Analiza Bilansa Stanja Trznica

7/28/2019 Analiza Bilansa Stanja Trznica

1/22

Seminarski rad Analiza bilansa stanja Trnica a.d. Banja Luka

ANALIZA BILANSA STANJA TRNICA A.D.

BANJA LUKA(seminarski rad)

Juli, 2008. godine


2/22


S A D R A J

SADRAJ...................................................................................................2UVOD.........................................................................................................3

1.ANALIZA IMOVINSKOG POLOAJA..................................41.1 Analiza strukture aktive.....................................................................41.2 Analiza fiksne imovine........................................................................51.3 Analiza strukture obrtne imovine......................................................91.4 Analiza investiranog kapitala.............................................................101.5 Analiza efikasnosti imovine................................................................10

2.ANALIZA FINANSIJSKOG POLOAJA...............................13

2.1 Analiza finansijske ravnotee.............................................................142.2 Analiza zaduenosti i solventnosti.....................................................172.3 Analiza odravanja realne vrijednosti kapitala...............................19

ZAKLJUAK............................................................................................21

LITERATURA..........................................................................................22

2


3/22


U V O D

Kontinuitet dananje "Trnice" datira od 1927. godine, kada je u Banjoj Luciosnovana prva travnika uprava. Za sve vrijeme svog postojanja "Trnica" je

prola kroz brojne transformacije i izrala u veoma jaku kompaniju. Prviobjekat zatvorenog tipa na "Trnici" napravljen je 1936, prvi put je dograen1966. godine, a postojea zgrada gradske "Trnice" izgraena je 1969.godine, a renovirana 2006. godine.

to se tie razliitih oblika organizovanja i estih statusnih promjena,"Trnica" je uspostavljena kao travnika uprava u okviru tadanje Vrbaske

banovine, a danas je organizovana kao akcionarsko drutvo.

Poslovananje "Trnice" odvija se putem dvije osnovne djelatnosti: pruanjeusluga trnica i pijaca na veliko, i malo i mjeovitom robom na veliko imalo.

"Trnica", ve dui niz godina ima trend rasta poslovnih rezultata. Postojerazliite ocjene poslovnih rezultata, to je i oekivati, ali odgovarajua

priznanja koja "Trnica" i njen menadment u poslijednje vrijeme dobijaju,pored finansijskih pokazatelja, potvrda su postignutih poslovnih rezultata. U2006. godini "Trnica" a.d. Banjaluka je ostvarila dobit u iznosu od2.921.804 KM.

3


4/22


1. ANALIZA IMOVINSKOG POLOAJA

Imovinski poloaj preduzea ini aktiva. Analiza imovinskog poloajaobuhvata:

Analiza strukture (struktura ukupne aktive, struktura poslovne aktivei struktura operativne aktive), Analiza fiksne imovine (osnovnih sredstava) koja obuhvata:

strukturu fiksne imovine, dotrajalost fiksne imovine, tehnikaopremljenost i iskoritenje kapaciteta,

Analiza obrtne imovine koja obuhvata: strukturu obrtne imovine ibrzina obrtanja.

Analiza strukture aktiveStruktura ukupne aktive: Kod analize strukture ukupne aktive,

ukupna aktiva se razdvaja na: poslovnu aktivu i vanbilansnu aktivu. Kodposmatranog preduzea to izgleda ovako:

Redni

broj

Oznaka

AOP-a Pozicija

Godina

Prethodna (2006.)god. Tekua (2007.) god.

iznos

%

uea iznos

%

uea

1 059 Poslovna aktiva 33.124.083 99.99 38.226.750 99.98

2 060Vanbilansnaaktiva

30.918 0.01 8.972 0.02

3 061Ukupna aktiva(1+2) 33.155.001 100 38.235.722 100

Navedeni podaci u prethodnoj tabeli, pokazuju da se struktura ukupne aktivepomjerila u korist poslovne aktive u odnosu na prethodnu godinu.

Strukutura poslovne aktive: Kod analize strukture poslovne aktive,poslovna aktiva se razdvaja na neuplaeni upisani kapital,stalnu imovinu(nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva, dugoroni finansijski plasmani,ulaganje u nekretnine, odloena poreska sr.), tekuu imovinu (zalihe, stalna

4


5/22


sr. namenjena otudjenju dati avansi, kratkorona potraivanja i plasmani,gotovina i ekvivalenti), aktivna vr. razgranienja.

Analiza strukture poslovne aktive posmatranog preduzea izgleda ovako:

Rednibroj

OznakaAOP-a Pozicija

GodinaPrethodna (2006.) Tekua (2007.)

Iznos%

uea Iznos%

uea

1 001Neuplaeni upisanikapital 0 0 0 0

2 002 Stalna imovina 29.779.516 89.90 34.829.482 91.11

3 034 Tekua imovina 3.065.178 9.25 3.263.425 8.54

4 058 Aktivna vr.razgranienja 279.389 0.85 133.843 0.35

5 059 Poslovna aktiva (1 do 4) 33.124.083 100 38.226.750 100

Ako preduzee ima neuplaeni upisani kapital njegovom naplatom ese poveati operativna imovina, to nije sluaj sa ovim preduzeem.

Struktura operativne imovine: Operativna imovinu ini: fiksna(stalna) imovina i obrtna imovina.

Rednibroj

OznakaAOP-a Pozicija

Godina

Prethodna (2006.) Tekua (2007.)

iznos

%uea iznos %uea

1 002 Stalna imovina 29.779.516 90.67 34.829.482 91.43

2 034 Tekua imovina 3.065.178 9.33 3.263.425 8.57

3Operativnaimovina (1+2)

32.844.694 100 38.092.907 100

Trnica a.d.. Banja Luka u prethodnoj i tekuoj godini imalo je veu stalnuimovinu od tekue imovine.

Analiza fiksne imovine

Analiza fiksne imovine obuhvata: Strukturu fiksne imovine

5


6/22


Dotrajalost fiksne imovine Iskoritenje kapaciteta i Efikasnost koritenja fiksne imovine.

Struktura fiksne imovine utvruje , to izgleda ovako:

Rednibroj

OznakaAOP-a

PozicijaSadanjavrijednost

% uea

1 003 Nematerijalna ulaganja 276.496 0.79

2 010 Osnovna sredstva 30.895.037 88.70

3 018 Dug.fin.plasmani 1.829.271 5.26

4 027 Ulaganja u nekretnine 1.828.678 5.25

5 033 Odloena poreska sr. 0 0

6 002 Fiksna imovina 34.829.482 100

U strukturi fiksne imovine najvee uee imaju osnovna sredstva sa88.70% uea.

Dotrajalost (istrotenost) osnovnih sredstava. U praksi i literaturi

istroenost osnovnih sredstava (esto se naziva tehnika sposobnostosnovnih sredstava) mjeri se odnosom ispravke vrijednosti osnovnihsredstava i nabavne vrijednosti osnovnih sredstava. Izraeno u procentimastepen iskoritenosti osnovnih sredstava je:Sti=Iv*100/Nv

Gdje je:Iv= ispravka vrijednosti osnovnih sredstava

Nv= nabavna vrijednost osnovnih sredstava

Sti=10.608.841*100/24.245.369= 43.75%

Iz predhodnog slijedi da su osnovna sredstva u prosjeku provela manje odpolovine vijeka trajanja u upotrebi. Stepen istroenosti osnovnoh sredstavase izraunava posebno za svaku vrstu osnovnih sredstava osim naravno zazemljite.

Meutim, bez obzira na poboljanje mjerenja stepena iskoritenjaosnovnih sredstava jo uvijek njegova pouzdanost je pod znakom pitanja izdva razloga. Prvi, ispravka vrijednosti osnovnih sredstava je sinonim za

6


7/22


obraunatu amortizaciju. Amortizacija, meutim ne mora uvijek biti sinonimza iskoritenost osnovnih sredstava, odnosno ne odraava protok vremenatrajanja osnovnih sredstava zbog toga:

to se ponekad primjenjuje degresivni i progresivni metod obraunaamortizacije

to je amortizacioni period krai od vijeka trajanja osnovnih sredstava( tzv. ubrzana amortizacija).

Iskoritenje kapaciteta. Osnovno sredstvo u procesu reprodukcijemoe da se koristi potpuno i nepotpuno. Potpuno koritenje osnovnogsredstva znai stopostotno iskoritenje njegovog kapaciteta i samo u tomsluaju ostvaruje se njegovo racionalno koritenje. Nepotpuno koritenjeosnovnog sredstva znai i neracionalno koritenje osnovnih sredstava.Iskoritenje kapaciteta mjeri se stepenom iskoritenja kapaciteta, i to moe

se mjeriti kod onih osnovnih sredstava za iju eksploataciju mogueneposredno vezivati uinaka.Kapacitet moe biti: tehniki, optimalni, realni i planski. Tehniki

kapacitet je teorijski mogui uinak osnovnog sredstva. Taj uinak bio biostvaren kada bi osnovno sredstvo radilo bez zastoja. Optimalni kapacitet

je uinak koji se praktino moe ostvariti, to je uinak tehnikog kapacitetaumanjen za gubitke uinaka zbog pripremno i zavrnog vremena

proizvodnje, zbog odravanja, ienja, podmazivaja, itd. Prema tomeoptimalni kapacitet je uvijek manji od tehnikog.

Realni kapacitet je uinak koji se moe ostvariti s obzirom na

trenutno stanje pogonske spremnosti osnovnog sredstva. Realni kapacitet jejednak optimalnom ako je osnovno sredstvo tehniki ispravno. Planiranikapacitet je jednak optimalnom odnosno realnom, ali veoma esto i nii odnjega zbog nedostatka materijala, energije ili zbog oteanog plasmanagotovih proizvoda, ili zbog nedostatka izvora finansianja obrtnih sredstava, au izvjesnim sluajevima i zbog nedostatka radne snage.

Stepen optimalnog odnosno realnog iskoritenja kapaciteta (Stko) mjerise po obrascu:

Stko= U*100/Uo

Pri emu je:

Uo= mogui uinci pri optimalno odnosno realnom koritenju kapaciteta iU=ostvareni uinci.

7


8/22


Stepen iskoritenja plana kapaciteta (Stkp) mjeri se po obrascu:

Stkp=U*100/Up

Gdje je:Up=planski uinakU=ostvareni uinak.

Efikasnost koritenja osnovnih sredstava mjeri se odnosomvrijednosti uinaka i prosjeno korienih osnovnih sredstava. Obrazac zaizraunavanje efikasnosti osnovnih sredstava (E os) je:

Eos=(Q1*C1+Q2*C2+...+Qn*Cn) / [(OSmo+OSm1+...+OSmk) / 1+m]

Gdje je:Q1,Q2,...,Qn = koliina gotovih proizvedenih proizvoda u periodu za koji sevri mjerenje efikasnosti,C1.C2,...,Cn = stalna cijena gotovih proizvodaOSmo = nabavna vrijednost osnovnih sredstava na poetku periodaOSm1,OSmk= nabavna vrijednost osnovnih sredstava na kraju mjeseca im= broj mjeseciKoristei podatke o osnovnim sredstvima u funkciji po bilansu otvaranja i

po zakljunom bilansu efikasnost osnovnih sredstava je:

Trokovi zavrene proizvodnje / [(Nabavna vrijednost osnovnihsredstava u funkciji po bilansu otvaranja + Nabavna vrijednost osnovnihsredstava u funkciji po zakljunom bilansu) / 2 ].

Tehnika opremljenost mjeri se odnosom koriene opreme iprosjenim brojem dana zaposlenih radnika. Prema tome, tehnikaopremljenost (To) dobija se iz obrasca:

To=[Nabavna vrijednost opreme po bilansu otvaranja + nabavna vrijednostopreme po zakljunom bilansu ) / 2] / prosjean broj radnika.

Iz prethodnog obrasca dobija je vrijednost koriene opreme pojednom radniku. to je ta vrijednost via to je bolja tehnika opremljenost iobrnutu. Tehnika opremljenost po pravilu utie na produktivnost rada, viatehnika opremljenost vea je i produktivnost i obrnuto.

8


9/22


Analiza strukture obrtne imovine

Obrtna sredstva su dio poslovnih sredstava koji svoju vrijednostodjednom prenosi na proizvod nove upotrebne vrijednosti. Meutim, postoji

i izuzeci koji su plod zakonskih propisa, na primjer pogonski i poslovni sitaninventar. Obrtnim sredstvima se smatra ono sredstvo koje se u jednomciklusu reprodukcije transformie iz poetnog pojavnog oblika novca (N) u zavrni pojavni oblik - novac (N1) u zavisnosti od duine tehnolokog

procesa. Obrtna sredstva se javljaju u : novanom naturalnom i prelaznom obliku.

Kod analize strukture obrtne imovine, obrtna imovina se grupieprema stepenu likvidnosti, odnosno prema brzini transformacije pojedinihoblika obrtne imovine u gotovine. Aktivna vremenska razgranienja seukljuuju u analizu strukture obrtne imovine jer su njima iskazani iliunaprijed plaeni trokovi i/ili obraunati nefakturisani prihodi.

Analiza strukture obrtne imovine Trnica a.d. Banja Luka je slijedea:

Rednibroj

OznakaAOP_a Pozicija

Godina

Prethodna (2006) Tekua (2007.)

iznos%uea iznos

%ue

1 039 Roba 1.260.881 41.14 1.667.777 51.1

2 041 Dati avansi 72.918 2.38 30.552 0.94

3 043 Kratkorona potraivanja 385.156 12.56 408.548 12.5

4 048 Kratk.finansijski plasmani 535.071 17.46 774.642 23.7

5 055 Gotovina i ekvivalenti 811.152 26.46 381.906 11.7

6 034 Obrtna imovina 3.065.178 100 3.263.425 100

Najvee uee u strukturi obrtne imovine u tekuoj godini ima roba sa51.11% uea i kratkoroni finansijski plasmani sa 23.74% uea.

Kretanje sredstava u svakoj taki krunog toka odvija se u dvasuprotna smijera dolazak i odlazak. Kada bi permanentno kretanje

9


10/22


sredstava u oba smijera kvantitativno bilo jednako, struktura obrtnihsredstava ne bi se mijenjala. Ako doe do promjene strukture obrtnihsredstava to je znak da je dolo do uspostavljanja cirkulacije obrtnihsredstava na nekoj taki krunog toka. Taka na kojoj je dolo douspostavljanja cirkulacije je lako uoljiva, jer obrtna sredstva na toj taki

poveavaju uee u strukturi ukupnih obrtnih sredstava, a pod njihovimuticajem se poveavaju i ukupna obrtna sredstva.

Analiza investiranog kapitala

Analiza investiranog kapitala obuhvata strukturu investiranog kapitalai prinosa na investirani kapital.

Prinos na investirani kapital obuhvata prihode od investiranog kapitalapo osnovu dividende na kupljene akcije, prihode od uea u kapitalu poosnovu udjela kod drugih preduzea i banaka, prihode od kamata na datedugorone kredite i akumulirana dividenda iz neto dobitka na otkupljenesopstvene akcije. Saglasno tome, prihod od investiranog kapitala:

1. prihodi finansiranja ( ukupno)2. akumulirana dividenda na otkupljene sopstvene akcije3. prihodi finansiranja po osnovu obrtne imovine4. prihodi finansiranja investiranog kapitala (1+2-3)

Stopa prinosa na investirani kapital je:Prihodi finansiranja investiranog kapitala *100 / [(investirani kapital po

bilansu otvaranja + investirani kapital po zakljunom bilansu / 2]

U posmatranoj godini, preduzee Trnica a.d nije imalo potrebne podatke zaanalizu investiranog kapitala.

Analiza efikasnosti imovine

Analiza obrta obrtne imovine: Obrt obrtne imovine pokazuje brzinuobrta koja se izraava koeficijentom obrta i brojem dana trajanja jednogobrta. Koeficijent obrta pokazuje koliko se puta obrtna imovina obrnula u

periodu za koji se mjeri obrt, a broj dana trajanja obrta pokazuje koliko jedana trajao jedan obrt imovine.

10


11/22


Koeficijent obrta se izraava po sledeoj formuli:K=Efekat(uinak)obrtne imovine / Prosjena obrtna imovina

A broj trajanja jednog obrta izraunava se ovako:T=Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta.

Ako je koeficijent obrta vii, a broj dana obrta manji efikasnost obrtneimovine je vea i obrnuto.

Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava je:K=Prihod od prodaje / [(Obrtna imovina i AVR po bilansu otvaranja +

Obrtna imovina i AVR po zakljunom bilansu) / 2]

Broj trajanja jednog obrta:

T=Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava

K=18.989.897 / [(3.344.567+ 3.397.268) /2] =5.63T=365 / 5.63 = 64.84

Koeficijent obrta materijala je:Km= Trokovi materijala / [(Zalihe materijala po bilansu otvaranja +

Zalihe materijala po zakljunom bilansu) / 2]

A broj trajanja jednog obrta materijala je:Tm= Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta materijala

Zbog nedostatka iznosa zaliha materijala u bilansu stanja godine 2007, nijemogue izraunati traenu vrednost.

Koeficijent obrta nedovrene proizvodnje je:Knp= Trokovi zavrene proizvodnje / [(Zalihe nedovrene

proizvodnje po bilansu otvaranja + Zalihe nedovrene proizvodnje pozakljunom bilansu) / 2]

A broj dana trajanja jednog obrta nedovrene proizvodnje je :Tnp = Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta nedovrene

proizvodnje

11


12/22


Koeficijent obrta gotovih proizvoda je :Kgp = Trokovi prodatih gotovih proizvoda / [(Zalihe gotovih

proizvoda po bilansu otvaranja + Zalihe gotovih proizvoda po zakljunombilansu) / 2]

A broj dana trajanja jednog obrta gotovih proizvoda je:Tgp = Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta gotovih proizvoda

Koeficijent obrta robe je :Kr = Nabavna vrijednost prodate robe / [(Zalihe robe po bilansu

otvaranja + Zalihe robe po zakljunom bilansu)/2]

Kr=8.253.053 / [1.260.881+1.667.777/2]= 5.64A trajanje jednog obrta robe je :

Tr= broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta robe

Tr= 365 / 5.64 = 64.72

Koeficijent obrta potraivanja od kupaca je :Kk = Naplaena potraivanja od kupaca / [(Bruto potraivanja od

kupaca po bilansu otvaranja + Bruto potraivanja od kupaca po zakljunombilansu) / 2]A broj dana trajanja jednog obrta potraivanja od kupaca je :

Tk= broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta potraivanja od kupaca

Koeficijent obrta obaveza prema dobavljaima je :Kd = Plaene obaveze prema dobavljaima / [(Obaveze prema

dobavljaima po biansu otvaranja + Obaveze prema dobavljaima pozakljunom bilansu) / 2]A broj dana trajanja jednog obrta obaveza prema dobavljaima je :

Td = broj kalendarskih dana / Koeficijent obtra obaveza premadobavljaima

Efikasnost ukupne imovine mjeri se koeficijentom obrta imovine i rokompovraaja imovine.

Koeficijent obrta ukupne imovine utvruje se iz odnosa efekta ukupneimovine i prosjene imovine. Saglasno ovome koeficijent obrta imovine(Ki) je:

12


13/22


Ki= Ukupan prihod / [(Stalna i obrtna imovina po bilansu otvaranja +Stalna i obrtna imovina po zakljunom bilansu ) / 2]

Ki =19.170.331 / [(32.844.694 +38.092.907)/2] =0.54

to je koeficijent obrta imovine vii, vea je i efikasnost imovine.

Rok povraaja imovine. Rok povraaja imovine iskazuje broj godina ukome e uloena sredstva u imovinu biti vraena u gotovinu. Neto novanitok iz poslovanja utvruje se na slijedei nain:

1. Amortizacija2. Trokovi za dugorona rezervisanja3. Neto dobitak4. Neto novani tok iz poslovanja (1+2+3)

Formula za izraunavanje roka povraaja imovine je:

Broj godina povraaja imovine = [( Stalna i obrtna imovina po bilansuotvaranja + Stalna i obrtna imovina po zakljunom bilansu ) / 2 ] / Godinjineto novani tok iz poslovanja

Broj godina povraaja imovine = [(32.844.694+38.092.907)/2] / 381.906=-

to je broj godina povraaja imovine manji povraaj je bri i obrnuto, a toje broj godina povraaja imovine manji , vea je efikasnost imovine.

2. ANALIZA FINANSIJSKOG POLOAJA

Finansijski poloaj je odreen stanjem finansijke ravnotee,zaduenosti, solventnosti, odravanjem realne vrijednosti sopstvenog

kapitala i reprodukcionom sposobnou.

2.1Analiza finansijske ravnotee

13


14/22


Pod finansijskom ravnoteom se podrazumijeva da sredstva po obimui vremenu za koje su vezana odgovaraju obimu i vremenu raspoloivostiizvora finansiranja. Poto vrijeme vezivanja sredstava nije jednako za sva

sredstva niti je vrijeme raspoloivosti izvora finansiranja jednako za sveizvore finansiranja, to znai da postoji niz jednana koje pokazujufinansijsku ravnoteu.

Analiza finansijske ravnotee se svodi na analizu kratkoronefinansijske ravnotee i analizu dugoron finansijske ravnotee.

Analiza kratkorone finansijske ravnotee: Kratkorona finansijskaravnotea se utvruje odnosom likvidnih i kratkorono vezanih sredstava, s

jedne i kratkorono vezanih obaveza s druge stane. Ravnotea postoji ako sulikvidna i kratkorona vezana sredstva jednaka kratkoronim obavezama.

Iz bilansa stanja poslovnih sredstava Trnica a.d. Banja luka izdvajaju seslijedee pozicije:

Red.br Pozicija

Godina

Predhodna (2006.) Tekua (2007.)

iznos % iznos %

1 Gotovina 811.152 60.12 381.906 47.91

2 Kupci potraivanja 258.808 19.18 281.398 35.30

3 Aktivna vremenska razgranienja 279.389 20.70 133.843 16.79

4Likvidna i kratkorono vezanasredstva (1do3) 1.349.349 100 797.147 100

6 Kratkorone obaveze 5.169.626 94.86 5.743.349 95.04

7 Pasivna vremenska razgranienja 280.109 5.14 299.653 4.96

8 Kratkoroni izvori finansiranja (6 do7) 5.449.735 100 6.043.002 100

Odnos likvidnih i kratkorono vezanih sredstava i kratkoronih izvorafinansiranja Trnica a.d. Banja Luka je:

14


15/22


Tekua godina: Likvidna i kratkorono vezana sredstva 1Kratkoroni izvori finansiranja 7.58

Predhodna godina: Likvidna i kratkorono vezana sredstva 1Kratkoroni izvori finansiranja 4.03

Kratkorona finansijska ravnorea postoji ako su likvidna sredstva ikratkorono vezana sredstva jednaka kratkoronim izvorima finansiranja,odnosno ako je njihov odnos 1:1.

U tekuoj godini,kao i u prethodnoj, kratkorona finansijskaravnotea je pomjerena ka kratkoronim izvorima finansiranja (na svakih100 KM likvidnih i kratkorono vezanih sredstava otpada 758 KMkratkoronih obaveza) to znai da preduzee nije uspostavilo kratkoronufinansijsku ravnoteu.

Koeficijent tekue likvidnosti ( koeficijent opte likvidnosti ) da biodgovarao pravilu finansiranja 2:1 treba da iznosi najmanje 2. ovajkoeficijent se rauna po formuli:

Koeficijent tekue likvidnosti = Obrtna imovina / Kratkoroneobaveze.Kod posmatranog preduzea koeficijent tekue likvidnosti je:

K = 3.065.178 / 5.169.626=0.59 za prethodnu godinu

K = 3.263.425/ 5.743.349=0.57 za tekuu godinu

Koeficijent tekue likvidnosti je ispod 2, to znai da je preduzeenelikvidno. Ovaj koeficijent je nepouzdan zato to se polazi od pretpostavkeda polovina obrtnih sredstava ine trajna obrtna sredstva i kada bi to urealnom ivotu i bilo koeficijent tekue likvidnosti od 2 bi biokomplementaran sa zlatnim bilansnim pravilom u irem smislu.

Analiza dugorone finansijske ravnotee: Analiza dugoronefinansijske ravnotee moe se vriti na osnovu dugorono vezanih sredstavai obrtnog fonda.

Analiza na osnovu dugorono vezanih sredstava se zasniva naporeenju dugoronih sredstava, s jedne i trajnog kapitala, dugoronihobaveza i dugoronog rezervisanja, s druge strane.Dugorona finansijska ravnotea posmatranog preduzea izgleda ovako:

Godina

15


16/22


Dugorona finansijska ravnotea postoji ako su dugorono vezana sredstvajednaka kapitalu uveanom za dugorona rezervisanja i dugorone obaveze.

Odnos dugorono vezanih sredstava i kapitala uveanog za dugoronarezervisanja i dugorone obaveze posmatranog preduzea je:

Tekua godina : Dugorono vezana sredstva 1Kapital uvean za dugorona rezervisanja i dugorone obaveze 0.96

Prethodna godina: Dugorono vezana sredstva 1Kapital uvean za dugorona rezervisanja i dugorone obaveze 1.33

U tekuoj godini dugorona finansijska ravnorea je pomjerena premadugorocno vezanim sredstvima, svakih 100 KM dugorono vezanihsredstava je pokriveno sa 96 KM kapitala uveanog za dugoronarezervisanja i dugorone obaveze, a time nije stvoren potpun uslov zaodravanje likvidnosti, preduzee je na dobrom putu da to postigne.

Analiza dugorone finansijske ravnotee na osnovu obrtnogfonda:

Obrtni fond se utvruje na osnovu bilansa stanja na slijedei nain:

Kapital i dugorona rezervisanja i dugorone obaveze Osnovnasredstva, dugoroni plasmani i gubitak iskazan u aktivi = Obrtni fondIliObrtna sredstva Kratkorone obaveze = Obrtni fondObrtni fond moe da bude manji, jednak ili vei od stalnih zaliha.

Dugorona finansijska ravnotea na osnovu bilansa posmatranogpreduzea:

Rednibroj Pozicija

Godina

2007

1 Kapital

31.557.80

7

2 Dugorona rezervisanja 0

3 Dugorone obaveze 625.941

4 Kapital i dugorone obaveze (1do 3) 32.183.748

16


17/22


5 Gubitak 0

6 Osnovna sredstva

30.895.03

7

7 Dugoroni finansijski plasmani 1.829.271

8 Dugorono vezana sredstva bez zaliha (5 do 7) 32.724.308

9 Obrtni fond ( 4 - 8 ) 540.56010 Zalihe (stalne) 1.698.329

11Procenat pokria stalnih zaliha obrtnim fondom(9/10*100) 31.83

U tekuoj godini dio zaliha, odnosno 31.83% zaliha je finansirano iz obrtnogfonda. Ako je stopa pokrivenosti zaliha neto obrtnim fondom manja od 100,u oblasti dugorinog finansiranja nisu stvoreni uslovi za odravanjelikvidnosti. Ti uslovi su utoliko loiji to stopa pokrivenosti zaliha netoobrtnim fondom vie odstupa od 100.

2.2 Analiza zaduenosti i solventnosti

Zaduenost. Zaduenost je ocijenjuje preko strukture pasive bilansastanja posmatrane sa stanovita vlasnitva. Struktura pasive utie nasigurnost, rentabilnost i autonomiju dunika.

Sigurnost kao suprotnost riziku sa stanovita sopstvenog ipozajmljenog kapitala ima dvostruku implikaciju- sa stanovita povjerilaca i

sa stanovita dunika. Sa stanovita povjerilaca sigurnost u smislupovraaja, naplate njihovih potrivanja, ne o roku, nego kad tad, makar izlikvidacione mase utoliko je vea to je struktura pasive vie pomjerena kasopstvenom kapitalu dunika. to je struktura pasive vie pomjerenasopstvenom kapitalu povoljniji je odnos sredstava i duga, vea je garantnasupstanca (sopstveni kaital), a otuda i manja vjerovatnoa da e gubicidunika biti vei od sopstvenog kapitala. Sve dok su gubici manji odsopstvenog kapitala povjerioci mogu naplatiti svoja potraivanja. Sastanovita dunika vea je sigurnost da e se ostvariti pozitivni finansijskirezultat, odnosno manji je rizik ostvarenja gubitka, to je struktura pasivevie pomjerena sopstvenom kapitalu. Ovo zato to su kamate na pozajmljenikapital, po pravilu fiksni troak odnosno rashod, ija visina zavisi od visine

pozajmljenog kapitala i visine kamatne stope, pa otuda manja zaduenost,manji pozajmljeni kapital izaziva manje rashode po osnovu kamata a time iveu sigurnost odnosno manji rizik da se nee ostvariti negativan finansijskirezultat.

17


18/22


Ako je kamatna stopa via od stope neto prinosa na ukupan kapital,stopa prinosa na sopstveni kapital je nia od stope neto prinosa na ukupankapital, iz pozajmljenog kapitala se ostvaruje negativan finansijski rezultat,to smanjuje neto dobitak.Iz tog slijedi da je rentabilnost sopstvenog kapitala je manja to je struktura

pasive vie pomjerena ka pozajmljenom kapitalu, to znai da je interesdunika da je struktura pasive vie pomjerena ka sopstenom kapitalu.Obrnuto kada je kamatna stopa nia od stope neto prinosa na ukupan kapital,dunik ostvaruje neto dobitak i sa pozajmljenim kapitalom, otuda mu jeinteres da struktura pasive bude to vie pomjerena ka pozajmljenomkapitalu, ali tada raste rizik ostvarenja negativnog finansijskog rezultata..

Postavlja se pitanje, koja struktura pasive je sa stanovita vlasnitvaprihvatljiva za preduzee. Po tradicionalnom finansijskom praviluprihvatljiva struktura za preduzee je ako sopstveni kapital iznosi 50%, apozajmljeni takoe 50%. To znai da je odnos sopstvenog i pozajmljenogkapitala 1 :1, a da je odnos sredstava i dugova 2:1. Naravno u realnomivotu uvijek ima odstupanja od teorijskih pravila i na gore i na dole, a taodstupanja u ovom sluaju zavise od organskog sastava sredstava, visinevladajue stope inflacije, rentabilnosti i likvidnosti.

Sruktura pasive Atrnica a.d. Banja Luka izgleda ovako:

Rednibroj Pozicija

Predhodna godina Tekua godina

iznos%uea iznos %uea

1 Kapital umanjen za gubitke

27.674.3

48 84.26

31.557.8

07 83.21

2 Obaveze

5.169.62

615.77

6.369.29

016.79

Pasiva bez tranzitornihpozicija i nerasporeenogdobitka ( 1 + 2 ) 32.843.974 100 37.927.097 100

18


19/22


Solventnost. Solventnost oznaava sposobnost preduzea da plati sveobaveze ne o roku njihovog dospijea za plaanje, ve kad tad, makar izsteajne odosno likvidacione mase. Nelikvidnost znai da preduzee nijesposobno da plati dospjele obaveze, a insolventnost preduzea znai da

preduzee nije sposobno da plati dugove ni iz steajne, odnosno likvidacione

mase, jer je steajna ( likvidaciona) masa manja od ukupnih dugova.Moe se zakljuiti da je likvidnost preduzea njegova sposobnost daplaa dugove u onom trenutku kada oni dospijevaju za plaanje, asolventnost preduzea podrazumijeva da je sposobno platiti ukupne dugovene o roku njihovog dospijea ve kad tad, makar i iz steajne mase.

Solventnost je utoliko prihvatljivija to je odnos poslovne imovine iukupnih dugova vie udaljen od jedan.

Odnos imovine i ukupnih dugova kod Trnica a.d. banja Luka je:

Poslovna imovina/ Ukupni dug =33.124.083/5.169.626=6.41 (prethodnagod.)

= 38.226.750/6.369.290= 6.00(tekuagod.)

U prethodnoj godini solventnost je bolja nego u tekuoj godini. Solventnostje prihvatljivija ukoliko je odnos poslovne imovine i ukupnog duga vieudaljen od jedan. Gledano po pokazatelju dato preduzee je solventno.

2.3 Analiza odravanja realne vrijednosti kapitala

Odravanje vrijednosti sopstvenog kapitala u uslovima inflacije nunoje sa stanovita nesmanjenog fizikog obima poslovanja, odravanjazaduenosti na prihvatljivom nivou i finansiranja bar proste reprodukcije izsopstvenih sredstava. Ako se smanjuje realna vrijednost sopstvenog kapitala,

preduzee jednostavno moe kupiti manju koliinu predmeta rada i sredstavaza rad nego to ih je moglo kupiti prije smanjenja realne vrijednosti

sopstvenog kapitala. U takvoj situaciji preduzee je pred alternativom ilismanjiti fiziki obim kapitala ili poveati zaduenost. Ni jedna alternativanije prihvatljiva ako se smanji fiziki obim poslovanja, zbog negativnogrezultata e se smanjiti, ako se povea zaduenost, slijede sve negativneimplikacije i na autonomiju i na rentabilnost. Najzad smanjena realnavrijednost iz sopstvenog kapitala onemoguava finansiranje prostereprodukcije iz sopstvenih sredstava, ime se dovodi u pitanje i kreditna

19


20/22


sposobnost preduzea. Kada su osnovna sredstva finansirana iz sopstvenogkapitala do poveanja zaduenosti dolazi tek kada doe do zamjeneosnovnih sredstava, jer preduzee iz svog kapitala uslijed smanjenja njegoverealne vrijednosti jednostavno ne moe zamjeniti dotrajala osnovna sredstva.

Ocijena odravanja realne vrijednosti sopstvenog kapitala zasniva se

na poreenju indeksa neto sopstenog kapitala, raunatog iz odnosa netosopstvenog kapitala iskazanog u bilansu stanja prethodne godine i indeksastope inflacije mjerene indeksom cijene na malo, ( kao opte prihvaenomjerilo inflacije). Neto sopstveni kapital je jednak razlici izmeu sopstvenogkapitala i gubitka iskazanog u aktivi. Ostaje problem nerasporeenogdobitka tekue godine, ako se njegova raspodjela vri poslije dana

bilansiranja. Taj problem se javlja zato to nerasporeeni dobitak, po pravilusadri i akumulaciju, to uveava sopstveni kapital i obaveze premaeksternim uesnicima u raspodjeli. Problem se jedino ispravno moe rijeititako to e se nerasporeeni dobitak razdvojiti na akumulaciju i na obaveze

po osnovu uea eksternih uesnika u raspodjeli, a potom sa akumulacijomuveati sopstveni kapital i tada izaunati indeks neto sopstvenog kapitala.

ZAKLJUAK

Na osnovu analize bilansa stanja Trnica a.d. Banja Luka koji jeobraen u ovom radu doli smo do podataka koji pokazuju da je dolo do

poveanja poslovnih sredstava.Stanje poslovnih sredstava na nivou cjelokupnog preduzea za tekuu

2007 god.31.12.2006.god iznosi 38.092.907 KM, od ega se na osnovnasredstva odnosi 34.829.482 KM ili 91.43% a na obrtna sredstva3.263.425KM ili 8.57%

20


21/22


U strukturi fiksne imovine najvee uee imaju osnovna sredstva sa88.70% uea.

Gubitaka iznad kapitala nema.Ukupni izvori sredstava u posmatranom periodu iznose 37.927.097

KM i povealo se u odnosu na prethodni period za 5.083.123KM.

Analizom finansijskog poloaja preduzea utvreno je da prduzee neispunjava trazeni uslov za postizanje kratkorone i dugorone ravnotee, alina osnovu dobijenih rezultata ono je na dobrom putu da to postigne.

LITERATURA

1. Prof. dr Jovan Rodi, Teorija i analiza bilansa, Privrednik, Beograd,1997.godine

2. Prof. dr Dragan Mikerevi, Finansijski menadment, Ekonomskifakultet, Banja Luka, 2005.godine

21


22/22


3. bl.berza hartija od vrednosti.

Documents

Analiza Bilansa Stanja Trznica