervizoraodvija se u okviru jasnog dogovora o radupredstavlja profesionalnu refleksijuDefiniranje supervizije u psihosocijalnom raduAjdukovi i Cajvert (2004.) odreuju superviziju kao kreativni procesu kojemu strunjak u zajednitvu i suradnji sa supervizorom:ui iz svojih iskustava, trai vlastita rjeenja problema s kojima se susree u radu, ukljuujui djelotvornije suoavanje sa stresom, sagledava situaciju korisnika i njegove resurse, svoje misli, osjeaje i resurse te odnos s korisnikom iz razliitih perspektiva. Integrirajui te razliite aspekte profesionalne situacije strunjak stvara pretpostavke da djeluje kao profesionalno kompetentna osoba. Tako supervizija osigurava kvalitetan rad s korisnicima psihosocijalnog rada.Definiranje supervizije u psihosocijalnom raduKoji su bili kljuni pojmovi u odreivanju supervizije nekad i danas? U emu je razlika?

Koje promjene u konceptualizaciji socijalnog rada odraava ta promjena?

U kojoj je mjeri razlika u suvremenom odreenju pojma supervizija odraz irega profesionalnoga i drutvenog konteksta?

Definiranje supervizije u psihosocijalnom raduPomak od supervizije kao hijerarhijskog odnosa meu strunjacima prema superviziji kao suradnom odnosu meu njima.Pomak od usmjeravanja ka reflektiranju, temeljnoj metodi uenja i razvoja u superviziji i uenju iz osobnog iskustva kojemu je krajnji cilj razvoj profesionalne kompetentnosti.Ideja osnaivanja korisnika u psihosocijalnom radu (promijenila tradicijski pogled na strunjaka).Sadraj supervizije Nabrojite mogue probleme/tekoe/dileme s kojima se socijalni radnici susreu u svome radu. Sadraj supervizije Najznaajnijim potekoama u profesionalnom radu strunjaci u socijalnoj skrbi istiu: lo profesionalni status i naruen dignitet profesije, preplavljenost brojem klijenata i sve sloenijim sluajevima koji zahtijevaju vie vremena i specifinih znanja,nedostatak podrke i razumijevanja dravnih tijela, neorganiziranost i sagorijevanje na poslu, osjeaj profesionalne osamljenosti, itd. (Petak, 2007.).Sadraj supervizije Sam sadraj rada supervizije ovisit e o problemima s kojima se supervizanti susreu u svome radu. Neka od podruja koja mogu biti u fokusu supervizije su: podruje rada s korisnicama: npr. tekoe u komunikaciji s korisnicima;

podruje profesionalnih kompetencija: npr. ogranieni dijapazon metoda i tehnika u radu (kako smiriti korisnika bez prijetnji i podizanja glasa, vjetine voenja individualnog razgovora, motiviranje obitelji za suradnju i dr.);

podruje vlastitih emocija, stavova, vrijednosti: npr. osjeaj bespomonosti (da se nita ne moe promijeniti, da su problemi presloeni i sl.); profesionalni stres (esta bolovanja, glavobolje, gubitak strpljenja, ljutnja, nekontrolirane reakcije, povuenost, poveana konzumacija alkohola, cigareta, kave i dr.);Sadraj supervizijepodruje radnih uvjeta i karakteristika radnog mjesta: npr. neadekvatni radni uvjeti (nedefinirano radno vrijeme; esta poslovna putovanja; dostupnost efu 24 h; prostorija za rad je malena, hladna i sl.); karakteristike radnog zadataka (nerealni rokovi, velik broj korisnika, malen broj raspoloivih resursa za pomo);

podruje meuljudskih odnosa: npr. nezadovoljavajui odnosi s kolegama (esta optuivanja, svae, podmetanja, ogovaranja, nedijeljenje informacija, osporavanje kompetencije pred korisnicima i sl.); nedostatak podrke (nepostojanje ni jedne osobe s kojom se moe otvoreno razgovarati, nedostatak razumijevanja, izostanak pohvale i nagrade i dr.) (Kusturin, 2007.).Svrha supervizijePostati svjestan svoje profesionalne uloge i odgovornostiOsigurati profesionalni rast i razvojPoveanje kompetentnostiOsigurati pozitivno okruenjeDobiti potporuDobiti objektivno miljenjeLiteraturaAjdukovi, M. i Cajvert, L. (2004.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo