Kreativne tehnike za izbor i implementaciju rješenja...Stablo “kako” (potaknuti organizacijsku kreativnost) odlučivanja Organizacijska kreativnost Povećati individualnu kreativnost

8. Kreativne tehnike za izbor i implementaciju rješenja

Nastavni materijali S.Pfeifer 2014/2015

Nastavni ciljevi: Sadržaj:

Studenti će:

analizirati i izvoditi zaključke o tehnikama razvijanja načina primjene kreativnog rješenja

implementacija kao faza CPS modela

Stablo “kako” odlučivanja


Humanitarna akcija: Straničnik


Domjenak 21.12.2012.Svrha humanitarne akcije: pomoć obitelji sa 4 djece

40 donatora: 1.300,00kn


4. CPS model: Implementacija rješenja

Završni korak kreativnog rješavanja problema je primjena -implementacija rješenja. Neki od atributa efektivne implementacijesu slijedeći: implementacija ima odgovarajući timing i redosljednost;

proces implementacije je visoko ovisan o feedback sustavu;

implementacija rješenja mora biti odgovarajuće “prodana” odnosnopredstavljena svima uključenima ili pogođenima efektimaimplementacije

izbor rješenja mora uzeti u obzir dugoročne posljedice primjene rješenja.

U poslovnoj praksi uspješna implementacija je najčešće ograničenaslijedećim čimbenicima: prihvatljivost - “entuzijazam” osoba vezanih za implementaciju rješenja;

otpor promjenama koje unosi novo rješenje je uobičajena reakcija;

vremenska zahtjevnost


Primjena kreativnog rješenja Imati ideju nije dovoljno. Ideju je potrebno provesti u

djelo. Primjena kreativnog rješenja često zahtijeva:

Stvaranje pozitivne okoline za usvajanje i provođenje ideje,

Kompletiranje resursa

Kreiranje akcijskog plana provođenja ideje


Stablo “kako” odlučivanja Usvojeno rješenje staviti na središnji lijevi dio praznog

komada papira

Postavljanjem pitanja “Kako?” izvesti prvo grananje aktivnosti koje je potrebno učiniti. Broj mogućih odgovora određuje broj alternativa.

Za svaku prethodnu granu ponovo postaviti pitanje “Kako?” i dobiti slijedeću razinu grananja

Postupak nastaviti onoliko koliko je potrebno da bi se dobilo operativno rješenje implementacije ideje (dovoljno detaljno).


Case study: Vegeta “Vegeta je originalni, hrvatski univerzalni dodatak jelima sastavljen od sedam vrsta sušenog povrća, jedinstvene

kompozicije prirodnih začina i prijeko potrebnih minerala i vitamina. “Vegeta” oplemenjuje juhe, predjela, variva, pečenja, umake, salate - ukratko sve osim slatkih kolača.

“Vegetu je 1958. Godine izumila prof. Zlata Bartl u “Podravkinom” istraživačkom laboratoriju, a lansirana je na tržište1959.g pod imenom “Vegeta 40”. Već je tada bila lako prepoznatljiva po plavoj boji i kuharu kao znaku kvalitete. ZlataBartl priključila se “Podravkinom” timu u dobi od 36 godina. Počela je raditi u ulozi kemijskog analitičara.

Zlata Bartl ovako opisuje početak priče o “Vegeti”: “Podravka” industrija za preradu voća i povrća postojala je već devetgodina i stekla je svoju fizionomiju, ambiciozne, vrijedne i perspektivne djelatnike. Budući da mi je to bilo prvi put daradim u jednoj prehrambenoj tvornici, odmah sam shvatila da moram znati i biti više od kemijskog analitičara. Radeći svojrutinski posao, učila sam abecedu voća i povrća, a u slobodno vrijeme koristila i obilni knjižni fond “Podravke”. “Podravka” je sredinom pedesetih godina zapala u poteškoće, te je trebalo učiniti nešto što bi oživilo i povećaloproizvodnju. Često smo na radnim sastancima govorili o tome što bi novo valjalo napraviti, kako bismo proizvodili višepekmeza i sušenog povrća. U to vrijeme na inozemnom tržištu su se pojavili dodaci jelima u praškastom obliku. Jednogdana našla sam na radnom stolu bočicu s popisom komponenti (u postocima) njezina sadržaja. Znala sam da mi možemonapraviti sličnu stvar i bolje od toga. Koristili smo povrće što nam je bilo dostupno u tvornici, dodavali suhe gljive, začine iglutamat, a kad je direktor rekao da bi u “Vegeti” trebalo biti i vitamina, dodali smo vitamine B1 i B2 te je tako dobilakarakterističnu žutu boju. Eksperimentirali smo upotrebljavajući razne omjere povrća, začina i drugih komponenti. Degustirali smo dobiveni začin kuhajući ga u vodi ili dodajući ga u raznim količinama varivima, umacima, domaćimjuhama i mesnim proizvodima. Stalno smo osjećali poboljšanje i inače dobrih jela. Znali smo da smo na dobrom putu jerse bez mnogo truga moglo dobiti jelo znatno bolje i ukusnije, pa često i s manje materijala: mesa, povrća, riže i sl.”, prisjeća se Zlata Bartl. Konačno “Vegeta 40” je 1959 g lansirana na tržište nakon što smo se svi složili da taj proizvodvrijedi, jer se može koristiti i sam kao bezmasna juha, te kao oplemenjivač okusa svim jelima.


Godine 1967. “Vegeta” se otisnula na inozemna tržišta (Mađarsku i Rusiju). Godine 1971. Ime “Vegeta 40” promijenjeno je u “Vegeta”. Početkom sedamdesetih godina počinje i intenzivana edukacija potrošača o širokoj primjenjivosti “Vegete” kao dodatka jelima, a kao rezultat serije “Male tajne velikih majstora kuhinje”, nastaje i prva kulinarska biblioteka “Vegetinih”jela. Danas se “Vegeta” prodaje na tržištima Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Estonije, Francuske, Grčke, Hrvatske, Irske, Jugoslavije, Kanade, Kazahstana, Latvije, Litve, Mađarske, Makedonije, Moldove, Norveške, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Rusije, SAD, Slovačke, Slovenije, Švedske, Švicarske, Turske, Ukrajine i Velike Britanije. Receptura “Vegete” zaštićena je poslovna tajna. Dodatna zaštita od nezakonitog kopiranja, oponašanja i krivotvorenja je i trodimenzionalni okrugli hologram na ambalaži originalnog proizvoda.

“Vegetina” ambalaža redizajnirana je nekoliko puta. Uz zadržavanje osnovnih konstanti - plava boja, logotip i kuhar - kao novi element uvedeno je povrće. Proizvodnja se temelji na dosljednoj primjeni originalne recepture, velika pozornost

posvećuje se kvaliteti svakog pojedinog sastojka. Pri nabavi odabiru se najbolje sirovine od više dobavljača iz različitih zemalja, ovisno o klimatskim i ostalim uvjetima na pojedinom tržištu. Tvornica stalno prati informacije i procjene o uzgoju kultura na svjetskim tržištima i na temelju njih donosi odluku o izboru dobavljača. Biraju se samo oni dobavljači koji se pridržavaju optimalnih rokova berbe, koji osiguravaju da između berbe i prerade ne protekne previše vremena, koji posjeduju odgovarajuća skladišta i slično. Pored konstantno dobre i ujednačene kakvoće, zasluga za uspjeh “Vegete” pripada generacijama mnogobrojnih stručnjaka iz “Podravkinih “ kontrolnih laboratorija, neposrednim djelatnicima, komercijalnoj i propagandnoj službi “Podravke”, ambalažerima i inženjerima strojarstva i managementu koji veliku pozornost posvećuje inovacijama.

“Podravka” je 1997. Godine otvorila novi inovacijski ciklus koji je donio tisuću zamisli za nove proizvode. U posljednjih desetak godina “Podravka” je na tržište lansirala nove marke proizvoda: pripravke za slastice “Dolcela”, dječke kobasice i paštete “Leo”; prirodne ili vitaminizirane gazirane napitke “Studena” i “Deit”; liniju juha “Fini-mini”, paletu polugotovih jela pod nazivom “Talianetta”, dodatke jelima linije “Fant”, proširila asortiman ponude “Vegete” linijom “Vegeta Twist”.

“Vegeta” izumljena prije 40-tak godina i danas je profitabilni proizvod koji stalno osvaja nova tržišta. Što je tajna uspjeha ovog proizvoda?


Stablo “kako” (stvoriti dugovječan proizvod) odlučivanja

Dugovječnost

“Vegete”

Povećati

učestalost

potrošnje

Pronaći

proizvodu

nove

namjene

Otkloniti

efekte

sezonske

potrošnje

Pojačati učinak vitaminsko

mineralnih aditiva

Lansirati

Bezmesnu juhu

Vegeta

Promijeniti sastojke i

specijalizirati za posebne

namjene

Razviti svijest o

oplemenjivanju

okusa jela tijekom

cijele godine

dodati

vitamine

B1 i B2

Vegeta: kokošja/goveđa kocka

promjena sastojaka ovisno

o vrsti mesa: npr. piletina

prilagoditi oblicima priprave:

grill, marinada

Naglasiti

uštedu

sastojaka


Stablo “kako” (stvoriti dugovječan proizvod) odlučivanja

Dugovječnost “Vegete”

Povećati broj potrošača

Povećati učestalost potrošnje

Pronaći proizvodu

nove namjene

Promijeniti veličinu i izgled

ambalaže

Promijeniti naziv ili kvalitetu

proizvoda ili asortimana

edukacija potrošača

pojačati propagandu

privlačenje novih

nestandardnih potrošača

otkloniti efekte

sezonske potrošnje

“Vegeta za posipanje”

“Vegeta” tablete

pojačati učinak vitaminsko

mineralnih aditiva

dodatak juhama

promijeniti sastojke i

specijalizirati za posebne namjene

prilagoditi pakiranja željama

o stilovima potrošnje

pojačati zaštitu izvornosti i

originalnost

proizvoda

upotpunjavanje proizvodnog

asortimana

producirati tv emisije

publicirati recepata

pojačati prisutnost u medijima

domaćice, iskusne kuharice, gurmani

neiskusne kuharice (Vegeta tablete)

potrošači instant jela (V. za posipanje)

potrošnja tijekom cijele godine: oplemenivač a ne samo

nadomjestak sezonskom povrću

dodatak vitamina B1 i B2

Vegeta 40

promjena sastojaka ovisno

o vrsti mesa: npr. piletina prilagoditi oblicima priprave:

grill, marinada

“Vegeta” za domaćinstva

“Vegeta” za velike potrošače

prilagoditi materijale

ambalažiranja

svjetskim tehnološkim i

higijenskim standardima

uvođenje holograma na ambalaži

uvođenje instant juha,

umaka, pripravaka

uvođenje polugotovih i gotovih jela “Fini-mini”, Fant

“Talianetta”

povećati plaćeni medijski prostor:

oglasi, spotovi, ...

povećati “neplaćeni” medijski prostor:

sponzorstva, pokroviteljstva, članci, interview

“Vegetina” kuhinja

“Male tajne velikih majstora kuhinje”

organizirati prezentacije

akcijske prodaje,

distribuciju sitnih poklona,

natječaje i nagradne igre

reciklirajuća ambalaža,

neškodljiva - suha proizvodnja


Stablo “kako” (potaknuti organizacijsku kreativnost) odlučivanja

Organizacijska

kreativnost

Povećati

individualnu kreativnost

djelatnika

Osigurati resurse

Razvijati

poticajnu org. kulturu

Formalizirati

procese poticanja

kreativnog ponašanja

Slati ljude na

seminare o kreativnosti izvan

firme

organizirati kreativne radionice

testirati kreativnost

pri izboru novih djelatnika

Formirati budžet za kreativnost

Stvoriti zabavnu

okolinu

Uvesti monitoring i

nagrade za kreativnost

Odrediti kreativne

izazove

Poslati prvo top management

Angažirati vanjske konzultante za

kreativnost

Istražiti testove i

rezultate testiranja

Odvajati dio dobiti

Pronaći pokrovitelje

Formirati bazu slobodnih i javnih

resursa kreativnosti

proslave rađanja ideje

dan bonbona

natjecanja

dan šešira

Stimulirati kreativno

ponašanje

nagrade za uspjeh

tolerancija neuspjeha

utvrditi kvotu ideja

inicijativnost pretvoriti u org. cilj

delegirati dio radnog vremena za

razvijanje samostalno izabranog projekta

angažirati ekspertnu evaluaciju

istražiti inovativne politike velikih i poznatih poduzeća

stvoriti neformalnu i nestrukturiranu okolinu

osigurati prostor za npr. brainstorming



Revolucionarniizumi i inovacije

1 A

2 B

3 C

4 D

5 E


Inovacije -ključni čimbenik konkurentnosti u 21. stoljeću

Europska komisija je 2000. godine usvojila Lisabonsku deklaraciju prema kojoj je jedan od glavnih pokretača globalne konkurentnosti EU-a ubrzavanje inovacijskog kapaciteta zemalja članica.

Jedan od prvih koraka bio je uspostavljanje Europskog Inovacijskog Indeksa

Inovacijski indeks je relativni pokazatelj sposobnosti pojedine članice za generiranje inovativnih rezultata (patenti, nove tehnologije, transfer tehnologije). Zemlje članice ocjenjuje se prema nizu kriterija te uspoređuju međusobno (vertikalno) i tijekom vremena (horizontalno).


Kreativnost: osmišljavanje modifikacija ili novina koje generiraju vrijednost

Inovativnost: proces komercijalizacije kreativnih rješenja u obliku proizvoda, usluge, metode, operacije i sl.


Europski inovacijski indeks –2012.

Legenda

DanskaFinskaNjemačkaŠvedska

Lideristvo u inovativnosti

Austrija BelgijaUKFrancuska

Sljedbenici u inovativnosti

ItalijaŠpanjolska Češka ...

Umjerenainovativnost

Hrvatska Hvatenje priključka u inovativnosti


Kriteriji vrednovanja inovacijskog potencijala

Sumarni indeks inovativnosti

Inovacijski input

Ljudski resursi

Broj novih doktoranata

% visoko obrazovanih

% mladih sa završenom srednjom školom

Istraživanja

Međunarodne znanstvene publikacije

% citiranosti u znanstvenim poblikacijama

Doktoralni studenti izvan

EU

Finaciranje

Postotak izdvajanja

javnog sektora

Razvijenost izvora

financiranja: anđeli, VC

Poslovne aktivnosti

Investicije privatnog sektora

Investicije nevezane uz

I&R

Investicije u I&R privatnog

sektora

Poduzetništvo i umreženost poduzetnika

SME investicije u inovacije

Stupanj suradnje,

privatno javna partnerstva

Intelektualni kapital

Prijave patenata

Zaštitni znakovi, brendovi

Industrijska baština,

geografsko porijeklo,

dizajn

Inovacijski output

Inovatori

Broj gazela

SME sa proizvodnim ili

procesnim inovacijam

SME sa marketing ili

organizacijskim inovacijama

Ekonomski utjecaj

Zaposlenost u aktivnostima intenzivnim

znanjem

Izvoz hi-tech proizvoda

Izvoz usluga: knowledge

transfer

Prodaja na novim tržitima

ili prodaja novih

proizvoda Prihodi od

licenci i patenata

inozemstvu


Kreativne industrije – kreativna ekonomija Oglašavanje Arhitektura Tržišta umjetnina i antikviteta Obrti posebice tradicijski ili s izradom unikata Dizajn Moda Film i video Glazba Izvedbena umjetnost: produkcija Izdavaštvo Softver Televizija i radio Video i kompjuterske igre


Organizacijski čimbenici koji stimuliraju inovativnost

Politike upravljanja LJP: Promoviranje obuke i razvoja

djelatnika

Instrumenti fleksibilne sigurnosti posla

Imenovanje “promotora inovativnosti” – idea champions

Kultura inovativnosti

Organizacijska struktura i inovativnost:

Organske (matrične strukture)

Adekvatni resursi

Visoka razina komunikacie unutar i između odjela

Adekvatan vremenski horizont

Poticaji kreativnom ponašanju u vezi s poslovm ili nevezano uz posao.

Inovacije


Kultura inovativnosti Inovativni poslovni subjekti razvijaju sljedeće organizacijske principe koji oblikuju

vrijednosti u poslovnom subjektu:

Tolerancija rizika (dozvoljeno je pogriješiti uz uvjet da je iz tog izvučena pouka – ne tolerira se opetovano ponavljanje istih grešaka)

Tolerancija različitosti (visoka razina neslaganja ne smatra se garancijom visoke performance)

Otvorenost i interakcija (podupire se konstantan kontakt sa vanjskom okolinom)

Prihvaćanje neodređenosti ( ne mora sve biti planirano do detalja)

Tolerancija nepraktičnog (nepraktična rješenja se arhiviraju i nisu podložna izrugivanju)

Povratna informacija osnažuje poželjna ponašanja (suradnici koji dolaze s prijedlozima dobivaju više pozornosti, pohvala i pristupa nadređenima):

Primjeri organizacijskih praksi :

Dodjeljivanje autonomije u pristupu organizaciji posla ili resursima

Slobodni dani

Javna i pisana priznanja

Bonusi

Povećanje plaće

Napredovanje

...


3M-smooth innovation machine Utemeljena 1902. godine

Iskopavanje ruda i proizvodnja brusnog papira

2007. godine www.3m.com

asortiman preko 60.000 proizvoda (abrazivi, ljepila, scotch selotejp, fluorescentni materijali, magnetni diskovi, Post It, optički kablovi, medicinski instrumenti i pomagala

Prisutna u 61 zemlji

Zapošljava, 75.000 djelatnika

Rast prodaje na razini 10% godišnje

Minnesota Mining and Manufacturing Company, St Paul, SAD


http://www.3m.com/

3M pristup inovacijama Postavljanje inovacije kao cilja 30% prihoda od prodaje

dolazi od proizvoda koji nisu stariji od 4 godine.

Od 1992. : 10% prodaje mora dolaziti od prodaje proizvoda koji je na tržištu tek godinu dana

Poticanje broja inovacija i njihove uspješne komercijalizacije


Poticanje kreativnosti unutar i izvan radnog vremena

Google engineers are encouraged to spend 20% oftheir work time on projects that interest them –Gmail

Odobravanje resursa za eksperimentiranje (vrijeme i oprema poduzeća): djelatnici u istraživanju i razvoju imaju mogućnost odvojiti 15% svog plaćenog radnog vremena za razvijanje projekta i ideje koja može biti potencijalno zanimljiva i poduzeću (Post It Notes su jedan od uspješnih projekata razvijenih na taj način).

Raspisivanje natječaja: financiranje individualnih projekata: poduzeće npr. odobrava istraživaču cca 75.000 $ godišnje za razvijanje inovativnih ideja i poslovnih prilika poduzeća.


Toleriranje neuspjeha

Mnogi stariji menadžeri u 3M priznaju da su barem jednom u poslovnoj praksi donijeli pogrešne odluke . Također, osoba koja nije imala neuspjeha u životu vjerojatno nije ni pokušala puno toga novog i originalnog.

Na svakih 1000 ideja očekuje se 100 pisanih prijava projekata, odnosno samo mali dio prijedloga postaje novi proizvod.


Investicije u tehnologiju

6,5 % godišnjih prihoda izdvaja se za investicije u nove tehnologije, razvijanje postojećih i transfer tehnologije:

3M trenutno koristi ili razvija više od 100 tehnologija kao što su membrane, biotehnologija, umjetna inteligencija, superprovodljivost, vakumiranje i sl.

Zapošljava cca 7.500 znanstvenika i tehnologa


Poticanje poduzetništva i autonomije Novi projekt u kojem prihodi

od prodaje dosegnu 1 milijun $ postaje samostalan odjel

Na razini od 20 mil. $ prihoda od prodaje odjel postaje poduzeće

Na razini od 200 mil $ prihoda od prodaje poduzeće postaje autonomna divizija.


Uspostavljanje inovacijske kulture u Siemensu

Gost:

Tomislav Buljubašić

Innovation & Technology Manager

Siemens d.d. CMT

Prezentacija gosta predavača održana na diplomskom studiju 2010.


Stanje prijeStatus Inovacijske klime nije bio zadovoljavajući.

bez inovacija

samo nekoliko poboljšanja

bez patenata

Zadaća: Aktivirati Inovacijski Potencijal!


Aktivnosti uspostavljanja Inovacijske kulture

izgrađivanje inovacijskog portala

radionice, radionice, radionice

biti up-to-date s informacijama o prijavljenim idejama

success stories

godišnja dodjela nagrada za najbolje

brošure s uspješnim idejama

podrška nadređenih


Radionice


Osnovna uloga lokanih “heroja” u organizacijama:

1. moraju biti svima poznati kao inovativne osobe / otvorene

za sva pitanja i prijedloge

2. upravljanje i poboljšavanje inovacijskog sustava

3. osigurati da svatko poznaje proces kreiranja ideja

4. znanje o svakoj prijavi ideje

5. praćenje inovacijskih mjerila


Grafikoni po lokacijama – broj ideja

Osijek

Split

2004

2010

Zagreb


Nagrade


Grafikoni

Broj prijavljenih ideja Broj uspješnih ideja


Japanska inovacijska strategija Kreativno imitiranje:

Istraživanje i razvitak

Integralno inoviranje

Investicije u već poznate proizvode i nove proizvode

Praćenje tržišnih i tehnoloških signala

Prakticiranje brzih strategija

Stvaranje kreativne organizacijske okoline utemeljenje inovacije kao strategijskog cilja

timski rad

vrednovanje kreativnih rješenja

toleriranje pogrešaka


Kako potaknuti osobnu kreativnost?

Kako potaknuti grupnu kreativnost?

Koristiti analogije Razviti shvaćanje o promjeni kao nečem novom i korisnom za organizaciju

Postavljati pitanja Ohrabriti davanje prijedloga

Razmišljati s pozicije izazova i mogućnosti, ne problema i krize

Stvoriti atmosferu komunikacije i protoka ideja između ljudi

Gledati, slušati, čitati i razmišljati Dozvoliti i tolerirati pogreške i promašaje u prijedlozima

Biti otvoren na podražaje okoline i neočekivano

Osigurati jasne ciljeve i slobodu za njihovo postignuće (postaviti jasne smjernice i razumna ograničenja)

Izbjegavati zamku “samo je jedno rješenje ispravno”

Nagraditi kreativni doprinos javnim priznanjem, bonusom, beneficijama


Documents

Kreativne tehnike za izbor i implementaciju rješenja...Stablo “kako” (potaknuti organizacijsku kreativnost) odlučivanja Organizacijska kreativnost Povećati individualnu kreativnost