37
TEORIJA I POLITIKA BILANSA 14. VEŽBE

teorija i politika bilansa – 14. vezbe

  • Upload
    vukhue

  • View
    239

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

TEORIJA I POLITIKA BILANSA14. VEŽBE

Page 2: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

STALNA IMOVINA Koji je osnovni kriterijum na osnovu kojeg se vrši

klasifikacija sredstava (imovine) na stalna i obrtna sredstva?

Poslovni cilj, a ne prirodne osobine sredstava (primer - stalna sredstva namenjena prodaji)

Kako biste definisali stalna sredstva? Stalna sredstva predstavljaju samo ona sredstva

čiji je procenjni vek trajanja duži od 12 meseci (odnosno duži od trajanja jednog poslovnog ciklusa ukoliko on traje više od 12 meseci), odnosno čije se otuđenje očekuje u dužem roku

Šta sve obuhvataju stalna sredstva?

Page 3: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA

Kako biste definisali nematerijalno sredstvo? Nematerijalno sredstvo je nemonetarno sredstvo

bez fizičke supstance, koje se može identifikovati, a koje se poseduje radi korišćenja u proizvodnji ili snabdevanju robom i uslugama, u svrhe iznajmljivanja ili za administrativne namene

Zašto potraživanja ne mogu biti klasifikovana kao nematerijalna ulaganja?

Zato što nisu nemonetrano sredstvo

Page 4: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA

Koji računovodstveni standard se odnosi na Nematerijalna ulaganja ?

MRS 38 – Nematerijalna sredstva

Koji računovodstveni standard se odnosi na bilansiranje poslovne vrednosti?

MSFI 3 (IFRS 3) – Poslovne kombinacije Osnova za priznavanje Goodwill-a

Page 5: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Pod kojim uslovima se nešto može priznati kao

nematerijalno sredstvo?1. mora da postoji izvesnost priticanja budućih ekonomskih koristi u preduzeće (nije uvek jednostavno utvrditi – website za reklamirnje preduzeća)2. mora da postoji pouzdanost utvrđivanja vrednosti sredstva (nema problema kod sredstava stečenih kupovinom, problem se javlja kod interno generisanih sredstava zbog problema alokacije OT)3. mora da postoji mogućnost identifikacije (sredstvo mora da bude odvojivo od preduzeća kao celine – mogućnost davanja u zakup, mogućnost razmene, mogućnost prodaje, mogućnost distribuiranja budućih koristi na druge)

Page 6: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Koje od sledećih ekonomskih promena se mogu

smtrati osnovom za nastanak nematerijalnog sredstva?

- Preduzeće „Zastava“ je uložilo 120.000 din. u obuku proizvodnih radnika- Zavod za inelektualnu svojinu je obezbedio pravnu zaštitu preduzeću „Farmakom“ za pronalazak novog leka u trajanju od 6 godina. Vrednost patenta je procenjena na 1.000.000 evra- Preduzeće „Gombit“ a.d. je potrošilo 200.000 din. na ime sazivanja osnivačke skupštine akcionara- Preduzeće „NIS“ a.d. je izdvojilo 900.000 evra za istraživanje naftnih polja i bušotina u Mađarskoj

Page 7: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Koje od sledećih ekonomskih promena se mogu smtrati

osnovom za nastanak nematerijalnog sredstva?

- Preduzeće „LG“ je dobilo dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine za emisiju 1000 m³ ugljen-dioksida, ta dozvola na tržištu vredi 20.000 evra- Preduzeće „Lasta“ a.d. je dobilo nagradu Privredne komore za najkvalitetniji menadžment ali ne zna kako da tu činjenicu uvrsti u aktivu BS- Preduzeće „Airbus“ radi na izgradnji i testiranju prototipa novog aviona čija su krila napravljena od njanovije vrste materijala koju je ovo preduzeće razvilo, pri čemu menadžment dokazuje tehničku izvodljivost, nameru da završi projekat i koristi ga kao deo voznog parka, priticanje budućih koristi jer će novi avion koristiti za otvaranje linije Beograd – Lisabon. Zatim menadžment dokazuje raspoloživost finansijskih sredstava za završetak projekta i prezentuje jasnu kalkulaciju izdataka koji su učinjeni i koji se mogu pripisati datom projektu – 2.000.000 evra

Page 8: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Koje od sledećih ekonomskih promena se mogu smtrati

osnovom za nastanak nematerijalnog sredstva?

- Vlada Republike Srbije je izdala BOT koncesiju preuzeću „ALP“ iz Nemačke da izgradi deo autoputa po osnovu kojeg će imati pravo na putarinu u narednih 20 godina. Naknada koju je koncesionar platio iznosi 100.000- Preduzeće „Benzinska pumpa“ je dobilo procenu od konsultantske kuće da bi prodajom svoje neto imovine moglo da dobije i do 200.000 više u odnosu na fer vrednost neto imovine. Da li će preduzeće priznati ovih 200.000 u BS? Kada će ih priznati i u okviru koje pozicije?- Preduzeće „Novosti“ je kupilo pravo za izdavanje časopisa sa bazom podataka o pretplatnicima

Page 9: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Klasifikacija nematerijalnih ulaganja

Koji su mogući kriterijumi na osnovu kojih se može izvršiti klasifikacija nematerijalnih ulaganja?- tržišnost (klasifikacija na nematerijalna ulaganja koja se mogu i ne mogu prodati)- povezanost sa preduzećem (klsifikacija na nematerijalna ulaganja koja se mogu i koja se ne mogu odvojiti od preduzeća)- način sticanja (klasifikacija na nematerijalna ulaganja stečena kupovinom – izvedena, derivativna i nematerijalna ulaganja koja su rezultat rada samog preduzeća – originalna, izvorna – strogi uslovi za priznavanje)

Page 10: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Klasifikacija nematerijalnih ulaganja

Koja od pomenutih klasifikacija ima najveći značaj prilikom bilansiranja (inicijalnog vrednovanja) nematerijalnih ulaganja?

Način sticanja (nematerijalna ulaganja stečena kupovinom ili nematerijalna ulaganja nastala kao rezultat rada samog preduzeća)

Navedite primere interno generiasnih nematerijalnih ulaganja koja se ne mogu priznati kao sredstva u BS?

Navedite primer interno generiasnih nematerijalnih ulaganja koja se mogu priznati kao sredstva u BS?

Page 11: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Opšta pravila procenjivanja

Kako se vrednuju nematerijalna dobra stečena kupovinom?

Vrednuju se po nabavnoj vrednosti (umanjenoj za sve odobrene i iskorišćene komercijalne popuste) uvećanoj za sve zavisne troškove nabavke (ZTN)

Kako se vrednuju nematerijalna sredstva koja su interno generisana?

Vrednuju se po CK (u visini troškova koji se datom sredstvu mogu pripisati – direktni troškovi i pripadajući deo opštih troškova koji su alocirani na sredstvo primenom kvalitetno odabranih ključeva za raspodelu)

Page 12: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Opšta pravila procenjivanja

Kako se vrednuju nematerijalna dobra koja su stečena kao deo poslovne kombinacije?

Vrednuju se po fer vrednosti (kao posledica toga što se pri kupovini/prodaji firme njena neto imovina vrednuje po fer vrednosti – ovo je situacija kod spajanja preduzeća (fuzije)

Kako se vrednuje nematerijalno sredstvo pribavljeno razmenom za slično nematerijalno sredstvo?

Vrednuje se po fer vrednosti sredstva datog u razmenu (uz eventualnu doplatu koja se ne javlja često)

Page 13: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA

Opšta pravila procenjivanja

Kada izdatak za nematerijalno sredstvo treba priznati kao rashod u periodu kada je nastao (MRS38 i MSFI3)?- ako ulazi u CK nematerijalnog ulaganja koje ne zadovoljava kriterijume definisane MRS38- ukoliko je stavka pribavljena u poslovnoj kombinaciji, odnosno kupovinom i ne može se utvrditi kao izdvojeno nematerijalno sredstvo

Navedite neke primere takvih izdataka?

Page 14: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA

Opšta pravila procenjivanja

Pod kojim uslovima se naknadni izdaci za nematerijalna sredstva mogu pripisati vrednosti sredstva?- ako je verovatno da će po osnovu naknadnih ulaganja doći do natprosečnog povećanja ekonomskih korisiti od upotrebe sredstva- ako se vrednost izdatka može pouzdano proceniti i pripisati datom sredstvu

Page 15: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA

Naknadno procenjivanje (vrednovanje) nematerijalnih ulaganja

Naknadno vrednovanje nematerijalnih ulaganja se može vršiti primenom dva postupka:- Model nabavne vrednosti- Model revalorizacije (dozvoljeni alternativni postupak)

Šta alternativni postupak (tretman) naknadnog vrednovanja ne dozvoljava?

Page 16: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Naknadno procenjivanje (vrednovanje) nematerijalnih

ulaganja Model nabavne vrednosti (primer): Preduzeće „Metalac“ kupuje paket „Microsoft Office 365“ kako

bi unapredilo poslovanje u segmentu upravljanja informacijama, cena ovog paketa iznosi 500.000. Preduzeće dobija popust kao lojalan kupac koji iznosi 5% važeće cene, preduzeću „Metalac“ je takođe ponuđen popust od 10% ukoliko plati proizvod u roku od 15 dana. Preduzeće „Metalac“ angažuje preduzeće „Adacta“ kako bi implementiralo novi softver, za tu uslugu plaća 120.000. Procenjeni korisni vek trajanja ovog softverskog rešenja iznosi 10 godina. Tri godine kasnije preduzeće „Metalac“ uložilo je 143.500 u unapređenje softvera što je dovelo do nadprosečnog povećanja efikasnosti i uštede vremena u dobijanju korisnih informacija.

Izračunati početni iznos amortizacije, i iznos amortizacije na početku četvrte godine?

Page 17: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Naknadno procenjivanje (vrednovanje) nematerijalnih

ulaganja Preduzeće „Fox Crime“ je kupilo licencu za emitovanje 10

sezona serije u naredne 4 godine uz mogućnost reprize još godinu dana. Licencu je platilo odjednom i izdvojilo 100.000$ (ne plaća po sezoni). Zavisni troškovi nabavke ove licence (pravni poslovi) iznose 20.000$. Preduzeće se odlučilo da za naknadno vrednovanje licence korisiti dozvoljeni model revalorizacije. Fer vrednost licence na kraju prve godine iznosi 99.000$, a na kraju druge godine 60.000$. Utvrditi stanje na računu revalorizacione rezerve nakon 2. godine.

Preduzeće „Fox Crime“ je ugovorilo ustupanje licence drugoj televizijskoj kući na kraju četvrte godine za cenu od 20.000$. Koliko bi iznosila osnovica za amortizaciju u ovom slučaju?

Page 18: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

NEMATERIJALNA ULAGANJA Naknadno procenjivanje (vrednovanje)

nematerijalnih ulaganja

Kakav je tretman nematerijalnog sredstva sa „Neogreničenim vekom trajanja“?

Tretman Goodwill-a?

Page 19: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA

Koji MRS se odnosi na materijalna ulaganja MRS 16 – Nepokretnosti, postrojenja i oprema

Kako se definišu materijalna ulaganja? Pod materijalnim ulaganjima

(nepokretnostima) podrazumevaju se materijalna sredstva koja preduzeće koristi duže od jednog obračunskog perioda (12 meseci ili poslovni ciklus) za potrebe proizvodnje, isporuke robe, pružanja usluga, iznajmljivanja ili za adminstrativne svrhe

Page 20: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA

Dileme u raščlanjavanju materijalne imovine

Da li se građevinski objekti i zemljište na kome se oni nalaze prikazuju zajedno ili odvojeno u bilansu? A u analitičkoj evidenciji?

U kojim situacijama se oprema i građevinski objekti prikazuju zajedno u bilansu?

Da li sva sredstva za rad treba tretirati kao stalnu imovinu?

Da li se investicije u toku (osnovna sredstva u pripremi) mogu bilansirati u okviru pozicije materijalna ulaganja?

Page 21: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA

Dileme u raščlanjavanju materijalne imovine

U okviru koje pozicije se bilansiraju dati avansi za osnovna sredstva?

Koja je osnovna razlika između datih avansa za zalihe i datih avansa za osnovna sredstva?

Da li primljeni avansi za osnovna sredstva predstavljaju kratkoročnu ili dugoročnu obavezu?

Page 22: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA

Uslovi za priznavanje materijalnih ulaganja

1. Materijalno sredstvo se mora nalaziti pod kontrolom preduzeća (preduzeće prisvaja sve koristi i snosi sve troškove povezane sa korišćenjem sredstva)

2. Materijalno sredstvo je rezultat prošlih događaja3. Materijalno sredstvo obezbeđuje priticanje

budućih ekonomskih koristi koje se pouzdano mogu proceniti

Page 23: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA

Inicijalno vrednovanje materijalnih ulaganja (MRS 16)

Inicijalno vrednovanje materijalnih ulaganja je pod neposrednim uticajem načina na koji se materijalno sredstvo stiče

Page 24: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Inicijalno vrednovanje materijalnih ulaganja (MRS

16) Kako se vrednuju materijalna sredstva stečena

kupovinom? Materijalna sredstva stečena kupovinom vrednuju

se po nabavnoj vrednosti (fakturna vrednost umanjena za odobrene i iskorišćene komercijalne popuste i uvećana za zavisne troškove nabavke)

Koji troškovi ne mogu biti uključeni u nabavnu vrednost materijalnog sredstva?- Opšti troškovi uprave- Troškovi pripreme proizvodnje koji nisu neophodni da bi sredstvo bilo privedeno upotrebi-Troškovi neiskorišćenog kapaciteta (gubici dok sredstvo ne počne da radi punim kapacitetom)

Page 25: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Inicijalno vrednovanje materijalnih ulaganja (MRS 16)

Koji troškovi se pod određenim uslovima mogu uključiti u nabavnu vrednost materijalnog sredstva?- troškovi kamata- troškovi spora- troškovi rušenja i iznošenja starog materijala sa mesta izgradnje novog objekta (mogu se uključiti u nabavnu vrednost zemljišta samo ako su uzeti u obzir pri kupovini)- troškovi popravki koje se izvrše neposredno po kupovini sredstva kako bi ono bilo privedeno upotrebi

Page 26: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Inicijalno vrednovanje materijalnih ulaganja (MRS 16) Na koji način se utvrđuje nabavna vrednost materijalnih

sredstava dobijenih od države kao deo pomoći (subvencije)?

Primljena sredstva kao deo državne pomoći vrednujemo po fer vrednosti (MRS 20 – Državna pomoć i donacije)

Kakav je bilansni tretman ovih materijalnih sredstava? - nisu prihod jer ne postoje korespondirajući rashodi

(načelo uzročnosti – rashodi bez protučinidbe) - nisu kapital jer ih nije uneo vlasnik - bilansiraju se kao sredstvo u aktivi i kao odloženi prihod

u pasivi (PVR)

Page 27: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Inicijalno vrednovanje materijalnih ulaganja (MRS 16)

Kako inicijalno vrednujemo materijalno sredstvo stečeno razmenom?

Vrednuje se po fer vrednosti sredstva datog u razmenu (uz eventualnu doplatu koja se ne javlja često)

Kako se inicijalno vrednuju materijalna sredstva stečena kupovinom grupe sredstava?

Tako što procenat učešća fer vrednosti pojedinačnog sredstva u ukupnoj fer vrednosti za grupu sredstava primenimo na nabavnu vrednost grupe sredstava

Page 28: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Inicijalno vrednovanje materijalnih ulaganja (MRS 16)

Kako se vrši inicijalno vrednovanje materijalnih sredstava izgrađenih u sopstvenoj režiji?

Inicijalno vrednovanje se vrši po ceni koštanja

Koji troškovi će sigurno biti uključeni u cenu koštanja? Kakav tretman imaju troškovi projektovanja i nadzora? Kakav tretman imaju troškovi skladištenja? Koji troškovi sigurno neće biti uključeni u cenu koštanja?

Page 29: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Naknadni izdaci za materijalna sredstva

Pod kojim uslovima se naknadni izdaci za materijalna sredstva mogu pripisati vrednosti tih sredstava?

- ukoliko će takvi izdaci produžiti procenjeni vek korišćenja, povećati kapacitet sredstva, smanjiti troškove koje sredstvo izaziva

- ukoliko se visina naknadnih izdataka može pouzdano utvrditi

Kakav tretman imaju troškovi tekućeg održavanja? Kakav tretman imaju troškovi investicionog održavanja?

Page 30: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA

Naknadno procenivanje stalne imovine

MRS nudi dve mogućnosti:

1. Po istorijskom trošku – nabavna vrednost ili cena koštanja2. Model revalorizacije – fer vrednost

Page 31: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Otpisivanje kao determinanta vrednosti materijalnih

ulaganja

Kako se definiše otpisivanje? Otpisivanje se definiše kao postupak kojim se

knjigovodstveno konstatuje da je vrednost nekog materijalnog sredstva smanjena

Otpisivanje je postupak alokacije inicijalne vrednosti sredstava kao troška na obračunske periode u kojima se ta sredstva koriste

Koji je osnovni cilj otpisivanja? Otpisivanje imovine treba da obezbedi alokaciju nabavne

vrednosti kao troška na obračunske periode, mesta i nosioce troškova, a radi utvrđivanja uporedivog rezultata

Page 32: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Aspekti otpisivanja

Sa koja tri aspekta možemo posmatrati otpisivanje materijalnih sredstava?1. sa aspekta poslovnog bilansa (otpisivanje se vrši u skladu sa računovodstvenim standardima i zakonskim propisima)2. sa aspekta uprave – pogonskog obračuna (različite metode i stope otpisa nego u poslovnom bilansu uz upotrebu dnevnih vrednosti – cilj je obračun što tačnije CK) 3. sa aspekta poreskog bilansa (otpisivanje se vrši u skladu sa poreskim propisima – odredbama Zakona o porezu na dobit. I grupa 2,5%; II grupa 10%; III grupa 15%; IV grupa 20%; V grupa 30%.)

Page 33: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Faktori otpisivanja

Kako se klasifikuju faktori otpisivanja prema vrsti otpisa do kojih dovode?- Faktori koji uzrokuju redovno otpisivanje- Faktori koji uzrokuju vanredno otpisivanje

Koji su to faktori koji uzrokuju redovno otpisivanje?- fizičko rabaćenje, protok vremena, iscrpljenje supstance (automobili, stambeni prostori, rudnici uglja)- pravni razlozi – istek ugovora (država daje pravo na korišćenje određenog objekta u određenom ugovorom definisanom roku)- ekonomski razlozi – moralno rabaćenje i nepodobnost

(tehničko – tehnološki napredak, euro 5 motori)

Page 34: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA

Faktori otpisivanja

Koji su to faktori koji uzrokuju vanredno otpisivanje?- vanredni događaji (požar, poplava, zemljotres)- pogrešne investicione odluke (predimenzionirani kapaciteti, loša tehnička rešenja, upotreba neadekvatnih materijala u gradnji)

Page 35: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Vrste otpisa

Kriterijum: mesto otpisivanja- u finansijskom knjigovodstvu- u pogonskom knjigovodstvu

Kriterijum: tehnika otpisivanja- direktno otpisivanje- indirektno otpisivanje

Kriterujum: politika otpisivanja- otpisivanje sa karakterom rashoda (redovno i vanredno- dopunsko

Page 36: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJA Plan otpisivanja

Šta treba da sadrži plan otpisivanja?- osnovica za amortizaciju (NV ili CK umanjena za vrednost likvidacionog ostatka ukoliko je ona značajna i ukoliko se može pouzdano utvrditi)- procenjeni korisni (ekonomski) vek trajanja (tehnički vek trajanja, ekonomski vek trajanja – gornja granica, korisni vek trajanja – procenjuje se na osnovu brojnih faktora)- procenjena vrednost likvidacionog ostatka- odabrana metoda otpisivanja (vremenske metode: linearno i degresivno otpisivanje i funkcionalna - proizvodna metoda; preispitivanje metode)- visina otpisa ( kada počinje otpisivanje, tretman otpisa - trošak ili rashod perioda)

Page 37: teorija i politika bilansa – 14. vezbe

MATERIJALNA ULAGANJAPrimer: Preduzeće „X“ gradi novi građevinski objekat na zemljištu koje je pod sporom (zbog nepoštovanja prava preče kupovine), troškovi spora se procenjuju na iznos od 50.000. Preduzeće „X“ je prihvatilo da snosi troškove rušenja objekata koji se nalaze na zemljištu gde će ono sagraditi novi objekat. Troškovi rušenja i iznošenja materijala iznose 300.000, a preduzeće može da proda takve otpatke po ceni od 150.000. Preduzeće finansira projekat iz pozajmljenih izvora, rashodi kamate po osnovu dobijenog i iskorišćenog investicionog kredita do trenutka završetka gradnje iznose 70.000. Preduzeće primenjuje sistem obračuna po (punim) standardnim troškovima, standardna CK iznosi 1.080.000. Procenjeni korisni vek trajanja je 9 godina. Preduzeće primenjuje metod aritmetičke degresije Na kraju prve godine fer vrednost građevinskog objekta iznosila je 1.200.000.