U ovom broju - HEP grupa · 2016. 5. 10. · Formula je jednostavna: smanjiti troškove – povećati prihode, a pritom zadržati sigurnost sustava. Investicijska ulaganja, rekao

HEP VJESNIK 196 (236), svibanj 2007.2

6

Uprava s Kolegijem direktora HEP-a o poslovanju u proteklom i predvi|anjima u idućem razdoblju

Zadržana dobit iz 2006. za dodatne investicijske programe HEP-a “500“ najboljih: HEP treća najbolja hrvatska tvrtka u 2006.

Potpisan Ugovor za izgradnju Bloka C u TE Sisak: Nova snaga u sustavu 2011. godine

Sve~ano obilježena 100. obljetnica HE Miljacka

Najavljeno poja~anje elektroenergetskog sustava isto~nog dijela Slavonije

HEP ESCO s poljskim kolegama Savjetovanje CIRED-a: Najveći skup elektrodistribucijske zajednice

Nagrada Grada Zagreba Elektri Zagreb: Partner i oslonac Gradu

OIE nisu trend nego obveza

HEP Obnovljivi izvori energije s potencijalnim partnerima

30. jubilarni me|unarodni skup MIPRO: Povezati znanost i gospodarstvo

Elektroinženjerski simpozij „Dani Josipa Lon~ara“

S gradilišta Bloka L u TE-TO Zagreb i HE Lešće

NE Krško – rekordnih godinu dana bez prekida!

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

Tragom vijesti od 15. svibnja o.g., kada je

obilježen svojevrsni rekord NE Krško, koja je prvi

put u povijesti Elektrane 365 dana bez prestanka

u slovenski i hrvatski elektroenergetski sustav

isporu~ivala elektri~nu energiju (od 14. svibnja

2006., kada je nakon završenog remonta u 21:39

sati sinkronizirana s mrežom), ovaj uvodnik

namjenjujemo Nuklearnoj elektrani Krško.

Posljednjih godina, istina, o NE Krško smo

u HEP Vjesniku pisali samo u ozra~ju neriješenih

vlasni~kih odnosa izme|u slovenske i hrvatske

strane. Pritom smo neopravdano zanemarivali njen

elektroenergetski zna~aj, kao stožernog izvora

sustava njenih vlasnika (GEN Energija i HEP) i

visoku razinu osjećaja pripadnosti, svijesti i osjećaja

odgovornosti njenih zaposlenika.

Primjerice, u 2006. godini NE Krško je postigla

iznimnu energetsku u~inkovitost, a uz 90 postotnu

raspoloživost premašila je plan proizvevši 5.289

GWh elektri~ne energije. Na podru~jima pogonskih

nadzora, održavanja, novih investicija i potpore

ostalih organizacijskih funkcija i podizvo|a~kih

organizacija, postignuti su iznimno dobri rezultati.

Pisali smo, ali ponovno spomenimo zamjenu rotora

niskotla~nih turbina, kao zahvat kojim je povećana

iskoristivost i snaga postrojenja na 727 MW.

O ciljevima neke tvrtke najbolje govore njene

vizija i misija. Tako je vizija NE Krško da prema

mjerilima sigurnosti, stabilnosti rada i poslovne

efikasnosti bude u svjetskim razmjerima trajno

uvrštena me|u nuklearne elektrane koje rade

najbolje i stoga će zaposlenici svoje zadaće obavljati

profesionalno, dosljedno, predano, racionalno i

iznadprosje~no kvalitetno.

Misija NE Krško temelji se na odgovornosti,

koja se ostvaruje: trajnom predanošću nuklearnoj

sigurnosti i dnevnim ostvarivanjem sigurnosne

kulture, što je nezaobilazna odgovornost svih

zaposlenih; osiguravanjem sigurnog i stabilnog rada

koji je u skladu sa suvremenim standardima vo|enja

nuklearnih objekata; samokriti~nim prosudbama

postignutih rezultata; osiguravanjem konkurentne

proizvodnje elektri~ne energije na otvorenom

elektroenergetskom tržištu; osiguravanjem

društvene prihvatljivosti svog djelovanja koje je

31

3

4

5

6,7

9

10

11

12

13

15

20,21

30-33

pregledno, eti~no i pozitivno se odnosi prema

okolišu; poštivanjem na~ela zapisanih u Ugovoru

izme|u Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike

Hrvatske o ure|enju statusnih i drugih pravnih

odnosa povezanih s ulaganjem u Nuklearnu

elektranu Krško, njezinim iskorištavanjem i

razgradnjom.

U više od 20 godina komercijalnog rada

NE Krško je, zahvaljujući sigurnom i stabilnom

poslovanju, na razini gornje ~etvrtine nuklearnih

elektrana koje posluju u svijetu u skladu s

WANO-vim (World Association of Nuclears

Operators) pokazateljima poslovne u~inkovitosti.

Sa prosje~nom godišnjom proizvodnjom od

5100 GWh, 18-mjese~nim gorivim ciklusom,

remontima kraćim od 28 dana te troškovnom

u~inkovitošću, NE Krško je konkurentan izvor

elektri~ne energije na otvorenom tržištu. U okviru

renesanse nuklearnih izvora zbog svjetskih napora

za smanjenje emisije stakleni~kih plinova NE

Krško, poput drugih nuklearnih elektrana, postaje

društveno sve prihvatljivija zbog tehnologije koja se

temelji na sigurnom, za okoliš ~istom i odgovornom

poslovanju te na visokoj motiviranosti i pripadnosti

svih zaposlenih.

NE Krško odradila je 20 godina, a pred

njom je još približno toliko. Nakon razdoblja

uvo|enja visokih stru~no-tehni~kih standarda

nuklearne tehnologije, danas su ravnopravno

prisutni standardi tržišne zakonitosti, kao i

društvena prihvatljivost. No, da se vratimo na

po~etak – na ljude koji opslužuju postrojenja NE

Krško. Na sreću, zahvaljujući poslovnoj politici i

etici vodstva te Elektrane, zaposleni u NE Krško

bili su izvan nesuglasica dvaju vlasnika. Ulagali su

u znanje i vještine zaposlenih i primjenu visokih

radnih standarda, uz stalnu razmjenu iskustava

s operaterima nuklearnih elektrana, tako da je

stvoren kompetentan tim, predan postavljenim

ciljevima i vrijednostima sigurnosne kulture. Stoga,

na temelju znanja, neprestanog osposobljavanja,

sigurnosti rada i radne u~inkovitosti, NE Krško

svoju drugu polovicu života može nastaviti

optimisti~no, s pokrićem.

236196

HEP VJESNIK 196 (236), svibanj 2007. 3

Uprava s Kolegijem direKtora Hep-a

poslovanje u 2006., prva ~etiri mjeseca 2007. i predvi|anja do kraja godine

Pretposljednjeg dana svibnja o.g., u sjedištu HEP-a u Zagrebu održana je sjednica Uprave s Kolegijem direktora HEP-a, s uobi~ajenim dnevnim redom o cjelovitoj poslovnoj slici HEP-a u 2006. i prva ~etiri mjeseca o.g., predvi|anjima do kraja 2007. te mjerama koje valja poduzeti kako bi se osigurao pozitivan poslovni rezultat.

Predsjednik Uprave HEP-a d.d., mr. sc. Ivan Mravak, upoznao je direktore s aktualnim poslovnim aktivnostima HEP-a, odnosno s promjena organizacije HEP grupe, kadrovskom problematikom, odnosima sa sindikatima i javnošću, rezultatima poslovanja i kapitalnim investicijama.

Što se ti~e organizacije, izvijestio je o postupku izdvajanja HROTE-a iz HEP-a te o suglasnosti Nadzornog odbora o njegovu prijenosu Republici Hrvatskoj bez naknade.

Od posljednjeg kolegija održanog 28. velja~e o.g., imenovani su novi direktori i njihovi pomoćnici, koje je I. Mravak predstavio kolegama i to iz HEP Operatora prijenosnog sustava: dr.sc. Dubravka Sabolića – direktora HEP OPS-a te njegove pomoćnike mr. sc. Igora Ivankovića i Miroslava Mesića, potom Ivana Si~aju – direktora PrP Zagreb i njegovog pomoćnika i direktora Sektora za razvoj i institucijsku suradnju mr.sc. Dragutina Mihalica, Radenka Rubešu - direktora PrP Rijeka i njegovog pomoćnika dr.sc. Jurja Šimunića. Predstavio je i direktora Pogona Sisak HEP Toplinarstva Damira Surka.

HEP ćE stiPEndirati ukuPno 110 studEnata

Osvrnuvši se na kadrovsku problematiku, I. Mravak je trend smanjenja zaposlenika ocijenio dobrim, ali ne i dobnu strukturu, jer najviše je zaposlenika u dobnim skupinama od 45 do 60 godina. S obzirom na ~injenicu izraženog problema manjka ljudi, I. Mravak je poru~io da treba osigurati nužan broj zaposlenika potrebnih za održavanje tehnološkog procesa. Budući da na tržištu kadrova nema elektroinženjera – kako je rekao I. Mravak – koliko ih hoćemo i kakve hoćemo, a cilj je HEP-a zapošljavanje mladih stru~nih kadrova, HEP d.d. je nastavio s tradicijom stipendiranja studenata iz proteklih godina. Tako će nakon, krajem 2006. raspisanog, Natje~aja za prikupljanje interesa u svrhu stipendiranja studenata za podru~je tehni~kih znanosti, polja elektrotehnika, grana elektroenergetika, ukupno 110 studenata sklopiti ugovor o stipendiranju - 58 s HEP –om d.d., a 52 s ostalim društvima HEP grupe.

Govoreći o odnosima sa sindikatima HEP-a, I. Mravak je tijekom lipnja najavio raspravu u okviru okruglog stola o restrukturiranju, privatizaciji i položaju HEP grupe u tržišnim uvjetima (prema

zajedni~kom zahtjevu HES-a i TEHNOS-a) i o politici zapošljavanja i materijalnim pravima radnika.

osigurati Pozitivan Poslovni rEzultat!

U postojećim okolnostima – nepovoljnog sušnog razdoblja i lošijih hidroloških okolnosti od prosje~nih, blage zime i smanjene potrošnje elektri~ne i toplinske energije te plina, uz istodobni rast inputa, u prva ~etiri mjeseca ove u odnosu na jednako razdoblje prošle godine ostvaren je manji ukupni prihod, smanjeni su troškovi poslovanja i manja je dobit prije poreza.

I. Mravak je potom izvijestio o projekcijama poslovanja i mjerama koje treba provesti kako bi se i do kraja ove godine ostvario pozitivan poslovni rezultat i to u dva scenarija: prosje~nih hidroloških okolnosti i sušnog razdoblja. Formula je jednostavna: smanjiti troškove – povećati prihode, a pritom zadržati sigurnost sustava. Investicijska ulaganja, rekao je I. Mravak, ostvarivat će se planiranom dinamikom.

- Ušli smo u zahtjevnu poslovnu godinu. Prema prijedlozima Uprave, uz odre|ena odricanja, i ovu zahtjevnu poslovnu godinu HEP može završiti s pozitivnim rezultatom, a tomu treba doprinijeti svaki od direktora, poru~io je na kraju svog izlaganja I. Mravak.

O rezultatima poslovanja HEP grupe za 2006. godinu te rezultatima ostvarenim u razdoblju od sije~nja do travnja ove godine izlagao je Velimir Lovrić, ~lan Uprave HEP-a za ekonomsko-financijske poslove. Nakon Izvješća o ostvarenju Gospodarskog plana i Plana investicija HEP grupe u prva ~etiri mjeseca ove godine, koje je izložio direktor Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju mr. sc. Goran Slipac, direktori ovisnih društava izvijestili su o ostvarenju spomenutih planova u svojim društvima i to Željko Dorić za HEP Proizvodnju, dr. sc. Dubravko Sabolić za HEP OPS, Mišo Jurković za HEP ODS, Robert Krklec za HEP Toplinarstvo i Darko Bajto za HEP Plin. Konstatirajući da se poštuju okviri koje je zadala Uprava, izvijestili su o izgradnji i planiranoj izgradnji kapitalnih objekata

O aktualnim elektroenergetskim okolnostima za prvih pet mjeseci ove godine izvijestio je Žarko Mudrov~ić, direktor HEP Trgovine, a o restrukturiranju mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a za prijenos.

I. Toljan je upoznao direktore HEP-a što se doga|a u EU okruženju, u Hrvatskoj i u HEP-u. Kako je rekao, završetkom faze restrukturiranja, otvaraju se nova pitanja, koja traže odgovore. Postoji nekoliko zamisli o razvoju elektroenergetskog sektora i liberalizaciji u Europi, a u okolnostima neuskla|enih odnosa izme|u Europske komisije,

UCTE-a, ETSO-a i EURELECTRIC-a, harmonizaciju nije lako postići. Najzna~ajnije pitanje su prekograni~ne dozvole i trgovanje elektri~nom energijom. Kako je naglasio I. Toljan, preduvjet uspješnog modela hrvatskog tržišta elektri~ne energije je funkcionalna uspostava HEP OPS-a i HROTE-a, a do dana D – kako je rekao – uspostave rada mehanizma otvorenog tržišta, treba provesti brojne predradnje i donijeti veliki broj odluka za druk~ije planiranje rada elektroenergetskog sustava.

HEP jE osigurao dovoljnE koliînE ElEktri^nE EnErgijE

Iz izlaganja izvjestitelja o pokazateljima poslovanja HEP-a u 2006. i u prva ~etiri mjeseca ove godine, izdvojimo ~injenicu da je HEP osigurao dovoljne koli~ine elektri~ne energije za opskrbu svojih kupaca u 2006. i prvih pet mjeseci o.g. te da će, prema prosudbama, unato~ lošijim hidrološkim okolnostima tako biti i u preostalom dijelu ove godine; da je 2006. bila uspješna poslovna godina, unato~ rasta ulaznih troškova i sušnog razdoblja u drugom dijelu godine te da se, uz poslovnu disciplinu i smanjenje troškova te kontinuirano mjese~no praćenje rezultata poslovanja, o~ekuje pozitivan poslovni rezultat i u 2007.

Istina, HEP ostvaruje pozitivan rezultat, ali treba uložiti dodatne napore, jer varijabilni troškovi na koje HEP ne može utjecati rastu, ali ne i cijena elektri~ne energije. Od jedine djelatnosti HEP grupe koja ostvaruje gubitak, a to je HEP Toplinarstvo, o~ekuje se pozitivan poslovni rezultat nakon o~ekivanog skorog povećanja cijene toplinske energije.Od manjeg broja zaposlenih u HEP-u o~ekuje se da rade više i – kako je rekao I. Mravak - da zarade više.

Rezimirajući sva izlaganja, zaklju~no je I. Mravak naglasio da treba kontinuirano pratiti rezultate poslovanja za održavanje pozitivnog poslovnog rezultata, uz smanjenje troškova. I dalje valja ulagati napore za zadržavanje HEP-a kao integrirane tvrtke, za ostvarenje Plana investicija; sigurnost opskrbe u smislu pridržavanja plana remonata postrojenja te osigurati potrebna financijska sredstva za održavanje likvidnosti. Dodatnim mjerama i stalnom brigom treba povećati naplatu potraživanja od kupaca i smanjiti dug dobavlja~ima.

Pripremljenim prezentacijama i izlaganjima, direktorima HEP-a prikazano je poslovno stanje HEP-a u prva ~etiri mjeseca te trendovi do kraja ove godine, uz mjere koje se trebaju poduzeti za ostvarenje planiranih ciljeva.

\ur|a Sušec

smanjiti troškove

Poruka Uprave direktorima HEP-a: kontinuirano pratiti rezultate poslovanja za odràvanje pozitivnog poslovnog rezultata, uz smanjenje tro{kova


reZUltati

Nadzorni odbor i glavna skup{tina Hep-a d.d.

zadràna dobit iz 2006. za dodatne investicijske programe HEP-a

Sastanak Nadzornog odbora i…

Nadzorni odbor i Glavna skup{tina Hrvatske elektroprivrede d.d. odràli su svoje sjednice 28. svibnja o.g.

Nadzorni odbor prihvatio je Izvje{}e o poslovanju Dru{tva u razdoblju 1. sije~nja do 28. velja~e 2007. godine i Izvje{}e o poslovanju Dru{tva u razdoblju 1. sije~nja do 30. oùjka 2007. godine te, izme|u ostaloga, donio Odluku o popisu imovine i potraìvanja i obveza na dan 31. prosinca 2006. godine.

Glavna skup{tina HEP-a d.d. razmotrila je izvje{}a o poslovanju Hrvatske elektroprivrede u 2006. godini te Izvje{}e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vo|enja poslova Hrvatske elektroprivrede d.d. u 2006.

godini. Jednako tako, razmotrila je godi{nja financijska izvje{}a Hrvatske elektroprivrede d.d. za 2006. godinu i to: Temeljna financijska izvje{}a za HEP d.d., Izvje{}e revizorske tvrtke za HEP d.d., Konsolidirana financijska izvje{}a HEP grupe te Izvje{}e revizorske tvrtke za HEP grupu. Ostvarena dobit u poslovanju u 2006. godini za HEP grupu iznosi 216.870.074, 21 kuna (ako se pribroji dobit TE Plomin – dio RWE-a, ukupna dobit HEP grupe u 2006. godini iznosi 241,88 milijuna kuna), a za HEP d.d. 111.603.267,61 kuna.

Nakon toga uslijedilo je dono{enje Odluke o upotrebi ostvarene dobiti HEP-a d.d., kojom se 35.237.429,72 kuna raspore|uje u zakonske rezerve

(u visini od 5 posto od dobiti) i ostale rezerve (u visini odgo|ene porezne imovine teku}e godine), a zadràna dobit iznosi 76.365.837,89 kuna. Zadràna dobit }e se koristiti za dodatne investicijske programe Hrvatske elektroprivrede d.d. i to za Program sanacije i obnove (60 milijuna kuna) i Program sanacije naponskih okolnosti i pobolj{anja pouzdanosti opskrbe (16.365.837,89 kuna).

Glavna skup{tina HEP-a d.d. potom je dala razrje{nicu za poslovnu 2006. godinu predsjedniku i ~lanovima Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. te donijela Odluku kojom se odobrava rad (razrje{nica) Nadzornog odbora za poslovnu 2006. godinu.

(Ur)

predstavljeno izdanje "500 najboljih"

HEP - tre}a najbolja hrvatska tvrtka u 2006. rezultati hrvatskog gospodarstva u pro{loj godini pokazuju da je Hrvatska stabilna, brzorastu}a, zdrava ekonomija

Najbolje hrvatske tvrtke, mjereno novostvorenom vrijedno{}u u 2006. godini, promatraju li se konsolidirani rezultati na razini koncerna, odnosno grupe, su - HT, INA i HEP. Pokazuje to ljestvica "500 najboljih" iz istoimene, nedavno predstavljene publikacije, koju su izradili poslovni tjednik Lider, FINA i Zavod za poslovna istraìvanja (ZAPI).

Prema obja{njenju urednika ovog izdanja, novostvorena vrijednost je pokazatelj koji najbolje ocrtava rezultate i konkurentski poloàj neke tvrtke. U skladu s metodologijom prihva}enom me|u financijskim i gospodarskim analiti~arima u svijetu, novostvorena se vrijednost ra~una kao zbroj dobiti prije oporezivanja, neto pla}a, poreza i prireza na pla}e, svih doprinosa iz pla}e i na nju, studentskih i autorskih honorara i ugovora o djelu.

Prema podacima FINA-e kori{tenima za izradu ljestvice „500 najboljih“, HEP grupa je ostvarila drugi najve}i prihod u 2006. godini, a prema ostvarenoj dobiti zauzima 11 mjesto me|u hrvatskim tvrtkama.

Gospodarstvenike, okupljene prigodom predstavljanja izdanja "500 najboljih", osim predstavnika izdava~a i suorganizatora, pozdravio je izaslanik premijera - potpredsjednik Vlade Damir Polan~ec. Kazao je kako rezultati hrvatskog gospodarstva u pro{loj godini pokazuju da je Hrvatska stabilna, brzorastu}a, zdrava ekonomija u kojoj sigurnost u poslovanju daje makroekonomska stabilnost. Kao najzna~ajnija podru~ja na kojima }e Hrvatska pove}avati svoju konkurentsku prednost pred drugim zemljama izdvojio je promet i energetiku, posebice naglasiv{i potrebu osiguranja energetske neovisnosti Hrvatske. Uz dovr{etak plinovoda Pula – Karlovac i planiranu gradnju LNG terminala, D. Polan~ec je najavio i veliki projekt postavljanja podmorske kabelske veze za prijenos elektri~ne energije prema Italiji. Zahvaljuju}i tom i drugim projektima, Hrvatska bi, prema njegovim rije~ima, od uvoznice elektri~ne energije, za pet godina mogla postati izvoznicom.

Darko Alfirev

Uz dovr{etak plinovoda Pula – Karlovac i planiranu gradnju LNG terminala, D. Polan~ec je najavio i veliki projekt postavljanja podmorske kabelske veze za prijenos elektri~ne energije prema Italiji (foto – Lider)

... Glavne skup{tina HEP-a d.d., na kojoj je odlu~eno da }e se zadràna dobit HEP-a d.d. koristiti za Program sanacije i obnove (60 milijuna kuna) i Program sanacije naponskih okolnosti i pobolj{anja pouzdanosti opskrbe (16,4 milijuna kuna)


raZvoj

Ugovor Hep-a d.d. i technopromexporta o isporuci opreme i pruànju usluga za izgradnju Bloka C u te sisak

Posljednjeg dana ovogodi{njeg svibnja, u sjedi{tu HEP-a potpisan je Ugovor o isporuci opreme i pruànju usluga za izgradnju Bloka C TE Sisak. U nazo~nosti ~lanova Uprave HEP-a, direktora TE Sisak Milana Rajkovi}a i predstavnika ruskog Veleposlanstva u Zagrebu, Ugovor o isporuci opreme i pruànju usluga za izgradnju Bloka C TE Sisak potpisali su, u ime HEP-a, predsjednik Uprave mr.sc. Ivan Mravak i direktor HEP Proizvodnje d.o.o. @eljko Dori}, a u ime tvrtke Technopromexport Moskva, koja objedinjuje najpoznatije ruske proizvo|a~e energetske opreme, generalni direktor Sergey Molozhavy i regionalni direktor za Europu Valeriy Kuznetsov.

Vrijednost Ugovora je 177,6 milijuna USD, a ugovorno trajanje izgradnje objekta je 45 mjeseci od stupanja na snagu Ugovora s ruskim isporu~iteljem opreme i nositeljem tehnologije postrojenja. Naime, stupanje Ugovora na snagu uvjetovano je dobivanjem odobrenja mjerodavnih institucija Ruske Federacije i Republike Hrvatske, {to se predvi|a do kraja rujna 2007. godine, tako da }e predvidivo razdoblje izgradnje trajati od 1. rujna 2007. godine do 31. svibnja 2011. godine, kada se planira po~etak komercijalnog rada novog bloka.

Naime, izgradnja Bloka C sufinancirat }e se u iznosu od 105 milijuna USD prebijanjem tzv. klirin{kog duga biv{eg SSSR-a prema biv{oj SFRJ, odnosno sada duga Ruske Federacije prema Republici Hrvatskoj i to isporukom glavne

energetske opreme u tom iznosu (za preostala 72,6 milijuna dolara HEP d.d. }e se kreditno zaduìti). To je sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske iz 2004. godine da }e se dio ruskog klirin{kog duga regulirati i isporukama energetske opreme za izgradnju novog bloka TE Sisak i potpisanom Me|udràvnom sporazumu izme|u Ruske Federacije i Hrvatske 24. srpnja 2006. godine. Naime, tim su Sporazumom o reguliranju klirin{kog duga u ukupnom iznosu od 185,7 milijuna ameri~kih dolara, Hrvatska i Rusija dogovorile da }e se taj dug naplatiti isporukom roba i usluga i to opreme za TE Sisak, vi{enamjenskih helikoptera i sredstvima za pripremu projekta plinovoda iz Ma|arske do Donjeg Miholjca.

HEP iMa doBra iskustva s ruskoM tEHnologijoM

U prigodi potpisivanja Ugovora, I. Mravak je izrazio zadovoljstvo {to se nakon dvogodi{njih pregovora pregovara~kih timova uspjelo prona}i najbolje rje{enje u dobrom poslovnom duhu, naglasiv{i da HEP u TE Sisak i u TE-TO Zagreb ve} ima dobra iskustva s ruskom tehnologijom. U ovoj je prigodi u ime HEP-a zahvalio svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog Ugovora, koji }e rezultirati novom snagom u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, odnosno u Sisku s dodatnih 230 MWe i 50 MWt.

Sergey Molozhavy je, tako|er, izrazio svoje

nova snaga u sustavu 2011. godine

Nakon potpisa Ugovora vrijednog 177,6 milijuna USD, mr.sc. Ivan Mravak i Sergey Molozhavy stiskom ruke ozna~ili su po~etak dobre suradnje

>

prigoda

dan Hrvatskog sabora

U prigodi Dana Hrvatskog sabora, predsjedniku Sabora Vladimiru [eksu, predsjednik Uprave HEP-a d.d., mr. sc. Ivan Mravak uputio je sljede}u ~estitku:

Po{tovani gospodine Predsjedni~e,

U prigodi 30. svibnja - Dana Hrvatskog sabora, upu}ujem Vam u ime ~lanova Uprave Hrvatske elektroprivrede i moje osobno srda~ne ~estitke.

Dan kada je odràno prvo zasjedanje Hrvatskog sabora s demokratski izabranim zastupnicima, ostaje u povijesti i povijesnoj memoriji kao sredi{nji doga|aj stvaranja demokratske Hrvatske. Tim je doga|ajem Hrvatski sabor izravno postao nositeljem autenti~ne i nepodijeljene hrvatske dràvnosti.

I u dana{njim vremenima va`no je prisjetiti se odlu~nosti iz tih dana, kako bi i na{e dana{nje odluke imale zrelost i vjerodostojnost pred svijetom i nama samima, a posebice pred nara{tajima koji dolaze poslije nas.

Iskreno, uz izraze mog osobita po{tovanja!

mr. Ivan Mravak, predsjednik Uprave

êstitka Predsjednika uprave HEP-a

zadovoljstvo potpisanim Ugovorom i zahvalio svima, a {to se ti~e opreme, naglasio je da se sva njihova oprema, pa i turbine, proizvode pod licencom Siemensa. Najavio je tijekom lipnja o.g. posjet Hrvatskoj ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojega }e – kako je rekao - nastojatii izvijestiti i o uspje{no dovr{enim pregovorima s HEP-om, zaklju~enim ovim Ugovorom.

Kaìmo da }e novi plinsko-parni blok C u TE Sisak, snage 230 MWe i 50 MWt, biti najsuvremenije termoenergetsko i ekolo{ki prihvatljivo postrojenje vrlo visoke iskoristivosti, koji }e - kako se planira - godi{nje proizvoditi pribli`no 1.500 GWh elektri~ne i 140 GWh toplinske energije. Po~etak pripremnih radova planiran je za rujan 2007. godine, isporuka cjelokupne glavne energetske opreme do 30. rujna 2009., dovr{etak montaè postrojenja do travnja 2010., primopredajna ispitivanja i pu{tanje elektrane u pogon u sije~nju 2011., a njezin komercijalni pogon od lipnja 2011. godine.

Potpisivanje Ugovora ozna~ava po~etak ostvarenja Odluke Uprave HEP-a d.d. o izgradnji Bloka C u TE Sisak, donesene 15. oùjka o.g., tako da uz pro{le godine zapo~etu izgradnju HE Le{}e i Kombi-kogeneracijskog bloka u TE-TO Zagreb, i novi blok TE Sisak se uskoro pridruùje zapo~etom desetogodi{njem ciklusu izgradnje ukupno 1.200 MW nove snage u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.

Dragica Jurajev~i}

rezultati hrvatskog gospodarstva u pro{loj godini pokazuju da je Hrvatska stabilna, brzorastu}a, zdrava ekonomija

Najbolje hrvatske tvrtke, mjereno novostvorenom vrijedno{}u u 2006. godini, promatraju li se konsolidirani rezultati na razini koncerna, odnosno grupe, su - HT, INA i HEP. Pokazuje to ljestvica "500 najboljih" iz istoimene, nedavno predstavljene publikacije, koju su izradili poslovni tjednik Lider, FINA i Zavod za poslovna istraìvanja (ZAPI).

Prema obja{njenju urednika ovog izdanja, novostvorena vrijednost je pokazatelj koji najbolje ocrtava rezultate i konkurentski poloàj neke tvrtke. U skladu s metodologijom prihva}enom me|u financijskim i gospodarskim analiti~arima u svijetu, novostvorena se vrijednost ra~una kao zbroj dobiti prije oporezivanja, neto pla}a, poreza i prireza na pla}e, svih doprinosa iz pla}e i na nju, studentskih i autorskih honorara i ugovora o djelu.

Prema podacima FINA-e kori{tenima za izradu ljestvice „500 najboljih“, HEP grupa je ostvarila drugi najve}i prihod u 2006. godini, a prema ostvarenoj dobiti zauzima 11 mjesto me|u hrvatskim tvrtkama.

Gospodarstvenike, okupljene prigodom predstavljanja izdanja "500 najboljih", osim predstavnika izdava~a i suorganizatora, pozdravio je izaslanik premijera - potpredsjednik Vlade Damir Polan~ec. Kazao je kako rezultati hrvatskog gospodarstva u pro{loj godini pokazuju da je Hrvatska stabilna, brzorastu}a, zdrava ekonomija u kojoj sigurnost u poslovanju daje makroekonomska stabilnost. Kao najzna~ajnija podru~ja na kojima }e Hrvatska pove}avati svoju konkurentsku prednost pred drugim zemljama izdvojio je promet i energetiku, posebice naglasiv{i potrebu osiguranja energetske neovisnosti Hrvatske. Uz dovr{etak plinovoda Pula – Karlovac i planiranu gradnju LNG terminala, D. Polan~ec je najavio i veliki projekt postavljanja podmorske kabelske veze za prijenos elektri~ne energije prema Italiji. Zahvaljuju}i tom i drugim projektima, Hrvatska bi, prema njegovim rije~ima, od uvoznice elektri~ne energije, za pet godina mogla postati izvoznicom.

Darko Alfirev


U nazo~nosti saborskih zastupnika, pomo}nika ministra Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva, @upana [ibensko-kninske ùpanije, Gradona~elnice Knina, gradona~elnika i na~elnika obli`njih gradova i op}ina, crkvenih dostojanstvenika, ~lanova Nadzornog odbora i Uprave HEP-a, ~elnih ljudi HEP Proizvodnje i brojnih poslovnih suradnika, 15. svibnja o.g. sve~ano je obiljeèno sto godina rada HE Miljacka, koja je, poslije HE Jaruga, najstarija hidroelektrana, ne samo u PP HE Jug, ve} i u cijeloj HEP Proizvodnji, kao i jedna od deset najstarijih u svijetu.

Okupljenim uzvanicima i zaposlenicima HE Miljacka prvi se obratio i na ovom iznimnom jubileju ~estitao Ante Despot, ~lan Uprave za proizvodnju. Nazna~iv{i najva`nije

godine u ìvotu HE Miljacka, zahvalio je trojici biv{ih, kao i sada{njem direktoru Tomislavu Mileti}u, koji su bri`nim odràvanjem i odgovornim upravljanjem omogu}ili da, umjesto predvi|enih 40 godina eksploatacijskog vijeka, HE Miljacka obiljeàva cijelo stolje}e uspje{nog rada:

- Dvadeset godina, sve do 2004., kada sam imenovan ~lanom Uprave, radio sam u Pogonu HE na Krki, ~ije su elektrane smje{tene u NP Krka, {to od nas zahtijeva nagla{enu brigu o za{titi okoli{a, rekao je vidno uzbu|en A. Despot, ne skrivaju}i da je upravo za ove elektrane i ovaj kraj emotivno vezan. Da HEP iznimno pazi na okoli{, potvrdile su i njegove rije~i da je u tijeku priprema da sve na{e hidroelektrane, nakon certifikata za proizvodnju zelene energije, dobiju i certifikate ISO 9001 za sustav

upravljanja kvalitetom i ISO 14001 za sustav upravljanja za{titom okoli{a. Elektrane u PP HE Sjever i PP HE Zapad ve} imaju te certifikate pa su sada na redu proizvodni objekti PP HE Jug i Pogona HE Dubrovnik:

- @elim vam jo{ daljnjih sto godina rada i realizaciju novih projekata za modernizaciju HE Miljacka, koje }emo mi u Upravi odobriti, poru~io je svojim biv{im kolegama A. Despot.

ElEktrana sa stoljEtniM kontinuitEtoM îni nas PosEBno PonosniMa

- Premda smo se ovdje prije svega okupili da obiljeìmo jedan zna~ajan poslovni i tehni~ki jubilej, nemogu}e je ne re}i nekoliko rije~i o ljepotama Parka

oBljetNiCa

sto godina He miljacka

Zapo~nite drugih sto godina, pokrenite agregate!

A. Despot, ~lan Uprave za proizvodnju, ne skrivaju}i da je upravo za ove elektrane i ovaj kraj emotivno vezan i, stoga, vidno uzbu|en, zahvalio je biv{im i sada{njem direktoru za bri`no odràvanje i odgovorno upravljanje postrojenjem, ~ime su omogu}ili da, umjesto predvi|enih 40 godina eksploatacijskog vijeka, HE Miljacka obiljeàva cijelo stolje}e uspje{-nog rada

Strojarnica HE Miljacka s uzvanicima - jo{ jedna milenijska fotografija [ime Strikomana

Pro{le smo godine obiljeìli 110 godina od pu{tanja u pogon na{e prve hidroelektrane Jaruga, odnosno prvog elektroenergetskog sustava u Republici Hrvatskoj, a danas obiljeàvamo impresivnu povijest druge hidroelektrane na istoj rijeci - takva tradicija svrstava Hrvatsku me|u zemlje, koje su me|u prvima primijenile najsloènije energetske oblike za pogon svoje industrije i kvalitetu ìvota svojih gra|ana, rekao je I. Mravak

G. Pauk, ùpan [ibensko-kninske ùpanije, rekao je da su po~etkom pro{log stolje}a, izgradnjom prvih elektrana na Krki stvoreni uvjeti za industrijski razvoj ovog podru~ja, posebice razvoj ljudskih potencijala koji su se ovdje {kolovali

Du`ni smo o~uvati ovu simbiozu prirode, posebice rijeke Krke, i ~ovjeka kao preduvjeta stabilnog i uravnoteènog razvoja, jer nema neovisne dràve bez neovisnog gospodarstva, kao {to nema gospodarstva bez stabilnih izvora energije, rekao je I. Bra~i}, pomo}nik ministra MINGORP-a

T. Mileti}, direktor Pogona HE na Krki, telefonskim pozivom u strojarnicu daje kratak i jasan nalog za pu{tanje u pogon postrojenja, ~ime je na simboli~an na~in HE Miljacka zapo~ela svojih drugih sto godina


Zapo~nite drugih sto godina, pokrenite agregate!

êtiri poslijeratna direktora, zaslu`na za dugovje~nost postrojenja HE Miljacka: (s lijeva na desno) @eljko Mrdulja{, Marko Pokrovac, Tomislav Mileti} i Kaja Krstulovi}

prirode u kojem se upravo nalazimo. Dolazak na ovaj elektroenergetski objekt podsje}a na turisti~ki obilazak na{ih nadaleko poznatih kra{kih fenomena, od kojih su ovi na rijeci Krki sigurno me|u najljep{ima. Kao kuriozitet koji govori o ljepoti ovog kraja vrijedi spomenuti ~injenicu da je ovaj dio toka rijeke Krke svojedobno jo{ prije izgradnje elektrane posjetio osobno i Austrougarski car Franjo Josip. I upravo tu, u suglasju s prirodom, na vodopadima i brzacima rijeke Krke, ve} vi{e od stotinu godina proizvodi se elektri~na energija za na{a ku}anstva i industriju...

...Pro{le smo godine obiljeìli 110 godina od pu{tanja u pogon na{e prve hidroelektrane Jaruga, odnosno prvog elektroenergetskog sustava u Republici Hrvatskoj, a danas smo na drugoj hidroelektrani na istoj rijeci, koja tako|er ima impresivnu povijest i zna~ajnih 100 godina rada. Takva tradicija govori sama za sebe i svrstava Hrvatsku me|u zemlje koje su me|u prvima primijenile najsloènije energetske oblike za pogon svoje industrije i kvalitetu ìvota svojih gra|ana. HE Miljacka me|u desetak je elektrana u svijetu koje imaju stogodi{nji kontinuitet i to je ono {to nas ~ini posebno ponosnim, rekao je u svom obra}anju mr.sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a.

Upoznav{i uzvanike s osnovnim povijesnim zna~ajkama HE Miljacka, I. Mravak je naglasio: - Ovaj mali pogled u pro{lost daje nam poticaje i ohrabrenja za budu}nost i za sve izazove koji stoje pred HEP-om. Danas se u Hrvatskoj trì{te elektri~ne energije ubrzano otvara. To otvara {anse ali i rizike, a na{ je cilj da HEP postane zna~ajan regionalni igra~ te da kvalitetnom elektri~nom energijom i prihvatljivom cijenom ostane i dalje pokreta~ boljitka hrvatskog gospodarstva. Naravno, HE Miljacka je dio hrvatskog elektroenergetskog sustava te kao i svaka hidroelektrana ne sluì samo za napajanje elektri~nom energijom svoje neposredne okoline, nego prije svega djeluje u sustavu ~ime je osigurano njezino optimalno kori{tenje...

Na kraju ~estitam svim zaposlenicima pogona HE Miljacka na ovom rijetkom i impresivnom jubileju i èlim im da i dalje uspje{no vode ovaj vaàn elektroenergetski objekt u ~emu }e, kao i do sada, imati potpunu potporu Uprave HEP-a.

Goran Pauk, ùpan [ibensko-kninske ùpanije, odu{evljen lokacijom HE Miljacka, na{alio se kako u njihovoj @upaniji i proizvodnja elektri~ne energije zna biti lijepa, i dodao:

- Ova zna~ajna obljetnica govori da su, jo{ po~etkom pro{log stolje}a, izgradnjom prvih elektrana na Krki stvoreni uvjeti za industrijski razvoj ovog podru~ja, posebice razvoj ljudskih potencijala koji su se ovdje {kolovali.

Mr.sc. Ivan Bra~i}, pomo}nik ministra MINGORP-a, na{ao je opravdanje za svoje uzbu|enje, jer – kako je rekao - kao dijete ovoga kraja, te{ko je biti samo racionalan, posebice stoga {to su mu i djed i otac vezani uz HE Miljacka, u kojoj je i on odradio obveznu trogodi{nju praksu.

- Tijekom ovih sto godina, HE Miljacka je za ovaj kraj bila vi{estruko korisna, posebice kao poticaj gospodarskom razvoju i kao rasadnik vrsnih stru~njaka. Du`ni smo o~uvati ovu simbiozu prirode, posebice rijeke Krke i ~ovjeka, kao preduvjeta stabilnog i uravnoteènog razvoja. Nema neovisne dràve bez neovisnog

gospodarstva, kao {to nema gospodarstva bez stabilnih izvora energije, rekao je I. Bra~i}.

siMBoli^no zaPoÊlo drugo stoljE]E HE MiljaCka!

Potom je Tomislav Mileti}, direktor Pogona HE na Krki, telefonskim pozivom u strojarnicu dao kratak i jasan nalog za pu{tanje u pogon postrojenja rije~ima: Zapo~nite drugih sto godina, pokrenite agregate!

I dok je drugo stolje}e simboli~no zapo~elo tog 15. svibnja 2007. godine, ono prvo veè se za poslovnu transakciju tvrtke SUFID iz Trsta koja je, na razme|i 19. i 20. stolje}a, kupila koncesiju za slap Manojlovac od dru{tva Girgio d'Andrea Galatti et comp, tako|er iz Trsta. Potom ju je pro{irila i na slapove Brljan, Ro{njak i Miljacka, koji, zajedno s Manojlovcem, imaju pad od 106 metara.

Visokotla~no derivacijsko postrojenje HE Manojlovac, kako se tada zvala, gra|eno je od 1903. do 1906. godine, a sredinom prosinca te godine obavljen je tehni~ki pregled i dobiveno dopu{tenja za pu{tanje u pogon. Premda je zapo~elo radom krajem 1906. godine, u puni stabilan pogon u{la je po~etkom 1907. godine. U strojarnici su bila ugra|ena ~etiri agregata s Francis turbinama snage 4,5 MW, koji su bez ve}ih zahvata bili u pogonu sve do pedesetih godina 20. stolje}a. Proizvedena energija se dalekovodom dugim 35 kilometara prenosila do tvornice kalcijevog karbida u Crnici, koja je poslije postala poznata {ibenska Tvornica elektroda i ferolegura.

s PEdEsEt godina u DRUGI @IVOT

Prva zna~ajna rekonstrukcija obavljena je od 1952. do 1956. godine. U funkciji je ostao samo jedan izvorni agregat (broj 2), dok su ostala tri zamijenjena novima (s turbinama snage 6,7 MW). S ugra|ena dva nova transformatora za vezu 35 i 10 kV sabirnica, dva ku}na transformatora, visokonaponskim postrojenjem 35 kV, 10 kV i 6 kV, novim preljevnim pragom na brani (duljine 240 m i visine 85 cm), novim ulaznim ure|ajem, tri nova tla~na cjevovoda i nizom obnove druge opreme mogla je, u zrelim pedesetim godinama, krenuti u svoj drugi ìvot. Modernizirana elektrana bila je sposobna, u najteèm ljetnom razdoblju, svojom dnevnom akumulacijom pokrivati vrhove potro{nje, jer su ostale dvije do tada izgra|ene elektrane, HE Kraljevac i HE Jaruga, radile kao proto~ne. Pa premda se, krajem pedesetih godina, zapo~elo s izgradnjom na{ih velikih hidroelektrana (HE Peru~a i HE Zaku~ac), HE Miljacka ne gubi na svojoj va`nosti, {to zorno potvr|uju i tablice mjese~ne i godi{nje proizvodnje.

novo iME za novi PoÊtak

Tijekom Domovinskog rata (od jeseni 1991. godine) ova elektrana je bila izuzeta iz na{eg sustava, da bi

je dio njezinih biv{ih radnika preuzeo nakon redarstvene akcije Oluja, 5. kolovoza 1995. godine. Premda svjesni da je zapu{tena i u vrlo slabom pogonskom stanju, na{i ljudi pokrenuli su postrojenja ve} 11. kolovoza. Dotada{nje ime HE Manojlovac mijenja se u HE Miljacka i postupno se posada ekipira, postrojenja rekonstruiraju, moderniziraju i automatiziraju. Posebno va`ne u njenom poslijeratnom ìvotu su 1997. godina, kada joj je ugra|en novi sustav upravljanja i automatizacije temeljem procesora, kao prvoj na{oj elektrani, te 2006. godina kada je zamijenjen sustav uzbude generatora. S tim zahvatima u{la je u novu, informati~ku eru i zapo~ela svoj – tre}i ìvot, kako je to slikovito rekao njen zaposlenik, na{ kolega @elimir [karica, u svojoj bro{uri Prvih sto godina HE Miljacka, tiskanoj krajem pro{le godine.

Danas HE Miljacka, sa svoja ~etiri agregata ukupne snage 24 MW, prosje~no godi{nje proizvodi 117,67 GWh (podaci za razdoblje od 1957. do 2005. godine). U slu~aju povoljnih hidrolo{kih okolnosti, proizvodnjom HE Miljacka moè napajati Knin, Drni{ i Bukovicu, a njena prosje~na godi{nja proizvodnja zadovoljava ~etvrtinu potreba za elektri~nom energijom Elektre [ibenik.

Pokal i MEdaljE – ro\Endanski dar ElEktrani

Zajedno s ostalim proizvodnim objektima na kra{koj ljepotici Krki (HE Jaruga, HE Golubi}, MHE Kr~i}) i HE Miljacka je smje{tena u srcu NP Krka, {to zna~i dodatne obveze i odgovornost u za{titi okoli{a ovog jedinstvenog prirodnog rezervata, kojem su se i ovom prigodom divili i u kojem su uìvali svi gosti na obiljeàvanju njenog jubilarnog ro|endana. Me|u brojnim uzvanicima bili su i svi njeni poslijeratni direktori. Bili su to: Marko Pokrovac (od kolovoza do kraja listopada 1995. godine), Zvonko Mrdulja{ (od studenoga 1995. do kraja lipnja 1999.) i Kaja Krstulovi} (od rujna 1999. do travnja 2004.), kada je kormilo elektrane preuzeo sada{nji direktor, Tomislav Mileti}. Ona je njih i sve druge

goste do~ekala s obnovljenom fasadom i krovom, s ure|enim okoli{em i umivenom strojarnicom. U strojarnici je, osim ùto-modrih agregata, pozornost privukao jo{ jedan detalj - pobjedni~ki pokal i pregr{t medalja na postolju uz agregat 2. Premda bi svi agregati zasluìli priznanja za svoj desetlje}ima dug i predan rad, ipak, ovoga puta ~estitke su zasluìli ~lanovi posade, sudionici 8. {portskih susreta Udruge branitelja ROJH-a, odrànih od 11. do 13. svibnja u Ba{kom Polju. Svojoj elektrani, kao ro|endanski dar, odli~ja su donijeli: Ivan Pokrovac, Dubravko ]evid, Damir Dèpina, [ime Dàpo i @eljko Vuku{i} za osvojeno prvo mjesto u kuglanju i tre}e mjesto u ko{arci.

Marica @aneti} Malenica

Miljacki za stoti ro|endanO Miljacka na{a ljepotice,Krka tvoje ukra{ava lice.

Kao muzej ili dvorac pravi,sto godina danas ti se slavi.

Lip{a si nam danas nego prije,tvoje lice svakome se smije.

Spremljena si kao za udaju,sto godina tebi proslavljaju.

Za ro|endan neka ti je hvala,bez Krke nam ne bi ni{ta dala.

Krka tebe bistrom vodom hrani,lip{a si nam danas nego lani.

Stipan Stipe Grci}


oBljetNiCa

dani elektrotehni~kog fakulteta u osijeku

HEP-u treba novo znanje HEP predstavljao

noC velikaU okviru Dana Elektrotehni~kog

fakulteta u Osijeku, od 4. do 6. svibnja o.g., na prostoru ispred Fakulteta, odràn je Sajam elektrotehnike i ra~unarstva. Izlagalo je 16 tvrtki, a svoj je program kao 17. izlaga~, predstavio i Elektrotehni~ki fakultet.

Sajam je otvorio dekan ETFOS-a Radoslav Gali}, koji je pohvalio odli~nu suradnju s tvrtkama-izlaga~ima.

Hrvatsku elektroprivredu na Sajmu predstavljao je Nastavno obrazovni centar Velika, a na lijepo ure|enom {tandu su Zoran Jogun, Vladimir Caha i @eljko Maravi} predstavili mogu- }nosti edukacije u NOC-u Velika.

d.karna{

sajam elektrotehnike i ra~unarstva

U povodu 30 godina postojanja studija elektrotehnike u Osijeku, u prostorima Elektro-tehni~kog fakulteta je 4. svibnja o.g. odràna Sve~ana sjednica Dana Elektrotehni~kog fakulteta u Osijeku. Sjednicu je otvorio dekan ETF-a Radoslav Gali}, a brojnim uzvanicima obratili su se i rektorica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera -Gordana Kralik, doùpan Osje~ko-baranjske ùpanije - Danijel Srb, gradona~elnik Osijeka - Anto \api} i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede - mr. sc. Ivan Mravak.

- S rado{}u sam se pridruìo ovoj sve~anosti, jer osobno pripadam srednjo{kolskom nara{taju 69-73', koji je u ovim prostorima, tada, proizvodila najbolje srednjo{kolske kadrove, koji su nakon srednje {kole pokazivali iznimne rezultate na fakultetu u Zagrebu ili drugdje. Pet godina kasnije, sre}om, ovdje je osnovan Fakultet i nije se moralo i}i dalje od Osijeka. Oni, koji su zavr{ili ovaj Fakultet zaposleni u HEP-u, pokazuju odli~ne rezultate i oni su stup koji u stru~nom smislu nosi na{u tvrtku. U okolnostima otvorenog trì{ta, u kojima se HEP nalazi te idu}e godine kada }e biti potpuno otvoreno trì{te elektri~ne energije u Hrvatskoj o~ekuje o{tru konkurenciju, bez novog znanja i novih ljudi, koje name}u nove tehnologije, ne}e mo}i izdràti takvu trì{nu utakmicu. Zbog toga, svi oni koji zavr{e ovaj Fakultet skoro odmah se i zaposle. Osobno mogu tvrditi da student koji diplomira elektrotehniku, osobito smjera energetika, ne}e ~ekati za zaposlenje, u HEP-u }emo ga odmah zaposliti. U ime {irenja elektrotehni~ke znanosti, u ime va{e mladosti koja }e sutra nas zamijeniti i donijeti nova znanja i nove tehnologije, Fakultetu èlim daljnji uspje{an dugogodi{nji rad, rekao je I. Mravak.

HEP nagradio najBoljE studEntE

U prigodi obiljeàvanja obljetnice postojanja studija elektrotehnike, Elektrotehni~ki fakultet i tvrtke koje sa zanimanjem prate rad ove ustanove, dodijelili su nagrade najboljim studentima. Tako je HEP nagradio pet studenata. Aniti \uran, studentici II. godine, smjer elektrotehnika, nagradu je uru~io direktor Elektroslavonije Osijek HEP Operatora distribucijskog sustava - Damir Pe~varac; Mati Vukovi}u, II. godina, smjer elektroenergetika, nagradu je uru~io direktor Elektre Vinkovci - Vladimir âvlovi}; Vedrani Jerkovi}, IV. godina, smjer automatika i procesno ra~unarstvo, nagradu je uru~io direktor Elektre Poèga - Slavko Peri}; Goranu Kova~evi}u, IV. godina, smjer elektroenergetika, nagradu je uru~io direktor PrP Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava - Nikola Jaman; Marijanu Markovi}u, III. godina, smjer elektroenergetika, nagradu je uru~io direktor Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju - Goran Slipac.

U povodu 30 godina postojanja studija elektrotehnike u Osijeku, sve~anoj sjednici nazo~ili su brojni uzvanici, me|u kojima su bili i predstavnici HEP-a

Denis Karna{

U svom je obra}anju I. Mravak poru~io studentima, osobito onima smjera elektroenergetika, da su im za zaposlenje otvorena vrata HEP-a

Direktor Elektre Vinkovci Vladimir âvlovi}, uru~io je nagradu HEP-a Mati Vukovi}u, studentu II. godine, smjer elektroenergetika

Marijanu Markovi}u, studentu III. godine, smjer elektroenergetika, nagradu HEP-a uru~io je Goran Slipac, direktor Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju

Sajam elektrotehnike i ra~unarstva u Osijeku otvorio je dekan Elektrotehni~kog fakulteta Radoslav Gali}, sa suradnicima

Na lijepo ure|enom {tandu NOC-a Velika, posjetitelji Sajma mogli su saznati pojedinosti o mogu}nostima edukacije u tom Nastavno obrazovnom centru


raZvoj

Ulaganja Hep-a u vukovarsko-srijemsku ùpaniju

najavljeno poja~anje elektroenergetskog sustava

Predstavnici HEP-a, predvo|eni predsjednikom Uprave I. Mravkom, su u Vukovarsko-srijemskoj ùpaniji izvijestili ùpana Boù Gali}a i njegove suradnike o ulaganjima za dodatno poja~anje elektroenergetskog sustava isto~nog dijela Slavonije

U Vinkovcima se, na sastanku predstavnika HEP-a i a Vukovarsko-srijemske ùpanije 1. lipnja o.g., razgovaralo o ulaganjima u elektroenergetski sustav te @upanije od 2004. do 2010. godine. Tom je prigodom predsjednik Uprave HEP-a d.d., mr,. sc. Ivan Mravak rekao da elektroenergetski sustav isto~nog dijela Slavonije i njegova sigurnost ne zaostaju za ostatkom Hrvatske, a u budu}nosti }e se, temeljem zna~ajnih ulaganja, dodatno poja~ati.

Naime, predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivan Mravak, direktor HEP ODS-a Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Obnovljivih izvora dr. sc. Zoran Stani} i direktor Elektre Vinkovci Vladimir âvlovi} predstavili su ùpanu Vukovarsko-srijemske ùpanije Boì Gali}u i njegovim suradnicima, plan ulaganja HEP-a u sljede}ih nekoliko godina na ovom podru~ju. HEP je u spomenutom razdoblju, u elektroenergetski sustav te @upanije uloìo ili }e uloìti skoro 540 milijuna kuna, a od 2004. do danas uloèno je 230 milijuna kuna.

- Za ovu godinu planiran je nastavak ulaganja od 51 milijun kuna, od ~ega se 48,2 milijuna kuna odnosi na distribucijski, a 8,5 milijuna kuna na prijenosni sustav. U 2008. godini predvi|ena su ulaganja od 57,5 milijuna, u 2009. - 84, a u 2010. godini - 104 milijuna kuna, ~ime bi izgradili sve potrebne elektroenergetske objekte na ovom

podru~ju, rekao je I. Mravak.Razgovaralo se i o sporazumu o

sufinanciranju obnove i rekonstrukcije niskonaponske mreè i javne rasvjete s op}inama i gradovima prema modelu u kojem tre}inu sredstava osigurava @upanija, jednako toliko op}ina koja gradi i Elektra Vinkovci, odnosno HEP ODS d.o.o.

Ve}i dio elektroenergetskih gra|evina je zavr{en, a preostali dio }e biti pu{ten pod napon tijekom lipnja i srpnja, re~eno je na sastanku. I. Mravak je najavio da }e spomenuti sporazum biti potpisan ovoga ljeta, a do listopada i ugovor. Tada bi trebala zapo~eti i gradnja 400 kV dalekovoda Ernestinovo-Pe~uh, vrijednog 180 milijuna kuna. Rije~ je o dalekovodu od 2.000 MW snage, a njegova izgradnja bi trebala biti zavr{ena do 2010. godine. Uz postupna ulaganja u sljede}ih 20 do 30 godina, na ovom podru~ju ne}e biti problema s opskrbom i sigurno{}u opskrbe elektri~nom energijom.

Nadalje, na podru~ju Osijeka ili Vukovara, najavio je i planiranu izgradnju plinske termoelektrane, snage 400 MW, kao sna`nog izvora, ~iji se zavr{etak izgradnje predvi|a do 2011. godine.

S ~elnicima Vukovarsko-srijemske ùpanije, predvo|enima ùpanom Boòm Gali}em,

predstavnici HEP-a razgovarali su i o na~inu priklju~enja gospodarskih zona na hrvatski elektroenergetski sustav te o mogu}nostima izgradnje vjetroelektrana na podru~ju op}ine Tovarnik.

d. k.

ne gubiti sje}anje!Odlukom Skup{tine grada Zagreba, ustanovljen

je Dan branitelja grada Zagreba 30. svibnja, a ove prve godine njegova obiljeàvanja popra}en je brojnim vjerskim, kulturnim, {portskim i zabavnim vi{ednevnim gradskim manifestacijama.

I Udruga hrvatskih branitelja HEP-a sve~ano je obiljeìla ovaj Dan, poloìv{i vijenac i zapaliv{i svije}u uz spomen-obilje`je poginulim braniteljima ispred sjedi{ta HEP-a u Zagrebu Osim ~lanova Izvr{nog odbora Udruge, ovoj sve~anosti nazo~io je i predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, i sam ~lan UHB HEP-a.

Nakon minute {utnje za 43 poginula branitelja-zaposlenika HEP-a, kao i za sve poginule i umrle hrvatske branitelje, predsjednik UHB HEP-a Tihomir Lasi} je u prigodnom obra}anju naglasio da se i njihova Udruga pridruùje sve~anom obiljeàvanju Dana branitelja grada Zagreba, premda njihova Udruga ima najmanje ~lanova u Zagrebu. Me|utim, svi su hrvatski branitelji, naglasio je, zajedni~kim snagama doprinijeli da Hrvatska danas ìvi slobodno i u miru. Glasnogovornik Udruge [ime Samodol je poru~io da je va`no ne gubiti sje}anje, da su du{e poginulih branitelja i na{e du{e, a vijenac polaù u znak zahvalnosti i pijeteta.

I. Mravak je rekao je da se uvijek treba sjetiti na{ih poginulih branitelja, kojima je u spomen pro{le

Branitelji dan branitelja grada Zagreba

Vijenac su poloìli i svije}u zapalili ~lanovi Izvr{nog odbora Udruge, predsjednik Udruge T. Lasi}, S. Aralica i V. âle zajedno sa predsjednikom Uprave I. Mravkom

godine podignut ovaj spomenik te podsjetio na zada}u svih zaposlenika HEP-a da svojim udjelom doprinesu prosperitetu svoje tvrtke, a time i gospodarstva Hrvatske.

- UHB HEP-a je sa vi{e od 3.000 svojih ~lanova sigurno najve}a braniteljska udruga i svaki }e joj predsjednik Uprave HEP-a davati primjeren zna~aj, koji im i pripada, jer branitelji su snaga koja mora

sudjelovati u odre|ivanju smjera HEP-a i biti korektivni ~imbenik, naglasio je I. Mravak.

Potom su ~lanovi Izvr{nog odbora Vladimir âle i Stanko Aralica na ~elu sa svojim predsjednikom Tihomirom Lasi}em i predsjednik Uprave I. Mravak poloìli vijenac i zapalili svije}u u znak sje}anja na svoje poginule kolege-branitelje.

D. Jurajev~i}

oBljetNiCa


sUradNja

Hep esCo s poljskim kolegama

sve vi{e konzultantskih usluga

„Znatno" smanjenje– uspjeh ili odga|anje problema

Lideri skupine osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) 6. lipnja o.g. otvorili su trodnevni summit u njema~kom ljetovali{tu Heiligendammu, na kojemu su poku{ali prona}i rije{enja brojnih problema, od globalnog zatopljenja preko pomo}i Africi i liberalizacije svjetske trgovine do krize na Bliskom istoku te Irana, Iraka, Afganistana, Kosova, Darfura i napetih odnosa na relaciji Rusija - Zapad. Do zaklju~enja ovoga broja HEP Vjesnika, jedini konkretan zaklju~ak sa summita jest kako }e dràve G8 teìti znatnom smanjenju emisija stakleni~kih plinova. Summit, na kojemu su sudjelovale Njema~ka, SAD, Japan, Francuska, Velika Britanija, Kanada, Italija i Rusija, protekao je u sjeni pogor{anih odnosa izme|u zapadnih zemalja i Rusije, ali i ameri~kog odbijanja da pristane na njema~ki prijedlog o sprje~avanju daljnjih klimatskih promjena. Skup se odrào pod geslom "Ekonomski rast i odgovornost".

Premda ~elnici zemalja iz skupine G8 nagla{avaju kako je, zbog sudjelovanja SAD-a, postignut povijesni dogovor oko smanjenja emisije stakleni~kih plinova, kriti~ari upozoravaju da je dogovor na~elan i da je ciljeve trebalo definirati kao obvezuju}e.

Sporazumom postignutim u Heilegendammu, na summitu G8 dogovoreno je da se „znatno“ smanji emisija stakleni~kih plinova. - Zaklju~ak je da porast emisije CO

2 prvo treba zaustaviti,

a onda znatno reducirati, naglasila je njema~ka kancelarka Angela Merkel te predloìla da se sve zemlje sudionice obveù da do 2050. godine za 50 posto smanje emisije stakleni~kih plinova, glavnog uzroka globalnog zatopljenja. Nasuprot tomu, ameri~ka administracija bi èljela da postoje kvote, koje bi sve zemlje dragovoljno preuzele. Kako pi{e New York Times pozivaju}i se na neimenovane du`nosnike obiju vlada, razlike o ovom pitanju te{ko }e biti premostive. Razgovori }e biti nastavljeni na sastanku Ujedinjenih naroda na Baliju u prosincu ove godine.

Formulacija o „znatnom" smanjenju dosad je najve}a obveza koju je u borbi protiv klimatskih promjena prihvatio SAD, kao zemlja koja emitira najve}e koli~ine stakleni~kih plinova. Kao {to se i pretpostavljalo, ameri~ki predsjednik odupro se nastojanju njema~ke Kancelarke da se na summitu G8 odrede precizni ciljevi i to~ne koli~ine smanjenja. Europska unija smatra da je potrebno 50 postotno smanjenje, kako bi se sprije~ilo da temperature u svijetu porastu za vi{e od dva stupnja Celzijusovih.

Organizacija za za{titu prirode razo~arana je postignutim dogovorom o za{titi klime. -To nikako nije dovoljno. Trebaju nam obvezuju}i ciljevi. Sve drugo nije uspjeh, ve} odga|anje problema, rekao je Joerg Feddern, stru~njak Greenpeacea za klimatske promjene.

Izvonik: net.hr

posljedNja vijest

trodnevni summit g8 u Heiligendammu: ekonomski rast i odgovornost

HEP-ESCO d.o.o. je od 28. do 31. svibnja o.g.

godine za stru~njake sli~ne tvrtke iz grada Krakova

iz Poljske - Przedsiebiorstwo Oszczedzania Energii ESCO sp te predstavnike gradskih institucija Krakova,

koji rade s tom tvrtkom, organizirao radionicu o

iskustvima i rezultatima koje je postigao.

Tvrtka Przedsiebiorstwo Oszczedzania Energii ESCO sp se bavi poslovima pripreme, izvedbe i

financiranja projekata energetske u~inkovitosti

u toplinskoj djelatnosti. Osnovala ju je lokalna

tvrtka centarlnog toplinskog sustava u Krakovu

MPEC 2001. godine, uz potporu Svjetske banke

(IBRD – International Bank for Reconstruction and Development), kao i HEP-ESCO d.o.o..

Radionica je odràna u okviru djelatnosti HEP ESCO-a, vezanih uz konzultantske usluge o iskustvima u pripremi i realizaciji projekata energetske u~inkovitosti. Naime, HEP ESCO je svojim dosada{njim radom stekao status uspje{ne tvrtke, ne samo u Republici Hrvatskoj, ve} i u krugovima Svjetske banke i europskih ESCO organizacija. Zahvaljuju}i takvom ugledu, HEP ESCO dobiva niz ponuda za poslove i suradnju u dijelu konzultantskih usluga.

(Ur)

Predstavnici HEP ESCO-a su svojim kolegama iz sli~ne tvrtke iz Krakova i gradskih institucija Krakova koje rade s tom tvrtkom, prenijeli vlastita iskustva i izvijestili ih o postignutim rezultatima

najve}i skup elektrodistribucijske zajedniceU Be~u je 25. svibnja o.g., tehni~kim

posjetama zavr{eno XIX. savjetovanje Me|unarodne konferencije vije}a za distribucijske sustave (CIRED: akronim od International Conference on Electricity Distribution), ~iji je ~lan i Hrvatska.

Bilo je to do sada najve}e okupljanje svjetske elektrodistribucijske zajednice, s vi{e od 1100 registriranih sudionika iz {ezdesetak zemalja svijeta – od toga dvadesetak iz Hrvatske, vi{e od 600 referata na zasjedanju – sedam iz Hrvatske, vi{e od 400 panelskih prezentacija, vi{e od 20 okruglih stolova, pet stru~nih radionica te uz {ezdesetak tvrtki iz cijelog svijeta kao izlaga~a.

Referati su raspravljani u {est CIRED-ovih tehni~kih odbora: „Mre`ne komponente“; „Kvaliteta elektri~ne energije i elektromagnetska kompatibilnost“; „Pogon, vo|enje i za{tita sustava“; „Distribuirana proizvodnja; gospodarenje i kori{tenje

elektri~ne energije“; „Razvoj distribucijskog sustava“ i „Regulacija, upravljanje i organizacija te pripadaju}i informati~ki sustavi“. Uz ova glavna zasjedanja odbora, po dva dnevno - u zgusnutoj satnici istodobno su odràvane prezentacije referata na panelima, kao i ostala stru~na izlaganja i sastanci radnih grupa.

Na sve~anom otvaranju Savjetovanja 21. svibnja, u inauguracijskom govoru predsjednika CIRED-a dr. Adolfa Schweera iz RWE-a, Hrvatska i predsjednik na{eg Nacionalnog ogranka mr.sc. Kazimir Vranki} posebno su izdvojeni kao vrlo aktivni Ogranak i budu}i ~lan Upravnog vije}a CIRED-a.

Sljede}e, jubilarno XX. savjetovanje bit }e u lipnju 2009. u Pragu.

U idu}em broju HEP Vjesnika objavit }emo najzanimljivije pojedinosti o Savjetovanju CIRED-a.

Zdenko Tonkovi}

Me|u mnogobrojnim predstavnicima svjetske elektrodistribucijske zajednice, bili su i predstavnici HEP Operatora distribucijskog sustava

struka savjetovanje Cired-a


prigoda

Nagrada grada Zagreba elektri Zagreb

Me|u brojnim doga|ajima organiziranim u povodu Dana Grada Zagreba, 31. svibnja o.g. su u Staroj gradskoj vije}nici na sve~anoj sjednici Gradske skup{tine i Gradskog poglavarstva dodijeljene nagrade zaslu`nim pojedincima i tvrtkama. Sjednici su, uz doma}ine - predsjednicu Gradske skup{tine Grada Zagreba Tatjanu Holjevac i gradona~elnika Milana Bandi}a, nazo~ili izaslanik Predsjednika Republike Zlatko [prem, izaslanik Predsjednika Vlade Republike Boò Bi{kupi} i Vlade Marina Matulovi} Dropuli}, biv{a gradona~elnica te brojni uzvanici i po~asni gosti - predsjednik Gradskog parlamenta Bruxellesa Eric Tomas i gradona~elnica Sarajeva Semiha Borovac.

Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se u znak javnog priznanja za osobite uspjehe i zasluge u radu, a ovogodi{nji laureati su bili: teatrolog Nikola Batu{i}, odgojiteljica i ravnateljica dje~jeg vrti}a "Ivana Brli}-Maùrani}" Mira Boì}, voditelj Instituta gra|evinarstva Hrvatske Petar \ukan, arhitekt Grozdan Kneèvi}, znanstvenice Gabrijela Kobrehel i Gorjana Lazarevski iz Plivina istraìva~kog instituta, operna pjeva~ica Ljiljana Molnar-Talai}, povjesni~ar Ivo Peri}, teoreti~ar filma i redatelj Ante Peterli}, kulturni i javni djelatnik Vladimir Pezo, glazbenik Miljenko Prohaska, {porta{ i prosvjetni djelatnik Zlatko [imenc, povjesni~ar umjetnosti Igor Zidi} i posmrtno novinarka Ana Rukavina Erceg. Me|u dobitnicima priznanja je, uz Knji`nice Grada Zagreba te tvrtke Tehnika d.d., i Elektra Zagreb HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. i to u povodu Stolje}a svjetla grada Zagreba.

Na sve~anosti su se okupljenim uzvanicima prigodno obratili T. Holjevac i M. Bandi}, osvrnuv{i se na povijesni zna~aj Grada, ali i najavljuju}i nove razvojne projekte. Dan Grada Zagrep~anima je ~estitao i po~asni gost E. Tomas, najaviv{i potporu Belgije u predstoje}em integriranju Hrvatske u EU. Sarajevska gradona~elnica S. Borovac naglasila je prijateljski odnos dvaju gradova, rekav{i da Zagreb moè biti uzor Sarajevu u razvoju grada.

Nakon prigodnih rije~i i ostalih brojnih uglednika iz politi~kog i javnog ìvota, T. Holjevac i M. Bandi} uru~ili su nagrade zaslu`nim pojedincima i tvrtkama. Nagradu Elektri Zagreb primio je njen direktor Marko [krobo, koji je tim povodom izrazio zadovoljstvo {to je Elektra dobila takvo presti`no priznanje upravo u godini u kojoj obiljeàva Stolje}e svjetla u Zagrebu.

Himnu „Lijepa na{a“ posebno harmoni~no i ~isto izveo pjeva~ki zbor crkve sv. Marka „Cantares sancti marci“, a sugestivni glazbeni program „Zagreba~ki kvartet“.

marKo [KroBo, direKtor eleKtre ZagreB, doBitNiCe ovogodi[Nje Nagrade grada ZagreBa

Partner i oslonac gradu

Neposredno nakon {to je, u ime Elektre Zagreb HEP Operatora distribucijskog sustava, primio presti`nu Nagrada Grada Zagreba, njen direktor Marko [krobo o svojim dojmovima prigodom vrijednog priznanja Elektri Zagreb u godini obiljeàvanja velike obljetnice Stolje}a svjetla, o stoljetnoj misiji - misiji svjetla, o tomu {to za njega osobno i profesionalno zna~i Nagrada, rekao je:.

- Tijekom proteklih sto godina, Elektra je bila, a i danas je krvotok grada, njegov partner i oslonac. Posebna je to obveza – biti odgovoran za opskrbu elektri~nom energijom glavnog grada Republike Hrvatske. Jer, Elektra mora disati s Gradom, prepoznavati njegove potrebe, ona mora svoju budu}nost oblikovati zajedno s gradom. Za nas koji vodimo Elektru, za sve na{e zaposlenike, velika je obveza da nastavimo plemenitu misiju za grad Zagreb, a to je: biti njegova svjetiljka na putu prema budu}nosti.

Svjetlo je jedan od temeljnih fenomena ~ovjekova zapaànja. Sve se doga|a u spoju sa svjetlom: ìvot ~ovjeka, biljaka i ìvotinja - ukupni ìvot na Zemlji. Da je svjetlo preduvjet svakog ìvota, dokazuje i jedan od najstarijih zapisa iz povijesti, onaj biblijski iz Knjige Postanka, s poznatom re~enica Boga Stvoritelja: "Neka bude Svjetlo!"

înjenica da sam i ja osobno dio tima koji u domove na{ih sugra|ana donosi svjetlo, energiju, zna~i ìvot - ispunjava me posebnim zadovoljstvom.

Nagrada Grada Zagreba za mene osobno zna~i lijepo i posebno iskustvo koje se ne zaboravlja. Najprije to povezujem s ~injenicom da je to nagrada na{ega Grada, prema ~emu svaki ~ovjek koji osje}a ukupni nacionalni kontekst, ima posebnu emociju i vrijednosni pristup. Profesionalno, nagradu ja osobno i moji suradnici i zaposlenici – osim kao priznanje brojnim nara{tajima Elektre, doìvljavamo kao priznanje na{e vrijednosti za Grad, ali i kao podsjetnik koji nas obvezuje za budu- }nost. Stoga bih ovom prigodom èlio ~estitati svim zaposlenicima Elektre Zagreb i zaèljeti im puno uspjeha u obavljanju svog posla sukladno visokim kriterijima koje name}e na{a obveza prema gradu u godinama koje slijede. Na{ je posao vrlo kompleksan i odgovoran i osje}amo se privilegiranim nara{tajem koji }e, zajedno s ostalima, stvarati Zagreb kao novu europsku metropolu.

Elektra – svjetiljka grada Ivana Brnada

U ime Elektre Zagreb HEP Operatora distribucijskog sustava, Marko [krobo je, u prisustvu brojnih visokih uzvanika i po~asnih gostiju okupljenih na prigodnoj sve~anoj sjednici Skup{tine grada, primio Nagradu Grada Zagreba Elektri Zagreb od predsjednice Skup{tine Tatjane Holjevac i gradona~elnika Milan Bandi}a

Posebna je obveza biti odgovoran za opskrbu elektri~nom energijom glavnog grada Republike Hrvatske, jer Elektra Zagreb mora disati s Gradom, prepoznavati njegove potrebe, ona mora svoju budu}nost oblikovati zajedno s gradom i stoga je velika obveza nastaviti plemenitu misiju za grad Zagreb, a to je: biti njegova svjetiljka na putu prema budu}nosti


oBNovljivi iZvori

drugi stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem – obnovljivi izvori energije u republici Hrvatskoj – energija biomase, bioplina i biogoriva

U Osijeku je, u organizaciji Hrvatske gospodar-ske komore – Zajednice obnovljivih izvora energije, od 27. do 30. svibnja o.g. odràn Drugi stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem – Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj – energija biomase, bioplina i biogo-riva. U okviru 40 obra|enih tema, vi{e se moglo saznati o hrvatskom zakonodavstvu u podru~ju obnovljivih izvora energije, ekonomsko-financijskoj problematici ovih izvora, uklju~ivanju obnovljivih izvora energije u elektroenerget-ski sustav Republike Hrvatske, a predstavljene su i detaljne analize u~inkovitosti biomase, bioplina i biogoriva.

Otvaraju}i Skup, dràvni tajnik Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva Dragan Kova~evi} je rekao:

- Ekonomski gledano, koristi od obnovljivih izvora energije su vi{estruke, jer uklju~uju izgradnju novih pogona, zapo{ljavanje i odrìvi razvoj seoskoga prostora. Za Hrvatsku kao zemlju potpisnicu Kyotskog protokola i kao zemlju koja je na pragu punopravnog ~lanstva u EU, pove}anje kori{tenja obnovljivih izvora energije nije trend, nego na{a obveza. Mi smo se, potvr|ivanjem Protokola iz Kyota, obvezali smanjiti emisiju stakleni~kih plinova u prosjeku za pet posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine, u odnosu na baznu 1990. godinu. Tako|er, Europska unija je donijela strategiju udvostru~avanja upotrebe obnovljivih izvora energije od 2003. do 2010., kako bi se ukupni udjel obnovljivih izvora energije pove}ao sa {est na 12 posto. U Hrvatskoj, ne uklju~uju}i hidro-energiju, obnovljivi izvori energije daju manje od jedan posto ukupno potrebne energije. Upravo ta ~injenica razlog je potrebe sna`nijeg poticanja izgradnje novih kapaciteta, kako bi u budu}nosti najve}i dio obnovljive energije proizvodili upravo u Hrvatskoj te time osigurali neovisnost i sigurnost opskrbe energijom, a jednako tako i konkurentnost i kompatibilnost sa zemljama EU. Nagla{avam da smo prije nekoliko tjedana ovdje pokraj Osijeka, u IPK Tvornici ulja êpin, prezentirali Projekt izgradnje pogona za proizvodnju biodizela i to kapaciteta 60 tisu}a tona i vrijednosti od pribli`no 30 milijuna eura, a izgradnja pogona zapo~et }e u jesen ove godine.

U okviru Skupa, odràna je konferencija za novinare, na kojoj su novinari saznali pojedinosti o zna~aju obnovljivih izvora energije za Republiku Hrvatsku.

osijEk - doBar izBor

Tom je prigodom nagla{eno da je Osijek pravo mjesto za odràvanje ovakvoga skupa. U ime organizatora, Hrvatske gospodarske komore, novinarima se obratila potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta:

- Drago mi je da smo za mjesto odràvanja ovoga skupa izabrali Osijek, a da smo pogodili i temu i mjesto, dokazuje 200 prijavljenih sudionika. I ovim skupom Hrvatska dokazuje svijest o nu`nosti kori{tenja obnovljivih izvora energije. Skupom smo èljeli otvoriti dijalog sektora poljoprivrede, industrije, energetike i lokalne samouprave. HGK je prepoznao va`nost teme, kao i mogu}nosti koje nam nude razni predpristupni fondovi Europske unije. Zato }emo o ovoj temi odràti jo{ jednu konferenciju ove godine i to u Dubrovniku. Od ovog skupa, osim edukacije, o~ekujem i uspje{ne kontakte za sklapanje nekih budu}ih poslova.

Predsjednik Zajednice obnovljivih izvora energije Ton}i Panza, ukratko je predstavio rad Zajednice i skupa u Osijeku, rekav{i:

- Kao Zajednica obnovljivih izvora energije postojimo vi{e od dvije godine. Imamo sedam grupacija i aktivni smo, tako da smo postali zna~ajan ~imbenik u dono{enju akata i provo|enju projekata. Ovaj skup nije slu~ajno u Osijeku. Ovo je sredi{te Slavonije, regije bogate resursima, a teme su usmjerene naj{iroj populaciji, jer obuhva}aju podru~je poljoprivrede. Ba{ zbog toga tu vidimo mogu}nost za uklju~ivanje doma}eg gospodarstva u ove projekte OIE.

vEliki dio BioMasE Mo@E sE koristiti kao oBnovljiv izvor EnErgijE

Stru~ni suradnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva Domagoj Validì} potvrdio je veliku potporu obnovljivim izvorima energije njegova Ministarstva, kao i pomo}nik ministra Ministarstva poljoprivrede, Miroljub Stojanovi}, koji je rekao:

- Kori{tenjem biomase, bioplina i biogoriva smanjujemo emisiju stakleni~kih plinova u atmosferi, smanjujemo ovisnost o uvozu energije te doprinosimo gospodarskoj stabilnosti zemlje. Na{e Ministarstvo pokriva povr{inski najve}i resor od dva milijuna i 700 tisu}a hektara {uma i {umskog zemlji{ta, milijun hektara

poljoprivrednog zemlji{ta, {to otvara mogu}nosti da se veliki dio biomase koristi kao obnovljiv izvor energije.

Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu i voditelj grupacije HGK za biomasu i bioplin Vije}u zajednica obnovljivih izvora energije, Josip Dundovi}, govorio je o konkretnim projektima:

– Biomasa u Hrvatskoj ima velike {anse da se nakon dono{enja podzakonskih akata zapo~ne s ozbiljnom izgradnjom kapaciteta za proizvodnju topline i elektri~ne energije. Rezultat je tih pet akata koje je donijela Vlada, a zapo~inju se primjenjivati od 1. srpnja o.g., da i Hrvatske {ume mogu biti tre}e dràvno poduze}e u proizvodnji energije nakon INA-e i HEP-a. Ve} postoje neki dogovori izme|u Hrvatskih {uma i HEP-a oko suradnje. Primjerice, da na podru~ju Baranje godi{nje ostane vi{e od 20 tisu}a tona kro{nji i ovr{aka nakon sje~e topola, od toga bi se moglo osigurati 10 MW topline i 1,5 MW elektri~ne energije. Hrvatske {ume su jo{ 1995. godine izgradile prvu toplanu na biomasu u Ogulinu snage 1 MW, a 2005. i u Gospi}u jednake snage, prigodom izgradnje nove upravne zgrade, tako da isporu~uje toplinu za grijanje vi{e objekata u blizini.

ukljuîvanjE oiE u razdjElnu MrE@u

Hrvatsku elektroprivredu na ovome Skupu predstavljali su direktor Elektroslavonije Osijek dr.sc. Damir Pe~varac i rukovoditelj Slu`be za tehni~ke poslove Viktor Klari}, izloìv{i temu „Uklju~ivanje obnovljivih izvora elektri~ne energije u razdjelnu mreù“. Osim osnovnih aktivnosti i okolnosti kod uklju~ivanja malih obnovljivih izvora elektri~ne energije u elektroenergetski sustav, u razdjelnu mreù, prikazali su i procjenu uloge malih izvora u budu}nosti te osnovne postupke u pripremi takvih objekata, uvaàvaju}i potrebe usugla{avanja vi{e jednakovrijednih sudionika u procesu. Komentirani su energetsko-tehni~ki i komercijalni okviri te primjeri zapo~etih projekata na podru~ju Slavonije i Baranje. Jednako tako, govorili su o sposobnosti pretvorljivosti energije i ljudske svjesnosti koji sinergijski spajaju poljodjelstvo i ~istu prirodu s energetskim sustavom.

oiE nisu trend nego obveza Denis Karna{

Drugi stru~ni skup o OIE okupio je vi{e od 200 sudionikaDragan Kova~evi} je otvorio Drugi stru~ni skup o OIE u Osijeku te naglasio da je korist od obnovljivih izvora energije vi{estruka, jer uklju~uje izgradnju novih pogona, zapo{ljavanje i odrìvi razvoj seoskoga prostora


oBNovljivi iZvori

Hep obnovljivi izvori energije s potencijalnim partnerima

Partnerski model u razvoju oiE

Pred mladom i, za sada, malobrojnom ekipom OIE zahtjevni su zadaci osvajanja zanimljivog podru~ja obnovljivih izvora energije, s lijeva na desno: Sini{a Kneèvi}, Diana Ognjan, dr. sc. Zoran Stani}, Kristina Musa i Ivana Hum

ocijeniv{i korisnim i zna~ajnim sastanak sa HEP oiE, predstavnici potencijalnih partnera za podru~je obnovljivih izvora energije izjavili su da podupiru koncept i namjere HEP-a, za kojeg smatraju da moè i mora biti lider u razvoju oiE u regiji

HEP Obnovljivi izvori energije d.o.o. (HEP OIE) je, na sastanku odrànom u sjedi{tu HEP-a 17. svibnja o.g., upoznao potencijalne partnere s ciljevima tvrtke, a tom su prigodom razmotrene bitne zna~ajke, na temelju kojih }e se odlu~ivati o ulasku u pojedine projekte. Spomenimo da su sastanku nazo~ili brojni predstavnici: Kon~ar KET-a, INA Naftaplina, Dalekovoda, C.E.M.P-a, Valalta, CE Energy Holdinga, Tudi} elektrocentra, SFC Umwelttechnik-a, GEP-AE-a, Hidrowatt-a, EKO Energetskog konzaltinga, Enersys-a, Hrvatskih {uma, Beli{}a d.d. i Vukovarsko-srijemske ùpanije.

Nakon {to je sve prisutne pozdravio dr. sc. Zoran Stani} - direktor HEP OIE, mr. sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave je, u ime Uprave HEP-a d.d., izloìo ~injenice o povijesti poticanja obnovljivih izvora energije od strane HEP-a te o osnivanju tvrtke HEP Obnovljivi izvori energije.

HEP oiE, nositElj Hrvatskog klastEra u Podru^ju kori[tEnja oiE

Potom je Z. Stani} odrào prezentaciju o toj, pro{le godine, novoutemeljenoj tvrtki HEP grupe. Ukratko je izvijestio o reformi elektroenergetskog sektora i restrukturiranju HEP grupe, obnovljivim

izvorima energije na trì{tu elektri~ne energije, o osnivanju tvrtke HEP OIE te suradnji i projektima te tvrtke. Skrenuo je pozornost na dinamiku otvaranja trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj, naglasiv{i da }e ono 1. srpnja 2008. godine biti otvoren za sve kupce. Govorio je, uz ostalo, o ciljevima HEP OIE, me|u kojima je ostvarenje profita od prodaje elektri~ne energije iz novih obnovljivih izvora prema poticajnoj tarifi, osvrnuo se na razvoj novih kompetencija i pobolj{anje imidà HEP-a, izvijestio o pobolj{anju ukupne bilance emisija CO2 , {to moè pomo}i u planiranju i izgradnji temeljnih elektrana na fosilna goriva te o doprinosu diversifikacije primarnih izvora energije, kao i o smanjenju rizika od fluktuacija cijena nafte i plina. Tako|er je bilo rije~i o djelatnosti HEP OIE, o prednostima, budu}oj suradnji i projektima, prioritetima ulaganja… i svemu onomu {to je bitno u daljnjem poslovanju HEP OIE.

Z. Stani} je prezentaciju zaklju~io nagla{avanjem vizije HEP OIE: biti vode}im investitorom i proizvo|a~em elektri~ne energije iz obnovljivih izvora energije u regiji, kao i nositeljem hrvatskog elektroenergetskog klastera u podru~ju kori{tenja obnovljivih izvora energije.

Naime, u proteklih 12 godina HEP je u svom poslovanju aktivno podupirao razvoj obnovljivih izvora energije. Dono{enjem novih zakonskih i podzakonskih akata, Hrvatski operator trì{ta energije (HROTE ) postaje nositeljem sustava za poticanje razvoja obnovljivih izvora energije. U takvim novim okolnostima, HEP je prepoznao podru~je tih izvora kao podru~je u koje se moè uklju~iti kao investitor i ostvariti dobrobit. Stoga je, zbog transparentnosti poslovanja, osnovao posebno dru{tvo HEP OIE. Osnovne djelatnosti Dru{tva su istraìvanje, razvoj, financiranje, izgradnja i eksploatacija na podru~ju obnovljivih izvora energije.

Predsjednik Uprave, mr. sc. Ivan Mravak, ovom je prigodom izvijestio o statusu i razvoju obnovljivih izvora energije u Europi te naglasio da HEP nije èlio ostati izvan tih procesa. Osvrnuo se na austrijsku elektroenergetsku kompaniju Verbund, koja se iznimno

angaìrala u podru~ju obnovljivih izvora energije u Austriji i sada {iri svoje poslovanje na tom podru~ju i na okolne zemlje. HEP je, kako je rekao I. Mravak, izme|u po~etnog stava da se HEP ne}e mije{ati u razvoj obnovljivih izvora, nego da }e to prepustiti privatnoj inicijativi i primjera austrijskog Verbunda, odabrao srednji put – osnivanje nove tvrtke, koja }e zajedno s partnerima realizirati odre|ene programe obnovljivih izvora energije, {to zna~i da je HEP odabrao partnerski model u razvoju OIE. Naglasio je da Hrvatska i sada ima veliki udjel obnovljivih izvora (velike hidroelektrane), ali da je za hrvatsko gospodarstvo dobro da se razvijaju i novi obnovljivi izvori.

PoHvalE PoslovnoM iskoraku HEP-a u Podru^jE oiE

Predstavnici spomenutih tvrtki su, potom, predstaviv{i njihove djelatnosti vezane uz obnovljive izvore energije, izloìli mogu}nosti budu}e suradnje sa HEP OIE.

Davor Mladina, ~lan Uprave Kon~ara, ocijenio je ovaj skup zna~ajnim za podru~je obnovljivih izvora energije, naglasiv{i da u Kon~aru podupiru koncept i namjere HEP-a te smatraju da HEP moè i mora biti lider u razvoju OIE u regiji. Izvijestio je da je Kon~ar prije nekoliko godina zapo~eo razvoj vjetroagregata, koji se upravo testira u tvornici i uskoro }e biti postavljen na Pometeno Brdo. Pritom je naglasio da Kon~ar ne èli biti konkurent, ve} proizvo|a~ opreme za vjetroelektrane. Temeljem ve} pokrenutih razgovora sa HEP OIE, poru~io je da se nada uspje{noj suradnji.

Niko Dali} iz INA Naftaplina rekao je da INA i HEP OIE ve} sura|uju na nekim projektima, poput geotermalne elektrane Geotermalnog programa Lunjkovec-Kutnjak. Goran Mihovilovi} iz Hidrowatta, pozitivnim je ocijenio stvaranje HEP OIE i uklju~enje HEP-a u razvoj OIE u Hrvatskoj, naglasiv{i da HEP svojom reputacijom moè uvelike doprinijeti uklanjanju pote{ko}a koje postoje s kori{tenjem OIE. Osnivanje HEP OIE jednako je ocijenio i Bojan Re{}ec iz GEP-AE, napomenuv{i da je njegova tvrtka ve} 27 godina investitor u podru~ju OIE te je izrazio je spremnost na razgovore o suradnji HEP OIE, osobito na podru~ju vjetroelektrana, malih hidroelektrana i potencijalno fotonaponskih elektrana. S HEP OIE kontaktira i Beli{}e d.d. - proizvodnja papira, kako je rekao @eljko Buchwald, jer razmatraju proizvodnju energije iz plina zamijeniti proizvodnjom iz biomase.

Osnivanje tvrtke HEP OIE, Augustin Sever iz EKO energetskog konzaltinga slikovito je ocijenio kao „{e}er na kraju doga|aja na podru~ju OIE“. Budu}i da njihova tvrtka na podru~ju OIE okuplja najbolje stru~njake u energetskom klasteru, smatraju da se u razvoj OIE trebaju maksimalno integrirati doma}i proizvo|a~i: Kon~ar, \uro \akovi}, Brodosplit i to da barem 50 posto od ciljanih 5,8 posto udjela OIE bude proizvedeno od doma}ih proizvo|a~a.

(Ur)


strUKa

studijski odbor za trì{te elektri~nom energijom i regulaciju Hro CigrÉ

Petnaestog svibnja o.g., SO C5 ( Studijski odbor za trì{te elektri~nom energijom i regulaciju) HRO CIGRÉ organizirao je u Zagrebu okrugli stol o temi Uloga regulatornog tijela u dono{enju tarifnih sustava, kojem su uz predstavnika HERA-e i HEP-a nazo~ili i gosti iz regulatornih tijela Francuske, Austrije, Ma|arske i Slovenije.

Dr.sc. Mi}o Klepo, predsjednik SO C5 HRO CIGRÉ je u uvodnom obra}anju naglasio iznimnu va`nost ove teme te najavio o~ekivanja da se upravo raspravama u okviru ovog okruglog stola rije{e neke od dvojbi. Naime, podsjetio je da je krajem 2006. godine, HERA donijela metodologiju za izra~un tarifa za elektroprivredne djelatnosti - proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu elektri~ne energije. U tijeku su poslovi vezani za izra~un i dono{enje tarifa temeljem donesenih metodologija, a dono{enjem i stupanjem na snagu tarifa Hrvatska }e u}i u prvo regulatorno razdoblje.

Potom je uslijedilo sedam prezentacija u dva bloka. Prvi je izlagatelj @eljko Raji} iz HERA-e, obradio temu Polazne osnove za dono{enje novih tarifnih sustava. U svom se izlaganju najprije osvrnuo na pregled integralnog (prethodnog) Tarifnog sustava, njegovo zakonsko utemeljenje i njegovu strukturu. Potom je, obrazloìv{i razloge za promjenu Tarifnog sustava, naveo liberalizaciju energetskog sektora, kojom se uvode trì{ni odnosi u neke energetske djelatnosti radi pove}anja u~inkovitosti – manjih tro{kova i cijena te time i pove}anja konkurentnosti, a potom i sigurnije i kvalitetnije opskrbe kupaca. Podsjetio je i na proces pristupanja Europskoj uniji i na zakonodavstvo Republike Hrvatske, kojim je HERA zakonski obvezana donijeti tarifne metodologije. Ovom je prigodom podsjetio i na tijek procesa otvaranja energetskog trì{ta i zakonske okvire za restrukturiranje elektroenergetskog sektora. Nadalje je govorio o novim tarifnim sustavima za regulirane elektroenergetske djelatnosti i onima za tarifne kupce te o op}im na~elima novih tarifnih sustava,. Me|u njima je izdvojio: stvaranje stabilnih i predvidivih uvjeta poslovanja te poticanje razvoja djelatnosti u svrhu zadovoljenja potra`nje za elektri~nom energijom, priznavanje opravdanih tro{kova poslovanja i razumnog roka povrata uloènih sredstava energetskom subjektu, {to realnije pridjeljivanje (alokacija) tro{kova korisnicima

razmjerno iznosu u kojem ih izazivaju te poticanje racionalne potro{nje elektri~ne energije. U okviru op}ih na~ela novih tarifnih sustava, napomenuo je da tarifni sustavi odre|uju ciljeve i na~ela, kategorije kupaca, podatke i dokumente potrebne za utvr|ivanje tro{kova, na~in odre|ivanja tro{kova, strukturu tarifnih stavki i na~in utvr|ivanja prijedloga tarifnih stavki. HERA, naglasio je, donosi tarifne sustave, bez visine tarifnih stavki, za proizvodnju elektri~ne energije, s iznimkom za povla{tene proizvo|a~e, za prijenos elektri~ne energije i za opskrbu elektri~nom energijom, s iznimkom povla{tenih kupaca. Tarifni stavovi stupili su na snagu osmi dan nakon objave u Narodnim novinama 29. prosinca 2006. godine. Time je prestao vrijediti dotada{nji Tarifni sustav za usluge elektroenergetskih djelatnosti, koje se obavljaju kao javne usluge, osim u dijelu koji se odnosi na visinu tarifnih stavki, koje ostaju na snazi do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki utvr|enih novim tarifnim sustavima.

@. Raji} je, prezentiraju}i i temu Tarifni sustavi za regulirane djelatnosti, bez visine tarifnih stavki - analizirao tarifne elemente i strukturu tro{kova u tarifnim sustavima – za proizvodnju elektri~ne energije (za tarifne kupce), za prijenos elektri~ne energije, potom za distribuciju elektri~ne energije i na kraju u tarifnom sustavu za opskrbu elektri~nom energijom (za tarifne kupce). Potom je izloìo i predlaganje visine tarifnih stavki, cijenu isporuke elektri~ne energije i primjere tarifnih modela kategorija poduzetni{tvo na niskom naponu. i ku}anstva.

Kristina Mravak Knezi} iz HEP OPS-a i Iva Dugandì} iz HEP ODS-a obradile su temu Pripreme energetskih subjekata za budu}e regulacijsko razdoblje. U tom su izlaganju nagla{ene obveze energetskih subjekata glede novih tarifnih sustava – rok za uskla|ivanje poslovanja s odredbama Tarifnog sustava od {est mjeseci, obveza, rokovi i struktura dostavljanja potrebnih podataka o Planu poslovanja te Planu razvoja i izgradnje te trogodi{njem planu razvoja i izgradnje, koji se donosi uz suglasnost HERA-e. Kod HEP OPS-a su, kako je re~eno, kratki rokovi dostavljanja podataka, za trogodi{nji plan razvoja i izgradnje formiran je tim, a definirane su metodologija i pristup njegovoj izradi. [to se ti~e ugovora s konzultantom, nagla{ena je osjetljivost cijene za kori{tenje prijenosne mreè.

[to se ti~e problematike HEP ODS-a - glede trogodi{njeg plana razvoja i izgradnje re~eno je da je formiran sedmero~lani tim s preciznim zadacima, a nestandardnih usluga - nagla{en je problem njihovog izdvajanja kod pra}enja tro{kova i njihovog rasporeda prema vrsti, dok prora~un povrata na reguliranu imovinu nije definiran i predlaè se pet posto zbog sada{njih uvjeta poslovanja.

Drugi dio okruglog stola obuhvatio je iskustva Austrije, Ma|arske i Slovenije, koja su stru~njaci iz tih zemalja predstavili okupljenima. Sven Kaiser iz austrijskog Energie-Control GmbH-a objasnio je ulogu regulatora u utvr|ivanju tarifnih sustava u toj zemlji. O sustavu cijena elektri~ne energije u Ma|arskoj govorio je Peter Litvai, dok je Majda Paripovi~ iz Javne agencije Republike Slovenije za energiju, prenose}i slovenska iskustva na tom podru~ju, najvi{e govorila o naknadama za kori{tenje mreè.

regulatorno tijelo - presudno

Radno predsjedni{tvo u sastavu, dr. sc. Mi}o Klepo, predsjednik SO C5 HRO CIGRÉ, Josip Moser, glavni tajnik HRO CIGRÉ, Ivana [tritof iz HERA-e i Marijan Magdi} iz Instituta za elektroprivredu i elektrotehniku

sve~ano predstavljena knjiga „MiPro-ju~er,danas,sutra“

MiPro profilirao Hrvatsku u regionalnog lidera

Kao dio promotivnih aktivnosti uo~i odràvanja 30. jubilarnog MIPRO-a u Opatiji od 21. do 26. svibnja o.g., u Zagrebu i Rijeci predstavljena je rasko{no opremljena knjiga „MIPRO-ju~er,danas,sutra“. Rije~ je o knjizi koja saìma tridesetogodi{nju povijest tog me|unarodnog skupa, posve}enog informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici kroz dvije najvrednije dimenzije: osoba koje se sudjelovale u radu Skupa i stru~nih tema koje su profilirale MIPRO kao nezaobilazan stru~ni doga|aj na regionalnoj i me|unarodnoj razini.

Na Zagreba~koj promociji, odrànoj u Vije}nici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu 10. svibnja o.g., o knjizi su govorili predsjednik Hrvatske udruge MIPRO dr.sc. Rajko Pfaf, dekan Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva Sveu~ili{ta u Zagrebu prof.dr.sc. Vedran Mornar, recenzent prof.dr.sc. Sejid Te{njak i u ime autorskog tima urednik knjige prof.dr.sc. Petar Biljanovi}. Govornici su se sloìli kako MIPRO zasluùje knjigu o sebi jer je rije~, ne samo o stru~nom skupu, ve} o pokretu koji je Hrvatsku profilirao u regionalnog lidera na tom podru~ju. P.Biljanovi} naglasio je kako je „MIPRO-ju~er,danas,sutra“ knjiga nastala kao kombinacija entuzijazma autora i sponzora, me|u kojima se osobito isti~e HEP kao generalni pokrovitelj ovogodi{njeg 30. jubilarnog MIPRO-a. Osim generalnog sponzorstva, predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak imenovan je za predsjednika Po~asnog organizacijskog odbora Skupa.

U rije~koj su Gradskoj vije}nici , pet dana prije slu`benog otvorenja Skupa, knjigu predstavili Rajko Pfaff, predsjednik Hrvatske udruge MIPRO, Zdravko Lenac, prorektor za znanstveno-istraìva~ki rad Sveu~ili{ta u Rijeci, urednik i jedan od autora Petar Biljanovi} te Vitomir Komen, direktor Elektroprimorja Rijeka. V. Komen je, u ime HEP-a, izrazio zadovoljstvo {to su na{a tvrtka i njeni pojedinci spomenuti u knjizi vi{e puta u najpozitivnijem kontekstu te {to je tako zna~ajan me|unarodni znanstveni skup za~et ba{ u Rijeci

Tomislav [nidari}/Ivica Tomi}

Dragica Jurajev~i} Tomislav [nidari}


ZNaNje

30. jubilarni me|unarodni skup mipro

- Vlada je u Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi sektor informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT sektor) stavila me|u {est sektora za koje smatra da imaju snage pokrenuti sna`niji razvoj gospodarstva, a time i izvoz. Rije~ je o vrlo va`nom sektoru, u kojem imamo jake tvrtke, jaka sveu~ili{ta i obrazovanu radnu snagu, a u kojem }e i Udruga MIPRO aktivno sudjelovati u osmi{ljavanju klastera, koji }e okupiti sve male informati~ke tvrtke zajedno s velikima u daljnjem ja~anju ovoga sektora, rije~i su ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branka Vukeli}a iz njegovog obra}anja u Opatiji prigodom sve~anog otvorenja 30. jubilarnog skupa informacijske i komunikacijske tehnologije, elektronike i mikroelektronike MIPRO 2007., koji se i ove godine odrào u Opatiji od 21. – 25. svibnja. B. Vukeli} je posebno naglasio potrebu sve ve}eg povezivanja znanosti i gospodarstva jer, kako je rekao, bez toga nema razvoja. Iznesen je i podatak, prema kojem se u SAD i Velikoj Britaniji u razvoj ICT-a ulaè ~ak pribli`no {est posto bruto dru{tvenog proizvoda tih zemalja, {to dovoljno govori o va`nosti ICT industrije u dana{njem globalnom svijetu.

Ovogodi{nji jubilarni MIPRO odràn je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske - Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske agencije za telekomunikacije, Primorsko-goranske ùpanije i IEEE Region 8, a generalni sponzor jubilarnog 30. MIPRO-a uz poznatu poruku: „S MIPRO-m u dru{tvo znanja“ bio je HEP.

HEP sudjElujE u radu MiPro-a od saMog PoÊtka

Predsjednik Uprave HEP-a i predsjednik Po~asnog organizacijskog odbora mr. sc. Ivan Mravak na otvorenju Skupa, izme|u ostalog, je rekao:

- Izraàvam na{e zadovoljstvo {to je upravo HEP generalni sponzor jubilarnog 30. me|unarodnog skupa MIPRO. On nije znakovit stoga {to je jubilaran; znakovit je upravo po svojoj tematici, po izno{enju egzaktnih hrvatskih iskustava u vo|enju i eksploataciji elektroenergetskog sustava. Ovo je i prigoda da podsjetim na ~injenicu da HEP sudjeluje u radu MIPRO-a od samog po~etka, 1978. godine.

Sudionike MIPRO-a pozdravili su jo{ i predsjednik udruge MIPRO Rajko Pfaff, prvi predava~ na skupovima MIPRO Miodrag Lorencin, predstavnik IEEE Regije 8 Alekasandar Szabo, predsjednica kompanije Ericcson Nikola Tesla, Gordana Kova~evi}, ùpan Primorsko-goranske ùpanije Zlatko Komadina, zamjenica rije~kog gradona~elnika Romana Jerkovi} te gradona~elnik Opatije Amir Muzur.

Na sve~anosti je dodjeljena povelja MIPRO-a Mahajlu Filiferovi}u, prema op}em mi{ljenju, najzaslu`nijoj osobi u 30-godi{njoj povijesti MIPRO-a.

Nakon sve~anog otvorenja, Skup je nastavljen radom o plenarnim temama. Ukupno je na Skupu organizirano devet znanstvenih i znanstveno stru~nih savjetovanja, nekoliko seminara, okruglih stolova te

izlo`ba ICT i elektroni~ke opreme i usluga. Jedan okrugli stol bio je posve}en iskustvima u provo|enju Bolonjskog procesa, a drugi inovativnoj djelatnosti kao kamenu temeljcu dru{tva znanja kojemu teì Hrvatska, nastoje}i se uklju~iti u europske integracije, a tre}i razvoju telekomunikacijskog trì{a u Republici Hrvatskoj.

Odràne su i radionice o vo|enju me|unarodnih projekata i izloèna su brojna pozvana predavanja i prezentacije. U radu je sudjelovalo vi{e od tisu}u sudinika iz dvadesetak zemlja sa svih strana svijeta, a prezentirano je vi{e od 200 radova.

Kao i uvijek, zapaèn je bio Seminar Informati~ka i komunikacijska tehnologija (ICT) u vo|enju elektroenergetskoga sustava, kojeg su vodili Josip Kljaji} i Igor Ivankovi} iz HEP-a.

Ivica Tomi}

Povezati znanost i gospodarstvo

Povelja MIPRO-a u rukama najzaslu`nijeg pojedinca Mihajla Filiferovi}a

ZASLU@NI HEPOVCI ZA TRI DESETLJE]A MIRPO-a

Mno{tvo je pojedinaca i tvrtki zaslu`no za prosperitet MIPRO-a u protekla tri desetlje}a, a me|u njima istaknuto mjesto zauzimaju HEP i pojedinci iz HEP-a. Tako u prigodnoj knjizi objavljenoj u povodu 30. obljetnice MIPRO-a, izme|u ostalog, stoji:

“ Velike zasluge u posljednjem desetlje}u pripadaju i Milanu Bobetku, koji je obna{ao du`nost predsjednika Hrvatskog dru{tva i kasnije Hrvatske udruge MIPRO u razdoblju od 1992. do 2000. godine. Njegova je zasluga {to je u devedesetim godinama osigurao MIPRO-u bolje uvjete opstanka i rada nego {to se moglo o~ekivati u realnoj situaciji, koja nije pogodovala misiji MIPRO-a. Bez velikih rije~i pomagao je ljudima koji su nosili MIPRO i zna~ajno utjecao na nesmetano odvijanje ovoga velikoga skupa. Zato njegovo djelovanje smatramo presudnim, ne samo za razvoj, ve} i za goli opstanak MIPRO-a.

Velike zasluge pripadaju i Josipu Kljaji}u, predsjedniku Hrvatske udruge MIPRO u razdoblju od 2000. do 2003. godine, koji je mnogo napravio na profiliranju MIPRO-a kao udruge i napisao niz normativnih akata Udruge. Njegov doprinos razvoju MIPRO-a jo{ uvijek nije u pravoj mjeri valoriziran pa taj propust èlimo ovime barem djelomice ispraviti. Uz ovu funkciju, Josip Kljaji} je pokreta~ i voditelj iznimno kvalitetnih HEP seminara, koji su tradicionalno najposje}eniji seminari na skupovima MIPRO u poslednjem desetlje}u”.

Ministar B. Vukeli}: ICT sektor je me|u {est najzna~ajnijih za razvoj Hrvatske

Predsjednik Udruge MIPRO Rajko Pfaff zahvalio je svima koji su pridonijeli da se skup uspje{no odràva punih 30 godina

Predsjednik Uprve HEP-a mr. sc. Ivan Mravak pozdravio je sudionike Skupa u ime generalnog sponzora i Po~asnog organizacijskog odbora

Grand hotel Adriatic u Opatiji i ove je godine bio doma}in skupa MIPRO


pod pove]alom

tim za koordinaciju i standardizaciju poslovnih postupaka u podru~ju za{tite okoli{a u Hep grupi

Pove}ane obveze HEP grupe u za{titi prirode i okoli{aBudu}i da je sve ve}i broj zakonskih propisa iz podru~ja za{tite prirode i okoli{a, pove}ale su se i obveze HEP grupe, a temeljem dosada{njeg rada i rezultata tima, va`no je u godinama koje slijede jo{ vi{e oja~ati njegovu ulogu i ~e{}e koristiti stru~no znanje i iskustvo ~lanova tima

Za{tita okoli{a prepoznata je kao vaàn element poslovanja u svim dru{tvima HEP grupe i to, ne samo u funkciji razvoja i strate{kog planiranja, nego i u operativnom radu elektroenergetskih objekata. Program rada Uprave HEP-a utvr|uje obvezu poslovanja HEP grupe na na~elima tro{kovne u~inkovitosti i transparentnosti, uz primjenu visokih standarda za{tite okoli{a i unaprje|enje odnosa s javno{}u i kupcima, ~ime se nastoji unaprijediti razina dru{tvene uklju~enosti HEP-a u aktualne reformske procese Republike Hrvatske.

Slijedom toga, na inicijativu Sektora za korporacijski razvoj HEP-a d.d., po~etkom 2001. godine osnovan je Tim za koordinaciju i standardizaciju poslovnih postupaka u podru~ju za{tite okoli{a u HEP grupi. Osnovni zadatak Tima, kako je tada bilo utvr|eno, je koordinacija i uskla|ivanje aktivnosti u podru~ju za{tite okoli{a na razini tvrtke u cilju unaprje|enja planiranja i koordinacije aktivnosti vezanih uz za{titu okoli{a u dru{tvima HEP grupe te pobolj{anje interne komunikacije. Za ~lanove Tima odabrani su stru~njaci direkcija i sektora HEP-a d.d. te temeljnih dru{tava HEP-a.

Voditeljem Tima bio je imenovan mr. sc. Zoran Stani}, (od studenog 2006. imenovan direktorom HEP Obnovljivih izvora energije d.o.o.), tajnikom Hrvoje Glamuzina (od rujna 2004. u HEP ESCO d.o.o.), Dragica Brakus (Direkcija za ekonomske poslove), Mladen Kavur~i} (Sektor poslovne informatike i telekomunikacija), Nikola Barbali} (HEP-Proizvodnja, Sektor za termoelektrane, u me|uvremenu je preminuo), Damir Balaì} (HEP-Proizvodnja, Sektor za hidroelektrane), Ferdinand [iki} (HEP-Operator prijenosnog sustava) i Stjepan Megla (HEP-Operator distribucijskog sustava). Premda formalno nije bio ~lanom, u radu Tima je vrlo aktivno sudjelovao i zna~ajno pridonio kvaliteti rada Tima i @elimir Kulu{i} iz HEP Operatora prijenosnog sustava (u me|uvremenu je preminuo).

tiM Pro[irEn ^lanoviMa i iz sPorEdniH djElatnosti HEP gruPE

U prvom razdoblju svog djelovanja od 2001. do 2006. godine, Tim je sudjelovao u izradi i uvo|enju primjene jedinstvene aplikacije za pra}enje i obradu tro{kova za{tite okoli{a, kao dijela sustava pra}enja tro{kova HEP-a - Ra~unovodstveno pra}enje tro{kova za{tite okoli{a u HEP-u (RETZOK), pripremi uvo|enja Sustava upravljanja okoli{em u HEP-u u skladu sa me|unarodnim poslovnim standardom ISO 14001:2004, pripremi izvje{}a vezanih za za{titu prirode i okoli{a za potrebe HEP-ovog godi{njeg izvje{}a te HEP-ovog izvje{}a o za{titi prirode i okoli{a „HEP i okoli{“, pripremi edukacijskih seminara u svezi s gospodarenjem otpadom, emisijama u zrak i vode, objedinjavanju i slanju podataka o katastru emisija u okoli{ HEP-a ùpanijskim uredima za za{titu okoli{a, izradi dokumenata iz podru~ja za{tite prirode i okoli{a, ~ija obveza proizlazi iz vaè}e zakonske regulative te pripremom projektnih zadataka vezanih za za{titu prirode, okoli{a i zdravlja ljudi.

Nakon uspje{nog petogodi{njeg rada Tima, u velja~i 2006. godine predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak donio je novu Odluku o ~lanstvu i zadacima Tima. Naime, uz ~lanove iz direkcija i sektora HEP-a d.d. te temeljnih dru{tava HEP-a, Tim je pro{iren ~lanovima iz HEP Toplinarstva HEP

Plina i APO-a usluge za{tite okoli{a. Dana{nji su ~lanovi Tima: dr. sc. Zoran Stani} (HEP Obnovljivi izvori energije), Tamara Tarnik (HEP d.d., Direkcija za koorporacijski razvoj i strategiju), Dragica Brakus (HEP d.d., Direkcija za ekonomske poslove), Mladen Kavur~i} (HEP d.d., Sektor za poslovnu informatiku i telekomunikacije), Goran Marijan (HEP Proizvodnja, Sektor za TE), @eljka Hru{kar (HEP Proizvodnja, KTE Jertovec), Zoran Neì} (HEP-Proizvodnja, Sektor za HE), Sa{a Cazin (HEP Operator prijenosnog sustava), Stjepan Megla (HEP Operator distribucijskog sustava), Milan Mikuli} (HEP Toplinarstvo), Draèn Burazin (HEP Plin) i Mirjana êr{kov Klika (APO usluge za{tite okoli{a).

novi Brojni zadaCi tiMa

Nova Odluka i pro{irenje novim ~lanovima za Tim je, uz izvje{}ivanje o aktivnostima u svezi sa za{titom prirode i okoli{a, zna~ilo nove zadatke poput: priprema odgovaraju}ih provedbenih planova i programa te internih akata iz podru~ja za{tite okoli{a, predlaganje, priprema i sudjelovanje u provo|enju programa obrazovanja za za{titu okoli{a u HEP grupi, sudjelovanje u dono{enju novih zakonskih propisa iz podru~ja za{tite prirode i okoli{a, koji se odnose na HEP, kao i propisa iz podru~ja energetike u dijelu koji se odnosi na za{titu prirode i okoli{a, sudjelovanje u projektima izgradnje i revitalizacije elektroenergetskih objekata koji svojim radom zna~ajno utje~u na okoli{ u okviru postupka procijene utjecaja na okoli{, odràvanje i unaprje|enje poslovne aplikacije za pra}enje tro{kova za{tite okoli{a (projekt RETZOK) u skladu s novim zakonskim propisima i me|unarodnim standardima, koordinacija projekata certifikacije HEP-a prema normi ISO 14001, uvo|enje u primjenu jedinstvenog informacijskog sustava pra}enja i izvje{}ivanja o temeljnim pokazateljima utjecaja na okoli{ rada objekata HEP-a i HEP grupe u cjelini, suradnja sa doma}im i me|unarodnim institucijama koji se bave za{titom prirode i okoli{a i niz drugih zadataka.

Budu}i da je sve ve}i broj zakonskih propisa iz podru~ja za{tite prirode i okoli{a, pove}ale su se i obveze HEP grupe. Tim je dosada{njim radom i rezultatima pokazao da ima va`nu ulogu u koordinaciji i komunikaciji izme|u ovisnih dru{tava i matice HEP grupe. Na taj na~in se postiè bolji protok informacija, uvid u mogu}e probleme i pote{ko}e pojedinog dru{tva u svezi sa za{titom okoli{a, planiranje rje{enja, izbjegavanje nepotrebnih tro{kova te pra}enje najnovijih propisa i trendova u za{titi prirode i okoli{a. Stoga je va`no u godinama koje slijede, jo{ vi{e oja~ati ulogu Tima te ~e{}e koristiti stru~no znanje i iskustvo ~lanova pri dono{enju poslovnih odluka iz podru~ja za{tite prirode i okoli{a i promociju projekata i aktivnosti za{tite prirode i okoli{a koje se provode u HEP-u.

Tamara Tarnik


znanjE

Magistrirao domagoj Milun iz Elektrodalmacije split

Pitanje kakvo}e elektri~ne energije postaje svakoga dana sve zna~ajnije zbog sve ve}eg udjela osjetljivih elektroni~kih tro{ila te zbog novih okolnosti na trì{tu elektri~ne energije, gdje elektri~na energija postaje proizvod- roba, koja se osim cijenom treba odlikovati i kakvo}om

Nakon promocije odràne 12. svibnja na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, postali smo bogatiji za jo{ jednog magistra znanosti. Domagoj Milun, diplomirani inènjer elektrotehnike, na radnom mjestu rukovoditelja Odjela za vo|enje pogona u Pogonu Trogir Elektrodalmacije Split, odlu~io je, u suglasju sa svojim mentorom prof.dr.sc. Sejidom Te{njakom, zavr{iti ~etiri godine pripremani magistarski rad pod nazivom Dijagonosti~ki pristup problemu odràvanja kakvo}e elektri~ne energije u distribucijskim elektroenergetskim mreàma. Tih 160 stranica je samo saètak nakon pro~itanih i obra|enih vi{e od tisu}u stranica stru~ne literature; knjiga i stru~nih ~asopisa, poglavito s engleskog govornog podru~ja.

Iz biografsko-radnih podataka izdvojit }emo da je ro|en 1969. godine u Splitu i da je sve nadalje teklo kao po {pagi. Nakon zavr{ene srednje {kole i diplomiranja na FESB-u, 1993. godine zaposlio se u HEP-a. Najprije u proizvodnoj djelatnosti kao inènjer za upravljanje i regularciju, a nakon dvije godine je pre{ao distribucijsku djelatnost, u Odjel za razvoj i investicije. Potom se odlu~io na svakodnevno putovanje i vo|enje tehni~kih poslova u trogirskom Pogonu. Danas, nakon deset godina, obavlja posao vo|enja pogona: upravljanja, nadzora, mjerenja, priprema, pra}enja i analiza svih pogonskih stanja, uz to i planiranja i razvoja distribucijskih mreà, uvjeta i izdavanja suglasnosti novim potro{a~ima i jo{ mno{tvo drugih, prate}ih i svakodnevnih poslova. U obiteljskoj putovnici stoji da je oènjen i ima osmogodi{njeg sina.

rad usko vEzan za struku

Na na{e pitanje o tomu {to ga je nagnalo na dono{enju odluke za prelazak u redove operativaca, odgovorio je:

- Poèlio sam tada raditi ne{to dinami~nije, prakti~nije poslove, na kojima se naposredno vide i rezultati rada, a {to bi trebao biti izazov svakom

mladom inènjeru. Prihvatio sam rukovode}e poslove, jer se nikada nisam bojao odgovornosti. Oprez pri radu je nuàn, ali kada ~ovjek zna {to radi onda i strah nestaje.

Odabrani magistarski rad usko je vezan za struku unutar djelatnosti distribucije elektri~ne energije. Kako je rekao na{ sugovornik, èlio se vi{e usavr{iti upravo u stru~nom pogledu, a kako je osoba koja stalno teì vi{em i boljem, to se odlu~io za podru~je i znanja koja su u svakodnevnoj inènjerskoj praksi vrlo primjenjiva.

- Pitanje kakvo}e elektri~ne energije postaje svakoga dana sve zna~ajnije i to iz vi{e razloga. S jedne strane, zbog sve ve}eg udjela osjetljivih elektroni~kih tro{ila, a s druge strane zbog novih okolnosti na trì{tu elektri~ne energije, gdje elektri~na energija postaje proizvod- roba, koja se osim cijenom treba odlikovati i kakvo}om – rekao je D. Milun.

PriPrEMiti EnErgiju za konkurEntnost

Me|utim, kako nam je objasnio, za svakodnevnu primjenu ovog vrlo osjetljivog podru~ja u pogonskoj praksi, potrebno je obu~iti i pripremiti suradnike, pruìti im znanja koja se ne u~e na fakultetima i {kolama, ve} se traè specijalisti~ka znanja, poglavito iz podru~ja elektri~nih mjerenja. Naravno, preduvjet je i nabava odgovaraju}e mjerne opreme za takvu vrstu pra}enja.

- Kakvo}a elektri~ne energije se naj~e{}e izraàva kroz zna~ajke napona i da bi se to primijenilo kod potro{a~a, potrebno je ugraditi odgovaraju}i ure|aj za pra}enje parametara kakvo}e. Taj bi ure|aj prvenstveno posluìo za izbjegavanje pritu`bi ili tu`bi za naknadu {tete zbog isporu~ene „nekvalitetne“ energije. Tako|er sluì da se na budu}em trì{tu energijom kakvo}a dokaè i bude parametar konkurentnosti. Sve promjene u mreì, kojima se utje~e na kakvo}u, ~esto traè velika ulaganja i dugo razdoblje za njihova pobolj{anja. Zato treba na vrijeme pratiti, uo~avati i otklanjati nepravilnosti. Ako je za rje{enje problema potrebno izgraditi novi kabel, trafostanicu, niskonaponsku mreù, treba nam i priprema i novac. I to je samo jedan od segmenata – kaè D.Milun.

Naglasio je da se iz {irokog podru~ja, koje se odnosi na kakvo}u elektri~ne energije, opredijelio ba{ za dijagnosti~ki pristup, jer on uklju~uje cijeli niz postupaka - od pra}enja stanja u mreì, uo~avanja i definiranja problema, traènja uzroka ili izvora pro-blema te prijedloga rje{enja, a prema primijenjenom novom rje{enju i provjeru novog stanja. Kako na kakvo}u elektri~ne energije utje~u razli~ite pojave u mreì, tako postoji i veliki broj razli~itih na~ina i pristupa za otklanjanje tih utjecaja. U svom radu D. Milun je upravo obradio razli~ite dijagnosti~ke pristupe i razli~ita rje{enja i rezultate.

kakvo}a elektri~ne energije kao parametar konkurentnosti

Iz {irokog podru~ja kakvo}e elektri~ne energije, mr. sc. Domagoj Milun se opredijelio za dijagnosti~ki pristup, jer on uklju~uje cijeli niz postupaka koje je obradio u svome radu, obuhva}aju}i razli~ita rje{enja i rezultate

Svjestan da je rije~ o podru~ju kojemu }e se u budu}nosti u na{oj distribucijskoj djelatnosti poklanjati jako puno pozornosti, koliko i smanjenju gubitaka i tro{kova, odnosno podru~ju u kojemu postoji jako puno prostora za daljnji razvoj, otvorenim je ostavio pitanje i daljnjeg osobnog stru~nog usavr{avanja.

- Ako se u na{oj tvrtki prona|e interesa za moj razvoj u tom smjeru, osobno ne bih imao ni{ta protiv. Jedino {to mi nedostaje jest vrijeme. Naime, niti jedan svoj radni sat nisam potro{io na svoj magisterij, a za doktorat to ipak nije mogu}e. Sve bih to napravio, naravno, iz jednakih pobuda koje su me potakle i na izradu magistarskog rada. Moja èlja za znanjem uvijek je svjeà, osje}am se kao da sam sada izi{ao s fakulteta i da preda mnom stoji ~itav svijet nedosegnutih spoznaja. I zato, od svog posla i svog radnog mjesta traìm jedino da me u potpunosti zadovoljava i ispunjava – zaklju~io je mr. sc. Domagoj Milun, jedan od najugodnijih sugovornika u na{oj dugogodi{njoj reporterskoj praksi. Nimalo ne dvojimo da }e, ako se zaputi na put daljnjeg usavr{avanja i znanja, do zacrtanog cilja i sti}i. Zaèljeli smo mu sretan put i takav HEP u kojem }e postojati uvjeti za uspje{nu primjenu takvih specijalisti~kih znanja.

Vero~ka Garber


strUKa

elektroinènjerski simpozij „dani josipa lon~ara“

Povezati proizvo|a~e i potro{a~e Marica @aneti} Malenica

Veliko zanimanje za Simpozij potvr|uje 550 prijavljenih sudionika iz zemlje i inozemstva, a uz stalno pove}anje broja sponzora, najavljeno je da }e EDZ u idu}em razdoblju uvesti odre|ene inovacije na ovom podru~ju s ciljem jo{ boljeg i u~inkovitijeg povezivanja proizvo|a~a i potro{a~a

Ovogodi{nji, 14. me|unarodni Elektroinènjerski simpozij „Dani Josipa Lon~ara“, koji je odràn u [ibeniku od 3. do 5. svibnja o.g., bio je posve}en akademiku Josipu Lon~aru, ~iju 115. godi{njicu ro|enja obiljeàvamo upravo ove godine. Simpozij je organiziralo Elektrotehni~ko dru{tvo Zagreb (EDZ) u suradnji sa Hrvatskim zavodom za norme (HZN) i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i tehnologije. Veliko zanimanje za Simpozij potvr|uje 550 prijavljenih sudionika iz zemlje i inozemstva (Slovenija, Makedonija, BiH, Austrija, Njema~ka...).

Po prvi put na EDZ simpoziju, svi pristigli radovi su me|unarodno recenzirani i razvrstani u tri grupe kao: znanstveni, stru~ni i pregledni. Novost je i uklju~ivanje u rad studenata elektrotehnike i ra~unarstva, koji su imali i svoju posebnu sekciju na kojoj su prezentirani njihovi najbolji seminarski radovi iz podru~ja elektrotehnike.

Skup je otvorio dr.sc. Neven Srb, predsjednik Me|unarodnog organizacijskog odbora i Nacionalnog organizacijskog odbora te dopredsjednik Upravnog odbora EDZ-a. Tom je prigodom naglasio da je ovo {esti put da se EIS odràvaju u Kre{imirovu gradu. Zadovoljan stalnim pove}anjem broja sponzora, napomenuo je da }e EDZ u idu}em razdoblju uvesti odre|ene inovacije na ovom podru~ju s ciljem jo{ boljeg i u~inkovitijeg

povezivanja proizvo|a~a i potro{a~a. Ove godine bilo ih je 26, i to preteìto uglednih izlaga~a elektroopreme i kompjutorskih programa.

Dobrodo{licu sudionicima Simpozija poèlio je i Mario ^veljo, direktor hotela Ivan (najpoznatijeg u hotelskom kompleksu Solaris), u kojem je Simpozij odràn, kao i Tomislav Nini}, zamjenik gradona~elnice [ibenika Nedjeljke Klari}, koju su obveze sprije~ile da osobno pozdravi sudionike.

Rad je zapo~eo prezentacijom pet pozvanih predavanja, a voditelji ovog uvodnog dijela bili su prof. dr.sc. Maks Babuder i dr.sc. N. Srb.

^lanstvo Hzn-a u CEn-u i CEnElEC-u PrEduvjEt za ^lanstvo HrvatskE u Eu

êtiri ostala uvodna predavanja obradila su sljede- }e teme:

• Kakvo}a i ìvotni vijek najva`nije investicijske opreme i njihov utjecaj na regulativu u gradnji objekata (prof. dr. Maks Babuder, Elektroin{titut Milan Vidmar iz Ljubljane);

• Dobavlja~eva izjava o sukladnosti i potporna dokumentacija za izdavanje izjave o sukladnosti (Zlatko Kosek, Dràvni inspektorat RH);

• Veza odrednica zakona o gradnji u pogledu rekonstrukcije i odràvanja industrijskih postrojenja (Tomislav Mari}, EDZ);

• Hrvatska normizacija danas i sutra (mr.sc. Dragutin Funda (HZN).

- Osnivanjem i po~etkom rada HZN u 2005. godini ispunjen je zahtjev EU za odvajanjem regulatorne funkcije od djelatnosti normizacije, akreditacije i ocjene sukladnosti, rekao je njegov ravnatelj mr.sc. D. Funda u svom predavanju Hrvatska normizacija danas i sutra, i dodao:

- HZN ima posebnu ulogu u procesu uskla|ivanja zakonodavstva RH s pravnom ste~evinom EU u podru~ju slobode kretanja roba. To se odnosi na

predstavljanje, promid`bu i primjenu europskih na~ela dragovoljne normizacije, na obvezu stvaranja nacionalne infrastrukture za okupljanje svih zainteresiranih strana i za stvaranje nacionalnog konsenzusa u postupku prihva- }anja i primjene europskih norma na nacionalnoj razini u skladu s europskim pravilima.

Prihva}anje svih europskih norma kao hrvatskih norma i njihova primjena za ispunjavanje zahtjeva novih tehni~kih propisa, omogu}uje europsku razinu sigurnosti proizvoda i slobodno kretanje roba na hrvatskom trì{tu i osigurava izlazak hrvatskog proizvoda na europsko trì{te bez tehni~kih zapreka u trgovini. Prihva}anje svih europskih norma jedan je od uvjeta za ~lanstvo HZN-a u Europskom odboru za normizaciju - CEN (European Committee for Standardization) i Europskom odboru za elektrotehni~ku normizaciju - CENELEC (European Committee for Electrotechnical Standardization), {to je preduvjet za ~lanstvo RH u EU.

Ispunjavanje svih uvjeta za ~lanstvo HZN-a u europskim organizacijama za normizaciju CEN i CENELEC, neposredan je zadatak HZN-a i koji HZN treba ostvariti u suradnji s tijelima dràvne uprave kako bi se pravodobno osiguralo postizanje cilja Republike Hrvatske – ulazak u EU.

HEP noC o tEHnologiji rada Pod naPonoM

Dvodnevni rad Simpozija ~inile su prezentacije radova raspore|enih u sedam stru~nih sekcija: Okoli{ i elektri~na energija; Nove tehnologije u tehni~kim sustavima; Elektri~ni strojevi i aparati; Elektri~ne instalacije; Informati~ke i komunikacijske tehnologije: sigurnosni i upravlja~ki sustavi u zgradarstvu i industriji; Elektri~na postrojenja i elektromotorni pogon i Studentska sekcija.

U prvoj tematskoj cjelini (Okoli{ i elektri~na energija), predavanja su odràli i na{e kolege iz HEP NOC-a. Tako je Zdenko Mileti}, ravnatelj HEP NOC-a prezentirao referat, napisan u suradnji s An|elkom

Dr.sc. Neven Srb, predsjednik EIS 2007, prvi se obratio sudionicima Simpozija u [ibeniku i obavijestio ih o novostima u radu

Tone Marin~ek, gost iz Ljubljane, govorio je koridorima elektromagnetskog zra~enja prijenosnih dalekovoda

Zlatko Kosek iz Dràvnog inspektorara izvijestio je o dobavlja~evoj izjavi o sukladnosti i dokumentaciji za njeno izdavanje


Renomirane tvrtke iz podru~ja elektrotehnike i srodnih struka, koje su i sponzorirale Simpozij, organizirale su niz predavanja i izlo`bi proizvoda i projekata

Jure{kom, o radu pod naponom (RPN) za potrebe Hrvatskih autocesta:

- Preuzimanjem RPN–a i verifikacijom obrazovnih programa pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i {porta, HEP NOC je kao ~lan HEP grupe ostvario uvjete za legalno primjenjivanje navedene tehnologije u praksi, ~ime moèmo ostvarivati zna~ajne koristi za poduze}e. Suradnja s poduze}ima kao {to su Dalekovod, HAC, Siemens, INA... potvr|uje u praksi potrebu za radom pod naponom i sluì kao promocija tehnologije i za mala privatna poduze}a, koja }e u budu}nosti uslugu elektroodràvanja raditi tehnologijom RPN. Jer, moto, pod kojim je tehnologija RPN-a pokrenuta u EU je: sigurnije je raditi pod naponom i biti toga svjestan,. nego raditi u beznaponskom stanju, (samo) vjeruju}i da se radi bez napona!, poru~io je Z. Mileti}.

Temu RPN i specijalizirane obuke za potrebe privrede prezentirao je Damir Raljevi}, tako|er iz HEP NOC-a. U referatu je opisao dosada{nja iskustva oko organiziranja specijaliziranih obuka za potrebe privrede te iznio i prijedloge budu}e suradnje na podru~ju specijaliziranih obuka za potrebe korisnika izvan HEP-a.

- Kada se govori o obrazovanju i osposobljavanju, ovdje se ne razmi{lja samo o redovnom {kolovanju, nego }e teì{te biti upravo na poslije{kolskom obrazovanju. Naime, poslije{kolsko obrazovanje i osposobljavanje va`no je, jer razvoj tehnike i tehnologije nu`no zahtijeva obrazovanje, a ne improvizacije metodom poku{aja, a osobito je va`no za tranzicijske zemlje, jer ne moèmo ~ekati da promjene izvedu mladi ljudi koji }e tek zapo~eti s obrazovanjem, naglasio je D. Raljevi}.

Njima se je pridruìo i kolega Vladimir Caha koji je, uz @eljka Maravi}a, autor referata Kontrolno-ispitni laboratorij za ispitivanje izolacijskih alata i opreme. Govore}i o naj~e{}im pogre{kama u radu s izolacijskim

alatima i opremom, kao i o promjenama koje donosi rad pod naponom, zaklju~io je:

- Jednako napretku tehnologije izolacijskih materijala napreduju i ispitni postupci. Potreba za za{titom ljudi name}e sve stroè standarde s opravdanim uvjetima ~e{}eg periodi~kog ispitivanja. Kontrolni-ispitni laboratoriji su jedine institucije koje neovisno i objektivno mogu zadovoljiti takve zahtjeve i va`na su spona izme|u za{tite na radu i sigurnosti elektroenergetskih postrojenja.

sada[nja i Budu]a PriMjEna oBnovljiviH izvora EnErgijE

Posebno zanimljivo, u ovoj tematskoj cjelini, bilo je i predavanje dr.sc. Ivan~ice Tro{i} iz Instituta za medicinska istraìvanja i medicinu rada Zagreb, koja je govorila o utjecaju neioniziraju}eg elektromagnetskog okruènja na ìvu jedinku, kao i ono Tone Marin~eka, gosta iz Slovenije (Elektrin{titut Milan Vidmar) koji je obradio temu: Koridori elektromagnetskih polja prijenosnih dalekovoda.

Tijekom trajanja Simpozija, odràn je i okrugli stol o projektiranju, gra|enju i odràvanju dalekovoda s ciljem boljeg razumijevanja vaè}ih zakonskih i podzakonskih akata na podru~ju dalekovoda, s posebnim naglaskom na procjeni njihovog utjecaja na okoli{.

Renomirane tvrtke iz podru~ja elektrotehnike i srodnih struka, koje su i sponzorirale Simpozij, organizirale su niz predavanja i izlo`bi proizvoda i projekata.

Tre}eg dana rada, za sudionike Simpozija organiziran je stru~ni posjet vjetroelektrani Trtar- Krtolin u zale|u [ibenika, s predavanjem o sada{njoj i budu}oj primjeni OIE u Hrvatskoj, koje je odràla dr.sc. Branka Jelavi}, voditeljica Odjela obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost u Energetskom institutu „Hrvoje Poàr“..

J. Moser odrào je uvodno predavanje o liku i djelu akademika Josipa Lon~ara, kojemu je bio posve}en EIS 2007

o aKademiKU josipU loNârU

Pionir elektrotehnike u Hrvatskoj

Bibliografija prof. Josipa Lon~ara bio je naslov prvog predavanja koje je odrào na{ umirovljeni kolega Josip Moser, predsjednik Upravnog odbora EDZ-a.

- Akademik Josip Lon~ar (1891.–1973.) s pravom se moè smatrati pionirom razvoja elektrotehnike u Hrvatskoj, naglasio je J. Moser na po~etku svog izlaganja o ovom vrsnom znanstveniku i pedagogu.

Kao profesor fizike i matematike obranio je, 1920. godine, doktorsku disertaciju nazvanu Historijsko kriti~ki prikaz drugog glavnog stavka termodinamike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kada postaje i honorarni suradnik novoosnovane Tehni~ke visoke {kole. Godinu dana poslije, napreduje u pridjeljenog asistenta, a 1923. organizira Laboratorij za elektri~na mjerenja. Iz njega se razvija Zavod za osnove elektrotehnike, koji }e biti prvi zavod novoosnovanog Tehni~kog fakulteta, nastalog iz Tehni~ke visoke {kole 1931. godine. Prvi redovni profesor odjela za elektrotehniku postaje 1937. godine, te godine postaje i dopisnim ~lanom JAZU (danas HAZU), a 1946. njenim redovitim ~lanom. Sveu~ili{te u Zagrebu mu je, povodom tristote obljetnice osnutka, 1969. godine dodijelilo naslov po~asnog doktora. Njegov opus broji 66 znanstvenih ili stru~nih radova i knjiga, odnosno ud`benika koji i danas imaju posebnu vrijednost (primjerice Osnovi elektrotehnike, Uvod u elektri~na mjerenja...).

- Takore}i od osnutka studija elektrotehnike u Zagrebu i Hrvatskoj 1919. pa sve do umirovljenja 1962. godine, svi studenti elektrotehnike, a bilo ih je vi{e od 6.000, njegovi su u~enici, rekao je J. Moser i dodao: FER je u ~ast J. Lon~ara osnovao nagradu „Josip Lon~ar“ (zlatna, srebrena i bron~ana plaketa), koju svake godine Fakultetsko vije}e dodjeljuje svojim odabranim nastavnicima i najboljim studentima elektrotehnike i ra~unarstva, ~ime se ~uva trajna uspomena na ovog vrsnog profesora i akademika, osniva~a nastave i razvoja elektrotehnike u Hrvatskoj. Jedna ulica u zagreba~kom naselju Kneìja nosi njegovo ime.

Mr.sc. Dragutin Funda informirao je sudionike o sada{njem stanju i strategiji razvoja HZN-a

Dr.sc. Ivan~ica Tro{i} iznijela je rezultate znanstvenih istraìvanja o utjecaju elektromagnetskog okruènja na ìvu jedinku


Za[tita oKoli[a

Okrugli stol: pravo na okoli{-uklju~ivanje javnosti u odlu~ivanje o okoli{u

znate li da imate ustavom zajam~eno pravo na zdrav okoli{?

Bez obzira na brojne zamjerke, novoure|ena splitska Riva nikoga nije, niti smije, ostavila ravnodu{nim

Ljudska prava su sloèna tvorevina , a temelje se na Op}oj deklaraciji o pravima ~ovjeka, rezoluciji donesenoj 1948. godine pri Ujedinjenim narodima. Mogu}e ih je podijeliti u tri kategorije, odnosno nara{taje. Prava prvog nara{taja su gra|anska i politi~ka prava , prava drugog nara{taja ~ine ekonomska, socijalna i kulturna, a tek odnedavno pridruèna su im i prava tre}eg nara{taja, u koju spadaju kolektivna prava nacija ili zajednica na razvoj, na mir, na zdrav okoli{, na kori{tenje rezultata zajedni~kog naslje|a ~ovje~anstva te na komunikaciju. Utvr|ivanje prava tre- }eg nara{taja ukazuje, ne samo na ~injenicu da ljudska prava nisu nepromjenjiva kategorija ustanovljena za sva vremena ve} podlo`na promjeni i razvoju, nego i na prepoznavanje novih problema koji ugroàvaju pravo na ìvot svih ljudi. Uz prava na razvoj, koja bi trebala pomo- }i smanjenju jaza koji vlada izme|u bijede i bogatstva {irom svijeta, u prava tre}e generacije ubrajaju se, prije svega, pravo na za{titu okoli{a. Ta prava sadrè obvezu za o~uvanjem neuni{tenog i prirodnog ìvotnog prostora ~ovjeka za budu}e nara{taje.

od SALONSKE TEME do katEgorijE nEotu\iviH ljudskiH Prava

U Stockholmu je 1972. godine odràna I. svjetska konferencija o okoli{u pod pokroviteljstvom UN-a, na kojoj se ukazalo na opasnosti za okoli{ koje nastaju kao posljedica tehnolo{kog razvoja. Sedam godina kasnije odràva se prva svjetska konferencija o klimi u @enevi. Izvje{}e pod nazivom „Our common future“ sastavljeno

1987. godine potaknulo je Generalnu skup{tinu UN-a da organizira Konferenciju o za{titi okoli{a i razvoju. Ona se kona~no odràva 1992. godine u Rio de Janeirou, kada je donesena Konvencija o klimi, s namjerom da se smanje emisije {tetnih plinova u atmosferu te da se dovedu na razinu emisija iz 1990. godine. Godine 1997. ide se korak dalje potpisivanjem Konvencije o klimi u Kyotu (Kyoto protokol) , na kojoj se definiraju novi ciljevi za smanjenje {tetnih plinova u atmosferu: do 2012. godine potrebno je smanjiti emisije za 5,2 posto u odnosu na emisije iz 1990. godine. Iste godine u New Yorku se odràva Konferencija o za{titi okoli{a i razvoju, na kojoj je zaklju~eno da je postignuto vrlo malo u odnosu na zaklju~ke iz Ria 1992. U Johanesburgu je 2002. odràn sastanak na vrhu o odrìvom razvoju, na kojem je ponovljeno stajali{te da je vrlo malo u~injeno u odnosu na zaklju~ke iz Ria.

ukljuîvanjE javnosti u Pitanja za{titE okoli[a

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu~ivanju i o pristupu pravosu|u u pitanjima okoli{a, poznatija kao Arhu{ka konvencija, donesena je 25. lipnja 1998. godine u danskom gradu Aarhusu po kojem je i dobila ime. Me|u 17 dràva potpisnica Konvencije je i Hrvatska. Nedavno je u Zagrebu odràna rasprava na okruglom stolu o temi : Pravo na okoli{-uklju~ivanje javnosti u odlu~ivanje o okoli{u. Cilj je bilo osvje{tavanje potrebe za aktivnim sudjelovanjem javnosti u odlu~ivanju o okoli{u, kao i predstavljanje mehanizama informiranja koji postoje u

Republici Hrvatskoj. Okrugli stol bio je pionirski poku{aj da se {iru javnost upozna s pravima koja im pripadaju, a s kojima nije jo{ mo`da dovoljno ili uop}e upoznata. Rije~ je upravo o ljudskim pravima tre}eg nara{taja, s osobitim naglaskom na prava koja proizlaze iz Arhu{ke konvencije. Hrvatska javnost, temeljem pripadaju}ih prava, dobila je prvi puta prigodu sudjelovati u dono{enju novog Zakona za{titi okoli{a. Naime, do 15. svibnja o.g., mogao je bilo tko u Hrvatskoj slati primjedbe na prijedlog novog Zakona o za{titi okoli{a, popularno nazvanog i „mali ekolo{ki Ustav“. Dono{enje Zakona, koji ide u dva ~itanja, o~ekuje se u lipnju 2007. godine, a bit }e potpuno dovr{en dono{enjem podzakonskih akata. Da je rije~ o va`nom zakonu govori i ~injenica da je trenuta~no vaè}i Zakon o za{titi okoli{a donesen davne 1994. godine, a u posljednjih 13 godina u tom se sektoru mnogo toga promijenilo.

Ostaje dojam da je hrvatska javnost jo{ uvijek premalo upoznata sa svojim novoste~enim pravima tre}eg nara{taja, o ~emu s na odrànom okruglom stolu govorili predstavnici Agencije za za{titu okoli{a i resornog ministarstva, analiziraju}i godi{nje zaprimljene upite gra|ana. No, s obzirom na ~injenicu da pitanja za{tite okoli{a postaju sve va`nija politi~ka i ekonomska pitanja, uklju~ivanje {ire javnosti u razvijenim zemljama ve} je zapo~elo. Hrvatska javnost ima pravni okvir, no o~ito i svoj ritam osvje{}ivanja o tom sve va`nijem problemu - za{titi okoli{a.

Tomislav [nidari}

otvorena riva u prigodi splitske sve~anosti u ~ast sv. dujma

split treba znati voljetiSedmoga svibnja o.g., Split je proslavio svoj Dan

grada. Bila bi to jo{ jedna tiha, skru{ena procesija, kako i dolikuje sve~anosti u ~ast kr{}anskog sveca mu~enika, da toga dana nije pu{ten u promet novoizgra|eni komadi} Rive. S veliko R, jer se svi Spli}ani u nju zaklinju, tepaju joj, teto{e je, nazivaju pozornicom, dnevnim boravkom ili po doma}u tinelom. I to je istina. Onaj djeli} prostora pred Pala~om veliki je EKG aparat, jer biljeì sve na{e otkucaje. Svi su na{i odlasci i dolasci u nju upisani. S nje napu{tamo Grad i na nju prvu stièmo kada mu se vra}amo. Sve veze s ostatkom svijeta vode se upravo s nje ili iz njene neposredne blizine. Na njoj do~ekujemo sve na{e drage, na njoj proslavljamo sve na{e pobjede. Sve su na{e medalje prvi put na njoj zasjale. Stoga, ne ~udi da smo svi za nju tako privezani. A, jo{ manje ~udi da nam se narav ba{ zbog nje narogu{i i raspameti. Nisam puno pratila ta svakojaka podbadanja, politi~ka i ona druga, svu |eloìju {to je isplivala unato~ kolektoru, ~esto neutemeljenu na razumu i ljubavi prema najlip{em gradu. Vi{e i ne znam je li to bio, na àlost jo{ uvijek traje, sukob onih fetivih, korjenskih i s kolinom protiv onih bez koljena, a samo s ~a{icom. Sve skupa to i nije

va`no. Zamjerki je bezbroj. Riva nikoga od nas nije ostavila, niti smije ostaviti, ravnodu{nim. Netko zamjera tehnobetonske plo~e, odve} svijetle , glatke, opasne i za ki{e i za Sunca, netko zamjera zbog ugra|enih previsokih kandelabara, drugi opet zbog nosa~a tendi, neudobnih stolaca, lo{e kvalitete namje{taja u preskupim otvorenim restoranima... Ali, ima i drugih kojima se sve to preteìto svi|a, koje odu{evljava spoj novoga i staroga, koji misle da takve Rive nema nigdje na Mediteranu... I, vjerojatno su svi u pravu. Osobno, ne svi|aju mi se ni kandelabri, ni nosa~i tendi, preglomazni su, previ{e je tu metala koji zastire pogled na prastari kamen Pala~e. Ni{ta ne bi trebalo skrivati jedno od najljep{ih i najvrjednijih zdanja svjetske umjetni~ke i povijesne ba{tine. A, sve ostalo }emo testirati i odlu~iti se „za“ ili „protiv“.

Mo`da su sve ovo radili ljudi koji ovaj grad vole, ali se jo{ jedanput pokazalo da Split treba znati voljeti. Do tada ostaje vrijediti samo jedna znamenita izreka Miljenka Smoje, ~ovjeka koji je nedvojbeno volio ovaj Grad i koji je zapisao: kada bi nad Splitom razapeli {ator, dobili bi najve}i cirkus na svijetu.

Vero~ka Garber


Sedmoga svibnja o.g., Split je proslavio svoj Dan grada. Bila bi to jo{ jedna tiha, skru{ena procesija, kako i dolikuje sve~anosti u ~ast kr{}anskog sveca mu~enika, da toga dana nije pu{ten u promet novoizgra|eni komadi} Rive. S veliko R, jer se svi Spli}ani u nju zaklinju, tepaju joj, teto{e je, nazivaju pozornicom, dnevnim boravkom ili po doma}u tinelom. I to je istina. Onaj djeli} prostora pred Pala~om veliki je EKG aparat, jer biljeì sve na{e otkucaje. Svi su na{i odlasci i dolasci u nju upisani. S nje napu{tamo Grad i na nju prvu stièmo kada mu se vra}amo. Sve veze s ostatkom svijeta vode se upravo s nje ili iz njene neposredne blizine. Na njoj do~ekujemo sve na{e drage, na njoj proslavljamo sve na{e pobjede. Sve su na{e medalje prvi put na njoj zasjale. Stoga, ne ~udi da smo svi za nju tako privezani. A, jo{ manje ~udi da nam se narav ba{ zbog nje narogu{i i raspameti. Nisam puno pratila ta svakojaka podbadanja, politi~ka i ona druga, svu |eloìju {to je isplivala unato~ kolektoru, ~esto neutemeljenu na razumu i ljubavi prema najlip{em gradu. Vi{e i ne znam je li to bio, na àlost jo{ uvijek traje, sukob onih fetivih, korjenskih i s kolinom protiv onih bez koljena, a samo s ~a{icom. Sve skupa to i nije

va`no. Zamjerki je bezbroj. Riva nikoga od nas nije ostavila, niti smije ostaviti, ravnodu{nim. Netko zamjera tehnobetonske plo~e, odve} svijetle , glatke, opasne i za ki{e i za Sunca, netko zamjera zbog ugra|enih previsokih kandelabara, drugi opet zbog nosa~a tendi, neudobnih stolaca, lo{e kvalitete namje{taja u preskupim otvorenim restoranima... Ali, ima i drugih kojima se sve to preteìto svi|a, koje odu{evljava spoj novoga i staroga, koji misle da takve Rive nema nigdje na Mediteranu... I, vjerojatno su svi u pravu. Osobno, ne svi|aju mi se ni kandelabri, ni nosa~i tendi, preglomazni su, previ{e je tu metala koji zastire pogled na prastari kamen Pala~e. Ni{ta ne bi trebalo skrivati jedno od najljep{ih i najvrjednijih zdanja svjetske umjetni~ke i povijesne ba{tine. A, sve ostalo }emo testirati i odlu~iti se „za“ ili „protiv“.

Mo`da su sve ovo radili ljudi koji ovaj grad vole, ali se jo{ jedanput pokazalo da Split treba znati voljeti. Do tada ostaje vrijediti samo jedna znamenita izreka Miljenka Smoje, ~ovjeka koji je nedvojbeno volio ovaj Grad i koji je zapisao: kada bi nad Splitom razapeli {ator, dobili bi najve}i cirkus na svijetu.

Vero~ka Garber

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i najve}a svjetska organizacija za razmjenu studenata tehni~kih i prirodnih znanosti I.A.E.S.T.E., uz stru~no pokroviteljstvo tvrtke MojPosao, u prostorima FESB-a su 1. lipnja o.g. odràli ve} tradicionalnu manifestaciju Dan karijera. Ovaj doga|aj osmi{ljen je prema europskim standardima i ima za cilj na jednom mjestu okupiti i povezati studente, apsolvente i postdiplomante s uspje{nim tvrtkama iz {ireg okruènja, koje ih im mogu zaposliti u struci. Na jednoj strani tu }emo na}i kolone mladih, znatièljnih ljudi koji jo{ ne znaju ili tek imaju nekakve predod`be o poslu i tvrtki koja im moè ponudit zaposlenje. Njima nasuprot se, u na{em slu~aju, najve}e su splitske tvrtke koje predstavljaju svoje poslovanje, uz ponudu mladim stru~njacima pogleda u budu}nost. Premda }e ih ve}ina tek zaviriti u to {to ih u sutra{njici o~ekuje, njihovo su zanimanje i postavljena pitanja temeljeni na bitno egzistencijalnom: ima li posla i kako je vrednovan.

I HEP – Elektrodalmacija Split, kao i prethodnih godina, opremila je svoj kontaktni kutak. Izloène su knjige znanih elektroprivrednih stru~njaka, plakati, promid`beni materijali, primjerice o proteklih 110 godina na{e tvrtke, a dvojica mladih diplomiranih inènjera voljni su svakom znatièljniku ispri~ati puno toga dobroga o svojoj tvrtki. Mario Eterovi} na prezentaciji je ve} drugi, a Ivica Brstilo, prvi put. Razmi{ljaju jednako:

- Mi posao ne moèmo ponuditi, ali im nudimo nadu da }e ga biti. Znamo da puno ljudi odlazi u mirovinu prihva}aju}i poticajne mjere i da nam manjka veliki broj mladih stru~njaka. Odgovaramo na pitanja studenata, ali ih potom upu}ujemo na prave adrese, gdje se mogu javiti za praksu, za diplomski rad

ili informaciju o tomu {to mogu o~ekivati na svojim radnim mjestima, {to se od kojeg usmjerenja traì... Ve}ina ih ve} ima odre|ena saznanja o HEP-u, a mi ih moèmo dopuniti o visini pla}e, djelomice odgovoriti na pitanja u svezi s privatizacijom i budu}no{}u na{e djelatnosti. Ovo je doista jedinstvena prigoda da na jednom mjestu saznaju puno, rekli su na{i mladi stru~njaci, koji su se i osobno potrudili, uz kori{tenje informacija s Infohepa, osmisliti ovaj kutak nizom statisti~kih dijagrama. Primjerice, o broju radnika HEP grupe po godinama starosti ili po stru~noj spremi. Me|u zainteresiranima je bilo ~ak i profesora s Fakulteta, koji su èljeli znati kako uputiti svoje studente na praksu u HEP.

Studenti su obilazili {tandove organizatora FESB-a i IAESTE-a, gdje su zatekli nimalo izgubljene aktiviste LOST-a (Lokalni odbor Split), potom {tandove HT-a, Simensa, Dalmacijacementa, Informati~ke tvrtke ENEL, Brodosplita, Ericssona i drugih, poslu{ali su niz predavanja, primjerice Intelektualno vlasni{tvo: znanje + ideja = novac, odgledali niz virtualnih tiskovnih konferencija i prezentacija tvrtki, a pruèna im je i mogu}nost sudjelovanja u nizu stru~nih radionica (kako se najbolje predstaviti poslodavcu, kako napisati ìvotopis, kako se pripremiti za intervju, kako s faksa u vlastiti posao...)

Na{e zapaànje moglo bi se svesti na sljede}e: {tand HEP-a je izgledao dobro (mo`da je manjkalo jo{ jedno ra~unalo sa prikazom WEB stranice HEP grupe), a mladi inènjeri su bili angaìrani i uslu`ni i na tome im moèmo samo ~estitati. Ipak, uz jo{ jedan kratki promid`beni film o na{oj velikoj i zna~ajnoj tvrtki, bio bi pun pogodak i u cijelosti opravdao veliko zanimanje koje za nas postoji.

Vero~ka Garber

Hep i mladi

Dan karijera na splitskom FEsB-u

veliko zanimanje za HEP

FotoZapa@aj

Kad je ugledate, pomislili biste da samo stoji kao odba~ena figura. A zapravo se savr{eno uklapa u zelenilo i ambijent parka u sredi{tu Vinkovaca. Ako u|ete, jer èlite nekoga nazvati, ne}e vam pomo}i niti funte niti peniji – izba~eni su ve} godinama. Jer, i govornice se moderniziraju, premda ih susre}emo sve manje, pa vam je i za ovu potrebna kartica. Popusta za Veliku Britaniju nema.

I Vinkov~ani se di~e, jer je takva njihova govornica jedina i jedinstvena u Hrvatskoj. I neka tako ostane.

Maksim Mileti}

jedinstvena vinkova~ka javna govornica

Ivica Brstilo i Mario Eterovi} pri~ali su studentima o HEP-u

Aktivisti IAESTE, Dolores iz Zagreba i Roman iz Splita spremni za pitanja kolega


ForUmi

godi{nja skup{tina Udruge biv{ih studenata FesB-a

Vaàn dio FESB-a su i svi oni koji su ga zavr{ili i koji svojim djelovanjem predstavljaju kontinuitet i svrhu njegova postojanja

Na splitskom Fakultetu elektrotehnike,

strojarstva i brodogradnje, u danas ve} starim predavaonicama, 1. lipnja o.g. odràna je redovita Godi{nja skup{tina Udruge biv{ih studenata ovog fakulteta. UBS FESB, zanimljiva i po svemu sude}i vrlo aktivna Udruga, okupila je danas lijepi broj svojih ~lanova, koji su razmotrili Izvje{}e o radu u proteklom mandatu, poslu{ali jedno zanimljivo predavanje i obi{li novoizgra|eni dio zgrade svog biv{eg Fakulteta. Sve su to odradili s puno topline i po{tovanja prema svom izvori{tu znanja. Upravo su ti razlozi srca i bili pravi podstrek za osnutak ove Udruge prije tri godine, a kako je to lijepo rekao njen prvi predsjednik, na{ ~ovjek mr.sc. Ivan Vrca, FESB je uvijek bio zdrava sredina ~iji su nara{taji njegovali prijateljstvo, a ti lijepi osje}aji vezali su ih zauvijek za ovu ustanovu. Udruga ima ve} 223 ~lana, Predsjedni{tvo sastavljeno od 11 ~lanova i tro~lani Nadzorni odbor. U svakom od tih tijela ima predstavnika HEP-a i to iz svih na{ih djelatnosti: Marko Lovri}, Vlado Mikuli}, Ivan Vrca u Predsjedni{tvu, a Renato Prki} u Nadzornom odboru. Treba re}i da su svoja prava i obveze, razloge osnivanja i djelatnost Udruge odredili Statutom. U ciljevima je nagla{eno o~uvanje tradicije FESB-a, skrb za njegov razvoj i promicanje njegova ugleda u nas i u svijetu. Tako|er èle utjecati na stvaranje javnog znanstvenog i stru~nog mi{ljenja o svim bitnim pitanjima razvoja na podru~ju elektrotehnike, strojarstva, brodogradnje i ra~unarstva i poticati suradnju svoga fakulteta sa sli~nim obrazovnim, razvojnim i istraìva~kim institucijama u Hrvatskoj i u svijetu. Namjeravaju izdavati znanstvene, stru~ne i informativne publikacije, pruàti informacije nastavnom osoblju FESB-a o individualnim iskustvima iz inènjerske prakse, pomo}i

~lanovima Udruge pri zapo{ljavanju, razmjenjivati strukovna iskustva i niz drugih. Posebno je nagla{eno promicanje ugleda inènjerske struke, njegovanje i razvoj etike inènjerskog poziva i, dakako, organiziranje susreta ~lanova Udruge.

odgojili PEt tisu]a stru^njaka

Iz Izvje{}a predsjednice mr. sc. Dijane Mudni} o radu Udruge u proteklom razdoblju, izdvojimo informaciju o izra|enoj web stranici Udruge (ubs.fesb.hr), bookmarksima te redovitim mjese~nim susretima srijedom... Nakon Izvje{}a prof. dr. sc. Vesne Roje o radu Nadzornog odbora, odràno je vrlo zanimljivo predavanje Utjecaj zra~enja antena baznih stanica na ljude, koje je odrào je stru~njak svjetskog ugleda, dr.sc.Dragan Poljak. Dopredsjednik Udruge i dekan Fakulteta, prof.dr.sc. Dinko Begu{i}, osvrnuo se na zna~aj i postignu}a Fakulteta, izvijestio da se pro{le godine upisalo 2.500 novih studenata te da su tijekom svibnja promovirana 144 nova mlada stru~njaka. Podsjetio je na iznimno kvalitetnu obrazovnu strukturu zaposlenika Fakulteta, od kojih su ~ak njih 70 doktori znanosti, po ~emu je ova institucija najve}a u vrlo {irokoj okolici.

- Vaàn dio ovog Fakulteta su i svi oni koji su ga zavr{ili i koji svojim djelovanjem predstavljaju kontinuitet i svrhu njegova postojanja, rekao je dekan D.Begu{i}. To je potkrijepio podatkom o pet tisu}a stru~njaka u podru~jima tehni~kih znanosti u 47 godina postojanja Fakulteta. Tako|er je izvijestio o novim predavaonicama i laboratorijima (46), koji }e se dobiti izgradnjom nove zgrade te u ovoj prigodi zamolio za pomo} nazo~nih predstavnika gospodarskih tvrtki za njihov opremanje .

Okupljene je pozdravio i Ante Sanader, ùpan Splitsko-dalmatinske ùpanije i biv{i student ovog Fakulteta i ~estitao svima koji su potaknuli zamisao o osnivanju UBS-a na ~elu s I. Vrcom, koja – kako je rekao - drì na okupu sve biv{e studente.

Nakon slu`benog dijela redovne Godi{nje skup{tine, sudionici su razgledali novoizgra|eno krilo Fakulteta, koji ostavlja tako jasne tragove u svojim studentima i kojoj moèmo zahvaliti {to je odgojila vrijedan dio na{ih, HEP-ovih stru~njaka.

Po{tovanje prema izvori{tu znanja

Radno predsjedni{tvo Skup{tine: predsjednica Udruge mr.sc.D.Mudni}, tajnik mr.sc. J.Bona~i i dopredsjednik dekan FESB-a prof.dr.sc. D.Begu{i}

dodijeljene nagrade za korporativnu filantropiju udruge donacije.info

Poticaj sustavnom doniranju

Zagreba~ka banka nagra|ena je za najbolju pojedina~nu korporativnu donaciju u 2006. godini, najboljim programom korporacijskog doniranja u protekloj godini ocijenjen je program tvrtke Holcim, a posebna nagrada za doprinos filantropiji u Hrvatskoj dodijeljena je splitskoj tvrtki Brodomerkur. Time je, na sve~anosti dodjele 18. svibnja o.g. u Zagrebu, zavr{en projekt ''Nagrada za korporativnu filantropiju'' udruge Donacije.info

- U okviru projekta ove su godine prvi put nagra|ene tvrtke koje sustavnim donacijama pomaù udrugama kojima je to najpotrebnije. @elja nam je da ova dodjela bude godi{nji doga|aj, koji }e cjelokupnoj javnosti predstaviti dru{tveno odgovorne tvrtke i najuspjelije projekte korporacijskog doniranja u Hrvatskoj – rekla je tom prigodom Rujana îmbur Baki}, predsjednica udruge Donacije.info.

Raealizaciju projekta pomogli su Ameri~ka agencija za me|unarodni razvoj (USAID) u okviru programa koji provodi Academy for Educational Development (AED). Nagrade su dodijeljene prema kriterijima, kao {to su doprinos dru{tvu, uspje{no kori{tenje doniranih sredstava, inovativnost i odrìvost. Za Nagradu su se prijavile vode}e tvrtke u Hrvatskoj, a donacija Zagreba~ke banke Udruzi Krijesnica te Holcimov program donacija, u kojem je uravnoteèn gospodarski rast, dru{tvena odgovornost i skrb o okoli{u ocijenjeni su najboljima u protekloj godini. Posebnu nagradu zasluìo je Brodomerkur donacijom @upanijskoj ligi protiv raka.

ericsson Nikola tesla - «tvrtka prijatelj obitelji»

obiteljski ìvot uskla|en s poslovnim obvezama

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor uru~ila je, u prigodi 15. svibnja - Me|unarodnog dana obitelji, nagradu Ministarstva obitelji, branitelja i me|ugeneracijske solidarnosti «Tvrtka prijatelj obitelji» tvrtki Ericsson Nikola Tesla, kao trgova~kom dru{tvu s najkvalitetnijim rje{enjima u postizanju prijateljskog obiteljskog ozra~ja me|u zaposlenicama - roditeljima i njihovim obiteljima u protekloj godini. Tvrtki Ericsson Nikola Tesla nagrada je dodijeljena zbog cjelovitog pristupa, od prilago|enosti radnih uvjeta za zaposlene osobe s invaliditetom, osiguravanja smje{taja djece u obli`njem vrti}u, posebice djece s te{ko}ama u razvoju, dodjele nov~anih potpora obiteljima djece s te{ko- }ama u razvoju do stipendiranja djece zaposlenika.

Naime, Ministarstvo obitelji, branitelja i me|ugeneracijske solidarnosti ove je godine po prvi put raspisalo Natje~aj za dodjelu nagrade «Tvrtka prijatelj obitelji». Dodjelom nagrade, Ministarstvo èli promicati obiteljske vrijednosti i unaprje|enje uvjeta obiteljskog ìvota, uskla|enog s poslovnim obvezama i time pomo}i ostvarenju Nacionalne populacijske politike u podru~ju promicanja Nacionalnog pokreta brige o djeci u Hrvatskoj. Organizaciju doga|anja i promociju Me|unarodnog dana obitelji potpomogli su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca.

Pripremio: D. Alfirev

drU[tveNa odgovorNost

Vero~ka Garber



konferencija: Zaklade – neiskori{teni potencijali u Hrvatskoj

U Hotelu Regent Esplanade u Zagrebu, u organizaciji Academy for Educational Development (AED), Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj (USAID), tjednika Lider i Hrvatske udruge za odnose s javno{}u (HUOJ), 8. svibnja o.g. odràna je konferencija pod nazivom Zaklade – neiskori{teni potencijali u Hrvatskoj. Cilj je, uz informiranje o zakladni{tvu u Hrvatskoj, o iskustvima europskih zaklada - njihovim prednostima i problemima, bio i poticaj osnivanju korporativnih zaklada u Hrvatskoj.

Zaklade su jedan od najboljih modela za ulaganje u zajednicu jer su, za razliku od jednokratnih donacija koje katkad samo ublaàvaju postoje}e stanje, oblik ulaganja uz pomo} kojega se sustavno rje{avaju dru{tveni problemi. Uz podizanje ugleda korporacije u zajednici i efikasnije ulaganje njenog novca, kroz zakladu se moè provoditi vi{egodi{nji strate{ki program u zajednici u kojoj tvrtka posluje. Tako tvrtka dugoro~no ostvaruje rezultate, rje{ava klju~ni problem u zajednici i na kraju pove}ava ugled dru{tveno odgovorne tvrtke. Za razliku od udruge, koja je pravna osoba ~lanova, zaklada je pravna osoba imovine i ta imovina nakon osnivanja zaklade dobiva svoj vlastiti pravni ìvot i njezini je osniva~i vi{e ne mogu dogovorno ugasiti. Osim toga, zaklade, za razliku od klasi~nih udruga, nemaju vlasnika ni ~lanove koji pla}aju ~lanarine, ve} imaju donatore i korisnike ~ije se potrebe podmiruju programima zaklada. Naj~e{}i su donatori zaklada u Hrvatskoj pojedinci, tvrtke i dràva, a pojedine zaklade potpisuju ugovore na nekoliko godina kako bi osigurale novac za dulje razdoblje.

Hrvatsko i iskustvo EuroPskiH zaklada

Konferenciju je otvorio William Jeffers , direktor misije USAID u Hrvatskoj, koji je naglasio potrebu pove- }anja broja zaklada u Hrvatskoj. Miodrag [ajatovi}, glavni urednik Lidera rekao je da dru{tveno odgovorne tvrtke moraju ulagati u dru{tvo kroz zaklade, jer }e se na taj na~in posti}i dobri rezultati.

- Ova konferencija je va`na jer promovira ideju odgovornosti, ocijenila je u svom pozdravnom obra}anju Dubravka Jusi}, predsjednica HUOJ-a. Moderatorica konferencije, Du{anka Figenwald iz Lidera, poru~ila je:

- Za Hrvatsku je vrijeme da se pridruì zapadnom svijetu koji preko zaklada rje{ava va`ne probleme kao {to su donacije, obrazovanje, zdravstvo…Zaklade, za razliku od institucija, mogu poduzimati rizike, mogu si dopustiti pravo na pogre{ku, baviti se osjetljivim pitanjima, nisu pod pritiskom da moraju ostvariti profit. One su fleksibilnije, mogu mijenjati smjer prema potrebi, u kriznim okolnostima brzo reagiraju. Zaklade nisu samo puka pomo}, one pokazuju nove ideje i inovativnost. Ulaze u onaj prostor koji dràva ne pokriva ili ne pokriva dovoljno - humanitarni, zdravstveni, inovacijski.

O europskim zakladama govorio je Ekkerhard Winter, poslovni ravnatelj jedne od najve}ih njema~kih zaklada, koju je prije tri godine osnovao Telekom operater Deutsche Telekom. On je naglasio da su korporativne zaklade va`ne u razvoju poslovne etike te da su na vrhu piramide korporativne odgovornosti. O korporativnoj zakladi osnovanoj na talijanskom teritoriju, koja ulaè u

razli~ite projekte na europskom i afri~kom kontinentu, govorila je Valentina Cruciani iz zaklade Unidea Unicredit, koja poku{ava pove}ati zapo{ljavanje mladih ulaù}i u treninge i profesionalno mentorstvo te poticanje mikro - poduzetni{tva.

tEk Êtiri korPorativnE zakladE

Dragan Bagi} iz agencije Puls, predstavio je istraìvanje o zakladama u poslovnom sektoru i izdvojio ~injenicu da u Hrvatskoj tek ~etiri tvrtke imaju zakladu, a imovina ostalih zaklada je vrlo skromna. Najve}i problem zaklada nestalan je priljev novca i premali osniva~ki kapital, nedovoljan da bi se osigurao smisao zaklade.

Na Konferenciji su predstavljene i dvije korporativne zaklade te jedna humanitarna. Podravkinu zakladu „Zlata Bartl“ predstavili su Josip Naki}-Alfirevi}, predsjednik Upravnog odbora Zaklade i Matija Hlebar, voditelj njenog Operativnog tima. Rekao je da je misao vodilja Zaklade ulaganje u znanje, kao jedino ulaganje koje s vremenom ne gubi na vrijednosti. Iz te je Zaklade do sada ~ak 57 studenata dobilo stipendije i potpore vrijedne vi{e od pola milijuna kuna.

Zakladu „Ana Rukavina“ predstavio je medicinski direktor zaklade doc.dr. Mirando Mrsi}, a zakladu „Adris“, najve}u hrvatsku zakladu u osnivanju, predstavio je budu}i upravitelj dr. sc. Jadranko Crni}. Adris zaklada bi ve} potkraj ove godine mogla zapo~eti financirati ~etiri programa iz podru~ja obrazovanja, kulture, socijalne brige i za{tite okoli{a preko javnih i otvorenih natje~aja, a za to su predvidjeli {est milijuna kuna.

U Hrvatskoj postoji pribli`no 100 registriranih zaklada, a samo su ~etiri korporativne i one su zapravo najve}i donatori. Zaklade se klasificiraju prema glavnom izvoru financiranja, sastavu upravnog odbora i distribuciji sredstava u ~etiri kategorije: nezavisne, korporativne, zaklade podupirane od strane dràve i zaklade lokalnih zajednica.

Najvi{e je zaklada u Hrvatskoj i svijetu nezavisnog tipa, koje ve}inski ne financiraju jedna tvrtka ili dràvno tijelo. Takav tip zaklade je „Zaklada biskup Josip Lang“, koju je prije pet godina osnovala Dru`ba Isusova, a pruà potporu starim, nemo}nim i bolesnim osobama.

Druga su kategorija vladine zaklade, u koje se ubrajaju zaklade koje su osnovale gradske ili ùpanijske vlasti ili institucije. Osnovna imovina takvih zaklada dodijeljena je iz prora~unskih sredstava, a sredstva se u zakladu upla}uju godi{nje. Tu se ubrajaju: „Zaklada za razvoj civilnog dru{tva“, „Nacionalna zaklada za znanost, visoko {kolstvo i tehnologijski razvoj“ i druge.

Tre}a kategorija su korporativne zaklade koje su, za razliku od prakse u zapadnim zemljama, jo{ uvijek vrlo malo zastupljene u Hrvatskoj. Rije~ je o zakladama koje osniva, donira i vodi jedna tvrtka ili korporacija. Ciljevi korporativne zaklade povezuju se s poslovanjem tvrtke i podru~jem kojim se ona bavi. U Hrvatskoj djeluju ~etiri zaklade, a najve}a je hrvatska zaklada u osnivanju „Adris“, potom zaklada „Simbex“ istoimene tvrtke, „Zaklada Partner banke“, „Zaklada Maglite“ i Podravkina Zaklada „Zlata Bartl“.

êtvrta je kategorija zaklade lokalnih zajednica. Donatori zaklade su lokalno stanovni{tvo i lokalni

korporativne zaklade na vrhu piramide korporativne odgovornosti

Lucija Kutle

Prof. Josip Naki}-Alfirevi}, predsjednik Upravnog odbora zaklade „Zlata Bartl“ i voditelj njenoga Operativnog tima, Matija Hlebar, doc.dr. Mirando Mrsi} medicinski direktor zaklade „Ana Rukavina“ i dr. sc. Jadranko Crni}, upravitelj zaklade „Adris“, najve}e hrvatske zaklade u osnivanju - predstavili su rad svojih zaklada

gospodarski subjekti, koji svojim donacijama poti~u rad {kola, udruga i mogu pove}ati razinu i kvalitetu usluga u zdravstvenim ustanovama ili u za{titi okoli{a.

rEstriktivan zakon o osnivanju zaklada - KRIVAC za njiHov Mali Broj

Premda ni u europskim zemljama djelovanje zaklada nije bez problema, u Hrvatskoj se kao glavni problem - krivac za mali broj zaklada izdvaja restriktivan zakon o njihovu osnivanju i nepostojanje programa poticanja njihovog razvoja. Uz to, proces registracije zaklada nepotrebno je dug i kompliciran. Tako|er, u Hrvatskoj jo{ uvijek ne postoji porezna olak{ica za gra|ane i tvrtke koje daju novac u zaklade. Od internih problema zaklada, naj~e{}i je nedostatak sredstava za zapo{ljavanje profesionalaca, {to dovodi do prevelike ovisnosti o volonterskom radu ~lanova. Katkad zaklada ne moè skupiti dovoljno volontera za obavljanje odre|enih poslova, a katkad volonterima nedostaje i specifi~no stru~no znanje koje bi znatno olak{alo rad zaklade. Me|utim, najve}i problem je financijska nestabilnost, premda je glavna zamisao da zaklada raspolaè odre|enom imovinom, koja joj osigurava stalne financijske izvore za rad. Posljedica nedostatka stabilnih izvora financiranja upravo je nemogu}nost da zaklada organizira i provede ve}e projekte. Stabilnije izvore financiranja imaju zaklade kojima su osniva~i tvrtke i osniva~kim su se dokumentima obvezale na redovito odvajanje dodatnih sredstava za rad zaklade, kao {to je to slu~aj sa zakladom „Adris“. Ta }e Zaklada, naime, za provo|enje programa dobivati jedan posto dobiti iz poslovanja Adris grupe, uz osigurani po~etni kapital od 10 milijuna kuna.

Na ovoj su se Konferenciji mogle ~uti korisne informacije i iskustva tvrtki, koje imaju registrirane zaklade, a takva stru~na iskustva dragocjena su i za percepciju o osnivanju tog – neiskori{tenog potencijala u Hrvatskoj u dobrotvorne i op}ekorisne svrhe.


Prof. dr.sc. dragan Poljak, redoviti profesor na splitskom FESB-u i Adjunct Professor na Wessex Institute of Technology (WIT) u Southamptonu (V. Britanija), znanstvenik je, istraìva~ i predava~ me|unarodnog ugleda s iznimnim referencama. Zajedno s ravnateljem WIT-a, koordinator je me|unarodnog poslijediplomskog studija: International Master on Environmental Electromagnetic Compatibilty kojeg kombinirano izvode WIT i FESB. Supredsjedatelj je na nekoliko me|unarodnih konferencija, ~lan uredni{tva ~asopisa i urednik jedne edicije knjiga pri izdava~koj ku}i WIT Press. Prof. dr. sc. D. Poljak je i predsjednik tehni~kog odbora: Elektromagnetska polja u ljudskom okoli{u pri Hrvatskom zavodu za norme (HZN) te ocjenitelj-ekspert pri Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji (HAA). Tijekom svog sedamnaestogodi{njeg znanstveno-istraìva~kog rada, objavio je sedam knjiga, pribli`no 200 znanstvenih radova u me|unarodnim ~asopisima i na me|unarodnim skupovima te pribli`no 100 stru~nih radova i studija. Osim znanstvenih i stru~nih publikacija u stru~nim ~asopisima, objavljuje i radove iz povijesti elektrotehnike. U svojstvu voditelja ili istraìva~a sudjelovao je na nekoliko doma}ih i me|unarodnih projekata. Njegova uà specijalnost obuhva}a primjenu teorije elektromagnetskih polja na podru~ju antena i elektromagnetske kompatibilnosti, a vezana je za primjenu suvremenih numeri~kih metoda i implementaciju na ra~unalu. Godine 2004. dobio je dràvnu nagradu za iznimno postignu}e u podru~ju tehni~kih znanosti te nagradu za znanstveni rad splitskog FESB-a.

Povod ovom razgovoru je njegova {esta knjiga – znanstvena monografija Izloènost ljudi neionizacijskom zra~enju, koja je - kao jedina na hrvatskom jeziku -, iza{la iz tiska krajem 2006. godine i o kojoj smo pisali u jednom od pro{lih brojeva na{eg HEP Vjesnika.

raZgovor s povodom

Prof.dr.sc. dragan Poljak, redoviti profesor na splitskom FEsB-u

smanjimo uporabu

mobitela! Pripremila: Marica @aneti} Malenica

HEP vjesnik: od sedam do sada objavljenih knjiga ova je prva i, za sada, jedina pisana na hrvatskom jeziku (ostalih {est tiskane su na engleskom). îme je motivirana va{a odluka da se hrvatskoj znanstvenoj i stru~noj javnosti obratite na na{em jeziku?

Prof.dr.sc. dragan Poljak: Vi{e je razloga za pisanje knjige na na{em jeziku. Jedan od njih je svakako pronalaènje zajedni~kog jezika, na obostrano zadovoljstvo, s izdava~kom ku}om KIGEN, posebno s direktorom Nenadom Lihtarom.

Drugi razlog je relativna nedostupnost moje knjige: Human Exposure to Electromagnetic Fields (WIT Press, Southampton-Boston, 2003.) mojim studentima dodiplomskog i poslijediplomskog studija.

Kona~no, u odnosu na knjigu objavljenu u V. Britaniji prije ~etiri godine, veliki broj stru~nih radova za hrvatsko gospodarstvo na podru~ju izloènosti zra~enju, koje sam izradio s mojim suradnicima na FESB-u, stvorio je zna~ajnu koli~inu potpuno novog materijala vezanog za izvore elektromagnetskog zra~enja u na{oj zemlji. Nekako mi je izgledalo logi~no da iskustvo me|unarodnog znanstvenog i doma}eg stru~nog rada onda preto~im u knjigu na hrvatskom jeziku.

HEP vjesnik: [to vas je ponukalo da se po~nete baviti teorijom elektromagnetskih polja, posebice interakcijom elektromagnetskog zra~enja s ljudskim tijelom, budu}i da to ba{ i nije omiljeno podru~je, kako za znanstvenike i studente, tako i za stru~njake u praksi?

Prof.dr.sc. dragan Poljak: Za jedan broj znanstvenika je ba{ to omiljeno podru~je, posebno za one koji naginju matemati~koj fizici i nekakvom grani~nom podru~ju primijenjene fizike i teorijske elektrotehnike. [to se, pak, ti~e interakcije elektromagnetskih polja s ljudskim tijelom, ta problematika spada u granu tzv. bioelektromagnetizma, za koju je karakteristi~no da se skoro isklju~ivo (iz razumljivih razloga nemogu}nosti eksperimentiranja na ljudima) oslanja na teorijske i ra~unalne modele, umjesto na mjerenja. S druge strane, modeliranje ljudskog tijela predstavlja zahtjevan problem u bioelektromagnetizmu pa pogoduje razvijanju brojnih numeri~kih metoda i postupaka, koje su primjenjive i na druga podru~ja elektrotehnike. Jednako tako, istraìva~i koji su dugi niz godina razvijali metode prora~una za potpuno druge primjene, mogu te metode primijeniti i u podru~ju interakcije elektromagnetskih polja s ljudskim organizmom. Primjerice, prora~un daljinskog polja antene u svrhu odre|ivanja dijagrama zra~enja, predstavlja polazi{te u interakciji elektromagnetskog vala i ljudskog tijela. Osobno, u podru~je bioelektromagnetizma zaputio sam se prije to~no deset godina, iz ~iste radoznalosti koliko su moje metode prora~una polja primjenjive i na tom podru~ju.

HEP vjesnik: kako je rije~ o vrlo kompliciranom znanstvenom podru~ju, koji vam dio

posla zadaje vi{e muke: mjerenja i prora~uni ili, pak, komunikacija s ljudima koji, ne znaju}i puno o tomu, naj~e{}e bezrazlo`no pani~are?

Prof.dr.sc. dragan Poljak: U svakom slu~aju ovo drugo... Prora~une i mjerenja osmi{ljavate i kontrolirate u vlastitom aran`manu, dok je borba s predrasudama i pogre{nom percepcijom problema ne{to na {to ba{ i ne moète previ{e utjecati.

HEP vjesnik: Poznato je da ljudi vi{e zaziru od, primjerice, antena baznih postaja koje se vide i, popra}ene na{om ma{tom, djeluju zastra{uju}e, nego od zra~enja antena mobitela od kojih se vi{e ne razdvajamo. objasnite nam razliku izme|u ova dva izvora zra~enja?

Prof.dr.sc. dragan Poljak: Rije~ je o sasvim bliskom frekvencijskom podru~ju pa su, na~elno, i mogu- }i biolo{ki efekti jednaki, a svode se na zagrijavanje tkiva. Osnovna razlika je u ~injenici {to se kod zra~enja mobilnog telefona ~ovjek nalazi u bliskom polju, a kod zra~enja bazne stanice, u pravilu, u daljinskom polju.

Nadalje, po{to polje opada s udaljeno{}u, polje inducirano u ~ovjeku, uslijed izloènosti zra~enju mobilnog telefona, je puno ve}eg iznosa od onoga uslijed izloènosti antenskom sustavu bazne stanice. Zna~i, premda je snaga mobitela reda wata, a bazne stanice reda stotina wata pa i vi{e, polje inducirano u glavi ~ovjeka, uslijed zra~enja mobilnog telefona, moè biti i do nekoliko tisu}a puta ve}eg iznosa. Iz iskustva, me|utim, znam da ljudi te{ko prihva}aju tu ~injenicu.

HEP vjesni k: osim mobilne telefonije i cijelog

beì~nog sustava s njom povezanog, koji su jo{ izvori neioniziraju}eg zra~enja o kojima treba voditi ra~una i koji su znanstveno i stru~no obiljeèni kao mogu}i izvori problema? Po ~emu se takva zra~enja razlikuju od ioniziraju}ih?

Prof. dr.sc. dragan Poljak: U svakom slu~aju, ti izvori su ono {to nas okruùje u svojstvu energetskog sustava (dalekovodi, transformatorske stanice), a u nekim okolnostima i radarski sustavi te ostali, manje ~esti, izvori zra~enja.

Ioniziraju}a zra~enja, pak, su ona na vrlo visokim frekvencijama (primjerice, UV zrake), koja imaju dovoljnu energiju za razbijanje strukture atoma. Sam naziv ukazuje da neioniziraju}a zra~enja nisu vezana za takve fenomene.

HEP vjesnik: [to je to elektrosmog koji spominjete u svojoj knjizi?

Prof.dr.sc. dragan Poljak: Elektrosmog je generi~ki naziv za zaga|enja nastala zbog postojanja elektromagnetskog polja u okoli{u uslijed umjetnih izvora zra~enja. înjenica je da je ~ovjek prve polovice 19. stolje}a naj~e{}e bio izloèn elektromagnetskom


zra~enju prirodnih izvora (Sun~evo zra~enje, munje...). To se dramati~no mijenja u drugoj polovici 20. stolje}a.

HEP vjesnik: u dijelu knjige nazvanom analiza izvora elektromagnetskih polja obra|eni su dalekovodi i transformatorske stanice kao izvori elektromagnetskih polja niskih frekvencija. jeste li s rezultatima tih mjerenja upoznali i stru~njake u HEP-u i sura|ujete li uop}e s HEP-om?

Prof.dr.sc. dragan Poljak: Odgovor na oba pitanja je potvrdan. Naime, suradnja s HEP-om je vi{e nego zadovoljavaju}a u vi{e aspekata. [to se ti~e stru~ne suradnje, moja grupa sudjelovala je u prora~unu polja transformatorskih stanica, a osobito bih izdvojio znanstvenu suradnju u okviru me|unarodnog poslijediplomskog studija Elektromagnetska kompatibilnost okoli{a. Moj dragi prijatelj, a va{ kolega hepovac, mr.sc. Sa{a Kraljevi}, povijesno je vaàn jer je prvi magistrirao u Velikoj Britaniji s temom o prora~unu magnetskog polja dalekovoda. Svoje istraìvanje na ovom podru~ju produbit }e i na doktorskom studiju. Trenuta~no je u zavr{noj fazi i drugi britanski magisterij, a ti~e se mjerenja magnetskog polja transformatorske stanice.

HEP vjesnik: kakva su stanovi{ta na{e vaè}e legislative, kao i one me|unarodne, s obzirom na mjere za{tite od neioniziraju}ih zra~enja?

Prof.dr.sc. dragan Poljak: Postoje prihva}ene granice izloènosti, koje propisuje doma}a i me|unaro-dna legislativa, kao i pravilnici te norme, koje propisuju ra~unske i mjerne procedure za testiranje izvora zra~enja, u smislu zadovoljavanja navedenih granica.

HEP vjesnik: koje {tetne posljedice za na{e zdravlje moè izazvati blizina elektromagnetskih polja?

Prof.dr.sc. dragan Poljak: Dva su poznata i slu`beno priznata efekta: neuro-mi{i~ne stimulacije na niskim frekvencijama i zagrijavanje tkiva na visokim frekvencijama. Na temelju tih biolo{kih efekata, formirane su me|unarodne i doma}e mjere za{tite u vidu grani~nih vrijednosti parametara elektromagnetskog polja.

HEP vjesnik: [to biste preporu~ili obi~nim ljudima – od ~ega i kako da se ~uvaju danas i ubudu- }e s obzirom na ~injenicu da ìvimo u okoli{u koji je sve napu~eniji elektromagnetnim poljima?

Prof.dr.sc. dragan Poljak: U skladu s dosada{njim spoznajama, rekao bih da je mobilni telefon ure|aj uslijed kojeg ~ovjek moè apsorbirati najve}u koli~inu elektromagnetske energije. Prema mom mi{ljenju, jedina istinska za{tita je smanjenje vremena izloènosti takvom izvoru zra~enja.

HEP vjesnik: va{a posljednja objavljena knjiga, sedma po redu, povratak je engleskom jeziku.

Prof. dr.sc. dragan Poljak: To~no. U oùjku ove godine, u presti`noj izdava~koj ku}i John Wiley and Sons, objavljena mi je knjiga pod naslovom Advanced Modeling in Computational Electromagnetic Compatibility, {to smatram svojim najve}im dosada{njim uspjehom.

HEP vjesnik: na ~emu sada radite?Prof.dr.sc. dragan Poljak: Nekoliko je razli~itih

frontova. U okviru rada na me|unarodnom projektu ECONET, kojeg financira Francuska zaklada za znanost, sura|ujem s grupom za elektromagnetsku kompatibilnost pri Blaise Pascal University, Clermont-Ferrand, na analizi prijenosnih linija, kabela i uzemljenja metodom prijenosnih linija i modelima antena. Suradnju vezanu za metode prora~una antenskih sustava imam i s jo{ nekim timovima u [vicarskoj i Nizozemskoj, uz ve} tradicionalnu suradnju s Velikom Britanijom (WIT). [to se, pak, ti~e nastavka istraìva~kog rada na podru~ju izloènosti ljudi elektromagnetskim poljima, trenuta~na istraìvanja vezana za realisti~ne modele ~ovjeka odnose se na: porast temperature u oku uslijed zra~enja mobilnog telefona, utjecaj elektrostatskog polja monitora na glavu ~ovjeka, utjecaj niskih frekvencija na ~itavo tijelo, {to su magistarske i doktorske teze mojih mla|ih kolega.

DRAGAN POLJAK, PhD,is Professor in the Department of Electronics at the University of Split, Croatia, and Adjunct Professor at Wessex Institute of Technology, United Kingdom. He has developed more than 60,000 lines of research code for the solution of many electromagnetic compatibility problems, with an emphasis on problems involving modeling of wire structures. Dr. Poljak has also written over 200 journal and conference papers.

SAVE: 15% ISBN: 0470036656 / EAN: 9780470036655 Cloth, 496 pp, March 2007 LIST PRICE: €115.00/£73.95/$125.00 YOUR PRICE: €97.75/£62.85/$106.25

Mention Promo Code: AUTH6

This text combines the fundamentals of electromagnetics with numerical modeling to tackle a broad range of current electromagnetic compatibility (EMC) problems, including problems dealing with lightning, transmission lines, and grounding systems. The author sets forth a solid foundation in the basics before advancing to specialized topics. Not only do readers learn to solve EMC problems, they also learn to develop their own EMC computational models for applications in both research and industry.

Advanced Modeling in Computational Electromagnetic Compatibility is divided into three complementary parts:

Part One, Fundamental Concepts in Computational Electromagnetic Compatibility, provides readers with all the fundamentals of electromagnetic theory. Next, the author introduces the basics of numerical modeling, including the design and use of computational models for the analysis of static, quasi-static, and scattering problems.

Part Two, Analysis of Thin Wire Antennas and Scatterers, analyzes wire antennas using the frequency domain and the time domain integral equation formulation. The author demonstrates the advantage of the Boundary Element Method for handling EMC problems that involve analysis of wire configurations of arbitrary shapes.

Part Three, Computational Models in Electromagnetic Compatibility, sets forth the solutions of specific EMC problems using the wire antenna theory presented in Part Two. The final chapter examines the growing controversy surrounding the potential health risks associated with exposure to low frequency and transient electromagnetic fields.

Throughout the text, numerical examples taken from both academia and industry are provided. References at the end of each chapter guide readers to additional information for each topic. In short, with this text, readers can fully leverage antenna theory and numerical methods for the solution of EMC problems.

Please see overleaf for HOW TO ORDER.

L e a r n t h e l a t e s t n u m e r i c a l m e t h o d s t o s o l v e c o m p l e x e l e c t r o m a g n e t i c

c o m p a t i b i l i t y p r o b l e m s

W W W . W I L E Y . C O M

A B O U T T H E A U T H O R

Posljednju knjigu objavljenu u presti`noj izdava~koj ku}i John Wiley and Sons, pod naslovom Advanced Modeling in Computational Electromagnetic Compatibility, prof. dr.sc. Dragan Poljak smatra najve}im dosada{njim uspjehom

Trafostanica 10/0,4 kV FESB je najbolji primjer kako i mali objekti mogu privu}i na{u pozornost. Razloga je za to nekoliko. Ponajprije, zbog njene lokacije. Ugra|ena je, naime, u zidove splitskog, sada ve} starog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, ustanove koja ve} desetlje}ima odgaja najkvalitetniji kadar lokalnog (a i {ire) HEP-a. Drugi razlog zbog kojeg smo je obi{li je zavr{etak radova na ugradnji njene nove opreme, kojom }e joj se snaga pove}ati na 2 x 1.000 kVA, tako da }e obnovljena trafostanica udovoljavati potrebama novoizgra|enog susjednog krila spomenutog Fakulteta. A, tre}i i najva`niji jest ~injenica da se takva oprema, to~nije suhi transformatori, po prvi put ugra|uje u neki elektroenergetski objekt na velikom podru~ju Elektrodalmacije Split.

Uz postrojenje smo zatekli zaposlenike iz Odjela gra|enja Slu`be za izgradnju i to elektromontere Andreja Mari}a, Bo{ka Ba{~evana, Draèna Lelasa, njihovog grupovo|u Vinka Brali}a, poslovo|u Ivana Plazoni}a, voditelja posla Mladena Puli{eli}a i nadzornog inènjera Mirka Ramljaka, a svi su oni rekli da je rije~ o potpuno doma}em, Kon~arovom ekolo{kom bezuljnom proizvodu, koji u cijelosti udovoljava propisima {to ih nalaù pravilnici za{tite od poàra. Tako|er su napomenuli da su u obnovljenu TS FESB jo{ ugradili dvije plo~e niskog napona i visokonaponski sklopni VDA blok.

Od rukovoditelja Slu`be investicija Lucijana Kati}a, pod ~ijim se budnim okom provode svi radovi unutar i izvan sjedi{ta tvrtke, saznali smo da je ova mala, obnovljena trafostanica svojevrsno energetsko izvori{te budu}eg kampusa koji je ve} zapo~eo nicati na ovoj lokaciji i da }e za godinu, dvije u njenom okoli{u biti izgra|eno jo{ pet, {est novih. Pa, tko moè re}i da male trafostanice ne mogu postati velike.

Vero~ka Garber

ZaNimljivosti

prvi put ugra|en suhi transformator u ts 10/0,4 kv FesB

Mala velika trafostanica

Vinko Brali}, Mladen Puli{eli} i Mirko Ramljak zavr{avaju posao na TS FESB

Elektromonteri Andrej Mari}, Bo{ko Ba{~evan i Draèn Lelas ugradili su sve {to je trafostanici trebalo


praKsa

ts drni{ ~eka 110 kv priklju~ak

Kada je u srpnju pro{le godine kolega Mladen Jeli}, rukovoditelj Odjela izgradnje Split, Sektora za izgradnju i investicije HEP Operatora prijenosnog sustava, najavio pu{tanje u pogon 110 kV dijela s transformacijom 110/35 kV i 110/20(10) kV nove prijenosno-distribucijske TS 110/35/20(10) kV Drni{ do kraja 2006. godine, onako ozbiljan i odgovoran kakav ve} jest, vjerojatno ni slutio nije da je to bila tek {ala mala.

S obzirom na to da su jo{ u listopadu 2005. zapo~eli gra|evinski, a u srpnju 2006. godine i elektro-monta`ni radovi na izgradnji TS Drni{, i to njenog visokonaponskog 110 kV dijela, ovakvo predvi|anje roka pu{tanja pod napon bilo je planirano i realno. Me|utim, da bi se ono i ostvarilo nedostajao je jo{ jedan, kako se ono kaè - sitan, ali jako vaàn detalj. Trebalo je jo{ samo izgraditi dvostruki uvod DV 110 kV, duljine od pribli`no osam kilometara, koji bi je spojio na ve} postoje}u trasu DV 110 kV Bilice – Knin. I tu zapo~inje no}na mora na{ih kolega iz Odjela izgradnje. Krenuli su na mjesecima dug put isho|enja gra|evinske dozvole s neizvjesnim ishodom, barem {to se vremena ti~e.

Uvertira u njeno dobivanje zapo~ela je zahtjevom za odluku o ustanovljenju prava slu`nosti na dràvnom zemlji{tu iz oùjku 2005. godine, {to je davalo nadu

da }e zacrtani rok biti po{tovan i u onom najteèm, papirnatom dijelu investicije. Me|utim, od tog prvog zahtjeva pa do odluke za osnivanje prava slu`nosti, koju izdaje Sredi{nji dràvni ured za upravljanje imovinom, pro{la su - vjerovali ili ne - dva ljeta i dvije zime. A onda je stiglo prolje}e 2007. i s njim, u oùjku, i èljno o~ekivani papir. Nakon dvogodi{njeg zimskog sna, sve je krenulo nekako lak{e i brè. Krajem travnja potpisan je ugovor s Ministarstvom poljoprivrede i {umarstva za pravo slu`nosti, temeljem kojeg je, u svibnju o.g., kona~no od Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, stigla i dugo o~ekivana gra|evinska dozvola.

Radovi na iskopu temeljnih jama za stupove priklju~nog dalekovoda, koji }e TS Drni{ spojiti s elektroenergetskim sustavom, zapo~eli su odmah nakon dobivanja ove dozvole. Kako je izvo|a~ radova tvrtka Dalekovod ve} ranije isporu~ila svu potrebnu opremu za ovu dionicu, o~ekuje se da }e radovi biti zavr{eni do kraja ljeta te da }e novi objekt u pogon biti pu{ten u rujnu. Nadamo se da }e kolega M. Jeli} ovoga puta odràti zadanu rije~, uz na{u potpunu medijsku i moralnu potporu.

Marica @aneti} Malenica

lak{e podi}i stupove nego ishoditi dozvole

TS Drni{ – na ~ekanju

2. kongres hrvatskih znanstvenika u splitu

Cilj – privu}i pozornost javnostiBudu}nost }e donijeti sada jo{ potpuno neprihva}ene i neshva}ene kriterije - sigurnost opskrbe, za{titu ìvota i prirode i to prioritetno spram profita

Na 2. kongresu hrvatskih znanstvenika odrànom u Splitu od 7. do 9. svibnja ove godine, direktor Elektroslavonije Osijek, HEP Operatora distribucijskog sustava, dr.sc. Damir Pe~varac i prof.dr.sc. Vladimir Mikuli~i} s FER-a, Sveu~ili{ta u Zagrebu, postavili su poster – Sigurnost opskrbe energijom. Cilj je bio privu}i pozornost javnosti o toj temi.

Prigodom prezentacije o posteru, nagla{eno je da je sigurna i pouzdana opskrba energijom u dostatnim koli~inama va`na za razvoj dru{tva, odrìvi razvoj i proizvodnju dobara. Nagli porast potro{nje energije, u nastojanjima ostvarenja {to ve}eg profita, uzrokovao je intenzivno iskori{tavanje jeftinijih oblika energije – onih neobnovljivih – te naglo iscrpljivanje zaliha. Takav na~in eksploatacije energije uzrokom je i gospodarske i regionalne eksploatacije povezane i sa socijalnim problemima.

Promatraju}i samo tehni~ke metode za stvaranje sigurne opskrbe, one su danas poznate i primjenjive. Uvo|enjem dodatnih kriterija, odnosno ulaganja u sigurnosne mjere i profita, dolazi do smanjenja razine sigurnosti energetskog sustava.

Problemi sigurne opskrbe o~ituju se u neraspoloìvosti energije kao uzroka {teta, opasnosti za ljude, ìva bi}a i prirodu, smi{ljeno smanjenje sigurnosti diverzijama, razaranjem pa i ratom. Neprimjereni nadzor i neodràvanje energetskih sustava u osiroma{enim zemljama, veliki su uzrok smanjenoj sigurnosti energetskih sustava.

Problemom pove}anja sigurnosti opskrbe energijom, usporenjem iscrpljivanja (izrabljivanja) neobnovljivih zaliha energije nadomjesnim i obnovljivim izvorima energije, istraìva~ka znanost ve} se danas intenzivno bavi. Budu- }nost }e donijeti, sada jo{ potpuno neprihva}ene i neshva- }ene kriterije; sigurnost opskrbe, za{titu ìvota i prirode i to prioritetno spram profita, naglasili su voditelji prezentacije.

d.k.

ForUmi

Radovi na iskopu temeljnih jama za stupove priklju~nog dalekovoda, koji }e TS Drni{ spojiti s elektroenergetskim sustavom, zapo~eli su odmah nakon dobivanja gra|evne dozvole


ZaHvati

poslovi na novom dijelu auto-ceste

kabel }e dalje svojim putem prema Poslovnoj zoni kostanje, a svoj ìvotni vijek provest }e na jednom od najzanimljivijih vidikovaca najzna~ajnije hrvatske prometnice

Sredinom svibnja o.g., to~nije petnaestog i to~no

u podne, zaposlenici Odjela gra|enja Slu`be izgradnje

Elektrodalmacije Split poloìli su 20 kV kabel kroz

novoizgra|eni most na Cetini. Premda je taj most dug

samo stotinjak metara, na{i su ljudi ovim potezom

rije{ili najzahtjevniji dio ove osam kilometara duge

kabelske trase. Naime, za potrebe omi{kog Pogona

i Grada Omi{a, zajedni~kim je ulaganjem zapo~elo

kabliranje izme|u TS 35/10 kV Kraljevac i budu}e

Poslovne zone Kostanje. Jedni i drugi uo~ili su da je

pravi trenutak kako bi se iskoristio zajedni~ki kanal, u

koji tvrtka Dalekovod polaè svoje kabele za napajanje

trafostanica du` trase nove Autoceste prema

[estanovcu. To je i najkra}i put za Poslovnu zonu,

koja je ve} zapo~ela nicati samo petnaestak minuta

udaljena od grada Omi{a.

Tu su se nad 90 metara visokim cetinskim

kanjonom zatekli voditelj posla Vinko Fistani},

nadzorni inènjer Neven Favro, poslovo|a Joko

Vojkovi}, elektromonteri Nikola Franetovi}, Jozo

îzmi}, Jurica Bilan, Petar Blaèvi}, Antonio Nadilo,

Slaven Padovan i Romeo Danoli} te voza~i Mate @uri},

Jo{ko Mileti} i Stipe Matija{, kako bi spojili dva ranije

poloèna kabelska kraka. Jer, kabel je prethodno

stigao s jedne i druge strane mosta i trebalo je samo

kroz cijevi poloène u tijelo mosta, to~nije u njegov

nogostup, provu}i dio kabela koji }e ove krajeve

spojnicama svezati. Pratili smo njihov posao pozorno,

ali negdje sa sredine ovog veli~anstvenog zdanja, na

sigurnoj akrofobi~noj udaljenosti od ograde i ruba, s

kojega se pruà pogled na zastra{uju}i rije~ni usjek.

Posao je zavr{en u jednom danu. Kabel }e sada

dalje svojim putem prema Poslovnoj zoni Kostanje.

A, mi smo s puno zadovoljstva svjedo~ili jo{ jednom

predivnom mjestu ro|enja na{ih elektroenergetskih

objekata. Jer, ovaj }e kabel svoj ìvotni vijek provesti

na jednom od najzanimljivijih vidikovaca najzna~ajnije

hrvatske prometnice.

Vero~ka Garber

kabel nad kanjonom

Pogled s mosta na kanjon Cetine

Radovi na mostu - u lijevom uglu je mehanizacija Elektrodalmacije

Kabel je to~no u podne pre{ao most i iza{ao na drugu stranu

Kabel je trebalo nauljiti kako bi lak{e skliznuo kroz cijev


(Ne)svaKida[Nje

Helikopterski prijenos te{ke elektroenergetske opreme do morem i kopnom nepristupa~nih terena elektroprimorja rijeka

vi{e od 40 tona razli~ite opreme na 20 dislociranih pozicija

Ivica Tomi}

Prijenos tereta helikopterom, ne samo da je bilo jedino mogu}e rje{enje, nego i najbrà, najjeftinija i najisplativija varijanta prijenosa transformatora te druge opreme nu`ne za rekonstrukciju trafostanice na oto~i}u Male Srakane te materijala za obnovu temelja stupnih mjesta na 35 kV DV Cres-Hrasta na otoku Cresu

Rukovoditelj cjelokupne akcije Valter Marinac: HEP-u }e u budu}nosti trebati vlastiti helikopter

Ekipa koja je uspje{no obavila posao na Srakanama (s lijeva na desno stoje): Dra{ko Tom~i}, Miodrag Reguat, Rino Aneli}, Marijan Dokozi}, Robert @uljevi}, Arsen Jurasi} I Dorijan Vla~i}; (~u~e): Ivica Kaurin, Nenad Mance I Ivica [aban

Zaposlenici Elektroprimorja Rijeka, u suradnji s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske, uspje{no su osmislili i, uz pomo} helikoptera MI8-MTV1, proveli akciju prijenosa transformatora te druge opreme nu`ne za rekonstrukciju trafostanice na oto~i}u Male Srakane te materijala za obnovu temelja stupnih mjesta na 35 kV DV Cres-Hrasta na otoku Cresu.

Zbog nepristupa~ne obale otoka Male Srakane, opremu nije bilo mogu}e dovesti i iskrcati uobi~ajenim morskim putom pa se zbog topa posao morao obaviti iz zraka. Zamisao o uporabi helikoptera pokazala se optimalnim rje{enjem za prijenos tereta i zbog mno{tva malih privatnih posjeda, preko kojih vlasnici ne dopu{taju prolazak mehanizaciji do, ina~e, te{ko pristupa~nih stupnih mjesta 35 kV dalekovoda Cres – Hrasta.

Za potrebe transporta tereta, konstruirana je i izra|ena vi{enamjenska transportna ko{ara, nosivosti tri tone i faktora sigurnosti 4. Bitno je naglasiti da su ko{aru u cijelosti osmislili, prora~unali i konstruirali inènjeri Elektroprimorja Valter Marinac i Arsen Jurasi}, a izradili tako|er zaposlenici Elektroprimorja u vlastitoj bravariji. Ko{ara ima trajnu uporabnu vrijednost pa }e i u budu}nosti sluìti za prijenos tereta na male, udaljene i te{ko pristupa~ne otoke Silbu, Susak, Unije, Ilovik, Male i Velike Srakane i Goli otok, ali i na sve druge pozicije elektroenergetskih postrojenja, gdje se iz bilo koji razloga ne moè pristupiti uobi~ajenim morskim ili kopnenim putom.

akCija ProvEdEna BEsPrijEkorno

Posadu helikoptera u vlasni{tvu MORH-a ~inili su zapovjednik, ~etiri pilota te {est operativaca, od kojih su ~etvorica bila na terenu, a dva na helio-vitlu. Akcija je, zahvaljuju}i dobrom planiranju, provedena besprijekorno, kaè organizator cjelokupnog posla, Valter Marinac.

- S obzirom na to da do sada nismo imali iskustava u ovakvoj vrsti posla, na prvom nam je mjestu bila sigurnost i zdravlje ljudi, kako bi se mogu}nost nezgode ili

ozljede svela na minimum. Nadalje, iznimno je bilo va`no optimiziranje vremena leta helikoptera, jer letovi nisu jeftini, a izgubljeno vrijeme zbog pogre{ke naru~itelja, skupo se pla}a. Dobro organizacijom i podjelom posla, uspjeli smo bez i najmanje ozljede na radu, vi{e od 40 tona razli~itog tereta razvesti na 20 dislociranih pozicija, {to uklju~uje dva doleta i odleta na otok Male Srakane te odlete na 19 stupnih mjesta na DV 35 kV Cres-Hrasta. Sve to u~injeno je za manje od sedam radnih sati helihoptera pa je ra~unica na kraju pokazala da je prijenos tereta helikopterom bio, ne samo najbrà, nego i najjeftinija i najisplativija varijanta. Moram spomenuti da je posada helikoptera visoko profesionalna, motivirana i obu~ena te da je komunikacija i suradnja izme|u posade i zaposlenika Elektroprimorja bila izvrsna. Pohvalio bih na{e montere, koji su iznimno brzo savladali specifi~nu vje{tinu prihvata i othvata tereta na brz i siguran na~in. Nakon ove na{e akcije, uvjeren sam da nabava vlastitog helikoptera za HEP d.d. vi{e nije nikakvo pomodarstvo, ve} neodgodiva potreba, poru~io je V. Marinac.

Nakon helikopterskoga pothvata, o tomu nam je Arsen Jurasi}, koji je rukovodio zahvatom na Malim Srakanama, rekao:

- Trafostanica 10/0,4 kV Srakane male na oto~i}u Malim Srakanama je ~vorno mjesto u napajanju otoka Vele Srakane i Unije na jednoj strani, te Suska na drugoj. Zbog iznimno te{kih mikrolokacijskih uvjeta (posolica, bura...) koji napadaju taj oto~i}, trafostanica i pripadaju}a oprema su bile u lo{em stanju. Zbog sigurnosti i lak{eg upravljanja sustavom, zapo~eta je rekonstrukcija trafostanice tako da bude daljinski upravljiva te da zadovolji zahtjeve budu}e petlje koja }e se zatvoriti budu}im kabelom Lo{inj - Susak. Nakon {to je oprema dopremljena helikopterom, radove izmjene transformatora, SN bloka i NN bloka te pripreme za prihvat daljinskog upravljanja izveli su zaposlenici Slu`be za odràvanje odjela trafostanica iz Rijeke i Pogona Cres-Lo{inj.

Helkopter je spreman za jedno od polijetanja


Preuzimanje tereta

Oni su osmislili, projektirali i izradili vi{enamjensku transportnu ko{aru za prijenos tereta helikopterom - Valter Marinac, Miljenko Crkovi}, Robert Bari~evi}, Nikola Roì} i Arsen Jurasi} a na fotografiji nije Vladimir Valjan koji je rukovodio gradnjom ko{are...

Oprema je u ko{ari i moè poletjeti

...a snimili smo ga dok je gradnja ko{are bila u tijeku (prvi s lijeva)

^lan posade helikoptera iz unutra{njosti nadgleda prihvat tereta

Oprema je stigla na odredi{te – radovi mogu zapo~etiPogled iz helikoptera, oprema sigurno leti


iZgradNja

Blok l u te-to Zagreb

nova razglednica tE-toPotkraj svibnja, upravo najtoplijeg

ovogodi{njeg dana, obi{li smo gradili{te novog Bloka L u TE-TO Zagreb. Od Zlatka Radojevi}a, rukovoditelja Slu`be za odràvanje Pogona TE-TO i ~lana Tima za izgradnju bloka L u TE-TO Sektora za termoelektrane i TE-TO, saznali smo o trenuta~nim radovima, izvo|a~ima, rokovima i …problemima.

Trenuta~no se izvode gra|evni radovi na elektropostrojenju i izradi turbinskog stola za parnu turbinu – izra|uju se temelji za novi dio postrojenja, s tim da su u tijeku i strojarski radovi na montaì parogeneratora. Od izvo|a~a radova, spomenimo da \uro \akovi} TEP sa svojim podizvo|a~ima radi na parogeneratoru, nositelj i izvo|a~ elektro-radova je Siemens d.d., a na gradili{tu su stalno

prisutni i projektanti iz Elektroprojekta Zagreb. [to se ti~e opreme, njezina je proizvodnja u tijeku kod isporu~itelja, a najve}i od njih su Kon~ar, [koda, Siemens i General Electric.

Glede rokova, Z. Radojevi} je naglasio da se o~ekuje da }e probni pogon novog bloka zapo~eti prije ogrjevne sezone 2008./2009. godine. Budu}i da je rije~ o gradnji novog postrojenja u prostoru starog (na mjestu starog Bloka A), {to zna~i da je trebalo izmjestiti i brojne instalacije, odnosno uz postoje}i Blok K koji je u pogonu, kada pra{ina s gradili{ta ~esto za~epljuje njegove filtre, gradnja se provodi uz dodatne probleme. Nadalje, oteàna je i komunikacija te{ke opreme kroz pogon i njezino skladi{tenje. Od opreme, uskoro stiè i plinska

turbina s pripadaju}om opremom.Pro{etali smo gradili{tem i okom kamere

uhvatili sve zanimljivosti. Radi snimanja postolja energetskih transformatora iz pti~je perspektive, morali smo - i to pje{ice - potegnuti do uàrenog krova stare hale, koja je izgra|ena po~etkom {ezdesetih godina pro{log stolje}a.

Podsjetimo da je kombi kogeneracijski Blok L u TE-TO Zagreb, 100 MW elektri~ne i 80 MW toplinske snage, susptitucija za staro postrojenje od 32 MW izgra|eno 1962. godine. Njegova planirana godi{nja proizvodnja je 750 GWh elektri~ne i 250 GWh toplinske energije.

Dragica Jurajev~i}

Postolje energetskih transformatora i ostale visokonaponske opreme - iz pti~je perspektive


Betonsko postolje za parnu turbinu i generator spremno je za prihvat opreme

Zgrada parogeneratora i njegovog cijevnog sustava - ispred nje }e biti postavljena plinska turbina, koja s pripadaju}om opremom uskoro stiè, a potom }e se za njih izgraditi i zgrada Zlatko Radojevi}, rukovoditelj Slu`be za odràvanje i

~lan Tima za izgradnju Bloka L ispred plinske stanice

S uàrenog krova snimili smo izbliza i postoje}e dimnjake TE-TO, uz koje }e uskoro osvanuti jo{ jedan … …~iji su dijelovi ve} stigli i, za sada, se nalaze na tlu


le{}e se ne {aliU tijeku iskop 100 tisu}a prostornih metara kamena gra|evne jame

Nakon kratke i ugodne vo`nje autocestom Zagreb-Karlovac i nedugo nakon skretanja za Bosiljevo, prepoznatljivi je znak HEP-a, a na putokazu pi{e „HE Le{}e“. [umoviti krajobraz, na uzvisini stari grad Bosiljevo, uz cestu bazga i crveni makovi. Op}ina je to Generalski Stol. Prolazimo Toma{i}e pa Toplice Le{}e s izvorom tople vode, gdje je uìvao i austro-ugarski car Franjo Josip. U Skukanima kre}e nova cesta, a ovdje je jo{ jedan putokaz za gradili{te HE Le{}e. Izgradnju nove ceste, u duljini od tri kilometra i magistralnog vodovoda uz nju, izgradio je HEP u okviru pripremnih radova za gradili{te na{e nove Hidroelektrane. Profitirali su lokalni stanovnici. Gradili{te je, ina~e, donijelo ìvost ovom kraju, a promu}urni poduzetnici brzo su se sna{li i iskoristili na~elo ponude i potra`nje za stvaranje dodane vrijednosti.

Put nas dalje vodi kroz Gorince s lijepom crkvom nedaleko nove ceste, koja ju je svojom promijenjenom trasom zaobi{la, jer stara je odvajala naravnu cjelinu – crkvu i ùpni dvor, kojega marljivo ure|uje don @eljko. Na starom zdanju {kole pi{e „1867.“!

Nailazimo na ì~anu ogradu, kojom je ogra|en uì dio gradili{ta HE Le{}e na lijevoj obali Dobre. U ovom su podneblju temperature uvijek malo niè nego u, primjerice, Ogulinu. Kako je Dobra do u{}a u kanjonu, starosjeditelji kaì - ne{to ide po kanjonu , a to {to ide ne pogoduje uzgoju vo}a i povr}a. Raspon u temperaturama je od -20 0C do + 43 0C… ali ova godina nije tipi~na.

Prvi dojam susreta s gradili{tem je – prostranost, bez obzira {to je rije~ o Hidroelektrani relativno male snage od 42,29 MW. Razbacani u cjeline na {est platoa, izvo|a~i pripremaju i organiziraju posao, a pribli`no 100 ljudi ovdje obavlja gra|evne radove ili - kako se to kaè - zemljane radove, u ovoj fazi preteìto u kamenu. U vrijeme najintenzivnijih elektro i strojarskih radova, ovdje se o~ekuje do 500 ljudi.

Najatraktivniji dio na gradili{tu je iskop gra|evne jame, koja }e nakon iskopa volumena od 100 tisu}a prostornih metara kamena, biti spremna za betoniranje. Za taj osjetljivi i jedan od poslova iznimne dugoro~ne vrijednosti priprema se tzv. kabel-kran, divovski ure|aj nosivosti devet tona. U vrijeme na{eg prvog susreta s gradili{tem u ovoj fazi radova, 22. svibnja o.g., gnijezdio se kod novih poslodavaca, a isporu~ili su ga Austrijanci. S kabel-kranom u timu radi potpuno digitalizirana betonara za branu, koja sofisticiranom opremom prilago|enom za proizvodnju masivnih betona bdije nad kvalitetom i zadanim posebnim parametrima betona,

s liCa mjesta

Mo}ni stroj kabel-kran nosivosti devet tona preuzimat }e beton i raznositi na to~no utvr|ena mjesta ugradnje na brani - sve dok se ne ugradi 90 tisu}a prostornih metara betona

gradili{te He le{}egradili{te He le{}e


Cijeli potez po {irini desne obale kanjona Dobre, odnosno gra|evne jame - od zagata, koji }e po~etkom rada HE Le{}e biti potopljen i ne}e se ru{iti prije potapanja kanjona Dobre

a kabel-kran ga preuzima i raznosi na to~no utvr|ena mjesta ugradnje na brani - sve dok se ne ugradi 90 tisu}a prostornih metara betona. Za osiguranje vododrìvosti pregradnog mjesta, izvest }e se injekcijska zavjesa ukupne duljine 1270 metara (lijevi bok 500 m, a desni 770 m). Njenom projektiranju prethodili su opse`ni istra`ni radovi na tzv. probnim injekcijskim poljima kojima je utvr|ena struktura i vododrìvost podzemlja.

Najdelikatniji posao bio je preusmjerenje rijeke u njen novi tok, kako bi iskop gra|evne jame (za strojarnicu i branu) ostao na suhom. Gradnja tunela u vrijeme iznimne studeni, prelazak na drugu obalu rijeke obilaznim putom dugim 12 kilometara, jer nije bilo mosta i jo{ puno sitnica koje prate gradnju takvog tunela pod zemljom – sve bi se to moglo pripisati redovnom roku slu`be … eh, da nije bilo rasjeda. No, i za takva iznena|enja ima lijeka, rasjed je saniran, a planirani zavr{etak izgradnje HE Le{}e je studeni 2009. godine.

Atmosferu s gradili{ta najbolje }e ispri~ati fotografije, a mi }emo s ~itateljima HEP Vjesnika podijeliti uzbu|enje {to svjedo~imo stasanju na{e nove hidroelektrane.

\ur|a Su{ec

Potpuno digitalizirana betonara za branu sofisticiranom opremom prilago|enom za proizvodnju masivnih betona bdije nad kvalitetom i zadanim posebnim parametrima betona

Druga strana obale, s kojom je kabel-kran uspostavio vezu i iskop gra|evne jame, u dubinu


s liCa mjesta

elektra Karlovac

nakon normale - razvoj Dragica Jurajev~i}

Posljednjih pet godina karlov~ani su se vratili u normalu, ali }e se tek nakon {to idu}e godine potpuno saniraju i obnove u ratu uni{tena postrojenja, mo}i okrenuti razvoju i modernizaciji svojih postrojenja, za {to im je nu`no i - pomla|ivanje

Prije 99 godina, kada je pu{tena u rad HE Ozalj i DV 20 kV izme|u Ozlja i Karlovca, zapo~ela je i distribucija elektri~ne energije na podru~ju dana{nje Elektre Karlovac. Godinu dana uo~i okrugle 100. godi{njice po~etaka elektrifikacije ovih podru~ja, koju }e Karlov~ani idu}e godine primjereno obiljeìti, razgovaramo s Borisom Mlikanom, prvim ~ovjekom karlova~ke Elektre i njegovim suradnicima o svim zanimljivostima, aktualnostima i pote{ko}ama.

Bez puno pitanja, odmah na po~etku na{eg razgovora, direktor B. Mlikan nagla{ava da je problem broj jedan njihove Elektre jo{ uvijek i sve izraèniji manjak ljudi: Naime, nakon {to pro{le godine 17 zaposlenika nije potpisalo nove ugovore o radu, u Elektri ih ima samo 417. Drasti~no smanjenje broja ljudi, koje im sve teè pada s pove- }anjem opsega i sloènosti poslova, nije zna~ajnije ublaìlo ni pro{logodi{nje primanje (tek) dvojice

elektromontera (u Ogulinu i Ozlju) i dvojice V[S energeti~ara u Karlovcu. Takvo stanje, koje poga|a i ostala distribucijska podru~ja, stvara im sve ve}e probleme, a B. Mlikan je vi{e puta taj problem nagla{avao i na Kolegiju direktora HEP ODS-a, aktualiziraju}i nu`nost izrade normativa radne snage. S tim u svezi je napomenuo i potrebu izrade novog Pravilnika o odràvanju (postoje}i je star 30 godina) koji, izme|u ostaloga, treba definirati broj ljudi prema veli~ini postrojenja i sli~no.

kaPitalnE invEstiCijE

Od Josipa Keki}a, pomo}nika direktora, saznajemo pojedinosti o realizaciji kapitalnih investicija na podru~ju Elektre Karlovac. Pro{logodi{nju takvu investiciju TS 110/20 kV [var~a u cijelosti su dovr{ili, a ove godine nastavljaju s radovima na prijelazu Pogona Jastrebarsko na 20 kV napon, koje }e potpuno zavr{iti tijekom idu}e dvije godine. Nadalje, ove }e godine revitalizirati i 40 godina staru TS 35/10 kV Meku{je (2x8MVA) i pripremiti je za prijelaz na 20 kV, ~ime }e zna~ajno pove}ati pouzdanost napajanja kupaca grada Karlovca i {ire okolice. Gra|evinski su radovi zavr{eni i u tijeku je natje~aj za opremu i elektromonta`ne radove, a vrijednost ove investicije iznosi 12 milijuna kuna. Tako|er, ove godine planiraju izgraditi novu TS 35/10(20) kV Generalski Stol i pet kilometara DV 35 kV izme|u nje i HE Le{}e, dok }e sljede}e godine rekonstruirati i stari 25 kilometara dug DV 35 kV od TS Tu{mer do TS Generalski Stol. Za sva tri navedena objekta sklopljeni su ugovori, a cijena im je 32 milijuna kuna.

Plan investicija za ovu godinu teàk je 65 milijuna kuna, s tim da }e se 24 milijuna utro{iti samo za TS Generalski Stol i DV od TS Generalski Stol do HE Le{}e pa im za sve ostale investicije, u kojima je i Plan sanacije i obnove (SIO) preostaje samo 41 milijun.

Za objekte iz Plana sanacije i obnove, prema rije~ima Darka Domjan~i}a, rukovoditelja Slu`be za razvoj i investicije, imat }e na raspolaganju 15 milijuna kuna, a za potpuni dovr{etak sanacije i obnove treba im jo{ 20 milijuna kuna. No, i da imaju sve novce na raspolaganju, kaè da ove godine ne bi mogli fizi~ki sti}i sve dovr{iti. Zbog toga o~ekuju da }e sljede}e godine, zna~i 13 godina nakon zavr{etka rata, mo}i staviti to~ku na „ i“ glede sanacije i obnove u ratu uni{tenih elektroenergetskih objekata. Preteìto je rije~ o podru~jima op}ina Barilovi}, Slunj i Vojni}, ali brojni su zahtjevi za priklju~ke od povratnika diljem cijelog podru~ja Elektre Karlovac. To im stvara jako velike tro{kove, jer je rije~ o malom broju potro{a~a razbacanih na velikom podru~ju. Tako je pro{le godine ukupan tro{ak po kupcu iznosio ~ak 70 tisu- }a kuna, dok }e se ove godine, procjenjuju, popeti

na ~ak 100 tisu}a kuna (?!), budu}i da je rije~ o krajnjim potro{a~ima.

tE[ko]E s javnoM naBavoM

D. Domjan~i} je ukazao i na sve izraèniji problem s nabavom strate{kih materijala i provedbom natje~aja javne nabave na razini HEP-a, a njihovi kupci zahtijevaju priklju~ke i po{tivanje rokova. I ovoj Slu`bi manjka ljudi, a veliki njihov broj je uklju~en i u provedbu aplikacije HEP Billinga.

O problemima provedbe javne nabave doznali smo i od Aleksandre Plasaj Klanac, rukovoditelja Nabave, koja najve}e probleme vidi u necjelovitom dono{enju i naknadnim izmjenama planova investicija. Postupak provo|enja javne nabave, kaè, zahtjevan je i sa previ{e papirologije pa se i pri zaklju~enju ugovora i pri odluci o po~etku nabave, kao i kod objave radova, moraju u FIN unositi ponovno sve planske stavke, kojih je ponekad i vi{e od stotinu iz Plana odràvanja i Plana investicija. Kod strate{ke nabave, pak, ponekad se poni{tavaju i ponavljaju natje~aji pa na kraju moraju materijale sami nabavljati. Najva`nije je, nagla{ava, zapo~eti s dono{enjem cjelovitih planova investicija na vrijeme, jo{ krajem prethodne godine i, koliko je mogu}e, pojednostaviti cijelu proceduru, ali uz po{tivanje postoje}eg Zakona o javnoj nabavi. Direkor B. Mlikan dodaje da je skoro nemogu}e donijeti i provesti planove u istoj kalendarskoj godini, uz sve spomenute probleme, koji mu~e i sve druge elektre, na {to gube puno snage i vremena. Ipak su zadnjih pet godina u Elektri Karlovac to uspijevali, kaè, zahvaljuju}i maksimalnom zalaganju ljudi, koji su sada na kraju snaga i ve} pucaju po {avovima. S tim se slaè i Antun Mudni}, savjetnik direktora, naglasiv{i da ovaj veliki problem valja rije{iti na razini HEP-a, izdvojiv{i jo{ problem nabave betonskih stupova zbog postojanja samo dviju takvih tvornica u Hrvatskoj.

J. Keki} je konstatirao da su pro{logodi{nji plan proveli zahvaljuju}i tomu {to su imali okvirne ugovore, ali da }e svake godine biti sve teè, jer ne}e na vrijeme imati niti ugovora niti novaca.

Za Plan ovogodi{njeg odràvanja Boris Oàni}, rukovoditelj Slu`be za odràvanje, kaè da ove godine moraju sa samo 9,4 milijuna kuna skrbiti o 20 TS 110 i 35 kV, 1.300 TS 10/04 kV i 6.147 kilometara dalekovoda i mreà svih naponskih razina (35,20, 10 i 0,4 kV). Stanje postrojenja je sve problemati~nije, osim onih u ratu uni{tenih, koja se obnavljaju. Nadalje, nagla{ava njihovu zabrinutost Odlukom Uprave HEP-a da se u prvom kvartalu smije tro{iti samo jedna osmina odobrenih sredstava, a takva odluka vrijedi i za drugi kvartal. Prvi su kvartal nekako pregrmili, ali drugi }e, poru~uje, vrlo te{ko i ~ekaju zavr{etak procesa javne nabave za materijal i radove. Direktor B.Mlikan dodaje da su razlog odluke za manje

Boris Mlikan, direktor Elektre Karlovac: na{ problem broj jedan jo{ uvijek je sve izraèniji manjak ljudi


tro{kove lo{e hidrolo{ke okolnosti i blaga zima.B. Oàni} navodi i problem starosne strukture

zaposlenika - ~ak ih je 68 posto starije od 40 godina, a samo sedam posto izme|u 20 i 30 godina. Povrh toga, ~ak jedna ~etvrtina operativaca ima razna ograni~enja pa ve} jedva slaù terenske ekipe. Kada tomu pribroje i sve ve}e probleme sa starim voznim parkom i mehanizacijom, ~ije odràvanje pojede golema sredstva, sve im je teè obavljati sve brojnije radne zada}e. Saznajemo da ove godine, kao i pro{le, namjeravaju zamijeniti 3.000 brojila, ~ime }e dosti}i razinu od 35 posto Plana ba`darenja, ali do kraja godine ne o~ekuju ostvarenje Plana, djelomice i stoga {to na svom podru~ju imaju i puno vikenda{a. Saznajemo i da su stalnim kontrolama, zna~ajno smanjili neovla{tenu potro{nju, tako da u odnosu na 2005. godinu, kada bilo 104 slu~aja, a 2006. - 64, ove su ih godine otkrili znatno manje, odnosno 28.

Od mr.sc. Perice Hrnjaka doznajemo pojedinosti o ìvotu i radu Slu`be za opskrbu, ~ija ukupno samo 22 zaposlena (13 u Karlovcu i devet u pogonima i PU) izme|u ostaloga muku mu~e s velikim podru~jem ({est gradova i 21 op}ina) i fluktuacijom stanovni{tva. Pohvalio nam se s trendom smanjenja dana vezivanja sa 42 prije godinu dana na sada{njih 35 i unato~ ~injenici da su se, zbog uvo|enja primjene HEP Billinga, s naplatom bavili manje. Upozorava da su zbog blage zime imali veliki broj prepla}enih ra~una, a sada{nje smanjivanje visine rata }e im se sljede}e

godine vratiti kao bumerang. Nadalje, predlaè pomla|ivanje Slu`be, rotaciju zaposlenika, kako ne bi uvijek isti ljudi bili izloèni svemu i sva~emu na {alterima., ali i edukaciju ljudi za primjeren rad s kupcima. Ina~e, za bolju naplatu koriste sva raspoloìva sredstva pa se njihovi kupci àle da su gorji i od T-coma. No, njihovo je na~elo raditi vi{e preventivno, manje represivno. Svojim su kupcima, njih 83.378, pro{le godine prodali 482.396 MWh, s tim da je potro{nja rasla do studenoga, a potom je zbog blage zime zabiljeìla pad. Zadovoljni su zbog trenda smanjenja gubitaka sa 11,57 posto u 2005. na 10, 36 pro{le godine, {to P. Hrnjak tuma~i boljom mreòm, kvalitetnijim obra~unima i boljom naplatom, smanjenjem neovla{tene potro{nje, ali i blaòm zimom.

svE u znaku HEP BILLINGA

Ova je godina, kaè, u Elektri Karlovac sve u znaku HEP Billinga, ~ija je implementacija rezultirala ujedinjenjem i vrlo kvalitetnom suradnjom Slu`be za odràvanje, Slu`be za investicije i razvoj i Slu`be za opskrbu. Implementacija nove aplikacije (migracija podataka) zavr{ena je tijekom travnja o.g. i od 16. travnja HEP Billing se potpuno primjenjuje u Elektri Karlovac (obra~un ku}anstava i gospodarstva). Uslijedit }e fino bru{enje uo~enih problema, jer – kako kaè P. Hrnjak - HEP Billing je vrlo sloèn i zahtjevan projekt, koji traì prilago|avanje nove organizacije, a od jeseni }e nam sve biti rutina i ne o~ekujemo nepredvi|ene probleme.

Rezimirav{i pri~u o dana{njem stanju Elektre Karlovac, njen direktor Boris Mlikan je rekao:

- Tijekom posljednjih 12 poratnih godina u obnovu na{ih elektroenergetskih postrojenja, uloìli smo 200 milijuna kuna, a sljede}e godine namjeravamo napokon potpuno zavr{iti taj posao. Posljednjih smo se pet godina vratili u normalu, ponajvi{e zahvaljuju}i elektra{koj po`rtvovnosti te pobolj{ali svoju organizaciju i svoje kupce kontinuirano opskrbljujemo elektri~nom energijom, bez ve}ih pote{ko}a. Sada slijedi ulaganje u razvoj i pobolj{anje odràvanja radi boljih naponskih okolnosti.

Polako sustièmo distribucijska podru~ja po{te|ena ratnih stradanja, ali jo{ u koje~emu, iz objektivnih razloga, za njima dosta zaostajemo. Najva`nije je da smo se uspjeli izvu}i iz tog velikog i zahtjevnog posla, dakako, uz financijsku potporu HEP ODS-a. @elimo se okrenuti modernizaciji, {to zna~i primjenu sustava daljinskog vo|enja na svim naponskim razinama, i daljnjem razvoju potrebne opti~ke mreè - jo{ u Pogonu Duga Resa i pogonskim uredima Slunj i Vojni}. Takva je mreà ve} dovr{ena u sjedi{tu karlova~ke Elektre i pogonima Jastrebarsko i Ogulin. Za sve {to smo do sada uspijevali napraviti, najzaslu`niji su na{i ljudi, koji su se maksimalno angaìrali i ovom prigodom im jo{ jedanput poru~ujem da su zasluìli priznanje. Ali, pitanje je do kada }emo, bez pomla|ivanja, mo}i nositi takav teret, zaklju~io je karlova~ku pri~u B. Mlikan.

Najbliù suradnici direktora Borisa Mlikana: Antun Mudni}, Josip Keki}, Aleksandra Plasaj Klanac, Darko Domjan~i}, Boris Oàni} i mr.sc. Perica Hrnjak zadovoljni {to }e jedno te{ko razdoblje poslova u obnovi ratom uni{tenih postrojenja uskoro biti iza njih


s liCa mjesta

pogon duga resa

veliki korak naprijed Dragica Jurajev~i}

Nakon privo|enja kraju sanacije i obnove, dugore{ki }e elektra{i, zahvaljuju}i izgradnji HE Le{}e na njihovom podru~ju, napokon uskoro realizirati i neke od najva`nijih kapitalnih investicija te podi}i kvalitetu i pouzdanost pogona

Dugu Resu, gradi} sa sedam tisu}a ìtelja nadomak Karlovca, prije svega, simbolizira njezina prekrasna Mre`nica, koja svoje mjesto ima i na grad-skom grbu. Sa tokom kojeg krase ~ak 92 manja i ve}a slapa, iznimno je pogodna za sve popularniji rafting. Me|utim, prva asocijacija na spomen ovog gradi}a ipak je Pamu~na industrija, dugore{ka tvrtka, koja je vi{e od stolje}a prehranjivala najve}i broj ovda{njih stanovnika, jer je u zlatno doba zapo{ljavala ~ak {est tisu}a ljudi. Sada tvrtka proìvljava svoje najteè dane, jer je i njezin tre}i ste~ajni postupak pao u vodu i daljnja joj je sudbina vrlo neizvjesna. Trenuta~no u konfekciji radi tek 300 - 400 ljudi, a gospodarsko stanje grada i ovog kraja iznimno je te{ko i veliki je broj nezaposlenih.

Uz Dugu Resu je vezana i pri~a o prvoj hidroelektrani na na{im prostorima. Naime, jo{ je davne 1884. godine izgra|ena hidroelektrana u krugu tvornice Pamu~na industrija, koja je proizvodila elektri~nu energiju samo za vlastite potrebe. Zbog toga se Duga Resa moè podi~iti da je imala elektri~nu energiju u svom gradu ranije od drugih razvijenijih gradova - jo{ prije 123 godine.

Sve pojedinosti iz dugogodi{nje povijesti i sada{njeg stanja u Pogonu Duga Resa karlova~ke Elektre, ~ijih samo 45 zaposlenika skrbi o 12 tisu}a kupaca rasprostranjenih na podru~ju od 561 ~etvornog kilometra, saznali smo na licu mjesta od na{eg doma- }ina Eduarda Dola, dugogodi{njeg elektra{a i sa 32 godine rukovoditeljskog staà u Pogonu Duga Resa - vjerojatno najdugovje~nijeg rukovoditelja pogona u HEP-u.

Razdoblje izme|u 1945. i 1968. godine karakterizira, kako smo ~uli, intenzivna elektrifikacija ovog podru~ja izgradnjom TS 35/10 kV Tu{mer, a nastavlja se 1974. godine izgradnjom TS 35/10 kV Generalski Stol, koja se napaja iz HE Gojak. Te godine elektra{i dobivaju i novu poslovnu zgradu, u kojoj su i danas smje{teni. Danas raspolaù i vode brigu o spomenute dvije TS 35/10 kV, 200 TS 10/04 i 10(20)/04 kV, 50 kilometara DV 35/10/20 kV, 280 kilometara DV 10(20) kV, 20 kilometara kabela 10(20) kV, 535 kilometara niskonaponske mreè i 15 kilometara priklju~aka, ovje{enih na ukupno 19.300 drvenih i betonskih stupova. Za ovogodi{nje odràvanje svojih postrojenja imaju na raspolaganju samo 1,2 milijuna kuna, a za redovne investicije planiraju ove godine utro{iti 1,4 milijuna kuna, {to je sve zajedno nedovoljno za potrebe njihovog Pogona.

sanaCija i oBnova U FINI[U

Tijekom Domovinskog rata, dio je podru~ja ovog Pogona bio privremeno okupiran i njihova su elektroenergetska postrojenja tada pretrpjela golema razaranja. U njihovu sanaciju i obnovu, {to je bila zapravo nova elektrifikacija tih podru~ja, dosad su uloìli velika sredstva i trud, a ove godine obnovit }e jo{ 12 novih trafopodru~ja (TS, DV, n.n. mreà i priklju~ci), kojima }e vratiti napon u 133 doma}instva, za {to planiraju utro{iti jo{ pribli`no 8,3 milijuna kuna. Osim

toga, da bi u potpunosti okon~ali sanaciju i obnovu postrojenja svoga Pogona, trebaju izgraditi i tri trafopodru~ja za 21 doma}instvo i za to osigurati 1,8 milijun kuna. Va`no je pritom naglasiti da je cjelokupni posao ove najnovije elektrifikacije njihovog podru~ja odradilo samo 45 elektra{a ovog Pogona, u kojem ih je nekada davno radilo ~ak i 70. Me|utim, na{ doma}in E. Dol komentirao je to rije~ima: ne}emo vam sad „cendrati“ o problemima koje vi{e-manje dijele svi pogoni u HEP-u, po~ev od manjka ljudi i financijskih sredstava do „klimavog“ voznog parka i mehanizacije…Puno je zadovoljniji da se moè pohvaliti da su, zahvaljuju}i pro{logodi{njem po~etku izgradnje HE Le{}e, na njihovom podru~ju zapo~eli rje{avati i nekoliko kapitalnih objekata Pogona Duga Resa. Rije~ je o rekonstrukciji postoje}eg, vi{e od 50 godina starog i dotrajalog, DV 35 kV izme|u TS 35/10 kV Tu{mer i TS 35/10 kV Generalski Stol, duljine 25 kilometara, izgradnji novog petkilometarskog DV 35 kV na potezu od HE Le{}e do Generalskog Stola te o izgradnji nove TS 35/10 kV Generalski Stol, na mjestu postoje}eg tzv. privremenog rje{enja, starog vi{e od 30 godina. Nova }e im postrojenja dati novu kvalitetu i sigurnost pogona, jer }e njihovo 35 kV podru~je izme|u Duge Rese i Ogulina dobiti mogu}nost dvostranog napajanja i uvo|enje u Sustav daljinskog vo|enja. Zbog svega su ovdje iznimno zadovoljni, jer }e to za njihov Pogon biti doista veliki korak naprijed.

EnErgEtsko razgraniÊnjE sa slovEnijoM

Saznali smo i o radovima na elektroenergetskom razgrani~enju sa Slovenijom, odnosno postupnom preuzimanju svojih potro{a~a napajanih iz Slovenije. Tijekom 2006. godine su za preuzimanje 121 potro{a~a na podru~ju op}ine Netreti} utro{ili 2,1 milijun kuna na izgradnju 6,5 kilometara DV 10(20) kV Jakovci-Mr`ljaki, interpolaciju triju novih TS 10/04 kV i rekonstrukciju

Eduard Dol, sa 32 godine rukovoditeljskog staà sigurno je najdugovje~niji rukovoditelj pogona u HEP-u Borka Mami} i Mirjana Spahi}, referentice opskrbe i Dubravka Vrbeti}, pogonski knjigovo|a, zadovoljne su {to }e se

njihov Pogonu, opet, pojaviti na stranicama HEP Vjesnika


Pro{le godine obnovljena je i elektroenergetska infrastruktura u selu Perjasica - nova mreà za mali broj povratnika

osam kilometara niskonaponskih mreà. Da bi preuzeli jo{ preostalih 139 potro{a~a na podru~ju op}ine Bosiljevo, potrebno je osigurati dodatnih 2,5 milijuna kuna za 5,5 kilometara magistralnog DV, tri nove TS i rekonstrukciju 5,5 kilometara niskonaponskih mreà. Kada }e to to~no biti jo{ ne znaju, ali se nadaju tijekom ove godine, ~ime bi napokon preuzeli sve svoje potro{a~e.

Posjet Pogonu Duga Resa nastavljamo obilaze}i neke zanimljive stare i nove elektroenergetske objekte, istodobno uìvaju}i u ~arobnoj i nestvarnoj ljepoti njihovog krajobraza, ponajvi{e u pogledu na Mre`nicu i Koranu, uronjene u pregr{t zelenila. Putem prema Generalskom Stolu prolazimo pokraj jo{ brojnih minskih polja, posijanih na negda{njim linijama razdvajanja uz Mre`nicu i Koranu, koja i na{im elektra{ima zagor~avaju ìvot i rad. U pro{le godine obnovljenom selu Perjasica, nailazimo na novu mreù izgra|eni za mali broj povratnika, a u Mate{kom selu na upravo obnovljenu crkvu sv. Jurja, koja datira ~ak iz 13. stolje}a. Saznajemo zanimljivost da je crkva gra|ena od kamenih blokova i pokrova rimskih sarkofaga, a u obli`njoj {umi [tirkovac prona|en je i kamenolom iz rimskog doba, ~iji se kamen upotrebljavao za izradu sarkofaga. U Generalskom Stolu uìvo smo vidjeli privremeno rje{enje, staru TS 35/10 kV sa ~etiri DV izlaza - za Brest i Perjasicu, Dugu Resu, Pamu~nu industriju i Bosiljevo, a odavde se napaja i obli`nje gradili{te budu}e HE Le{}e.

ûli smo i vidjeli dovoljno da zaokruìmo sliku o ovom Pogonu, koji dobro funkcionira unato~ svim pote{ko}ama, prvenstveno zahvaljuju}i golemom trudu svojih malobrojnih elektra{a. Njihova je dobna struktura, koja prema{uje 45 godina, koliko nedostatak, toliko i prednost, jer im ste~eno iskustvo pomaè u svladavanju svih zahtjevnih elektra{kih izazova. No, to ne zna~i da im nije potrebno pomla|ivanje, {to prije.

Blagajnica Nada Grguri} priprema se za skoru mirovinu

Poslovna zgrada Pogona iz 1974. godine zadovoljava potrebe svojih stanara

U Malte{kom selu nalazi se i ova, upravo obnovljena, prekrasna crkva sv. Jurja iz 13. stolje}a

TS 35/10 kV Generalski Stol, izgra|enu kao tzv. privremeno rje{enje jo{ 1974. godine, uskoro }e zamijeniti nova


vje@Be

velika vatrogasna vje`ba u te rijeka

svi su poloìli! Ivica Tomi}

Postignuti su temeljni ciljevi vje`be, a to su bili provjera stanja preventivno-operativne za{tite u TE Rijeka i provjera operativne spremnosti JVP Grada Rijeke

U TE Rijeka uspje{no je organizirana velika vatrogasna vje`ba, kakve se prema zakonu izvode svake dvije godine.

Simulirana je havarija na najve}em spremniku loìvoga ulja, kapaciteta 60 tisu}a prostornih metara, kako bi se provjerilo trenuta~no stanje ljudstva i opreme te suradnja s javnim vatrogasnim

postrojbama. Takti~ka pretpostavka bila je da je

za grmljavinskog nevremena udar groma izazvao

poàr na odzra~niku na krovu spremnika. Uslijedila

je i manja eksplozija koja probija krov spremnika.

Nakon dojave o poàru, vatrogasni odjel

TE Rijeka od pet ljudi, zapo~elo je ga{enje s dva

monitora, jednim baca~em vode za hla|enje

stijenki spremnika te jednim baca~em te{ke pjene

za ga{enje poàra. Rukovoditelj smjene zaklju~uje

da raspoloìve snage nisu dostatne za stavljanje

poàra pod nadzor te je u pomo} pozvana Javna

vatrogasna postrojba Grada Rijeke. U operativnom

centru JVP Grada Rijeke, zaprimljena je sljede}a

dojava:

“Gori spremnik mazuta kapaciteta 60.000

kubi~nih meta. Spremnik ima fiksni krov koji je zbog

poàra i eksplozije probijen. Promjer spremnika je

50 metara. Lokacija: TE Rijeka, Kostrena.”

U roku od sedam minuta od uzbune, na mjesto havarije stigli su vatrogasci vatrogasne postaje Veìca, a za 11 minuta i vatrogasci postaje Centar, Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke - ukupno 32 vatrogasca, s osam vozila, dvoje automatskih ljestava, troja navalna kola i dva monitora ve}ega kapaciteta. S ukupno osam mlazeva, ga{enje poàra potrajalo je 45 minuta, a vje`ba koja je zasluìla vrlo dobru ocjenu, pokazala je da se u protupoàrnom sustavu mora ugra|ivati kvalitetnija oprema od postoje}e. Kako su nas informirali direktor TE Rijeka, Mladen Bakula te rukovoditelj Odjela za{tite na radu i za{tite od poàra, Miljenko Bogovi} - postignuti su temeljni ciljevi vje`be, a to su bili provjera stanja preventivno-operativne za{tite u TE Rijeka i provjera operativne spremnosti JVP Grada Rijeke. Kakav je bio tijek vje`be ga{enja poàra, najbolje }e pokazati fotografije.

Udar groma izazvao je poàr na velikom spremniku loìvoga ulja, ali vatrogasci TE Rijeka nisu se dali iznenaditi

Prvi mlaz vode zapo~eo je hladiti stijenke spremnika prije nego se poàr razbuktao, ali ve} je alarmirana i Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke

Mala nezgoda koja je dobrodo{la na vje`bi, kao upozorenje da se ne bi dogodila kod stvarnoga poàra, pokazala je da se u vatrogasnoj za{titi ne treba {tedjeti i mora se ugra|ivati samo najkvalitenija oprema


A ovo je ve} op}i napad sa svih strana i vatrena stihija morat }e popustiti

Bolja su tri mlaza od jednoga… mnogo bolja…

Profesionalci s Veìce sti}i }e do mjesta doga|aja za sedam minuta, a za to vrijeme vatrogasci TE Rijeka ne dopu{taju poàru da se razbukta

Uzdah olak{anja za vatrogasce TE Rijeka kada se pojavilo prvo vozilo JVC Grada Rijeke s profesionalom opremom i vatrogascima

Premda je spremnik visok pribli`no 22 metra, a vatra gori na krovu, vatrogasci JVC Rijeka mogu gasiti poàr i odozgo zahvaljuju}i suvremenoj opremi

Zadovoljstvo poslije uspje{no obavljenog posla - direktor TE Rijeka Mladen Bakula (drugi s desna), rukovoditelj Odjela za{tite na radu i za{tite od poàra Miljenko Bogovi} (tre}i s desna) te zapovjednici vatrogasnih postrojba


Nedavno je okon~ano etapno polaganje 20 kV kabela izme|u trafostanica îovo 3 i Okrug Gornji 10 na otoku îovu, a na distribucijskom podru~ju Pogona Trogir splitske Elektrodalmacije. Kako je rije~ o trasi dugoj pet kilometara, koja najve}im dijelom prolazi glavnom oto~kom prometnicom te podru~ju iznimne gusto}e naseljenosti, bilo je nu`no ovaj posao raditi dionicu po dionicu. Zapo~eti u pro{loj godini, ti poslovi vrijedni 3,5 milijuna kuna, morali su biti dovr{eni prije po~etka ovogodi{nje turisti~ke sezone. Odradili su ih radnici Odjela gra|enja Slu`be za izgradnju iz Splita, zajedno s kolegama iz Pogona Trogir. Prvoga lipnja taj }e kabel biti pu{ten u probni rad.

Zapo~eli smo ovaj kratki obilazak trogirskog pogonskog stanja upravo doga|anjima s otoka îova, otoka nevelikog povr{inom, ali vrlo izgra|enog i naseljenog, otoka koji to zapravo i nije, jer je svezan za Trogir mostom i toliko blizu kopnu da ga malo tko u ovom kraju tako doìvljava. Vi{e ga se smatra dijelom Trogira pa ne ~udi da se prvo naselje u koje prelaskom mosta kro~imo i koje se zove kao i otok, i administrativno pripada Gradu.

PrEduvjEt za PrE@ivjEti sEzonu

Budu}i da svi na{i obilasci zapo~inju iz pogonskih poslovnica, tako je i ovaj protekao najve}im dijelom u razgovoru s rukovoditeljem Pogona Nenadom Tomi}em i rukovoditeljem Odjela za vo|enje pogona mr.sc. Domagojem Milunom. Tamo smo saznali za{to su svi poslovi koji se obavljaju na îovu toliko zna~ajni za Pogon Trogir iI za{to je kabel, s kojim smo zapo~eli ovaj napis, kako je to jezgrovito rekao N.Tomi}: preduvjet da bi uop}e preìvjeli ovu ljetnu sezonu na îovu.

Naime, posljednjih nekoliko godina priliv novih potro{a~a i porast snage kod postoje}ih porastao je na blizu 20 posto godi{nje. I, kako oni govore, tako veliki porast nije doìvjelo nijedno na{e podru~je. U pro{loj godini, broj izdanih elektroenergetskih suglasnosti za objekte iznad 30 kW ve}i je nego kod svih ostalih deset Elektrodalmacijinih pogona zajedno. Razlog tomu moè se prona}i i u starom, ali vaè}em Prostornom planu, prema kojemu je na povr{ini od samo 500 ~etvornih metara bilo omogu}eno izgraditi objekte s osam stanova. Takve mogu}nosti privukle su veliki broj prido{lica, ~ak i iz susjednih zemalja, a pribli`no 80 posto takvih objekata s ovog podru~ja nalazi se upravo na îovu.

- Podaci su to izvan svake pameti – slikovito je uzviknuo rukovoditelj Pogona N. Tomi} – jer pokazuju da otok îovo ima ve}i broj potro{a~a i ve}u potro{nju nego cijeli otok Hvar, a koliko je ovaj drugi povr{inski ve}i, ne treba ni nagla{avati. Stoga, skoro da nema tjedna a da se ne ukaè potreba za barem jednom novom trafostanicom, rekao je uz na{e opravdano ~u|enje.

SPA[AVANJE traFostaniCa

Prema obja{njenju D.Miluna, protekle godine izgra|eno je na otoku pet novih trafostanica, a njih deset su obnovljene tako da im je instalirana snaga na razini maksimalno mogu}e. U ovom trenutku je u pripremi i projektiranju za podru~je Pogona 26 trafostanica, od kojih je sedam namijenjenih za îovo.

Ali, sve to nije dostatno, a oni strahuju pred ljetom

koje stiè. Jer, pri~uvne snage nemaju, ispucali su - kaù - sve rezerve pa ve} sada voze na crvenom. Da stvar bude jo{ dramati~nija, s ~iovske strane je i trogirski {kver, koji sam povla~i vi{e od 4 MW.

Kako bi opasnost od neèljenih doga|anja sveli na najmanju mogu}u mjeru, u tijeku su veliki radovi. Pri zavr{etku je i vrlo zna~ajan 20 kV i niskonaponski rasplet, a tijekom na{eg posjeta zatekli smo obavljanje pripremnih gra|evinskih radova na Otoku. Miroslav Bem, koji vodi te poslove, rekao nam je da }e u isti kanal biti poloène dvije trojke 20 kV, dva niskonaponska kabela i kabel javne rasvjete. Sve }e to biti veza izme|u novoizgra|ene trafostanice O. Gornji 9 i stare TS Okrug Gornji 1. Svi poslovi trebaju biti dovr{eni do sredine lipnja. Ta nova mala trafostanica itekako je va`na, jer je samo u protekloj sezoni prouzro~ila cijeli niz pote{ko}a i svakotjedne ispade zbog velikih optere}enja postoje}ih potro{a~a. Njenom izgradnjom spa{ava se nekoliko niskonaponskih izvoda, koji su stalno bili na udaru ispada, te nekoliko susjednih trafostanica, koje }e sada lak{e disati. I te radove izvodi spomenuti Odjel gra|enja, uz veliku pomo} lokalnog pogonskog osoblja.

straH iPak Postoji

- Unato~ svim ovim radovima i pripremnim radnjama, mi jo{ uvijek nismo isklju~ili mogu}nost da }emo i u ovoj sezoni imati problema. Jer, pove}anje potro{nje je doista golemo i mi puno toga nismo u mogu}nosti detektirati i predvidjeti. Naime, pote{ko}e se pojavljuju nenadano, u sezoni, a mi nad tako pove- }anom angaìranom snagom nemamo nadzora– rekli su pogonski rukovoditelji.

Zato je njihov ovogodi{nji plan i program, uz ve} spomenutu pripremu novih 26 trafostanica, u najve}oj mjeri vezan za stvaranje uvjeta priklju~enja novih kupaca, zna~i u rekonstrukciji ili izgradnji dijelova niskonaponskih mreà te rekonstrukciji i pove}anju snage postoje}ih trafostanica. Na ovim poslovima svakodnevno je angaìrano blizu dvadeset ljudi, ve}ina u operativnom dijelu, a malo manje u pripremi i organizaciji posla.

Va`no je najaviti i rekonstrukciju TS 35/10 kV Marina, u koju }e se ugraditi potpuno nova oprema, ve}i broj vodnih polja i jo{ jedan transformator. O njoj }e jo{ biti govora pa }emo se sada ograni~iti samo na napomenu da su svi ti radovi nu`ni zbog iznimno velikih zahtjeva za urednim napajanjem budu}eg hotelskog naselja, obli`nje gospodarske zone te napajanja zagorskog dijela op}ine.

Od jeseni, kako su najavili, o~ekuje ih intenzivan rad za potrebe EKO Ka{telanskog zaljeva, {to zna~i potrebu izgradnje dviju novih trafostanica za napajanje hidrotehni~kog tunela kroz îovo, kao i veliki broj izmje{tanja u kabelskoj mreì, koje }e trebati napraviti za uskla|enje svih tih radova oko ovog kolektora.

Posla se ne boje, a jedino zbog ~ega strahuju su onih 6.630 ~iovskih potro{a~a i njihovih 40.000 MWh godi{nje potro{nje.

Stoga su s radosnim i{~ekivanjem najavili i izgradnju TS 110/10 kV u samom srcu ovog neobi~nog Otoka, ~ije je ostvarenje mogu}e u vrlo bliskoj budu}nosti.

Vero~ka Garber

s liCa mjesta

pogon trogir: ubrzan rast potro{nje na otoku îovu

Eksplozija potro{nje

Domagoj Milun i Miroslav Bem pokazuju novu TS O.Gornji 9, koja }e zna~ajno rasteretiti okolne trafostanice

U ovaj }e kanal uskoro poloìti dvije trojke 20 kV, dva kabela niskog napona i kabel javne rasvjete

Radovi na ~iovskom 20 kV raspletu


ôvjeK ôvjeKU

darivatelji krvi te-to Zagreb

U na{em HEP Vjesniku kontinuirano pratimo i pi{emo o akcijama darivanja krvi u mnogim dijelovima Hrvatske elektroprivrede, jer na{i su hepovci jaki i na tom podru~ju. U Pogonu TE-TO Zagreb postoji dugogodi{nja tradicija darivanja krvi, a s njihovim dugogodi{njim brojnim darivateljima razgovarali smo uo~i i tijekom druge ovogodi{nje akcije darivanja. Rije~ je o darivateljima s vi{e od 50 darivanja – pravim veteranima humanosti.

Jedan od njih je Robert Lon~ari}, instru-mentalac u TE-TO, koji je do sada krv darivao ve} 57 puta krv i aktivni je sudionik u organizaciji uspje{nih akcija u TE-TO. Nikola Zrinski, strojarski tehni~ar u pripremi rada, darivao je krv 69 puta, a Vlado Petri}, instrumentalac, ~ak 83 puta. Od veterana spomenimo i Zlatka Radojevi}a sa 65 darivanja, Josipa Sveti}a sa 58, Zdravka Fuchsa sa 55, Kre{imira Glubara i Stjepana [abari}a sa 52 i Ljerka Svedrovi}a sa 51 darivanjem krvi. Svakako spomenimo i Sifetu Eki}, koja je sa 35 darivanja veteranka me|u malobrojnim ènama darivateljicama krvi u TE-TO.

Darivanje krvi u TE-TO, doznajemo, zapo~elo je skoro od po~etaka rada Bloka 1 prije 43 godine i sada, zajedno sa darivateljima iz Toplinskih mreà i Posebnih toplana, svakoj akciji odazove se prosje~no izme|u 50 i 60 darivatelja. Mnogi su se hepovci, poput R. Lon~ari}a, odlu~ili za takvo humano djelo tijekom Domovinskog rata, èle}i barem na taj na~in pomo}i svojoj Domovini i ranjenima, a potom su nastavili i, kaù, tako }e i dalje, sve dok }e biti potpuno zdravi i sposobni za darivanje krvi, odnosno do kada }e smjeti (mu{karci do 65. godine, a ène do 60. godine ìvota).

Vlado Petri} i Robert Lon~ari}, osim u akcijama darivanja krvi, sudjeluju i u davanju krvne plazme, koja se prvenstveno koristi za djecu oboljelu od leukemije. Kada Zavodu za transfuziju krvi uzmanjka krvne plazme upravo njihove rijetke krvne grupe, pozivaju ih i oni se uvijek odazovu. Davanje krvne plazme, naime, za razliku od darivanja krvi, traje puno dulje, s pripremom ~ak po dva do dva i pol sata, a godi{nje se moè dati vi{e puta nego krv.

Svi na{i sugovornici ne misle o sebi da su u tom smislu ne{to posebno, smatraju}i da je to normalna ljudska reakcija na potrebe onima kojima krv treba. Za njih je normalno biti human i svojom krvlju i krvnom plazmom pomo}i drugim ljudima u nevolji, a bilo bi lijepo kada bi takvih ljudi dobre volje bilo {to vi{e.

Akcija darivanja krvi organizirana je u TE-TO Zagreb 25. svibnja o.g. Tom smo prigodom razgovarali i sa Ankicom Jakuni} iz Crvenog krià Zagreb, koja u ime Podru~nog ureda CK Pe{}enica, ve} vi{e od 20 godina sudjeluje u provo|enju akcija Crvenog krià na terenu. Kaè da su joj ovdje svi ljudi dragi i da ih poznaje ve} godinama. U

TE-TO (zajedno sa Toplinskim mreàma i Posebnim toplanama) na popisu ima ~ak 180 darivatelja, ali svaka ~etiri mjeseca krv daruje prosje~no njih 50. Ovom je prigodom naglasila da, na àlost, nema dovoljno novih darivatelja, zbog ~ega provode i akcije me|u zagreba~kim maturantima, kako bi potakli mlade da i oni postanu darivateljem, jer jedino se na takav na~in moè osigurati budu}nost takvih humanih akcija. Naime, sve su ~e{}e nesta{ice krvi, osobito nekih od rijetkih krvnih grupa.

U svakom slu~aju, zahvaljujemo na{im kolegama TE-TO, Toplinskih mreà i Posebnih toplana u ime svih neznanih ljudi u nevolji, kojima njihova krv i krvna plazma – ìvot zna~e.

Dragica Jurajev~i}

ljudi dobre volje

Vlado Petri}, Nikola Zrinski, Josip Sveti}, Robert Lon~ari}, Zdravko Fuchs, Kre{imir Golubar, Juraj Arbanas i Sifeta Eki}, do sada su zajedno darivali krvi ~ak 460 puta

Zlatko Radojevi} sa 65 i Ljerko Svedrovi} sa 51 darivanjem krvi odazvali su se i drugoj ovogodi{njoj akciji u TE-TO

U TE-TO je skoro jedna ~etvrtina zaposlenika darivatelja krvi

Ankica Jakini} iz Zagreba~kog Crvenog krià: na àlost, nema dovoljno novih darivatelja krvi


Hrvatsko fizikalno dru{tvo, Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta ove je godine odlu~ilo organizirati Dràvnu smotru i natjecanje mladih fizi~ara u Primo{tenu. Za 160 u~enika osnovnih i srednjih {kola, njihove mentore, ~lanove dràvnog Povjerenstva za provedbu natjecanja te ~lanove Organizacijskog odbora, doma}in je od 10. do 13. svibnja o. g. bila Osnovna {kola Primo{ten. Kao i slikovito naselje neobi~ne ljepote, premo{teno u 16. stolje}u nasipom koji ga je povezao s kopnom i koji mu je podario ime, tako se i ova {kola moè pohvaliti sa 150 godina dugom tradicijom, ure|enim okoli{em i opremljenim unutra{njim prostorima. Kako i dolikuje podru~ju koje se na{lo u samom srcu hrvatskog Jadrana, tako su i izvanredni uvjeti ovog podneblja doprinijeli da {kolski maslinik rodi plemenitim i vrsnim uljem, a [kola zbog takvih obilje`ja i svog ekolo{kog obrasca pona{anja stekne status me|unarodne eko- {kole i za to dobije Zelenu zastavu. Njihovi u~enici osvajaju medalje za svoje ulje, dobivaju nagrade za svoje likovne radove, postiù {portske uspjehe, a novinarska sekcija izdaje {kolski list pod nazivom, kako druk~ije nego - Maslina. U takvom su ugodnom i doma}inskom kraju, na{i najbolji mladi fizi~ari odràli svoje natjecanje.

Hep i mladi

dràvno natjecanje mladih fizi~ara

istinski promicatelji Hrvatske

Eksperimentalni rad L.Luketin i Z.Boban progla{en je najboljim osnovno{kolskim …

Zaslu`ni za uspje{nost natjecaja, Kre{o Zadro, Nata{a [imi} te Nediljko Marinov, ravnatelj O[ Primo{ten sa slavonskim srcem kao porukom zajedni{tva i suradnje

Najbolja osnovka Katja Kustura

Pristigli smo upravo u dan najburnijih doga|aja; rje{avanje prakti~nih zadataka bilo je pri kraju, a zapo~ela je javna prezentacija eksperimentalnih u~eni~kih radova. U razgovoru s ~elnim ljudima Dràvnog povjerenstva, njegovim predsjednikom prof.dr.sc. Kre{om Zadrom i prof. Nata{om [imi}, vi{om savjetnicom za fiziku, doznali smo da su samostalni radovi pravi izraz u~eni~ke darovitosti i da su rezultat zajedni~kih napora djece, njihovih mentora i Povjerenstva.

- Djeca, naime, nisu prepu{tena sama sebi, ~itavo vrijeme ~lanovi Povjerenstva prate razvoj tog rada, od idejnog rje{enja do kona~nog nastanka, rekli su. Ne ~udi, stoga, da su samo u pro{loj godini na{i mladi fizi~ari osvajali brojna odli~ja na me|unarodnim natjecanjima. Primjerice, na lanjskoj Olimpijadi, Marko Popovi} osvojio je srebrnu medalju, na me|unarodnom turniru petero~lana ekipa iz Hrvatske osvojila je zlatnu medalju, a na Konferenciji mladih znanstvenika Petar û~ek tako|er je osvojio zlato.

najBolji EKSPERIMENTALCI sPli]ani i vara@dinCi

Ove godine Povjerenstvo je prihvatilo osam eksperimentalnih radova osnovnih i devet radova u~enika srednjih {kola. Za sve njih su izrekli pohvalu, zbog odabira tema, ali i njihove zahtjevnosti. U prvoj grupi pobjednici su bili Luka Luketin i Zvonimir Boban iz splitske O[ Dobri za rad Odre|ivanje povr{inske napetosti pomo}u kapilarne elevacije. (A, zbog nogometnih prezimena, nasmijali smo se na moju primjedbu o istr~avanju u istom dresu). Drugo mjesto osvojili su, tako|er, splitski u~enici iz O[ Trstenik: Ton~i Masteli} i Zvonimir Vukojevi}, a tre}i je bio Kre{imir Tisani} iz zagreba~ke O[ A.Haramba{i}a. Najbolji srednjo{kolci bili su u~enici vara`dinske Elektrostrojarske {kole Denis Wertheim i Pavle Lacko s radom Brown – Biefieldov efekt. Drugo mjesto osvojili su Matija Bako{ i Denis Kova~ iz Gimnazije âkovec, a tre}e djevoja~ka ekipa iz Medicinske {kole Dubrovnik, Livija îp~i} i Asmira Dervi{evi}.

Nakon rije{enih pismenih i prakti~nih zadataka, najbolji u~enici osnovnih {kola zauzeli su ~ak 18 mjesta, ~etiri za prvu nagradu, petoro za drugu i devet u~enika za tre}u nagradu. Prvonagra|eni su: Boris Gardijan (mentor S.Kecerin) O[ Trnsko, Zagreb, Borna Vukadinovi} (mentor S.Kecerin) O[ Trnsko, Zagreb, Katja Kustura (mentor L.Goluà) O[ S.Kefelje, Kutina i Kristijan Kvaternik (mentor M.Dodig) O[ Vrbani, Zagreb. Nagrade je u~enicima uru~io Nediljko Marinov, ravnatelj O[ Primo{ten.

Od srednjo{kolskih prva{a, najbolji je bio Josip Grguri} iz Gimnazije Karlovac (mentor T. Mihaljevi}), drugi je Vilim [tih iz zagreba~ke V.gimnazije (mentor A. Majdandì}) i Petar Kun{tek iz XV. gimnazije Zagreb (mentor Lj. Nemet). Tre}u nagradu osvojili su Ljudevit Palle (mentor T.Engensfeld) i Ante Malenica (mentor A. Majdandì}), oboji-ca iz V.gimnazije Zagreb. Slijedi ih Marija Kranj~evi} (mentor I. Toma{evi}) iz zagreba~ke XV. gimnazije.

Najboji u~enici drugih razreda srednjih {kola su: prvonagra|ena Nina Kam~ev (mentor G.Pintari}) iz XV. gimnazije Zagreb, drugonagra|eni Jak{a Markoti} (mentor M.Zovko) iz 3.gimnazije Split i Petar Mlinari} (mentor J.Iveta) iz XV. gimnazije Zagreb. Tre}u nagradu osvojili su Draèn Papi{ta (mentor S.Orli}) iz S[ Valpovo, Ivan Prepolec (mentor M.Popovi}) iz V. gimnazije Zagreb i Ivan Domladovec (mentor Lj.Gvozdi}) iz zagreba~ke Gimnazije L.Vranjanina.

Pobjednik me|u tre}a{ima bio je Juraj Klari} (mentor Lj.Nemet) iz XV. gimnazije Zagreb, drugo mjesto osvojili su Mario Menix (mentor A.Jerkovi}) iz Gimnazije Metkovi} i Marko ôli} (mentor S.Kosti}) iz 3. gimnazije Osijek. Tre}e mjesto osvojili su Igor Novak (mentor D.Bar~ot) iz Gimnazije âkovec, Branimir Novoselnik (mentor S.Kosti}) iz 3. gimnazije Osijek, Ivan Peris (mentor T.Mihaljevi}) iz Gimnazije Karlovac i Zlatan @ivkovi} (mentor M.Zovko) iz 3. gimnazije Split.

I na kraju stièmo i do najboljih maturanata. Gu`vu na vrhu ra{~istila je jedna djevojka, koja je osvojila prvo mjesto, Ana Juri~i} (mentor D.Prli}) iz Gimnazije Imotski. Drugu nagradu osvojili su Antonio Krnjak (mentor M.Sambolek) iz Gimnazije âkovec i Vanja Ivkovi} (mentor Z.Korpar) iz 3. gimnazije Osijek. Tre}eplasirani su bili Rudolf Tretler (mentor M.Jurcan) iz Gimnazije A.Mohorovi~i}a u Rijeci, Sa{a Stanko (mentor D.Mi~i}) i Mate Milas (mentor D.Mi~i}), obojica iz zagreba~ke V. gimnazije.

Nagrade je u~enicima uru~ila dr.sc. Silvija Tomi}, predsjednica Hrvatskog fizikalnog dru{tva.

svEânost PUNA SRCA

Sve~anost progla{enja, u organizaciji primo{tenske Osnovne {kole, uljep{alo je Kulturno-umjetni~ko dru{tvo Sv.Juraj iz Stanova, grupa entuzijasta koja ~uva i njeguje svu izvornost svoga kraja. Posebne pozdrave, uz ~estitke Maj~inog dana svim nazo~nim majkama, uputio je N. Marinov, ravnatelj Osnovne {kole. Pritom je zahvalio svim kolegama mentorima i suorganizatorima ovog natjecanja, koji su svojim anga`manom pokazali da hrvatsko {kolstvo ima dobre oslonce. Pridruìo mu se predsjednik Povjerenstva K.Zadro i poru~io u~enicima da su uspjeh postigli svi koji su na{li mjesto me|u 160 najboljih u dràvi, a dopunio ga je prof. Marijan Baka~, koji zbog odlaska u mirovinu zavr{ava i svoj rad u Povjerenstvu, i koji je pritom rekao:

- Nije sramota biti osmi u dràvi, ja bih bio sretan da sam osmi u ulici. Budite ponosni na to {to jeste i {to postiète, jer znam da }ete svojim znanjem pronositi ugled i ljepote ove na{e zemlje diljem svijeta.

Ovom porukom punom srca na najljep{i se mogu}i na~in opra{tamo s mladim hrvatskim fizi~arima, a na sve~anosti Nagrade u~enicima HEP-a, do~ekujemo one najuspje{nije.

Vero~ka Garber

… a rad D.Wertheima i P.Lacka, najboljim srednjo{kolskim radom

Prvonagra|eni tre}a{ Juraj Klari}

Pobjednica me|u ma-turantima Ana Juri~i}


Hep i mladi

dràvno natjecanje mladih matemati~ara

Dobar doma}in najboljim hrvatskim mladim matemati~arima bila je Osnovna {kola „Fran Krsto Frankopan“ u Krku, a one najbolje o~ekuje i nagrada HEP-a te mogu}i izbor za ~lana hrvatske reprezentacije na matemati~koj Olimpijadi i drugim me|unarodnim natjecanjima koja se odràvaju ove godine

Na dràvnom natjecanju iz matematike, odrànom od 2. do 5. svibnja o.g. u Krku, u kategoriji sedmih razreda osnovnih {kola prvo mjesto s jednakim brojem bodova (50) osvojili su Matija Buci} iz O[ „Remete“ Zagreb i Filip Re{kov, O[ Petra Kre{imira IV. [ibenik, a tre- }e mjesto, tako|er s jednakim brojem bodova (48) podijelili su Zvonimir [egvi} iz O[ Kman-Kocunar Split i Filip Srnec, III. O[ âkovec. Me|u osma{ima, najbolji je bio Ivica Ki~i} iz O[ „@itnjak“ u Zagrebu, druga je bila Gabrijela Clara Racz iz O[ A.G. Mato{a Zagreb, a tre}i Marko Jer~i} iz O[ Josipa Pupa~i}a Omi{.

U kategoriji matemati~kih gimnazija, u konkurenciji prvih razreda prvo mjesto pripalo je Anti Malenici iz V. Gimnazije Zagreb, drugo Borni Cicvari}u iz Gimnazije A. Mohorovi~i}a u Rijeci, a tre}e Adrijanu Kurdiji iz V. Gimnazije u Zagrebu.

U konkurenciji drugih razreda bila je, ~ini se, najè{}a i najravnopravnija borba za prvo mjesto. âk petero natjecatelja osvojilo je jednak broj bodova i zlatnu medalju. Zna~i, najbolji su bili Sonja @unar iz Srednje {kole Ivanec u Ivanecu, Mirta Dvorin~i} iz Gimnazije A. Mohorovi~i}a u Rijeci,te Nina Kam~ev, Petra Mlinari} i Marko Magerl, svi iz zagreba~ke XV. gimnazije.

Me|u natjecateljima iz tre}ih razreda, pobjednica je Marina Sli{kovi} iz V. gimnazije Zagreb, drugo mjesto osvojio je Melkior Ornik iz zagreba~ke XV.gimnazije, a tre}a je bila Ines Maru{i} iz V. Gimnazije u Zagrebu. U konkurenciji maturanata, prvo mjesto s maksimalnim brojem osvojenih bodova podijelili su Antonio Krnjak iz Gimnazije âkovec i Sa{a Stanko iz V. Gimnazije Zagreb, a bronca je oti{la u Rijeku Luki Rimani}u iz Gimnazije A. Mohorovi~i}a.

Luka Mari~i} iz I. Gimnazije Zagreb bio je najbolji u kategoriji ostalih srednjih {kola u konkurenciji prvih razreda, na drugom mjestu je Dorija Humski iz S[ Jastrebarsko, a na tre}em Dino Koprivnjak iz S[ Valpovo.

Me|u natjecateljima iz drugih razreda, uvjerljivo je trijumfirala Ivana Balaèvi} iz Srednje {kole dr. Antona Barca u Crikvenici sa svih 100 osvojenih bodova, dok je drugi Denis Husadì} iz Gimnazije Nova Gradi{ka osvojio

85 bodova. Tre}e mjesto podijelili su Mislav Pa{tar iz S[ Mate Balote u Pore~u i Barbara Plav~i} iz rije~ke Gimnazije A. Mohorovi~i}a.

U konkurenciji tre}ih razreda, prvo mjesto s maksimalnim brojem osvojenih bodova podijelili su Nevenka Kere{a iz Prve gimnazije Vara`din i Tomislav Pozai} iz S[ Zlatar u Zlataru, dok je tre}i bio Vedran Rafaeli} iz S[ Vladimira Gortana Buje.

Najbolja matemati~arka me|u maturanticama jest Anamarija Skenderovi} iz XI. Gimnazije Zagreb, a drugo mjesto ravnopravno su podijelili Marko Komljenovi} iz I. Gimnazije u Zagrebu i Ivan Strizi}, iz Gimnazije „Matija Mesi}“ u Slavonskome Brodu.

Dobar doma}in najboljim hrvatskim mladim matemati~arima bila je Osnovna {kola „Fran Krsto Frankopan“ u Krku. Najbolje mlade matemati~are u Hrvatskoj o~ekuje i nagrada HEP-a, a me|u njima }e biti izabrani i ~lanovi reprezentacije, koja }e predstavljati Hrvatsku na matemati~koj Olimpijadi i drugim me|unarodnim natjecanjima koja se odràvaju ove godine.

HEP do~ekuje (na{e)najbolje Ivica Tomi}

Pametne glavice: koje }e od ovih zami{ljenih lica ozariti osmjeh kada saznaju za rezultate?

U predvorju O[ Fran Krsto Frankopan u Krku, bilo je najìvlje oko {tandova s knjigama i ud`benicima

Dok su njihovi puleni razbijali glave rje{avaju}i te{ke zadatke, mentori su slu{ali predavanja, odràvali okrugle stolove i savjetovanja


posjet

Nagra|eni u~enici i njihovi mentori u memorijalnom centru Nikole tesle u smiljanu

iz doìvljaja ravno u sje}anje Jelena Vu~i}

Najzanimljiviji dio obilaska u~enicima je bio objekt ispitne stanice iz Colorado Springsa, gdje su mogli sudjelovati u izvo|enju beì~nog prijenosa energije tako {to su u rukama dràli neonske lampe, koje su se uklju~ivanjem stroja upalile u njihovim rukama, a taj eksperiment – uìvo – ostavio ih je bez daha

U okviru obiljeàvanja 150. godi{njice ro|enja Nikole Tesle, Agencija za odgoj i obrazovanje, ~asopis ABC tehnike i Hrvatska elektroprivreda, raspisali su natje~aj za u~enike osnovnih i srednjih {kola pod nazivom “Izumi Nikole Tesle”. Na natje~aj su pristigli radovi u dvije kategorije: model ure|aja jednog Teslina izuma i pisani rad o Teslinom ìvotu, radu i izumima. Povjerenstvo za izbor i ocjenu pristiglih radova, @arko Bo{njak, vi{i savjetnik za tehni~ku kulturu i informatiku u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Dubravko Malvi}, glavni urednik ~asopisa ABC tehnike i Mihovil-Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Slu`be za odnose s javno{}u i interno informiranje HEP-a, izabralo je u obje kategorije ukupno 18 radova, ~ijih je 26 autora – u~enika i njihovih 16 mentora – profesora, Hrvatska elektroprivreda nagradila posjetom Memorijalnom centru Nikole Tesle u Smiljanu 11. svibnja o.g.

od tEHni^kog MuzEja u zagrEBu, CokP-a u PEru[i]u do sMiljana

Izlet je zapo~eo posjetom demonstracijskom kabinetu Nikola Tesla, koji se nalazi u sklopu Tehni~kog muzeja Zagreb, u kojem su izloène vjerne kopije Teslinih najzna~ajnijih izumljenih strojeva i naprava. U~enicima je najzanimljivije bilo kada su, uz pomo} voditelja kabineta

Renata Filipina, mogli i sami sudjelovati u pokusima. Nakon toga, sudionici izleta uputili su se prema Gospi}u.

Nadomak Gospi}a, u mjestu Peru{i}, u~enici i njihovi mentori bili su u prigodi razgledati Centar za odràvanje i kontrolu prometa (COKP) na autocestama. Uspostavljen je sustav videonadzora u koji su povezane kamere. Video kamere omogu}avaju prikaz situacije na monitorima u COKP-u, a imaju mogu}nost automatske detekcije prometnih incidenata: zastoja, vo`nje u suprotnom smjeru, o~itovanja broja, vrste i brzine kretanja vozila. Detektorske petlje, s podacima automatskog video sustava, daju potpune podatke prometnoj centrali radi prevencije zastoja. Odu{evljena su djeca, nakon izlaska iz Centra jo{ satima komentirala kako je ba{ guba da se moè pratiti svaki centimetar Dalmatine i njiezinih tunela. U Peru{i}u nas je do~ekao vodi~, Mile Krekovi}, te poveo put Smiljana. Prolaze}i kroz prekrasan krajobraz Like, gledaju}i te stare, bajkovite li~ke ku}ice, polako smo se pribliàvali rodnom mjestu velikana Nikole Tesle. Smiljan je malo selo smje{teno sedam kilometara od Gospi}a, koje ne bi bilo poznato da se u njemu nije 10. srpnja 1856. godine rodio N.Tesla. Toga dana pro{le je godine, otvoren u Smiljanu Memorijalni centar “Nikola Tesla”. Memorijalni centar objedinjuje vi{e disciplina: znanost, umjetnost, turizam te okuplja razne tipove korisnika: djecu pred{kolskog uzrasta, {kolsku djecu, studente, umirovljenike, turiste, lokalno stanovni{tvo, Tesline fanove te sve one koje zanima ìvot i djelo tog velikog izumitelja.

susrEt s izuMiMa koji su PokrEnuli i ProMijEnili svijEt

Na ulazu nas je do~ekao voditelj Memorijalnog centra Mile ôrak, koji nas je proveo ~itavim Centrom prepri~avaju}i pritom sve zanimljivosti vezane uz Teslu, njegovu obitelj i izume. Obilazak je zapo~eo razledavanjem parohijske crkve svetih apostola Petra i Pavla izgra|ene 1765. godine, u kojoj je Teslin otac,

paroh Milutin obavljao parohijsku slu`bu. U Teslinoj rodnoj ku}i nalazi se stalni postav, koji je prezentiran dokumentiranom gra|om, do sada preteìto neobjavljenom. Slikom, rije~ju i zvukom predstavljen je njegov ìvotni put ( od Smiljana,1865. do New York-a, 1943.). Slojevitost povijesnih doga|aja koja prate Teslin put od Smiljana do Amerike utkana je u vremensku lentu, a Tesline slike i misli, zabiljeène u autobiografskoj knjizi Moji pronalasci, vode posjetitelje kroz ~itav postav. Potkrovlje ku}e otkriva njegov svijet razmi{ljanja i fascinantnu inventivnost pri istraìva~kom radu. Tu su njegovi najzna~ajniji izumi, koji su pokrenuli i promijenili svijet, a koji su i danas temelj najnovijim tehnologijama. Od Mile ôrka smo prigodom obilaska ku}e ~uli brojne zanimljivosti, poput one da se Tesla nije volio rukovati, dodirivati kosu, nije volio breskve, sve njegove matemati~ke operacije su se morale dijeliti sa tri, jer je broj tri smatrao prirodnim brojem. Tako|er smo doznali da je imao vizije kako }e se ljudi jednog dana koristiti internetom te da }e ène zavladati svijetom.

nEzaBoravno iskustvo s BE@i^niM PrijEnosoM EnErgijE

Najzanimljiviji dio obilaska, na{im je u~enicima bio objekt ispitne stanice iz Colorado Springsa (ovdje interpretiran u manjem mjerilu) iz 1899.-1900. godine, u kojem se moè vidjeti Teslino prou~avanje munja, eksperimenti beì~nog prijenosa energije, eksperimenti s visokofrekfentnom strujom, odnosno stvaranje atmosfera kao na poznatim fotografijama gdje Tesla mirno ~ita knjigu, a iz zavojnice iskre munje. Ovdje su u~enici mogli sudjelovati u izvo|enju beì~nog prijenosa energije, tako {to su u rukama dràli neonske lampe, koje su se uklju~ivanjem stroja upalile u njihovim rukama. Taj je eksperiment sve ostavio bez daha.

Obilazak Centra zavr{io je prezentacijom filma Jedan od odabranih u multimedijalnom centru. U ovom tematskom parku se jo{ nalazi Teslin spomenik

Mia Vodjerek, O.[. Slavka Kolara, Hercegovac, I. nagrada: “Uhvati jednu munju i za mene“ – inspiraciju za svoj tekst o Tesli prona{la sam ba{ u posjetu ovom Centru pro{le godine.

Mentorica Manda Kravaru{i} i u~enik Vlado Malekovi},O.[.Miroslava Mrk{e, Sveta Klara, II. nagrada: “Ure|aj Teslinog broda na daljinsko upravljnje”- fascinira me Nikola Tesla i sve {to je napravio za budu}e nara{taje i mislim da bi svaki drugi ~ovjek trebao biti poput njega,zaklju~io je Vlado


Objekt ispitne stanice iz Colorado Springsa (ovdje interpretiran u manjem mjerilu ), u~enicima je bio najzanimljiviji dio obilaska

U dvori{tu Spomen doma dr. Ante Star~evi}a, sudionici izleta sa zanimanjem prate kratko predavanje o ìvotu i djelu Oca Domovine

Mentor Zdenka Koì} i u~enik Ivan Kneèvi}, Hrvatska dopunska (srednja) {kola Bartol Ka{i} iz Lyona, ostale nagrade: ”Velikan Nikola Tesla“ – lijepo je kada se pruì prigoda da vidimo u ìvo sve ono o ~emu smo ~itali i pisali i nije bitno koliko je neka zemlja velika da bi iz nje proiza{li velikani poput Tesle, objasnio je Ivan.

akademskog kipara Mile Blaèvi}a, kojega je izradila ljevaonica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, turbina-vodenica, trokutasta platforma na potoku Vagancu, koja sluì za prezentacije radionadziranog robotiziranog broda i za odmor - dje~je igrali{te, ~iji elementi svojim dizajnom asociraju na strojeve. Uz primarnu funkcije – igranja, odnosno razvijanja motori~kih i didakti~kih sposobnosti, mogu se objasniti i neke teme iz fizike. Tu je jo{ vanjsko gledali{te, postavljeno ispod gospodarskog objekta, namijenjeno za skupna predavanja ili scenske nastupe.

sat HrvatskE PovijEsti u ku]i antE starÊvi]a

Izlet se nastavio obilaskom Spomen ku}e Oca Domovine, dr. Ante Star~evi}a, smje{tenoj u mjestu @itnik, udaljenom ~etiri kilometra od Gospi}a. Dvokatnica, u svom izvornom obliku, stoji okruèna livadom i cvije- }em. Unutra{njost ku}e nam otkriva starinski namje{taj prepun uspomena na ovog velikana i njegovu obitelj. Ovdje kao da je vrijeme stalo, na trenutak se moè pobje}i u neka minula vremena. A.Star~evi} je obiljeìo na{u povijest, u Hrvatskom saboru je bio najgorljiviji zagovornik hrvatske neovisnosti, odlu~no se protive}i bilo kakvim upravnim i dràvnim vezama Hrvatske s Austrijom i Ma|arskom, grade}i tako temelje za osnivanje Stranke prava, koju je osnovao s Eugenom Kvaternikom. Od svojih prvih zapisa iz 1861. godine pa do svog zadnjeg govora, Ante Star~evi} je punih 30 godina neumorno dokazivao kako je glavna i najpre~a stvar osloboditi se austrijskog suànjstva i da za hrvatski narod nema ìvota ni sretnije budu}nosti dok bude pod Austriom-Madjarijom. Dosljedno je zauzimao krajnje neprijateljski stav prema umi{ljotini koja se zove Austrija; u kojoj su se vlade i vladari… urotili protiv naroda.

Ponosni na velikane hrvatske povijesti i prepuni dojmova, zavr{ili smo izlet u ovom malom slikovitom mjestu te se uputili prema Zagrebu, prepri~avaju}i sve {to se danas vidjelo, ~ulo, doìvjelo i osjetilo.

Jedan od ~lanova povjerenstva za izbor i ocjenu pristiglih radova, Mihovil-Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Slu`be za odnose s javno{}u i interno informiranje HEP-a, pozirao nam uz bistu velikana hrvatske povijesti


priZNaNje

Nagrada „ivo Horvat “ za poseban doprinos u podru~ju za{tite prirode

Priroda pripada svima

Ministar kulture, Boò Bi{kupi} s dobitnicima Nagrade “Ivo Horvat” dr. sc. Sre}kom Boì}evi}em i Emilijom Men|u{i}em, koji su svojim golemim trudom i dugogodi{njim radom znatno pridonijeli unaprje|enju za{tite prirode u Hrvatskoj

Povodom Dana za{tite prirode i Me|unarodnog dana bioraznolikosti, 22. svibnja o.g. u Hrvatskom dràvnom arhivu dodijeljena je nagrada „Ivo Horvat“. Ova se Nagrada dodjeljuje za poseban doprinos u podru~ju za{tite prirode i najvi{a je dràvna nagrada na tom podru~ju. Ministarstvo kulture dodjeljuje je drugu godinu zaredom. Za ìvotno djelo, Nagradu je dobio geolog dr. sc. Sre}ko Boì~evi}, a za 2006. godinu Emilio Men|u{i}, predsjednik Udruge sokolarski centar iz Dubrave kod [ibenika. Nagradu, koja se sastoji od povelje, plakete (na kojoj je ugraviran lik znanstvenika i prirodoslovca Ive Horvata, rad akademskog kipara Damira Matau{i}a) i od 60.000 kuna (za ìvotno djelo), odnosno 30.000 kuna (godi{nja nagrada), uru~io im je ministar kulture mr. sc. Boò Bi{kupi}.

promocija zbirke pjesama Dok vrijeme prolazi autorice mirjane Crn~i}

stihovi ostavljaju tragU muzeju Mimara 28. svibnja o.g. odràna je

promocija zbirke pjesama Dok vrijeme prolazi autorice Mirjane Crn~i}, umirovljenice HEP-a. Ovo je ve} ~etvrta zbirka pjesama na{e biv{e kolegice, objavljena nakon zbirki: Dovi|enja u ìvotu, Tiho teku rijeke i Sjaj. Ovom zadnjom zbirkom autorica je, za sada, zaokruìla svoj pjesni~ki izri~aj. Usmjeriti }e se ka prozi, a ve} je u pripremi tisak romana Dobrinj je bili grad te priru~nik Vje~na ikebana .

Nakon uvodnog obra}anja prof .@eljka Krznari}a, prof. [ime âgalj se osvrnuo na stihove autorice.

- ôvjek nastoji ostaviti trag koji bi ga na dulje vrijeme spasio od zaborava i to je upravo ono {to ~ini rije~. Ima li i{ta vi{e {to ~ovjeka odre|uje od rije~i sam? Mirjana svoj unutarnji svijet preta~e u rije~i, po tom tragu se zna da smo bili i da }emo biti, zaklju~io je prof. [. âgalj.

Potom je @. Krznari}, uz umiruju}e zvuke elektri~nog glasovira maestra Stjepana Mihaljineca,

pro~itao nekoliko pjesama iz nove zbirke. Pridruìla mu se i sama autorica, nakon {to je pozdravila sve prisutne i zahvalila na dolasku te poèljela da ponesu sa sobom stihove koje su ih se najvi{e dojmili prigodom ~itanja pjesama.

- Nije va`no koliko ste stihova napisali, nego koliko ste du{a taknuli, bila je kratka i jasna poruka autorice.

Iz svijeta poezije, sve je prenio u svijet glazbe nastup sopranistice Amele Priganice, koja je uz glasovirsku pratnju maestra S. Mihaljineca, otpjevala skladbu Don't cry for me Argentina iz filma Evita. Na kraju ovog ugodnog susreta, @.Krznari} je pro~itao jo{ jednu pjesmu - @ena sa sjevera. Tu je pjesmu autorica napisala posebno za ovu prigodu, posvetiv{i je svim uzvanicima, ~itateljima i prijateljima…Od osmjeha njenog podrhtava zemlja…draga mi je ta èna sa sjevera…, stihovi su te pjesme, koju su nazo~ni nagradili pljeskom.

Jelena Vu~i}

Ovom zadnjom zbirkom autorica Mirjana Crn~i} je, za sada, zaokruìla svoj pjesni~ki izri~aj, a u pripremi je tisak njenog romana Dobrinj je bili grad te priru~nik Vje~na ikebana.

dr. sC. srE]ko Bo@iÊvi] - CijEli radni vijEk i vE]i dio @ivota PosvEtio za[titi PrirodE

Nagrada za ìvotno djelo dodjeljuje se istaknutim pojedincima koji su svojim doprinosom i radom na za{titi prirode obiljeìli vrijeme u kojem su djelovali i ~iji rad ~ini zaokruènu cjelinu, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. U obrazloènju Nagrade za ìvotno djelo dr. sc. Sre}ku Boì~evi}u, navodi se da je cijeli svoj radni vijek i ve}i dio ìvota posvetio radu vezanom uz za{titu prirode, temeljenom na znanstvenim istraìvanjima iz podru~ja geologije, a posebno iz strukture, hidrologije i ekologije kr{a. Koriste}i se dostignu}ima i rezultatima speleolo{kih istraìvanja, pridonio je rje{avanju vodoprivrednih problema u kr{u, a dokazao je i potvrdio korisnost primjene speleolo{kih istraìvanja pri izvedbi i rje{avanju gra|evinskih zahvata na prostoru kr{a. Ukupno je objavio vi{e od 300 naslova u raznim znanstvenim, stru~nim i popularnim publikacijama, sudjelovao je na nizu geolo{kih, speleolo{kih i hidrolo{ko-inènjerskih kongresa i simpozija, objavio je niz samostalnih knjiga i nekoliko knjiga u koautorstvu. I danas dr. sc. Sre}ko Boì~evi}, premda u mirovini, s nesmanjenim àrom ukazuje na potrebu za{tite prirode.

EMilijo MEn\u[i] s udrugoM sokolarski CEntar ProMiCao va@nost PtiCa graBljiviCa za Eko-sustav

Godi{nja nagrada dodjeljuje se pojedincima te pravnim osobama za njihov doprinos u za{titi prirode koji su ostvarili tijekom protekle godine. Za Emilija Men|u{i}a u obrazloènju se navodi da je veliki entuzijast na podru~ju za{tite prirode, posebice na podru~ju za{tite ptica grabljivica. Osnutkom Udruge sokolarski centar 2000. godine, bitno je utjecao na promjenu postoje}eg odnosa prema za{titi ptica grabljivica koje su dobile prvo prihvatili{te, ali i oporavili{te za ozlije|ene jedinke. Organizirao je Slu`bu za spa{avanje ptica grabljivica

u Hrvatskoj i to mreòm educiranih volontera koji osiguravaju stru~no pruànje prve pomo}i ozlije|enim pticama te njihov brz i siguran transport u Centar na daljnje lije~enje i oporavak. U brojnim istupima u medijima, nagla{avao je va`nost ptica grabljivica za eko-sustav i potrebu njihove za{tite. Postoji vi{e od 300 napisa i reportaà u novinama, dokumentirani filmovi te dokumentirana radio emisija. Spomenimo da je HEP, donacijama u projektu ambulante za ptice grabljivice, tako|er dao svoj doprinos podru~ju za{tite okoli{a, specifi~no u o~uvanju biolo{ke raznolikosti.

Ministar kulture ~estitao je svima Dan za{tite prirode i Me|unarodni dan bioraznolikosti te za nagra|ene rekao da su je zasluìli svojim dugogodi{njim radom i postignu}ima za za{titu prirode. êstitao je i svima nominiranima, djelatnicima, vanjskim suradnicima i stru~njacima, koji su golemim trudom i dugogodi{njim radom znatno pridonijeli unaprje|enju za{tite prirode u Hrvatskoj. Naglasio je da se ustanovljavanjem Nagrade „Ivo Horvat “ èljelo prepoznati i istaknuti zalaganje i rad ustanova, udruga i pojedinaca, ali i potaknuti sve druge da se aktivno uklju~e u za{titu prirode. Ministar je ustvrdio da je u skoro svim podru~jima za{tite prirode ostvaren veliki napredak, da je uspostavljen zakonski okvir uskla|en s europskom pravnom ste~evinom te podzakonski propisi, a u tijeku je revizija Strategije biolo{ke i krajobrazne raznolikosti. Jednako tako je nazo~ne izvijestio da je osnovana javna ustanova za upravljanje 11. hrvatskim parkom prirode „ Lastovsko oto~je “, za{ti}ene su lo{injske i creske vode, odnosno za{ti}ena je populacija dobrih dupina i ustanovljen je prvi rezervat takve vrste na Sredozemlju. Tako|er je dodao da se sveukupna ba{tina za{ti}uje i ja~anjem lokalnih razina upravljanja za{titom i o~uvanjem ekolo{kih sustava, posebno najugroènijih i rijetkih koji su, ne samo nacionalna, ve} i europska vrijednost.

Slu`beni dio sve~anosti zavr{io je glazbenom fantazijom na oboi u interpretaciji Branka Mihanovi}a.

Jelena Vu~i}


UmirovljeNiCi

izborna skup{tina Udruge umirovljenika Hep-a, podru`nica osijek

za novu svjeìnu

Podru`nicu umirovljenika Osijek od 1. lipnja o.g. vodi novo rukovodstvo, na ~elu sa Ferdinandom Vickovi}em

Ferdinand Vickovi} novi je predsjednik Udruge umirovljenika HEP-a Slavonije i Baranje – Podru`nice Osijek, kako je odlu~eno na sastanku Skup{tine ove Podru`nice, odràne 1. lipnja o.g. Za potpredsjednika Podru`nice izabran je Mirko Vinkovi}, dok }e du`nost tajnika i u sljede}em mandatu obavljati Biserka Kozmar. Dosada{nji predsjednik Esad Taslidì} i dopredsjednica Ana Na|, nakon podnesenih izvje{}a o radu u proteklom razdoblju, obe}ali su pomo}i novim ~elnim ljudima, kako bi se nastavio kontinuitet uspje{noga rada.

Osje~ka Podru`nica ima 269 evidentiranih ~lanova, a u proteklih godinu i pol dana umrlo ih je ~ak 30.

Tijela udruge i Podru`nice angaìrat }e se u idu}em razdoblju na ostvarivanju prava obitelji umrlih umirovljenika HEP-a na posmrtnu pripomo}, na pruànje pomo}i bolesnim i socijalno ugroènim umirovljenicima te pomo}i uòj obitelji. Najavljeno je i ve}e zalaganje kod Uprave HEP-a preko Zajednice umirovljeni~kih udruga za niè cijene kori{tenja odmarali{ta u predsezoni i postsezoni. Zahtijevat }e se, re~eno je, kod mjerodavnih dràvnih tijela da se u provedbi propisa kojim se ure|uje privatizacija HEP-a, uklju~e interesi umirovljenika i da taj interes ne bude manji od onoga koji je utvr|en Zakonom o privatizaciji za sve biv{e zaposlenike, ~ije se organizacije privatiziraju.

Odmor za du{u i tijeloI ove je godine krajem travnja, podru`nica

umirovljenika Elektroprijenos Zagreb, za svoje ~lanove organizirala trodnevni izlet s ciljem posjeta Nacionalnom parku Kornati. Iz iskustva prethodnih putovanja nametnulo se pravilo, u kojem se za uspjeh nekog izleta trebaju sloìti barem tri uvjeta – pozitivna motiviranost sudionika, lijepo vrijeme i zanimljive destinacije posjeta. Splet sretnih okolnosti bio nam je posebno naklonjen i sva tri dana izleta nas je pratilo lijepo vrijeme, upotpunjeno zajedni~kom pjesmom zadovoljstva radi ponovnog druènja.

Prvog dana posjetili smo Plitvi~ka jezera, a svaki posjet Plitvicama iznova je nov i neponovljiv doìvljaj prirode, njene snage i ljepote. ârolija bogatstva vodene harmonije preljeva i kaskada izme|u jezera, poslaganih ~udesnom vje{tinom Stvoritelja, oboga}ena pastelnim

bojama prolje}a i odsjajem Sunca kroz kro{nje stabala, jo{ dugo nas je pratila u nastavku puta prema Ravnim Kotarima te smje{taju u Pako{tanima. Sljede}eg dana smo se ukrcali na izletni~ku brodicu i krenuli put Kornata, s namjerom uìvanja u jedinstvenim ljepotama spleta oto~ja, koje s raznih pozicija me|uprolaza uvijek donosi neku novu sliku i doìvljaj. Va`no je naglasiti posebnost boravka na oto~i}u Levrnaka, gdje nam je pripremljen objed i predah, kao dio programa cjelodnevnog boravka na Kornatskom arhipelagu.

Puni dojmova iz prethodnih dana, tre}i smo dan zapo~eli posjetom povijesnoj HE Jaruga te nastavili razgledavanjem Skradinskog buka – bisera kra{ke ljepotice rijeke Krke. U drugom djelu dana, u organizaciji Elektre Zadar, posjetili smo zavr{nu to~ku znamenite Oto~ne veze 110 kV – TS Zadar Centar. Potom smo u

prostorima Elektre podsjetili se na dane Domovinskog rata i sve ono {to je trebalo napraviti za realizaciju Oto~ne veze, koja je u tim godinama zna~ila ìvot. Prije polaska prema Zagrebu, nismo propustili prigodu poslu{ati morske orgulje, najnoviju atrakciju grada Zadra.

U ovoj prigodi èlimo zahvaliti zaposlenicima Odjela za standard HEP-a na pomo}i u organizaciji izleta te smje{taju i prijevozu. Posebnu zahvalnost upu}ujemo na{ima iz Elektre Zadar, koji su nas srda~no do~ekali i omogu}ili nam nezaboravan ugo|aj druènja, kao dijela na{eg izletni~kog programa.

Prijateljsko okruènje, koje je bilo prisutno pri posjetu HEP-ovim postrojenjima i kori{tenje smje{taja, uvjerilo nas je da nismo zanemareni dio biv{ih zaposlenika HEP-a.

Franjo Vidakovi}

D.Karna{

izlet podru`nice umirovljenika elektroprijenos Zagreb

Obilazak Plitvi~kih jezera iznova je nov doìvljaj prirode, njene snage i ljepote Izletnici ispred sjedi{ta Elektre Zadar


UmirovljeNiCi

izlet umirovljenika el-to u isto~ni dio slavonije

slavonijom ravno - u vukovar

Umirovljenici EL-TO, preko HEP Vjesnika, ponovno èle sa svima vama podijeliti nezaboravne doìvljaje i dojmove koje su ponijeli s prekrasnog izleta u isto~ni dio Slavonije. Mnogi od nas po prvi puta su bili u prigodi vidjeti na{e \akovo, na{ grad heroj Vukovar i najisto~niji grad Ilok pa bi bilo skoro nepravedno ne opisati ljepote, koje smo vidjeli i pri~e, koje smo ~uli!

\akovo - SRCE slavonijE, katEdrala - SRCE \akova!

Razgledavanje \akova i \akova~ke katedrale bilo je prvo na na{em rasporedu nakon, i ne tako dugog, puta iz Zagreba. Svi smo se sloìli s poznatom izrekom da je \akovo srce Slavonije, a katedrala srce \akova! Put nas je vodio dalje preko Osijeka do Bilja. Tamo nas je do~ekao na{ ljubazni doma}in Mario, s neizbje`nom doma}om slavonskom {ljivovicom. Kratko smo se odmorili i ipak malo iscrpljeni od puta, s veseljem smo

prihvatili ponu|eni objed – tradicionalni fi{ paprika{ i ~obanac od divlja~i (bilo je i onih koji nisu mogli odoljeti i zaustaviti se na samo jednom od ponu|enog jela!).

Nakon objeda slijedio je obilazak brodom jednog dijela Kopa~kog rita, a potom i posjet tikve{kim dvorcima i lovi{tima, gdje su se ~esto odmarali i lovili poznati politi~ari i njihovi gosti. Puni dojmova, nastavili smo druènje uz ve~eru i ples, za one mla|e i hrabrije, do kasnih sati.

vjE^ni PlaMEn na vukovarskoM sPoMEn groBlju – uga[En?!

Drugoga dana izleta krenuli smo put Vukovara. Prolazimo Borovim naseljem, Trpinskom cestom… Svima nam je zastao dah kada smo odjedanput ugledali tenk sa spu{tenom cijevi – simbol neprobojnosti vojske generala Blage Zadre. Nitko od

nas nije ostao ravnodu{an prema sje}anjima na dane borbe za Vukovar, poginule branitelje Vukovara i one druge, koji su iz svih krajeva Hrvatske do{li u Vukovar braniti Domovinu. Na{a voditeljica Sanela vodi nas uz Dunav, preko mosta na Vuki, do spomen Krià, trajnom zavjetu svim poginulima u borbi za Grad. Palimo svije}u i ovjekovje~ujemo ovaj trenutak zajedni~kom fotografijom i uspomenom na dan kada smo i mi ovdje bili. Nastavljamo prema spomen groblju svih branitelja i drugih `rtava stradalim u vrijeme borbi i okupacije isto~ne Slavonije. Na posljednjem po~ivali{tu hrabrih - ti{ina. I ovdje palimo svije}u i dostojanstveno odajemo po~ast ljudima koji su branili na{u slobodu. Pitamo za{to ne gori vje~ni plamen. Kaù nam da je skup plin. Za one koji tu leè i za sve {to smo mi danas, nama je takvo obrazloènje neprihvatljivo. Odlazimo i do hangara usred ìtnih polja, gdje su bili zatvarani i mu~eni ranjenici i drugi zarobljeni i dovezeni iz Vukovarske bolnice. Danas je to memorijalni muzej, nezaboravni podsjetnik na dane stradavanja i patnje naroda koji je èlio slobodnu i nezavisnu dràvu Hrvatsku. Mjesto na kojem su zarobljeni mu~ki poubijani, ba~eni u jamu i zatrpani, danas obiljeàva lik golubice slomljenog krila. Pale}i tre}u od svije}a, koje su s nama krenule na put iz Zagreba, tu smo svi pomislili – da se ne zaboravi.

PLOVIMO nEgda[njiM PanonskiM MorEM

Puni slika i emocija, put smo nastavili dalje prema Iloku. Okruùju nas bogati vinorodni krajevi, cesta koja izgleda kao valovi na moru podsje}a nas da zapravo plovimo negda{njim Panonskim morem. Na ulazu u Ilok do~ekuje ponovno nas turisti~ki vodi~ i pri~a nam povijesne zanimljivosti o gradu i okolici. Nakon posjeta legendarnih vinskih podruma, crkve i samostana Svetog Kapistrana, puni dojmova vra}amo se u Vukovar, u hotel Dunav te smo nakon objeda u popodnevnim satima spremni za povratak. Opra{tamo se od na{e voditeljice Sanele, od koje doznajemo da usprkos problemu iseljavanja iz Vukovara postoje i druge pri~e. Ona je Makaranka, koja je more zamijenila Dunavom i ljubavlju, udala se u Vukovaru i zavoljela Slavoniju.

Uljuljkani od umora, u autobusu netko drijema, netko pjevu{i, netko razmi{lja o sljede}em izletu. Me|utim, na putu za Zagreb, doìvjeli smo i ne{to {to nije bilo u planu putovanja. Negdje iza Slavonskog Broda, na{ autobus je stao i na zaustavnoj traci autoceste ~ekali smo zamjenski autobus. Na sre}u, to nije trajalo dugo i u Zagreb stigli u pristojno vrijeme, oko devet sati nave~er. Rastajemo se umorni, ali sretni i bogatiji za jo{ jedan doìvljaj o kojem }emo danima pri~ati svojim najdraìma. Za sve {to smo doìvjeli i u ovoj prigodi se zahvaljujem svima koji su nam omogu- }ili dva dana uìvanja i ispunjenje na{e davne èlje da posjetimo Vukovar, a posebno direktoru EL-TO, Mladenu Belji.

Mirko Jakovljevi}

Umirovljenici EL-TO ispred spomen Krià, gdje su zapalili jednu od svije}a koje su ponijeli iz Zagreba i fotografirali se za uspomenu na dan kada su i oni bili u Vukovaru


UmirovljeNiCi

Umirovljenici elektre Zagreb posjetili trako{}an i tuheljske toplice

Vlasnici Trako{}ana preteìto su bili velika{ka i zna~ajna hrvatska obitelj Dra{kovi}, koja je od druge polovice 16. stolje}a pa sve do kraja Drugog svjetskog rata dala veliki broj znamenitih li~nosti sa zna~ajnim ulogama u hrvatskoj povijesti – visokih ~asnika, biskupa, dràvnika...

Na{ izlet po sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja se 14. travnja o.g., odli~no uklopio u prekrasan sun~ani dan rascvala i razlistala prolje}a. Kad tomu pridodamo zanimljiva odredi{ta, vedro raspoloènje putnika i dobra voza~a autobusa, zadovoljstvo je bilo potpuno.

Iz Zagreba smo krenuli glavnim i sporednim cestama zapadnom stranom Medvednice pokraj Zapre{i}a, Zaboka do Krapine i Macelja, a potom se odvojili prema istoku i kroz gustu {umu maceljskoga gorja kona~no stigli podno dvorca Trako{}an, sagra|enog na strmu brda{cu iznad trako{}anskog jezera. Ve} na prvi pogled, a osobito nakon poblièg upoznavanja, dvorac moèmo umjesto uobi~ajenog epiteta "Biser Hrvatskog zagorja" nazvati boljom usporedbom: "Bru{eni dijamant na kruni dvoraca Hrvatskog zagorja", koji se bjelasa usred smaragdna perivoja nad romanti~nim jezerom, tvore}i s njima predivnu cjelinu prirodne arhitekture.

Spiralnim putem popeli smo se do ulazne kule i za{li kroz nju u unutra{njost dvorca, gdje nas je do~ekao vodi~ i proveo kroz nisko i visoko prizemlje, prvi i drugi kat, susretljivo nam pokazuju}i sve zbirke i opremu dvorca. Pribliìo nam je ìvot njegovih negda{njih stanovnika, a zavirili smo i u tamnicu, obi{li isto~nu i zapadnu kulu, pro{li kroz kuhinju, a jedino nije bilo predvi|eno baciti pogled na okoli{ sa sredi{nje vitke kule – promatra~nice.

u Ma[ti doârali svakodnEviCu nEgda[njEg @ivota nara[taja dra[kovi]a

Vlasnici Trako{}ana preteìto su bili velika{ka i zna~ajna hrvatska obitelj Dra{kovi}, i to od druge polovice 16. stolje}a pa sve do kraja Drugog svjetskog rata. Ta je obitelj dala veliki broj znamenitih li~nosti sa zna~ajnim ulogama u hrvatskoj povijesti – visokih ~asnika, biskupa, dràvnika...

I sada, razgledavaju}i njihovo obitavali{te, mogli smo u ma{ti do~arati svakodnevicu negda{njeg ìvota nara{taja Dra{kovi}a, naslutiti povijesne doga|aje, ~iji su bili utjecajni sudionici, zami{ljati ih u originalnim ambijentima zbivanja, druènja u Lova~koj dvorani, gdje se na zidovima redaju preparirane glave divlja~i, pa sijela

Hrvatska povijest iz prve ruke

u vite{koj dvorani ili na prvom katu odmaranje vlasnika u spavaonicama i salonima. Poseban dojam ostavlja soba – atelje talentirane i {kolovane slikarice Julije Dra{kovi} sa njenim djelima i djelima majstora Mihaela Stroya.

Sa zidova s brojnih portreta Dra{kovi}i kao da za~u|eno motre novovjeke uljeze – moderne gra|ane i napredne kmetove koji im remete mir.

Posebnu pozornost privla~i namje{taj razli~itih stilova i razdoblja sa, s dana{njeg gledi{ta, relativno kratkim krevetima. I sve ostalo - drvorezi, grbovi, hladno i vatreno oru`je, knjige, genealo{ko stablo Dra{kovi}a i druge pojedinosti – sve je to bio susret s hrvatskom povije{}u iz prve ruke.

tuHEljskE toPliCE za okrjEPu tijEla

Posjet smo zaokruìli kako je tko odabrao, silaskom do jezera uokvirenog pje{a~kom stazom ili obilaskom ljupke kapelice Svetog Krià, predahom u bistrou ili kupnjom suvenira te kona~no opro{tajem od prelijepa prebivali{ta plemenita{ke obitelji Dra{kovi}. Spomenimo da su dali i jednog Jurja II., teologa, dràvnika i kardinala, ~iji ìvot i djelo nisu dovoljno istraèni i vrednovani, osobito u svezi sa selja~kom bunom 1573. Tu je i Janko, narodni preporoditelj – Ilirac – u njegovo vrijeme najobrazovaniji ~ovjeka u Hrvatskoj…ali i veliki broj drugih uglednika.

Ispuniv{i prvi cilj izleta (kultura, povijest, arhitektura, priroda) za du{u, ubrzo smo se na{li na parkirali{tu Tuheljskih toplica, koje su bile drugi cilj – za okrepu tijela. Poslije objeda, ve}ina izletnika se opredijelila za kupanje, dok su neki obi{li mjesto (stari i novi dio) i posjetili dvorac Mihanovi}, prisjetiv{i se tvorca hrvatske himne, ili se popeli na obli`nje brdo do poznate tuheljske kasnogoti~ke ùpne crkve Uznesenja Blaène Djevice Marije.

Same Toplice su termalno lje~ili{te i kupali{te s izvorima sumporne vode i nalazi{tem mineralnog peloida. Spominju se od 18. stolje}a ("Smerde~e Toplice") i od tada po~inje kori{tenje izvora i izgradnja u po~etku skromnih objekata, koji su se dogra|ivali sve do novijih vremena.

Danas su Toplice impozantan objekt, nedavno obnovljen i novoizgra|en ulaganjem slovenskog kapitala. Nude se brojni novi sadràji, koji se i nadalje umnoàvaju. Svijet je globalno selo i strani kapital je dobrodo{ao, ali ne uvijek, pa se moèmo zapitati za{to Hrvatska nije, s pame}u svojih projektanata i novcem svojih investitora, ostvarila da Toplice postignu potpun ekonomski u~inak za Hrvatsku i dosegnu ovaj zavidan poloàj u turisti~ko-rekreativno-lje~ili{nom podru~ju? Nije reklama ako ustvrdimo da su Toplice objektivno jedan od najpotpunijih, najmodernijih, najve}ih pa i najljep{ih takvih kompleksa u unutra{njoj Hrvatskoj, s golemom vodenom povr{inom, unutra{njim i vanjskim bazenima s razli~itim sadràjima i smje{tajnim kapacitetima, spomenutim baroknim dvorcem Mihanovi} u kojem se organiziraju razli~iti doga|aji. A {portski centar je upotpunjen i s najrazli~itijim terenima za brojne {portske discipline.

U svakom slu~aju, Toplice nas pozivaju da do|emo ponovno i, po mogu}nosti, tu boravimo dulje, poput Trako{}ana koji nas mami ponovno k sebi, jednako kao {to nas brojni prelijepi kutci ~arobnog Hrvatskog zagorja zovu u posjet, zamjeraju}i nam {to im nismo ~e{}i gosti, a tako smo blizu.

U dobru raspoloènju rastali smo se sa Zagorjem i vrlo brzo se vratili u Zagreb. Nedostajala je za putovanja samo pjesma pa moramo {to prije ostvariti zamisao o stvaranju izletni~koga pjeva~kog zbora.

Stanko Stanojevi}

Dvorac Trako{}an odu{evio je umirovljenike zagreba~ke Elektre bogatom i zanimljivom povije{}u


Na{la sam se na sto muka. S kojega kraja uhvatiti Ton~a Petri~evi}a, diplomiranog inènjera sigurnosti, raspore|enog na mjesto dispe~era za sustav daljinskog vo|enja, koji trenuta~no radi na novim ra~unalnim aplikacijama mjernih ure|aja? Ve} iz ovoga je jasno da imam posla s jednom od neobi~nih, rijetkih biljaka, kakve rastu i uspijevaju samo na tlu Pogona Imotski splitske Elektrodalmacije. Jer, ako se sje}ate, tamo smo prije nekoliko godina otkrili onog ~ovjeka sa sto zanata, predstavljen je taj na{ kolega i i cijeloj zemlji preko televizijskih ekrana. Danas }emo predstaviti kolegu, za kojega se moè re}i da ima samo jedan pravi hobi – ronjenje, ali su mu u Pogonu pri{ili ime ~ovika sa sto diploma. A, za{to, bit }e vam jasno kada pro~itate ovaj na{ prilog o ôvjeku.

Ton~i je nakon zavr{ene srednje elektrotehni~ke {kole upisao i srednju prometnu {kolu pa je i nju zavr{io. U me|uvremenu se zaposlio u HEP-u i 13 godina radio kao elektromonter. Nakon zavr{enih srednjih {kola, upisao studij politehnike (tehni~ku kulturu i fiziku profesorski smjer) pri splitskom Filozofskom fakultetu. Oènio se, rodila mu se k}erka, a nakon nje i dva sina. Kada se 2001. godine zapo~eo zanimati za studij sigurnosti, koji obuhva}a za{titu okoli{a, za{titu od poàra i za{titu na radu, odlu~io ga je upisati, a lani je i diplomirao. Spomenimo da je Ton~i Petri~evi} bio sudionikom Domovinskog rata.

uvijEk sE na\E jo[ jEdan izlaz

U ovom trenutku Ton~i je na postdiplomskom studiju pri splitskom Ekonomskom fakultetu?!? Kaè da ga ekonomija zanima i da }e to, bez daljnjega, privesti kraju. Kaè da kada on u ne{to zagrize, to vi{e ne pu{ta.

- Uvijek se na|e na~ina za problem rije{it, kod mene postoji barem jo{ jedan izlaz, ~ak i onda kad se ~ini da nema nijednog. Ali, treba biti ~asno, jer samo tako mogu svakomu pogledat u o~i i lupnit {akom o stol, kaè Ton~i.

I ba{ kad sam pomislila da je pri~i o naukovanju do{ao kraj, Ton~i je nastavio, sada s te~ajevima. Pro{ao je te~aj za voditelja brodice, konobara i vatrogasca. Sada je vatrogasac s ~inom pri imotskom DVD-u. I evo nas

kona~no s bocama kisika na le|ima. Naime, prije devet godina u Imotskom je osnovan Ronila~ko-ekolo{ki klub i njih sedmorica su odlu~ili zavr{iti te~aj ronjenja. Budu}i da na{ Ton~i jednom perajom s bakine strane pripada pelje{kom kraju pa u slikovitom Vignju ima blagdansko i cijeloljetno odmori{te (s brodom i ribarskom opremom dakako), to su mu morski geni lako odredili put. Ljubav prema dubinama dobio je u naslje|e.

nE Boji sE Mora

Prva je ronila~ka diploma i prva zvjezdica stigla nakon pet zarona,od kojih je onaj posljednji bio do 25 metara, a ubrzo je potom poloìo i ispit za dvije zvjezdice. U Imotskom je ronio samo u Plavom jezeru, jer - kako kaè - u Crveno se jako te{ko spustiti, posebno s bocama. Ali, je na{ Jadran, od îova do dubrova~kog kraja, preronio vi{e puta. I na dah, i s bocama. Kadgod se organizira ekolo{ka akcija ~i{}enja podmorja, on je aktivno u njoj. Kao predstavnik imotskog REK-a, pridruùje se splitskom ronila~kom klubu H-vidra, koju predvodi Kamilo ûljak i ~ija su ve}ina ~lanova invalidi Domovinskog rata. Algama se ne bavi, ali su stare automobilske gume, cipele, boce, a ~ak i jedan fi}o, pratitelji pri njegovim podmorskim obilascima. Izvadio je Ton~i tog blaga, sve zahvaljuju}i ljudskom gusarenju. Voli on taj svoj hobi i ponosan je na njega.

- Nemam straha od mora, ali ga itekako po{tujem i svakomu tko nije probao, ja bih preporu~io da nau~i roniti. To je izvanredno stanje, trenutak da se ~ovjek oslobodi svakog stresa. Kad zaronite, posebno s bocama, na sve probleme zaboravljate, ~ovjek je tada u drugom mediju, drugom ambijentu koji mu nije prirodan i zato je sto posto koncentriran na sve oko sebe. Potpuno zaboravi na ono iznad povr{ine. Naravno, osnovni je uvjet fizi~ko zdravlje i da taj va{ hobi ne prouzro~i bol i strah onima koji vas kod ku}e ~ekaju, obja{njava nam Ton~i.

koji ]E gEni PrEvagnuti

Kaè nam da je prije zarona najva`nija oprema o kojoj kaè:

Dobra oprema je sveti zakon, nju treba provjeriti, jer o njoj ti ovisi ìvot. Ton~i je i na dah ronio do 17 metara. Ispri~ao je koliko se opasnosti skriva u takvim zaronima, zbog mogu}nosti gubitka svijesti pri izronu, o tragediji koja se vrlo lako dogodi ako ti nema tko pomo}i. Njegova obitelj zna koliko mu je ovaj hobi blizak, a i on sve zna, a i djeca su mu oduvijek s morem. Mla|i sin je lani s ~etiri godine proplivao. Ton~i kaè:

- Kako smo svi Dalmatinci i kako nam je more jako blizu, onda je bolje da djecu na vrijeme obu~im. Oni }e sami dalje odabrati pri~injava li im ronjenje zadovoljstvo ili ne, razmi{lja na{ kolega razlo`no i mudro. Naravno, sve ovisi o tomu koji }e geni kod djece prevagnuti, gorski ili morski.

Kako bilo da bilo, djeca u~itelja imaju, i to za cijeli niz hobija.

Vero~ka Garber

Na[i iZvaN Hep-a

ton~i petri~evi}, ronilac

ôvik sa sto diploma

Nemam straha od mora, ali ga itekako po{tujem i svakomu tko nije probao, ja bih preporu~io da nau~i roniti, jer to je izvanredno stanje, trenutak da se ~ovjek oslobodi svakog stresa


oKo KUltUre

U 130. obljetnici praizvedbe, baletna premijera Labu|e jezero, petra ilji~a âjkovskog

U zagreba~kom Hrvatskom narodnom kazali{tu izvedena je posljednja ovosezonska baletna premijera Labu|e jezero, Petra Ilji~a âjkovskog. Premda nije nigdje izrijekom re~eno ili napisano, podsjetimo da se ove godine navr{ava 130. obljetnica praizvedbe tog najpopularnijeg baletnog djela.

Bijeli baleti - drugi i ~etvrti ~in Labu|eg jezera, drugi ~in Giselle, Silfide i sli~na djela, premda nam se svojim naivnim fabulama mogu ~initi nezanimljivima, ipak su i danas, a tako }e zauvijek ostati - najsavr{eniji izraz mogu}nosti jednog baletnog ansambla. Naime, bijeli balet pretpostavlja jedino koreografsku ideju i jedinstvo njene interpretacije. Stoga }e bijeli baleti i nadalje ostati najteìm ispitom mogu}nosti svakog baletnog ansambla. Naravno, ne samo ansambla, ve} i primabalerine, osobito kada je u pitanju Labu|e jezero, jer uloga Odette/Odilije ostala je do sada najve}im dometom umjetnosti klasi~ne balerine u svjetskom baletnom repertoaru.

Koreograf i redatelj zagreba~ke premijere Derek Deane, èlio je stvoriti bajku i toj ideji je podredio cijeli koreografski pristup. Me|utim, do~arati jato prepla{enih bijelih ptica na obali za~aranog jezera ne zna~i jedino inzistirati na preciznom scenskom redu, discipliniranim baletnim koracima i skoro gimnasti~kim figurama. Uostalom, prve izvedbe tog djela nisu uop}e odu{evljavale publiku, sve dok dvojnu ulogu Odette/Odilije nije otplesala glasovita talijanska primabalerina Pierina Legnani u Marijinskom teatru 1895. godine, sa ~ak 32 fuetea u pas de deuxu Crnog labuda. Ta ekshibicija u tre}em ~inu potvrdila je ~injenicu da tehni~ka interpretacija primabalerine i uzburkani corps de ballet u svojoj inkarnaciji za~aranih labudova. ostvaruje postojanje doga|aja na obali jezera, a ne tek puku bajku. Od tada je balet postavljan u razli~itim verzijama - u nekima kao u zagreba~koj, uba~en je i prolog sa Rotbartom, kojeg je kao i uvijek sjajno kreirao Svebor Se~ak.

oBE]avaju]i Mladi BalEtni ansaMBl

Gost koreograf iz Velike Britanije, unato~ izvanrednoj biografiji i ugledu kojeg ima kao vrhunski

baletni umjetnik, nije uspio do kraja kreirati dvije opre~ne, a svaka je za sebe, tako privla~ne uloge koje naj~e{}e izvodi ista primabalerina.

Na{a izvrsna primabalerina Edina Pli~ani} je izvanrednom tehnikom pokazala svu liri~nost i dramati~nost Odette, ali krivnjom koreografa ne i dostatno izraènu demonski briljantnu zavodnicu Odiliju, koja svojom igrom, o~ima, pokretima ruku ili glave postaje antitezom svoje vlastite li~nosti iz pro{log ~ina.

Princ Siegfried bio je gost Eris Nezha, kojemu je koreograf dao vi{e mogu}nosti od uloge drà~a primabalerine. Uz vi{e solo varijacija, Princ je osobito plasti~no s Odettom izveo pas de deux u drugom ~inu. Za corps de ballet se moè konstatirati da je to mladi ansambl jedva dorastao te{koj ulozi u Labu|em jezeru. Me|utim, uvjeren sam da }e taj ansambl vrlo brzo imati dovoljno snage i tehni~ke umje{nosti za takve programske zadatke. Kostimografkinja Dènisa Pecoti} je izvanrednim skladom boja kostima, osobito u plesovima u tre}em ~inu, znatno oìvjela scene zajedno s oblikovateljem svjetla Denijem [esni}em i scenografkinjom Robertom Guidi di Bagno. Gost dirigent Mihail Sinkevi~ pretjerano je koristio fortissima orkestra i time znatno smanjivao liri~nost scenskog doga|aja.

Ratko ângalovi}, glazbeni kriti~ar

vi{e od puke bajke

Edina Pli~ani} i Eris Nezha, kojemu je koreograf dao vi{e mogu}nosti od uloge drà~a primabalerine

Za[to taKo

moderna tehnologija nemo}na protiv kradljivaca

Nema mog mobitela. Ukraden je. Ne mogu vjerovati. Zaboravila sam ga u ènskom toaletu pred Restoranom u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu i kada sam se nakon deset minuta vratila – vi{e ga nije bilo.

Danas biti i kratko bez te korisne napravice, te{ko je i zamisliti. Ona, ne samo da omogu}uje jednostavnu i brzu komunikaciju sa svijetom, nego je nezamjenjiva u posebnim okolnostima kakve osobno proìvljavam zbog boravka u Stacionaru moje bolesne majke, kada mi je mobitel bio stalno pri ruci zbog o~ekivanja hitnih poziva.

Zvala sam i jurila po portama HEP-a, sve u nadi da je ipak netko po{ten tamo ostavio moj mobitel. Na brojne pozive svoga broja, nakon {to odzvoni do kraja – nalaznik mog mobitela – lopov - se ne javlja. Te{ko mi je prihvatiti ~injenicu da bi danas netko, o~ito bez grizodu{ja, mogao zauvijek otu|iti ne~iji mobitel. Mu~im se kako bih se sjetila telefonskih brojeva spremljenih u memoriji mobitela, ào mi je {to brojne fotografije nisam uspjela premjestiti na CD, jer rije~ je o uspomenama. Ljuti me {to mi je ukradena intima i {to mi je moderna tehnologija omogu}ila sve te opcije, ali ne i onu koja bi ljude za{titila od kradljivca.

Prisje}am se mog boravka na jednom drugom kontinentu, kada smo jednog dana sjedili u slasti~arnici, kada je u jednom trenutku na stolcu do nas po~eo zvoniti mobitel. Svi smo se pogledavali, ali nikom nije palo na pamet da ga dira ili da ga uzme. Nedugo nakon toga, dotr~ala je jedna djevojka uspuhana i sretna jer je vidjela svoj zagubljeni mobitel. Bilo je to prije puno godina, kada su mobitel imali samo rijetki pojedinci u slu`benim automobilima.

Drugi primjer je pri~a prijatelja koji je boravio u Japanu, slu~aj iz Tokija. Prigodom promjene dolara u jene {to je obavio u po{ti, jer mijenjati stranu valutu u doma}u i nije neki jednostavan posao, bio je malo zbunjen procedurom koju je doìvio samo u Japanu. Pri odlasku je na {alteru zaboravio nov~anik i tek nakon jednog sata vo`nje, kada je stigao u hotel i namjeravao platiti ra~un za taksi, vidio je da ga nema. Odmah se vratio natrag i dojurio na {alter, gdje ga je nov~anik nepomaknut ~ekao na mjestu gdje ga je ostavio. Zahvalio je slu`benici na {alteru, rekav{i da je jako sretan {to je na{ao sve svoje dokumente i novce. Slu`benica ga je za~u|eno pogledala i zapitala za{to se ~udi kada je to njegovo i normalno je da je ~ekalo svog vlasnika.

A meni se to dogodilo u slu`benim prostorijama u roku od samo deset minuta. Mo`da je moju lijepu, novu, crnu, na preklop - Motorolicu otu|io netko poznat.

Ipak, o~ekujem da }e onaj koji je prona{ao moj mobitel, ostaviti ga na jednoj od recepcija sjedi{ta HEP-a. Ili se javiti u Uredni{tvo HEP Vjesnika, kojem su poznati moji podaci.

J. T.

ukradena intima

Na{a izvrsna primabalerina Edina Pli~ani} i mladi, ali obe}avaju}i ansambl Baleta HNK

Foto

(c) S

a{a

Nov

kovi

}



14. festival glumca

glumci su glumci

Festival za du{u O Festivalu glumca, koji se ve} 14 godina odràva

u gradovima Vukovarsko-srijemske ùpanije, razgovarali smo s Vanjom Drachom, slu`benim doma}inom Festivala bez kojeg bi, uz idejnog za~etnika Himzu Nuhanovi}a te doajena hrvatskoga glumi{ta, Zvonimira Torjanca, Festival bio nezamisliv.

Dobro raspoloèni V. Drach (a tko ne bi bio uz zvuke slavonske tamburice) rado je pristao na razgovor za ~itatelje HEP Vjesnika, a iz njegove gestikulacije osje- }alo se da se me|u [okcima dobro osje}a.

• @eljeli smo saznati po ~emu je Festival glumca poseban, druk~iji od drugih festivala u Hrvatskoj. Evo {to nam je rekao V. Drach, glumac s dugogodi{njim iskustvom:

- Festivali, a kod nas ih nema previ{e, svaki je specifi~an za sebe. Marulovi dani razlikuju se od Festivala malih scena u Rijeci, a oba se opet razlikuju od Festivala glumca u ùpaniji Vukovarsko-srijemskog i od festivala u Bjelovaru - Odjeci kazali{ta. Svi su ti festivali potrebni i dobrodo{li. Karakteristika ovog Festivala je da on ima i nov~ane nagrade, a utemeljili su ga glumci, jer najbolje znaju koliko su potpla}eni u svom poslu. @elja

je da se najboljim glumcima dodijeli, zna~i, i nov~ana nagrada. Jo{ je jedno obilje`je ovog Festivala, a to je da se ovdje oduvijek nastojalo provesti selekciju i izabrati ono najbolje, jer je rije~ o - na neki na~in- ograni~enim tehni~kim mogu}nostima. Predstave se izvode u manjim sredinama, u kojima prostori nisu najpogodniji. Nama je, prije svega, stalo da osim glume bude i mogu}nosti da se ovdje glumci susretnu, da razmijene iskustva, kao {to je slu~aj i na ovom Sijelu u Kunjevcima, da se ponovno vide stari znanci ili da se upoznaju oni koji se nikada nisu vidjeli te da pogledaju pokoju predstavu koju ina~e ne bi vidjeli.

• Pokretanjem Festivala u vrijeme Domovinskog na ovim prostorima, taj je doga|aj nadilazio prvorazrednu kulturnu namjenu, prkose}i neprijatelju u susjedstvu i pokazuju}i kako se duh naroda ne moè slomiti. Od ideje 1993. godine do realizacije i prvog festivala pro{lo je puno vremena, a glumci se i dalje spremno odazivaju. [to ih privla~i?

- Profesor Himzo Nuhanovi}, koji je izmislio ovaj Festival je do{ao s tom idejom u Zagreb i predloìo Udruènju dramskih umjetnika i tada{njem predsjedniku Zvonimiru Torjancu da ovom kraju, koji je u to vrijeme bio vrlo ugroèn organiziramo festival. Sjetite se da su po @upanji jo{ uvijek padale granate 1993. godine, Vinkovci

su bili razru{eni, a tre}ina @upanije pod okupacijom. Daleko je jo{ bila 1995. godina, kada je vlak slobode stigao u Vukovar i kada se smjela otpjevati hrvatska himna. Kad je Vukovar bio doma}in na 2. festivalu, pribliìli smo mu se {to smo vi{e mogli i to u Nu{tar. Tada je Nu{tar odglumio Vukovar u njihovoj kino dvorani, gdje su Pero Kvrgi} i Vjero~ka @agar odigrali predstavu znakovita naziva - „Umiranje glumca“. Prema tomu, Festival je nastao, ne samo iz potrebe da mi glumci imamo festival, nego da i mi pomognemo ovom razorenom kraju i da barem na kratko ublaìmo njihovu patnju te da se lak{e duhovno svi obnovimo. Drìmo da je Festival u tom smislu imao veliku ulogu.

• Ono {to se ne moè, a i ne treba sakriti jest ~injenica da Festival glumca nosi slavonska du{a. Ovogodi{nja predsjednica Ocjenjiva~kog suda Festivala glumca je Vinkov~anka Nada Suboti}, a iz ovoga su kraja i Zvonimir Torjanac i Vanja Drach.

- Ba{ zato svi vole do}i na ovaj festival i za njega se vrlo brzo pro~ulo. êdo Martini}, koji je ove godine prvi put bio u selekciji i do{ao na Festival, rekao mi je da se sve ove godine osje}ao zakinutim {to nije bio u prigodi do}i, premda je ~uo da je tu lijepo, da su ljudi gostoljubivi, da se lijepo druì i da je veselo, ba{ onako - za ~ovjekovu du{u.

vanja drach – doma}in 14. festivala glumca

maloNogometNi tUrNir Na glUma^Kom SIJELU

Elektra vinkovci pokleknula u finalu

U okviru 14. festivala glumca, 20. svibnja o.g., u {umi Stari Kunjevci pokraj Vinkovaca, odràno je Gluma~ko sijelo na kojem su se, uz glumce, okupili i pokrovitelji – predstavnici Vukovarsko-srijemske ùpanije, grada doma}ina @upanje i Hrvatske elektroprivrede, kao sponzor Festivala. Prije kulturno-umjetni~kog programa, odràn je i malonogometni turnir - nadmetanje ~etiri mom~adi.

U polufinalnim susretima, @upanja je svladala mom~ad Vukovarsko-srijemske ùpanije, dok je mom~ad Elektre Vinkovci, nakon boljeg izvo|enja penala, bila bolja od selekcije glumaca, bu~no bodrenih od svojih kolegica – glumica.

Finalni je dvoboj donio sraz Elektre Vinkovci i grada @upanje, koji je u regularnom tijeku okon~an rezultatom 0:0, da bi nakon boljeg izvo|enja kaznenih udaraca, pobjedu odnijeli @upanjci.

Od 12. do 21. svibnja o.g., u Vukovarsko-srijemskoj ùpaniji odràn je 14. festival glumca, a ovogodi{nji doma}in manifestacije bila je @upanja. Ovogodi{nji Festival odràn je uz financijsku potporu Vukovarsko – srijemske ùpanije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, zagreba~kog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i {port, a me|u zna~ajnijim sponzorima bila je i Hrvatska elektroprivreda.

Najboljom predstavom 14. festivala glumca progla{en je "Smisao ìvota gospodina Lojtrice" Sa{e Ano~i}a, u izvedbi zagreba~kog Kazali{ta KNAP- Kulturnog centra Pe{}enica. Tako je odlu~io Ocjenjiva~ki sud Festivala u sastavu - Nada Suboti}, predsjednica i ~lanovi Otokar Levaj i Filip Rado{. Najboljim glumicama progla{ene su Alma Prica za ulogu Hasanaginice u

istoimenoj predstavi Milana Ogrizovi}a i Mustafe Nadarevi}a zagreba~kog HNK i Bruna Bebi} Tudor za ulogu Gige Bari} u predstavi "Bez tre}ega" Milana Begovi}a,splitskoga HNK.

Odlukom Ocjenjiva~kog suda, najboljim glumcima Festivala progla{eni su Mustafa Nadarevi} za ulogu Hasanage u predstavi „Hasanaginica“ i Ante êdo Martini} za ulogu Marka Bari}a u predstavi "Bez tre}ega". Najboljim mladim glumcem progla{ena je Csilla Barath Bastai} za ulogu Ona u predstavi "Slijepe ulice" Gordane Ostovi} zagreba~kog Kazali{ta Mala scena. Za 14. festival glumca, izbornica Helena Buljan odabrala je 18 predstava, koje je u deset dana trajanja festivala, prema procjeni organizatora, vidjelo vi{e od deset tisu}a gledatelja.

Festival su vodili uglednici hrvatskog glumi{ta – Vanja Drach, Nada Suboti} i Zvonimir Torjanac, ovdje u opu{tenijem ozra~ju na Gluma~kom sijelu

Gluma~ko sijelo nasrid Vinkovaca ne bi bilo pravo bez tambura{a i slavonskih plesova

Mom~ad Elektre Vinkovci, predvo|eni direktorom Vladimirom âvlovi}em dogurala je do finala

D.Karna{


Na[i iZvaN Hep-a

ida kova~evi} iz Elektre vara`din - dvostruka dràvna prvakinja i viceprvakinja svijeta u assaut savate disciplini Boxe Francaise ili savatea

Najru`niji i najljep{i trenutak u karijeri dogodio se na pro{logodi{njem Svjetskom prvenstvu, kada je Idi - zbog o~itog nepo{tenog su|enja - za dlaku izmakla zlatna medalja, no kakvu-takvu zadovolj{tinu doìvjela je od publike, koja je izvi`dala odluku sudaca i skandirala njeno ime

Vjerojatno je mnogo na{ih zaposlenika aktivno u nekom podru~ju izvan HEP-a, no malen je broj onih koji postiù vrhunske rezultate. Na{im odabranim zaposlenicima nedvojbeno pripada i vara`dinska elektra{ica Ida Kova~evi}- dvostruka dràvna prvakinja (2006. i 2007. godine) svjetska vice prvakinja u assaut savate disciplini Boxe Francaise ili Savatea. Vjerojatno ne znate mnogo o tom {portu pa je ovo prigoda da nau~ite ne{to novo.

Naime, Boxe Francaise ili Savate je borila~ki {port u kojem se koriste udarci rukama i nogama, a razvijen je u Francuskoj. Rije~ je o me|unarodnom {portu jednako popularnom i kod mu{karaca i kod èna. Osnovni oblik ili disciplina jest assaut savate – oblik borbe uz lagani kontakt, pri ~emu se koristi potpuna za{titna oprema. Total – combat je oblik borbe, koji preferira na{a Ida, koji uklju~uje puni kontakt bez za{titne kacige i uz obveznu osobnu za{titu ({titnik za zube i genitalije).

Ida Kova~evi} ro|ena je 1980. godine u Vara`dinu gdje je i zavr{ila Visoku u~iteljsku {kolu i informati~ku {kolu „ Ivora“ – smjer knjigovodstveni operater. U Elektri Vara`din je zapo~ela raditi prije {est godina i to u Odjelu za razvoj i investicije – energetika.

- Broj~ano smo mali Odjel, no mlada smo ekipa, slo`na, voljna raditi i u~iti. Kolege, uz uredski, obavljaju i terenski dio posla vezan za priklju~ke i sve poslove na{eg Odjela, dok sam ja zaduèna za papirologiju. Posla je jako puno, mnogo se traì od nas, ali trudimo se da sve funkcionira i da sve napravimo {to je mogu}e bolje i brè. Ovdje sam zadovoljna, jer posao je dinami~an, a najvi{e me veseli da radim s odli~nom ekipom u kojoj je atmosfera uvijek pozitivna i vesela - kaè Ida o svom poslu i kolegama.

BoraC nikad nE zna kada ]E doBiti Poziv

No, vratimo se njenoj impresivnoj {portskoj karijeri. Prije pet godina Ida je u potrazi za fizi~kom aktivno{}u nevino krenula na treninge Tai-boa u Savate klub Omega u Vara`dinu. Premda je Tai bo bliì

pilatesu nego savateu, trener je uo~io Idin potencijal te ju nagovorio da zapo~ne sa savate treninzima. Kako je rije~ o Klubu, koji je tradicionalno okrenut stvaranju vrhunskih {porta{a, postojalo je odre|eno kolebanje, no Ida je ubrzo shvatila da je ipak rije~ o jednom – kako danas kaè - fenomenalanom {portu koji joj je omogu}io stjecanje novih iskustava, prijateljstva, osje}aj povezanosti i pripadnosti timu. Ida, naime, ve} tri godine neumorno trenira i napreduje. Sigurno se pitate koliko je vremena potrebno izdvojiti za postizanje takvih rezultata? Ida o tomu kaè:

- Treninzi u Klubu su svakodnevni, a ~esto i po dva puta dnevno, jer treba biti spreman za brojna natjecanja. Naj~e{}e nema stanke u sezoni, koja prakti~ki traje cijelu godinu. Kratko se ipak odmaramo krajem srpnja, ali ve} po~etkom kolovoza nastavlja se s treninzima. I kada tako kratko treninga nema, svatko u vlastitom anga`manu treba odràvati kondiciju. Borac nikad ne zna kada }e dobiti poziv, tako da treba biti spreman.

Klub Omega broji 300-tinjak ~lanova, a ove je godine dobio priznanje od Hrvatskog savate saveza kao najbolji klub u Hrvatskoj. Ono {to zapanjuje je da, uz svakodnevni posao u HEP-u te jednako svakodnevne treninge, Ida uspijeva trenirati i pred{kolsku grupu.

PuBlika PrEPoznala kvalitEtu

Premda se mnogima vjerojatno ~ini da je rije~ o iznimno grubom i iscrpljuju}em {portu, Ida kaè:

- Ono {to ve}ina prvo pomisli na spomen boksa su ozljede, no osobno jam~im da su one minimalne. Bit je u svladavanju pravila i tehnike za {to je, istina, potrebno puno vje`be, ali i volje. Sila koja me motivira i poti~e u radu je entuzijazam prema {portu i zdravim ìvotnim navikama, ali ponajvi{e potpora obitelji, prijatelja i ~lanova Kluba. Tada se umor i iscrpljenost nakon redovnog posla, stalnih obveza i treninga, lak{e podnose. Priznajem da nisam uvijek raspoloèna i ba{ svake ve~eri preznojavati se u dvorani, no nakon odra|enog treninga taj osje}aj zadovoljstva te{ko je opisati. Tada me rijetko tko moè oneraspoloìti.

Najru`niji i najljep{i trenutak u karijeri dogodio se na pro{logodi{njem Svjetskom prvenstvu. Zbog o~itog nepo{tenog su|enja, za dlaku joj je izmakla zlatna medalja, no kakvu-takvu zadovolj{tinu doìvjela je od publike, koja je izvi`dala odluku sudaca i skandirala njeno ime. Ulazak u dvoranu na istom prvenstvu pod hrvatskom zastavom te hrvatska himna koja je ispunila prostor, ostat }e joj u trajnom sje}anju. [to se ti~e daljnjih planova Ida u lipnju kre}e u Francusku s reprezentacijom, na kvalifikacije za nadolaze}e Svjetsko prvenstvo te o~ekuje dobar rezultat.

Tro{kovi bavljenja ovim {portom su veliki, osobito kad je rije~ o opremi ili putovanjima, a s obzirom na razmjernu anonimnost {porta sponzori nisu zainteresirani za suradnju. Naglasimo da za njeno bavljenje tim vrhunskim {portom, u njenoj Elektri Vara`din postoji razumijevanje (i ponos), {to joj uvelike

Full nabrijana na fight i osvajanje titula Tomislav [nidari}

Treninzi su svakodnevni, a ~esto i po dva puta dnevno, jer treba biti spreman za brojna natjecanja

olak{ava posve}ivanje treninzima i usredoto~enje na rezultate te nastavak jo{ uspje{nije karijere.

[to se ti~e Idine motivacije, ona je neupitna.- [portom se mislim baviti dok god me zdravlje

sluì. Trenuta~no sam u odli~noj kondiciji , full nabrijana na fight i osvajanje titula i pobjede i trudit }u se da se to ostvari. Nisam tip osobe koja gleda predaleko u budu}nost, ìvim i uìvam iz dana u dan i kako bude - bit }e, poru~uje Ida.

U ovoj prigodi tu pri~a o na{oj Idi staje, ali sigurni smo ne zavr{ava. Vjerujemo da }emo o njoj jo{ pisati za ~itatelje HEP Vjesnika ili Infohepa, a njene rezultate pratit }e i ostali hrvatski i svjetski mediji. Jer, tako smo za nju i saznali.


BraNitelji

8. {portski susreti regionalnog odbora za ju`nu Hrvatsku

svi su pobjednici Vero~ka GarberSnimili: Ivan Bali} i Vero~ka Garber

[portski susreti Udruge branitelja HEP – Regionalnog odbora za ju`nu Hrvatsku postali su tradicionalni. I ovi, osmi po redu, odràni su kao i ranijih godina tijekom svibnja, na gostoljubivoj, pitomoj lokaciji Ba{kog Polja. Kao i svi prethodni susreti, potvrdili su duh zajedni{tva i prijateljstva.

Prigodom otvaranja Igara, a nakon intoniranja himne i minutom {utnje odane po~asti svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu, okupljenim se kolegama obratio Mi{o Veraja, predsjednik ROJH-a. Zaèljev{i dobrodo{licu uzvanicima koji su se odazvali njihovu pozivu, prije svega tajniku Udruge Stanku Aralici, predsjedniku ROIH-a Ivici Kopfu, povjereniku za {port Petru Bari~evi}u, direktoru HE Kraljevac Ivanu Krni}u, rukovoditeljima pogona Makarska i Imotski splitske Elektrodalmacije Miru Radi}u i Frani Zdilaru, predsjednik ROJH-a je zahvalio direktoru Elektrojuga Milivoju Benderu na brzojavu i upu}enim dobrim èljama, a svim braniteljima poèlio hrabro i uspje{no {portsko nadmetanje.

Dobrim èljama pridruìo se i S.Aralica, izru~io pozdrave u ime Sredi{njice i poru~io kako nije uvijek najva`nija pobjeda, nego druènje i zajedni{tvo. Na sli~an su na~in uspjeh zaèljeli P.Bari~evi} i I.Kopf, traè}i od kolega branitelja {to vi{e fair playa, a {to manje {portskih ozljeda. Direktor HE Kraljevac I.Krni}, nakon pozdrava i pohvala ovoj lijepoj i opu{tenoj atmosferi, naglasio je da mu je pripala posebna ~ast proglasiti ove Igre otvorenima.

U tri natjecateljska dana, od 11. do 13. svibnja o.g., 150 branitelja ROJH-a pristiglih iz svih djelatnosti HEP-a od Zadra do Dubrovnika, ogledali su se u deset {portskih disciplina.

Nakon nadmetanja, najuspje{nijim mom~adima dodijeljeni su pokali i priznanja, a pjesma i druènje potvrdili su da su svi oni pobjednici. (Jer, pobjeda i ne moè biti ni{ta drugo nego stvar zajedni{tva).

U nedjeljno jutro, nakon posjeta Marijanskom sveti{tu Vepric, branitelji su krenuli put svojih proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih odredi{ta.

Mali nogomet: 1. Metkovi}/Sinj/Imotski2. Zadar/[ibenik3. Omi{

Ko{arka:1. [ibenik2. Split3. HE Miljacka

stolni tenis: 1. Josip ûbeli} ( Elektrodalmacija Split)2. Mijo îzmi} (HE Zaku~ac)3. Elio Strenja (Elektra Zadar)

Kuglanje:1. HE Miljacka2. [ibenik3. Trogir

[ah: 1. Ivo [uman (Plo~e) 2. Zdenko Musulin (Plo~e)3. Ivica Markota (Plo~e)

Strelja{tvo:1. Senijo [abi} (HE \ale)

2. Dario Ga{par (Vrgorac)3. Milan Pavi} (HE \ale)

Bo}anje: 1. Drni{2. [ibenik3. Sinj

Plivanje: 1. @eljko [eparovi} (HE Dubrovnik) 2. Danijel Vukovi} (Elektrojug Dubrovnik) 3. Arsen Bajlo (Elektra Zadar)

tenis:1. Josip ûbeli} (Elektrodalmacija Split)2. Miro Stani~i} (HE Dubrovnik)3. Zoran Perica (Elektra [ibenik)

Bri{kula i tre{eta:1. Ante Vlahu{i}/Mile Milivoj (Dubrovnik)2. Ivan Kova~i}/Renato Rogo{i} (Omi{)3. Igor Grubi{i}/Ivan Toki} (Omi{)

Ho}e li biti trica?

Drni{ani - pobjednici u bo}anju

Nakon intoniranja himne i minutom {utnje odane po~asti svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu, okupljenim se kolegama obratio Mi{o Veraja, predsjednik ROJH-a


A di je balun?

Treba se dooobro sagnuti Najbolja nogometna mom~ad, sastavljena je od Metkovaca, Sinjana i Imo}ana

êkaju}i servu… Dubrov~ani - najbolji karta{i

Josip ûbeli} iz Elektrodalmacije Split, pobjednik je u tenisu i stolnom tenisu Najbolji {ahisti, branitelji iz Plo~a


[port

9. {portski susreti branitelja roZH u Umagu

li~ani uvjerljivo najbolji

Na 9. {portskim susretima branitelja Regionalnog odbora za zapadnu Hrvatsku, odrànima u Umagu od 11. do 13. svibnja o. g., najbolje rezultate postigli su natjecatelji Elektrolike. Li~ani su trijumfirali u ~ak tri do ukupno sedam {portskih disciplina i to u nogometu, strelja{tvu i ko{arci, a osvojili su i jo{ dva druga i dva tre}a mjesta. Branitelji iz Elektroprimorja zauzeli su ukupno drugu poziciju s pobjedom u pikadu te ~etiri druga mjesta. Natjecatelji HE Senj bili su tre}i zahvaljuju}i pobjedama u stolnom tenisu i {ahu te jednom tre}em mjestu.

Na susretima, koje je sve~ano otvorio predsjednik UHB HEP-a 1990. – 1995. Tihomir Lasi}, sudjelovalo je 150 branitelja. Evo rezultata najboljih po disciplinama medalja:

Ivica Tomi}

Na 9. {portskim susretima branitelja ROZH sudjelovalo je 150 branitelja

MALI NOGOMET: 1. ELEKTROLIKA GOSPI] 2. ELEKTROPRIMORJE RIJEKA 3. ELEKTROISTRA PULA

BO]ANJE: 1. HE RIJEKA 2. ELEKTROPRIMORJE RIJEKA 3. ELEKTROLIKA GOSPI]

STOLNI TENIS: 1. HE SENJ 2. ELEKTROLIKA GOSPI] 3. ELEKTROISTRA PULA

STRELJA[TVO: 1. ELEKTROLIKA GOSPI] 2. ELEKTROPRIMORJE RIJEKA 3. ELEKTROISTRA PULA

[AH: 1. HE SENJ2. ELEKTROISTRA PULA3. ELEKTROLIKA GOSPI]

PIKADO: 1. ELEKTROPRIMORJE RIJEKA 2. ELEKTROLIKA GOSPI]3. HE SENJ

KO[ARKA: 1. ELEKTROLIKA GOSPI] 2. ELEKTROPRIMORJE RIJEKA 3. HE RIJEKA

Predsjednik ROZH-a, Davor Tomljanovi} pozdravlja branitelje prigodom sve~anog otvorenja Susreta

[portske susrete branitelja ROZH otvorio je predsjednik UHB HEP-a 1990.-1995. Tihomir Lasi}


U {ahu su svi razmi{ljali, ali najdublje i naj{ire momci iz HE Senj

Li~ani su imali najbolje oko i najsigurniju ruku

U drugim {portovima, kako-tako, ali u nogometu svi èle biti prvi, {to je ove godine uspjelo Li~anima

Mom~ad HE Rijeka ove godine nije imala premca u bo}anju

Elektroprimorje je u pikadu osvojilo jedinu zlatnu medalju

I na ko{arka{kim terenima ginulo se za svaku loptu, a najvi{e uspjeha imala je mom~ad Elektrolike


[port

7. športski susreti branitelja roiH u Umagu

Borbeno, ali srda~no i prijateljski

Na {portskim terenima hotela Sol Aurora u Umagu, od 4. do 6. svibnja o.g. odràni su 7. susreti branitelja UHB HEP-a 1990. – 1995. godine, organiziranih u Regionalni odbor za isto~nu Hrvatsku. Sudjelovalo je 170 natjecatelja iz 14 ogranaka, natje~u}i se u osam {portskih disciplina. Prvaci su Osijek u nogometu, Prijenos u stolnom tenisu, TE-TO Osijek u ko{arci, Izgradnja u {ahu, PogonVukovar u tenisu, Prijenos u kuglanju, Na{ice u bo}anju i TE-TO Osijek/Pogon/Izgradnja u strelja{tvu.

Gosti Susreta bili su i tajnik UHB HEP-a Stanko Aralica i predsjednici drugih regionalnih odbora. Igre su protekle, kao i svake godine, u fer i {portskoj borbi te srda~nom i prijateljskom ozra~ju.

Na kraju evo i svih rezultata:Ivica Tomi}

Predsjednik ROIH Ivica Kopf prigodom otvorenja Susreta i… …predstavnici svih 14 ogranaka

nogoMEt1. OSIJEK2. SLAVONSKI BROD3. NA[ICE4. @UPANJA

stolni tEnis1. PRIJENOS2. IZGRADNJA3. NA[ICE4. PO@EGA

ko[arka1. TE-TO OSIJEK2. B. MANASTIR3. PO@EGA4. NOVA GRADI[KA5. VUKOVAR / PLIN / IZGRADNJA

[aH1. IZGRADNJA2. POGON / VUKOVAR / TOPLANA3. NA[ICE4. NOVA GRADI[KA

tEnis1. POGON / VUKOVAR2. NA[ICE

kuglanjE1. PRIJENOS2. POGON3. PLIN4. SL. BROD / N.GRADI[KA

BoânjE1. NA[ICE2. TE-TO OSIJEK 13. PLIN / POGON4. PRIJENOS5. IZGRADNJA6. TE-TO OSIJEK 2

strElja[tvo1. TE-TO OSIJEK / POGON / IZGRADNJA2. VUKOVAR3. NA[ICE

U nogometu su ove godine trijumfirali Osje~ani

Bo}ari Na{ica osvaja~i su zlatne medalje


Pod ko{evima su se najbolje snalazili de~ki iz TE-TO Osijek

U kuglanju najbolja je bila mom~ad Prijenosa

Kao i uvijek, najè}{e je na nogometnim terenima

Kombinirana mom~ad TE-TO Osijek/Pogon/Izgradnja dominirala je u strelja{tvu

I na teniskim terenima vodila se èstoka borba za svaki poen

Za {ahovskom plo~om nema znojenja, ali zato su mo`dane vijuge napregnute do krajnjih granica


odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):Nepomirljivost, Ameri~ki torzo, parazit, Mimot, Unešić, Panama, Š(ime) U(rlić), alapa~e, B(laženka) L(eib), tenk, nar, Atai, Ala, Minsk, RTZ, J, Terni, epoha, Uskrs, kabaret, Ćiro, Batarelo, Initao, Anadyr, litice, ašik, D, S(anja) A(n~ić), ASR, V, D, T(amara) O(brovac), Eminem, golovi, Aretej, strana.

KRIŽALJKA


[port

tradicionalni veteranski ko{arka{ki turnir

veterani HEP-a u jakoj konkurenciji - uspje{ni

Veterani HEP-a nisu ponovili lanjski uspjeh, kada su osvojili bron~anu medalju, ali plasman izme|u petog i osmog mjesta na ovako jakom Turniru moè se smatrati uspjehom

Na velikom, sada ve} tradicionalnom, Veteranskom ko{arka{kom turniru, odrànom od 24. do 27. svibnja o.g. u Crikvenici, veterani HEP-a plasirali su se izme|u petog i osmog mjesta. Pobijedila je, tre}i put uzastopno, mom~ad Policijske uprave P-G ùpanije predvo|ena odli~nim Aramisom Nagli}em. Policajci su u finalu svladali mom~ad MAXI Sarajevo rezultatom 60:49.

Premda veterani HEP-a nisu ponovili lanjski uspjeh, kada su osvojili bron~anu medalju, ovogodi{nji plasman moè se smatrati dobrim uspjehom ako se ima u vidu da su na Turniru sudjelovale ~ak 32

mom~adi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i [vicarske, u kojima su nastupali brojni doju~era{nji prvotimci prvoliga{kih ko{arka{kih klubova poput Aramisa Nagli}a, Vlade Alanovi}a, Damira Volodera i drugih. I ove je godine, kao i lani, u utakmici koja je odlu~ivala tko }e u borbu za medalje, mom~ad HEP-a pobijedila odli~na mom~ad {ibenskog Galeba (44:40) u utakmici koja je bila neizvjesna do samoga kraja. Prije toga HEP-ovci su svladali veterane Maribora i Kozale rezultatima 59:33 i 48:34.

Ovogodi{nji Turnir bio je najatraktivniji do sada, prije svega zbog utakmice u kojoj se reprezentacija

turnira (All Stars) suprotstavila mom~adi Zvijezda, u kojoj su, kao potpora akciji razminiranja Hrvatske, nastupile ko{arka{ke legende poput Nikole Ple}a{a, Damira [olmana, Andra Knege, Danka Cvjeti~anina, Vlade Alanovi}a, Zdravka Radulovi}a, Slavka Kotnika, i Ivana Sunare, poja~ani ministrom finacija RH, biv{im predsjednikom HKS Ivanom [ukerom. Za All Stars igrala su ~ak trojica igra~a iz mom~adi HEP-a i to Ivica Toljan, Davor Vu~kovi} i Sa{a Majeti}. Zvijezde su pobijedile rezultatom 46:43.

Ivica Tomi}

Reprezentacija turnira (All Stars) i Zvijezda predvo|enih legendarnim Nikolom Ple}a{em i ministrom Ivanom [ukerom

Ko{arka{ki znalci - osvaja~i brojnih europskih i svjetskih odli~ja Ko{arka{ka legenda Damir [olman i ~lan Uprave Ivica Toljan nakon utakmice u kojoj su bili na protivni~kim stranama


Kilimandàro je udaljen samo 320 km od ekvatora, a da bi se do{lo sve do ledenja~ke kape, potrebno je penjati se tri dana i jednu no} do 5895 m nad morem i to prolaze}i ekvatorijalnim, vla`nim i nekad jo{ neprohodnim pra{umama do predjela vje~nog leda

Devedesetih godina pro{log stoje}a organizirali smo planinarsku ekspediciju Planinarskog dru{tva Sveu~ili{ta "Velebit" na Kilimandàro – najvi{i vrh crnog kontinenta. Bila je to dobra sezona, jer su te godine ~ak tri uspje{ne ekspedicije uvr{tene u anale – Cho Oya, Ande i Kili.

Kilimandàro, udaljen samo 320 km od ekvatora, jedinstven je po svojim krajobrazima i ìvom svijetu. Da bi se do{lo sve do ledenja~ke kape, potrebno je penjati se tri dana i jednu no} do 5895 m nad morem. Za tih nekoliko dana popeli smo se iz ekvatorijalnih, vla`nih i nekad jo{ neprohodnih pra{uma (danas je na doljnjem djelu iskr~ena cesta {irine dvadesetak metara) do predjela vje~nog leda.

U Moshiju nam se prvi put otkrio pogled na Kibo i na snijeg Kilimandàra, koji je poput magneta privla~io i prve istraìva~e afri~kog kontinenta. Masiv Kilimandàra zapravo ~ine tri vulkana: Kibo, Shira i Mawenzi. Jeste li ~itali Malog princa? Za mene su ta tri vulkana upravo oni koji je mali princ svakodnevno ~istio. Kibo je zapravo slika koju naj~e{}e imate pred o~ima (ili na ekranu) kad se spomene Kilimandàro, tipi~ni vulkanski stoàc. Kod ugaslih vulkana se ~esto sredi{nji dio uru{i, tako da je na samom vrhu krater promjera nekoliko kilometara, a da bi se do{lo do vulkanskog `drijela trebalo bi prespavati na samom vrhu i spustiti se do sredi{njeg platoa. Na {iljatim i razvedenim stijenama Mawenzija jasno su vidljivi tragovi erozije.

Kilimandàro je jedan od 14 nacionalnih parkova u Tanzaniji, tako da je za uspon potrebno platiti skupu

pristojbu. Me|utim, kona~na cijena ovisit }e o va{em pregovara~kom umije}u i strpljivosti. Treba vam (samo) nekoliko sati pregovora i sigurno }ete pro}i puno jeftinije. Smje{taj je u planinarskim ku}icama za ~etvero ili vi{e osoba, s elektri~nom energijom iz solarnih }elija.

PEt razliîtiH kliMatskiH zona

Za nas sedmoro, uzeli smo tri nosa~a i kuhara Rastu, za kojeg smo odmah znali da je kuhar, jer je krpu za brisanje posu|a nosio na glavi. Poznato je da je ~isto}a pola zdravlja, ali – pitam se - {to je ona druga polovica? Namirnice za tih pet dana su spretno nosili u velikim ko{arama na glavi.

Izme|u logora Mandara, Horombo i Kibo visinska razlika je otprilike 1000 m, i da bi se prevalila treba pet do {est sati hoda. Takav raspored je zapravo idealan za klimatsku prilagodbu, a najve}i broj ljudi odustane od uspona upravo zbog visinske bolesti.

Vegetacija se mijenja sa visinom te se prolazi kroz pet razli~itih klimatskih zona. Vulkansko tlo osobito je bogato pa se na niìm padinama do otprilike 1500 m uzgaja kava i banane, koje su puno manje od nama poznatih kostarikanskih Chikita, ali i puno ukusnije. Listovi banane su krajnje prakti~ni i mogu posluìti ~ak i kao ki{obran.

Prva etapa uspona vodi kroz dùnglu, a {iroka cesta prelazi u uski {umski put. Na granama drve}a uz put poziraju crni majmun~i}i babuni. Svjetlost se i ne probija kroz gusti splet grana i li{}a, a lijane vise sa drve- }a kamfora. Dùngla naglo prelazi u vla`ne vri{tine pa smo drugi dan hoda prolazili kroz podru~ja gdje su tipi~ni prizori orija{ki vrijesovi, obrasli {panjolskom mahovinom i li{ajevima. Iznad logora Mandara nalazi se i jedan manji krater ugaslog vulkana Maundi, koji ~ini prirodni amfiteatar. Tu su podivljale biljke zauzele svaki centimetar ìvotnog prostora.

To su biljke, koje su tipi~ne za alpski pojas - endemske biljke senecija i lobelija, koje se mogu vidjeti i na Mjese~evim planinama ~e{}e poznatim kao Ruwenzori.

Gornji sloj li{}a se su{i i ne otpada s biljke, tako da stvara omota~ koji biljku {titi od hladno}e i ekstremnih promjena temperature.

Nakon dolaska u logor Horombo, odlu~ili smo se

pUtopis

Kilimandàro

na najvi{oj to~ki crnog kontinenta

popeti jo{ 400 m do Zebrine stijene. Naime, ki{a i vjetar stijenu su obojili u crno-bijele pruge, a ljudska ma{ta dala joj je ime.

no]ni usPon na vrH

Iznad 4000 m nestaje sve raslinje, a put vodi kroz kamenu pustinju poput Mjese~eve povr{ine, do zadnjeg cilja prije kona~nog uspona skloni{ta Kibo na 4685 m. Tamo se, nakon cijelog dana hoda, treba odmoriti i okrijepiti za ono {to smo svi ~ekali, no}ni uspon na vrh.

Put kroz plato lagano svladavamo, ali je ipak naporno zbog visine i Sunca koje nam prì mozak. Pro{li smo posljednje mjesto s vodom (vjerojatno je i Priroda mislila da dalje izvori nisu potrebni, jer tu ionako ni{ta ne ìvi osim, mo`da, li{aja i gavrana koji dojedre na vjetrovima {to ovdje neprestano pu{u). Na toj visini zapo~inju lijepe glavobolje i svu su ve} izmoreni. U odnosu na druge grupe, mi se jo{ dobro i drìmo. Ve}ina Engleza iz grupe sa kojom dijelimo kolibu imaju zdravstvenih tegoba i namjeravaju se vratiti i odustati od daljnjeg uspona. Nakon odli~nog gula{a s obiljem ~e{njaka, koji bi trebao sniziti tlak - zavla~im se u krevet i poku{avam odmoriti za no}ni uspon.

Od zadnjeg logora put postaje naglo strm i vulkan pokazuje svoje pravo lice. U otprilike jedan sat iza pono}i, krenuli smo na zavr{ni uspon. Cijelu no} hodali smo do to~ke Gillman, gdje put izbija na rub kratera i tamo smo se zatekli u crvenu zoru. Potrebno je jo{ dva sata hoda uz ledenja~ke zidove do najvi{e to~ke i najvi{eg vrha kratera, Vrha slobode – Uhuru. Leoparda nismo sreli.

Hodali smo sporo, jer svi su odmah zapamtili glavno pravilo "pole, pole". Stavljala sam nogu pred nogu i hodala mi{jim koracima. Nad nama je bilo zvjezdano nebo, stotine svjetle}ih lampica vijugalo je ispred mene, a vodi~i su nam i zapjevali. Temperatura je bila -20 oC pa sam se poku{ala ugrijati leè}i na kamenu, koji mi se u~inio od mene topliji. Jo{ malo. Pro{li smo sipar (sitno kamenja i pijesak) i uspinjali se po crvenom vulkanskom kamenju, a to me je malo razbudilo. Po~elo je svitati i na horizontu se samo nadzirao crveni rub zore, koja se ve} kroz nekoliko minuta razlila u sve crvene nijanse i obojila nebo.

Sunce nas nije jako ugrijalo, ali nas je malo ohrabrilo. Ve} sam hodala automatski i stalno se tresla. Kona~no smo stigli do vrha, ravnog platoa na kojem samo plo~a ozna~ava da se doista nalazimo na najvi{oj to~ki crnog kontinenta. O~ito ne{to nije bilo u redu sa mnom i nisam znala tresu li me zato da do|em k sebi ili mi ~estitaju. Popila sam {alicu ~aja, pet minuta sam leàla pod plo~om i hitno su me poslali s vodi~em natrag. Ve} dvjestotinjak metara niè osje}ala sam se puno bolje i brzo smo se odsklizavali po siparu. To je skijanje na pustinjski na~in koje proizvodi oblake pra{ine.

Pri povratku smo jo{ jedanput uìvali u lijepom i neobi~nom krajobrazu, ovoga puta doista zadovoljni {to smo uspjeli u na{em naumu. Pogled na snjegove Kilimandàra pratio nas je jo{ dobar dio puta. Impozantan, nevjerojatno bijel na Suncu, izdiù}i se iznad oblaka, ostavio nam je najljep{i prizor za opro{taj. Jambo Kilimandàro!

Sandra Hutter


Documents

U ovom broju - HEP grupa · 2016. 5. 10. · Formula je jednostavna: smanjiti troškove – povećati prihode, a pritom zadržati sigurnost sustava. Investicijska ulaganja, rekao