56
S A D R Ž A J UVOD..........................................................2 1. HORIZONTALNA I VERTIKALNA ANALIZA..........................3 1.1. Horizontalna analiza...................................3 1.1.1. Horizontalna analiza stalne imovine.................3 1.1.2. Horizontalna analiza tekuće imovine.................4 1.1.3. Horizontalna analiza pasive.........................4 1.1.4. Horizontalna analiza bilansa uspjeha i bilansa novčanih tokova............................................5 1.2. Vertikalna analiza.....................................6 1.2.1. Vertikalna analiza aktive...........................6 1.2.2. Vertikalna analiza pasive...........................7 1.2.3. Vertikalna analiza prihoda i rashoda................7 2. RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA......................9 2.1. Racio analiza likvidnosti i solventnosti...............9 2.2. Racio analiza efikasnosti upravljanja imovinom i izvorima................................................... 11 2.3. Analiza profitabilnosti iz ugla investitora...........14 ZAKLJUČAK....................................................16 LITERATURA...................................................17 PRILOG.......................................................18

Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Rafinerija ulja Modriča - racio analiza

Citation preview

Page 1: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

S A D R Ž A J

UVOD..........................................................................................................................................2

1. HORIZONTALNA I VERTIKALNA ANALIZA..............................................................3

1.1. Horizontalna analiza.........................................................................................................3

1.1.1. Horizontalna analiza stalne imovine..........................................................................3

1.1.2. Horizontalna analiza tekuće imovine.........................................................................4

1.1.3. Horizontalna analiza pasive.......................................................................................4

1.1.4. Horizontalna analiza bilansa uspjeha i bilansa novčanih tokova...............................5

1.2. Vertikalna analiza.............................................................................................................6

1.2.1. Vertikalna analiza aktive............................................................................................6

1.2.2. Vertikalna analiza pasive...........................................................................................7

1.2.3. Vertikalna analiza prihoda i rashoda..........................................................................7

2. RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA...........................................................9

2.1. Racio analiza likvidnosti i solventnosti............................................................................9

2.2. Racio analiza efikasnosti upravljanja imovinom i izvorima...........................................11

2.3. Analiza profitabilnosti iz ugla investitora.......................................................................14

ZAKLJUČAK............................................................................................................................16

LITERATURA..........................................................................................................................17

PRILOG.....................................................................................................................................18

Page 2: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

UVOD

Rafinerija ulja Modrica predstavlja jedan od lidera u proizvodnji motornih ulja u

Evropi. Preduzeće koje je postalo veliki brend ne samo na domaćem nego i na inostranom

tržištu i koje je uvijek važilo za veliku kompaniju sa stabilnom razvojem.

Cilj ovog seminarskog je pokazati na osnovu podataka koji su kroz bilanse dati

javnosti neke karakteristike strukture sredstava i izvora sredstava. Takođe kao jedan od

problem javlja se ocjena likvidnosti i solventnosti preduzeća. Popularna racio analiza koja se

radi preko racio brojeva, treba da otkrije u kakvoj je finansijskoj situaciji preduzeće.

Rafinerija ulja Modriča je preduzeće sa dosta velikom tradicijom, razvila se iz male

zanatske radnje da bi danas postala jedna od lidera u proizvodnji ulja u cijeloj Evropi. Blizu 50

godina Rafinerija ulja a.d. Modriča je prepoznatljiv proizvođač ulja i maziva na tržištu bivše

Jugoslavije i Zapadne Evrope. Osnovana je daleke 1954. godine kao hemijska zanatska radnja.

Brz razvoj postiže šezdesetih godina prošlog vijeka, kada se u okvirima naftne industrije

Bosne i Hercegovine transformiše u modernog proizvođača maziva sa specifičnom strukturom

ulja za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem, robne marke OPTIMA i MAXIMA, sinonima

firme i njenog poznatog imidža na tržištu maziva. Jedno od osnovnih pitanja koje će se

pokušati odgonetnuti u ovom radu, jeste da li je našeg giganta pogodila velika ekonomska

kriza? Iako jeste koliko jako. Preduzeće koje zapošljava dosta veliki broj radnika, koje je od

velike strateške važnosti za RS, koji ima veoma dobro razvijen sistem distribucije i koji je

veliki brend, ali ništa od toga neće biti cilj analize, glavni problem u ovom radu su finansijski

pokazatelj preduzeća.

1

Page 3: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

1. HORIZONTALNA I VERTIKALNA ANALIZA

1.1. Horizontalna analiza

Horizontalna analiza predstavlja apsolutnu ili relativnu promjenu bilansnih pozicija u

bilansima koji se odnose na različite vremenske periode. Radi jasnijeg i lakšeg upoređivanja

podataka ovdje će se koristiti relativna promjena, ali dopunjena analizom podataka u

apsolutnom iznosu. Iz razloga što bi bilo previše opširno da se radi analiza relativne promjene

svake stavke u bilansu, bazirati ćemo se samo na onim koji najviše odstupaju, i koje su

najviše značajne za poslovanje samog preduzeća.

1.1.1. Horizontalna analiza stalne imovine

Ukupna promjena stalne imovine u odnosu na 2011. godinu iznosi 3% što možemo

okarakterisati kao malo povećanje ulaganja, imamo podatak da su ukupna vrijednost sredstava

u 2011. Smanjena za 1% u odnosu na 2010. Te možemo zaključiti da je apsolutna vrijednost

stalna imovine konstanta, te da nema nekih velikih promjena, što proizilazi iz same funkcije i

karakteristika stalne imovine.

Najveću relativnu promjenu bilježe avansi i nematerijalna ulaganja u pripremi, ali kako

oni u ukupnom iznosu stalnih sredstava iznose samo 0,6%, njihovo povećanje za čak 17x ne

donosi neke značajne promjene. Vrijednost zemljišta, naravno, nije se promijenilo iz razloga

što se ono i ne amortizuje, oprema i postrojenja kao posljedica amortizacije se smanjila za 8%,

dok se građevinski objekti povećali za 2%, sve su to postotci koji su karakteristični za granu

privrede u kojoj se preduzeće nalazi. Kako postoji značajno povećanje i pozicije avansi i

nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine u pripremi od 72%, možemo da

zaključimo da preduzeća stalno ulaže u nova postrojenja, opremu i da ne dopušta da na tom

polju padne. Povećanje dugoročnih finansijskih plasmana od 29% nije toliko značajno iz

razloga što oni u ukupnom iznosu imovine zauzimaju mizeran procenat.

2

Page 4: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

2.1.2. Horizontalna analiza tekuće imovine

Cijela tekuća imovina procentualno je pala za 13% što može imati posljedice na

likvidnost preduzeća (više o likvidnosti preduzeća biće u nastavku rada).

Kada analiziramo pojedinačne stavke kod zaliha možemo primijetiti da dolazi do pada

od oko 20% kod zaliha materijala i gotovog proizvoda, ali ipak povećanje vrijednosti

nedovršene proizvodnje za gotovo 100%, nudi mogućnost da će u budućnosti doći do

povećanja i vrijednosti zaliha gotovih proizvoda.

Klasa 2 kao najlikvidniji dio imovine doživeo je pad od 17,5%, potraživanja imaju

neznatan pad od 2,5%, dok se najveći pad u ovoj grupi sredstava koji smo rekli da su

najlikvidnija odnosi na pad gotovine, koji ima samo 33% svoje prošlogodišnje vrijednosti.

Takođe dolazi do pada potraživanja kupaca kako na domaćem tako i na instoranom tržištu da

li je to posljedica povećane naplate potraživanja od prošle godine ili smanjenja prodaje vidjet

ćemo u nastavku.

Ukupna aktiva promijenila se za 0,38% gdje se stalna imovina promijenila na gore, dok

je tekuća imovina doživjela pad.

2.1.3. Horizontalna analiza pasive

U relativnom iznosu kapital se nije promijenio međutim u apsolutnom iznosu ta je

promjena dosta znatna. Cijeli iznos neraspoređenog dobitak od prošle godine je raspoređen,

rezerve, akcijski kapital od prošle godine nisu se mijenjali, jedino je gubitak od prethodnih

godina smanjen za 16%.

Ukupna rezervisanja su smanjila za 13% međutim ukupne obaveze su povećale 6%,

kako su obaveze u apsolutnom iznosu znatno veće od rezervisanja ovo povećanje je dovela do

većeg povećanja u apsolutnom iznosu.

Kod detaljnije analize obaveza, iako su se ukupne obaveze povećale, to je posljedica

povećanja dugoročnih obaveza, međutim iznos kratkoročnih obaveza se smanjio, što je

veoma pozitivno za preduzeća.

3

Page 5: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

2.1.4. Horizontalna analiza bilansa uspjeha i bilansa novčanih tokova

Kod horizontalne analize poslovnih prihoda možemo primijetiti konstantno povećanje

poslovnih prihoda, međutim to povećanje u zadnje dvije godine pratila je povećanje poslovnih

rashoda, nažalost u većem i apsolutnom i relativnom iznosu. Te možemo zaključiti da je

povećanje posljedica povećanje količine prodatih proizvoda, a ne povećanje cijene. Od

poslovnih prihoda koji u apsolutnom iznosu predstavljaju značajne stavke, treba istaći

povećanje prihoda na inostranom tržištu, koji su povećali čak dva i pola puta. Prihodi od

prodaje povezanim pravnim licima su smanjili za 16%. Ostali prihodi su povećani za 25%,

gdje je svako od tih povećanja možemo reći otišla na dijelom manjkove, prihode od ukidanja

rezervisanja, te prihode od zaštite od rizika. Finansijski prihodi su daleko od značajnih za

analizirano preduzeće pa tako i njihovo povećanje od 700% ne mjenja mnogo situaciju.

Kako smo već rekli došlo je do povećanja i poslovnih rashoda, gdje to povećanje

najviše se odnosi na povećanje troškova materijala i troškova zarada radnika, troškovi

amortizacije su smanjeni. Povećanje poslovnih rashoda je djelimično ublaženo smanjenjem i

poslovnih i ostalih rashoda, međutim ti rashodi predstavljaju mizerne iznose u odnosu na

poslovne te tako ovo smanjenje nije doprinijelo mnogo ukupnom rezultatu.

Procentualna promjena ukupnih rashoda već je od procentualne promjene ukupnih

prihoda, ali u apsolutnom iznosu prihodi i dalje prelaze rashode tako da preduzeće ostvaruje

dobitak, međutim taj dobitak iznosi samo desetinu dobitka od prošle godine.

Prilivi iz poslovne aktivnosti i u relativnom i u apsolutnom iznosu nadmašuju odlive iz

poslovne djelatnosti što je veoma pozitivno, iz dva razloga, prvo što su ovo prilivi i odlivi -

najveći u apsolutnom iznosu, te drugo preduzeće će imati višak likvidnih sredstava koje može

iskoristiti za druge aktivnosti. Ukupni neto priliv se povećao za 79%.

Preduzeće ostvaruje neto pozitivne prilive iz aktivnosti i finansiranja dok odlive ima iz

aktivnosti investiranja, međutim što je najbitnije iako se smanjila ukupna gotovina, neto prilivi

su sa pozitivnim predznakom

4

Page 6: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

1.2. Vertikalna analiza

Vertikalna analiza treba da pokaže učešće svake bilansne pozicije u ukupnoj aktivi ili

pasivi, odnosno prihodima tj. rashodima sve zavisno od kojoj se bilansnoj poziciji radi.

Učešće svake pozicije se zatim poredi sa učešćem te iste pozicije u prethodnoj godini, te se na

osnovu toga gleda gdje se kreće struktura sredstava i struktura izvora sredstava.

Struktura sredstava i izvora sredstava zavisi od više faktora, ali možda najbitniji faktor

koji utiče na strukturu sredstava je sama djelatnost i grana u kojem se preduzeće nalazi. Neke

djelatnosti kao što je i proizvodnja motornih ulja zahtijevaju visok iznos stalnih sredstava u

ukupnoj aktivi. Poznato nam je da ako preduzeće ima visoke fiksne troškove da mu je

poslovni rizik visok, a ako mu je visok poslovni rizik da bi mogao ukupni da smanji trebao da

smanji učešće pozajmljenih sredstava u pasivi, čim se određuje i struktura pasive .

1.2.1. Vertikalna analiza aktive

Kako smo i pretpostavili najveće učešće u ukupnoj aktivi imaju stalna sredstva 81%.

Najveće udio od stalnih sredstava odnosi se na nekretnine, postrojenja i građevinske objekte.

Po 15% ukupne aktive odnosi se na zemljište i opremu dok čak 44% pripada građanskim

objektima. Kada poredimo ove podatke sa podacima iz prethodne godine dolazimo do

zaključka da je došlo do porasta učešća stalne imovine u ukupnoj aktivi za 3%. Pošto se

vrijednost ukupne aktive nije mnogo promijenilo, implicitno možemo zaključiti da nije došlo

do promijene učešća i zemljišta, učešće opreme se smanjilo za 1,5% dok se učešće

građevinskih objekata povećalo. Od ostalih pozicija kod stalnih sredstava treba istaknuti još

avanse koji su duplo veći nego prošle godine i iznose 5,4%.

Kod tekuće imovine zalihe čine 10,7% ukupne aktive čine zalihe, gdje su najbitnije i

najveće zalihe materijala koji iznose polovine od ukupnih zaliha, zalihe gotovih proizvoda

2,3%. U odnosu na prošlu godinu učešće ukupnih zaliha je palo, pa tako i zalihe i materijala i

gotovih proizvoda je palo 1-2 procentualna poena.

Na kratkoročna potraživanja otpada 6,46% od ukupne aktive, te se taj iznos nije mnogo

promijenilo u odnosu na prošlu godinu. Polovina tog iznosa čini potraživanja prema

5

Page 7: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

povezanim pravnim licima. Gotovina i ostali gotovinski ekvivalentni pojedinačno ne

zauzimaju neke velike postotke. Te u poređenju sa prošlom godinom, možemo reći da su

konstantni.

1.2.2. Vertikalna analiza pasive

Posljedica visokih stalnih sredstava u aktivi moralo je da bi sigurnost poslovanja bila

zadovoljavajuća u pasivi da imaju visoki iznos kapitala. Što je posmatrano preduzeće

zadovoljilo te učešće kapitala u ukupnoj pasivi je preko 92%, koliko je iznosilo i prošle

godine. Najveći iznos u okviru kapitala imaju osnovni kapital i rezerve, kombinovano iznad

iznosa i ukupne pasive, ali to je korigovao gubitak iz prethodnih godina čiji iznos dosta visok

iznosi 24%. Svi podaci koji se odnose na strukturu kapitala podređeni sa podacima iz

prethodne godine dosta su konstantni, i oni ne razlikuje nigdje više od pola procentualnih

poena.

Koliko je visoko učešće kapitala u ukupnoj pasivi govori da su rezervisanja samo

0,38%, i čini se da preduzeće ne rezerviše mnogo pošto ni prošle godine taj iznos nije se

mnogo razlikovao. Obaveze iznose 6,5%, i te obaveze su ravnomerno raspoređene između

kratkoročnih i dugoročnih. Dugoročne obaveze su povećale za 1% u odnosu na prošlu godinu,

te taj iznos najviše otpada na dugoročne kredite, kod kratkoročnih obaveza najznačajnija

stavka su dobavljači 1,2% od ukupne pasive, te su duplo manje nego prošle godine.

I vanbilasna aktiva i vanbilansna pasiva čine manje od 1% od ukupne pasive odnosno

aktive, te možemo zaključiti da ipak većinu sredstava čini poslovna aktiva odnosno pasiva.

1.2.3. Vertikalna analiza prihoda i rashoda

Kako i dolikuje proizvodnom preduzeću najveći iznos prihoda predstavljaju prihodi od

prodaje i to čak 97%. Najveći dio ukupnih prihoda od prodaje čine prihodi od prodaje učinaka

čak 95%, dok 1,5% čine prihodi od prodaje robe, u poređenju u odnosu na prošlu godinu

ukupni prihodi od prodaje pali su za 1% kao i prihodi od prodaje učinaka.

Poslovni rashodi čine 98% ukupnih rashoda te se su u relativnom iznosu povećali za

1% u odnosu na prošlu godinu od poslovnih rashoda treba izdvojiti troškove materijala koji su

najveći i iznose 65% i veći su za 3% u odnosu na prošlu godinu. Zatim slijede troškovi zarada

6

Page 8: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

koji su konstantni i iznose oko 15% svih ukupnih rashoda, nakon njih troškovi amortizacije

koji iznose 9%, i dosta su manji nego prošle godine, čime možemo zaključiti da preduzeće

primjenjuje degresivni način otpisa sredstava. Od ostalih poslovnih rashoda treba spomenuti

još troškove proizvodnih usluga koji čine 4% ukupnih rashoda.

U odnosu na prošlu godinu ostvaren je poslovni gubitak, kada je bio poslovni dobitak,

što je veoma zabrinjavajuće ako preduzeće iz svoje osnovne aktivnosti ostvaruje gubitak.

Finansijski prihodi i rashodi predstavljuje dosta male iznose u ukupnim prihodima

odnosno rashodima. Njihovi iznosi ne prelaze 0,5% ni u jednoj bilansnoj poziciji. Od ovih

prihoda/rashoda treba izdvojiti rashode/prihode kamata koji su najveći od finansijskih

prihoda/rashoda. Ali i njihov iznose ne prelazi 0,15%, i relativno su konstantni.

Ostali prihodi takođe veoma su mizerni u odnosu na ukupne iznose, dok od ostalih

rashoda treba izdvojiti rashode po osnovu ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja koji iznose

0,5% i dosta su smanjili u odnosu na prošlu godinu kada su iznosili 2%.

Ukupni i prihodi i rashodi kako smo vidjeli u prethodnoj analizi su povećani ali neto

dobitak u svom iznosu se smanjuje čini samo 10% ukupnog neto dobitka iz prethodne godine.

1.2.4. Vertikalna analiza novčanih tokova

Očekivano najveći priliv novca ostvaren je poslovne aktivnosti te iznosi 93,66% i

povećao se za jedan postotak. Priliva od kupaca i primljenih avansa čine najveći iznos priliva

iz poslovne aktivnosti i uopšteno od svih priliva i iznose 89% te u relativnom odnosu na

ukupne prilive nisu promijenili posmatrajući i prethodnu godinu. Treba izdvojiti još ostale

prilive iz poslovne aktivnosti koji su se uduplali u odnosu na prošlu godinu.

Prilivi iz aktivnosti investiranja od 0,44% i ne predstavljaju značajan izvor priliva iako

su se povećali deset puta u odnosu na prethodnu godinu. Prilivi iz aktivnosti finansiranja su

5,90% i smanjili su za 1,7% u odnosu na prethodnu godinu to smanjenje je posljedica prije

sve smanjenja priliva iz dugoročnih kredita.

Kada poredimo odlive iz posmatrane i prethodne joj godine možemo uočiti da su se

odlivi smanjili za visokih 13%, te pali su 88% na 75%. To smanjenje je posljedica smanjenja

odliva po osnova plaćanja dobavljačima koji su kombinovano smanjili za 12%, ali dalje

relativno najviše učestvuju u ukupnim odlivima sa 54% odnosno 16%, te imamo takođe odlive

7

Page 9: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

iz ostalih poslovnih aktivnosti koji su 2% svih odliva u preduzeću, i duplo su manji nego

godinu dana ranije.

Za razliku od odliva iz poslovne aktivnosti, učešće odliva u aktivnosti investiranja je

utrostručeno, sa 7 na 22%, to je nastalo kao posljedica odliva po osnovu kupovine

nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme, investicionih nekretnina i bioloških

sredstava. Odlivi po osnovu aktivnosti finansiranja predstavljaju i apsolutno i relativno

najmanji iznos i relativno su konstantni te iznose oko 1,8% svih odliva u preduzeću.

2. RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

Da bismo mogli lakše razumjeti analizu moramo da znamo racio broj pokazuje odnos

između dviju vrijednosti iskazane u finansijskim izvještajima preduzećima. Racio brojevi

mnogo se koriste u poslovnom svijetu. Izračunavanjem racia u dužem vremenskom periodu se

može doći do podataka koji pokazuju određeni trend, te služi za poređenje sa prosjekom grane,

liderom ili konkurentom.

2.1. Racio analiza likvidnosti i solventnosti

Racio analiza likvidnosti. Likvidnost predstavlja sposobnost preduzeća da na vrijeme

plaća svoje obaveze. Gotovina predstavlja najlikvidniji oblik imovine.

Racio tekuće aktivnosti=obrtna imovina/kratkoročne obaveze=(zalihe+kratkoročna

potraživanja i plsamani+gotovina+AVR)/(kratkoročne obaveze+PVR). Racio tekuće

likvidnosti za posmatrano preduzeće je 4,68. Orijentacionalna normala kod racia tekuće

aktivnosti je 2. Po ovom raciu možemo reći da je preduzeće likvidno, ali znamo da zalihe

pogotovo materijala nisu toliko likvidne, pa ovog pokazatelja ne treba se slijepo držati,

posebno što zalihe iznose više od 10% ukupne aktive, u odnosu na prošlu godinu nije došlo do

većih promjena u raciju tekuće aktivnosti kada je iznosio 4,73.

Imamo i racio redukovane likvidnosti, koji uzima u odnos između monetarne aktive i

kratkoročnih obaveza. Racio redukovane analize kod posmatranog preduzeća iznosi 1.80.

8

Page 10: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

Ovaj racio nam kaže da je preduzeće likvidno, orijentacionalna normala je 1, te ovaj racio

dobro premašuje normalu, ali u poređenju sa prošlom godinom dolazi do laganog pada ovog

racia, iza kojeg se možda krije kratkoročne posljedica, a možda i dugoročne ako preduzeće

nastavi da „obara“ svoj racio likvidnosti, koji je pao sa 1,9 na 1,8.

Racio analiza likvidnosti na osnovu neto novčanih tokova dobijamo kao odnos NNT iz

poslovanja, te prosječnih kratkoročnih potraživanja. Ovaj racio kod posmatranog preduzeća

iznosi 1.11, te nam ovaj pokazatelj kaže da je preduzeće likvidno (orijentacionalna normala

0,4). Uz ove pokazatelje uvijek treba uzeti u obzir i kreditne linije, te druga vanbilansna

zaduživanja koja omogućavaju preduzeću da izmiri svoje obavezne, ali ovdje je pad kao i

prethodna dva pokazatelja, prošle godišnji racio pa ovom pokazatelju je bio 1,15.

Racio analiza solventnosti. Solventnost predstavlja još jedan bitan pokazatelj, koji bi

trebao da pokaže pokriće obaveza u dugom roku, odnosno da li su obaveze uopšteno

pokrivene. Solventnost zavisi od mnogih pokazatelja među kojim su najbitniji vrijednost i

struktura imovine, vrijednost i struktura izvora finansiranja kao i profitabilnost preduzeća.

Racija koja se odnose na solventnost su sledeća:

Racio pokrića stalne imovine = kapital/stalna imovina = 1,136, kako je orijentacionalna

normala 1, kažemo da je preduzeće solventno, ovaj pokazatelj je bitan takođe jer nam

pokazuje da stalna imovina finansira uglavnom iz vlastitog kapitala, postepeno analizirajući

pokazatelje vidimo da svaki ima mali pad u odnosu na prošlu godinu tako i racio pokrića

stalne imovine je pao sa 1,15 na 1,13.

Racio pokrića realne imovine=dugoročni kapital/realna aktiva=1,0615, i kod ovog pokazatelja

je orijentacionalna normala 1. Kod ovog pokazatelja bitno je napomenuti da svako preduzeća

ima određeni iznos potraživanja koja se svake godine javljaju u istom iznosu odnosno iznos

koji svake godine postoji u istoj vrijednosti, tzv. zaleđena potraživanja. Loša „tradicija“ sa

prethodnim pokazateljima nastavlja se i sa ovim ovdje je pad relativno manji sa 1,07 na 1,06.

Racio pokrića zaliha neto obrtnim kapitalom(NOK)=NOK/zalihe=1,3 iz ovog pokazatelja

možemo da vidimo da su zalihe pokrivene neto obrtnim kapitalom, što je veoma pozitivno za

preduzeće, kako možemo primijetiti preduzeće konstantno drži relativno zadovoljavajući ovaj

pokazatelj iako se na njemu osjeti pad sa prošlogodišnjih 1,35 na 1,3.

Racio pokrića obrtne imovine=NOK/Obrtna imovina=0,80, vidimo da NOK nije dovoljno

veliki da pokrije cijelu obrtnu imovinu, iako je dovoljan da pokrije samo zalihe. Preduzeće sa

9

Page 11: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

istim problemom susrelo i prošle godine ali izgleda da menadžment nije bio zainteresovan

rješavanja ovog problema pošto i prošle godine NOK nije bilo dovoljno veliki da pokrije sva

obrtnu imovinu.

Racio zaduženosti=Ukupne obaveze/kapital=0,07, vidimo da je racio zaduženosti daleko ispod

orijenatacionalne normale koja je 1, tako da možemo reći da ovo preduzeće nije zaduženo,

odnosno da je skroz malo zaduženo. Politika preduzeća u dužem periodu je očigledno niska

zaduženost, prošlogodišnji racio gotovo identičan sadašnjem.

Racio pokrića obaveza iz neto novčanog toka iz poslovanja=0,27, te vidimo da su obaveze

pokrivene NNT iz poslovne aktivnosti, orijenatacionalna normala je 0,2, međutim kod nas je

NNT iz poslovne aktivnosti negativan te ovaj racio ne odražava stvarnu vrijednost, ista

situacija je i prošle godine kada je preduzeće takođe imamo negativan NNT iz poslovne

aktivnosti.

Racio pokrića kamata zaradom=2,27, ovaj racio dosta ispod orijenatacionalne normale, te

vidimo da troškovi kamata nisu pokriveni u iznosu u kojem bi trebali da budu.

Racio pokrića kamata NNT=NNT iz poslovanja/troškovi kamata= 300.76, kao i u jednom od

predhonih racia ovaj pokazatelj nije mjerilo, kod posmatranog preduzeća NNT iz poslovne

aktivnosti je negativan.

2.2. Racio analiza efikasnosti upravljanja imovinom i izvorima

Imamo niz pokazatelja koji pokazuje efikasnost upravljanja sredstvima. Ovdje će biti

izdvojeno nekoliko najbitnijih.

Stalna imovina/prihodi=2,123, jedna od najjednostavnijih pokazatelja koji ima široku

primjenu u današnjim finansija, iz razlog što blic daje odgovor da li je preduzeće efikasno,

racio broj 2,123 je veoma dobar, iako svako preduzeće teži da taj broj bude što manje odnosno

da prihodi budu što veći, u poređenju sa prošlom godinom racio je popravljane za 0,07.

Obrtna imovina/gotovina=26,405, pokazuje da je obrtna imovina 26 puta veća od gotovine,

sta stajališta efikasnosti i ne baš dobra ocjena, prošlogodišnji racio je iznosio 10,36, posljedica

ovog pogoršanja je veliko smanjenje gotovine.

Racio obrta poslovne imovine=prihodi od prodaje/prosječna fiksna imovina=0,47, prihodi od

prodaje trebali bi biti dovoljno veliki da mogu da pokriju troškove amortizacije, ova racio

10

Page 12: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

dosta je visok iako u preduzeću zemljišta i bilansne pozicije u okviru stalne imovine koje se ne

amortizuje nego njihovo vrijednosti se procijenjuju, te sam iznos fiksne imovine je veoma

visok, te možemo reći da se godišnje prihodi od prodaje pokriju samo 47% fiksne imovine,

dok su prošle godine pokrivali 5% više.

Racio obrta vlastitog kapitala=prihodi od prodaje/prosječni vlasnički kapital=0,38; takođe

veoma dobar pokazatelj na prvi pogled, ali kad se uzme u obzir grana u kojoj se posluje, te se

može reći da su prihodi od prodaje gotovo 40% ukupnog vlastitog kapitala, ovaj racio je manje

više konstantan (prošle godine 0,36)

Racio obrtne imovine=prihodi od prodaje/prosječna obrtna imovina=047, pokazuje koliko

obrtne imovine „prođe“ kroz prihode od prodaje, svi pokazatelji su dosta mali, te se može

dovesti u pitanje efikasnost obrtne imovine, ovaj je pokazatelj dosta opao u odnosu na prošlu

godinu kada je bio 0,89.

Racio obrta zaliha=prihodi od prodaje/prosječne zalihe=0,80, dosta visok obrt zaliha posebno

kada uzmemo u obzir da ovakva preduzeća moraju da stalno održavaju proces proizvodnje, te

da moraju imati visoke tzv. gvozdene zalihe, ali negativno je što je ovaj pokazatelj niži nego

prošle godine kada je iznosio 1,46.

Racio obrta materijala=troškovi materijala/prosječna vrijednost zaliha materijala=0,93, dosta

visok racio koji nam pokazuje da gotovo cijela vrijednost zaliha materijala kroz godinu dana

„prođe“ kroz troškove, ali negativni trend pada racia nastavlja se kroz racio obrta imovine, sa

1,47 na 0,93.

Racio obrta gotovih proizvoda nemamo podataka iz pogonskog računovodsvta te ovaj

pokazatelj ne možemo izračunati.

Racio obrta robe=prihodi od prodaje/prosječna vrijednost zaliha=6,01, dosta dobar pokazatelj,

ali kako preduzeću nije primarna prodaje robe nego učinaka tako i ovaj pokazatelj gubi na

važnosti, posebno kada uzmemo u obzir apsolutne iznose koji su daleko od nekih visokih o

odnosu npr. prihodi od prodaje učinaka i zalihe gotovih proizvoda, ali i ovaj pokazatelj je pao

u odnosu na prošlu godinu.

Racio potraživanja od kupaca=prihodi od prodaje/prosječno potraživanja od kupaca=5,81, za

potraživanja dosta karakterističan obrt, čak dosta više dobar i visok, ali u poređenju je sa

prošlom godinom gotovo pa duplo je manji.

11

Page 13: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

Racio obrta ukupnih nabavki prema dobavljačima=ukupne nabavke/prosječne obaveze prema

dobavljačima=15,89, dosta visok obrt racia prema dobavljačima koji je posljedica i niskih

obaveza, kao i redovnih plaćanja prema dobavljačima. Iako je ovaj racio niži u odnosu na

prošlu godinu kada je iznosio malo više iznad 21.

2.3. Racio analiza profitabilnosti

Profitabilnost predstavlja jednu od najbitnijih pokazatelja kod svakog preduzeća,

profitabilnosti predstavlja zarađivačku moć preduzeća. Postoji mnogo pokazatelja

profitabilnosti, ovdje će biti neki od najbitnijih i najviše primjenjivanih. Prvo ćemo analizirati

profitabilnost prihoda

Stopa bruto poslovnog dobitka=bruto poslovni dobitak/prihod od prodaje=0,32; pokazuje

koliko se može promijeniti poslovni prihodi da se i dalje ostvaruje pozitivni poslovni rezultat,

ovdje se od poslovnih prihoda oduzimaju rashodi 0,37).

Stopa neto poslovnog dobitka=neto poslovni dobitak / prihodi od prodaje=-0,015, stopa neto

poslovnog dobitka u našem slučaju da poslovni prihodi nisu dovoljno visoki da se ostvari neto

poslovni dobitak, što predstavlja problem, čim ovaj pokazatelj nije pozitivan ne možemo

ostvariti ni pozitivnu stopu neto poslovnog dobitka, prošle godine nije bio visok ovaj racio

broj ali je bio „zagazio“ u pozitivu.

Racio neto profitne marže=neto dobitak/prihodi od prodaje=0,00035, racio neto profitne marže

u našem slučaju je dosta nizak, što znači da veliki dio prihoda odnosi na pokrivanje rashoda a

da samo mali dio tih prihoda na kraju će da predstavlja neto dobitak, ako se prihodi od prodaje

samo malo smanje preduzeće će ući u zonu gubitka, ali posmatrano preduzeće izgleda voli da

„pleše“ na granici, prošlogodišnji racio je takođe bio jako nizak.

Profitabilnost kapitala/imovine

ROA(return od assets)=(ND+TK*(1-SP))/prosječna imovina=0,00017, ROA predstavlja

zarađivačku moć ukupne imovine kako vidimo ovdje je zarađivačka moć veoma mala,

predstavlja samo stohiljaditi dio ukupne imovine, što predstavlja dosta nizak prinos, prošle

godišnja zarađivačka moć je bilo malo bolja, ali malo iznosila je 0,0009.

12

Page 14: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

ROE(return on equity)=neto dobitak/prosječni neto vlastiti kapital=0,00003, predstavlja prinos

na prosječni vlastiti kapital koji izuzetno nizak, gdje prinos na kapital više nego mizeran, kad

gledamo apsolutan iznos on i nije toliko malan, ali preduzeće ima jako lošu zarađivačku moć,

još ako se uzme u obzir da je ovaj pokazatelj pao u odnosu na prošlu godinu, dugoročno se

može naslutiti problemi.

Du Pont-ov sistem analize profitabilnosti

ROA=(ND+TK*(1-SP))/prihodi od prodaje*prihodi od prodaje/prosječna imovina=0,0001,

kao i prethodni pokazatelji profitabilnosti, profitabilnost imovine je dosta niska, i mjeri se u

promilima, prošle godine takođe jako nizak 0.0009

ROA=Racio bruto profitne marže*racio obrta ukupne imovine=0,00017

ROE(Du pont)=neto dobitak/prosječni vlastiti kapital= 0.00003

Neto dobitak/prihod od prodaje*prihodi od prodaje/vlastiti kapital=0,000137

Neto profitna marža*obrt vlastitog kapitala= 0.000137965

ROE=ROA+((ROA-troškovi kamata)*(ukupne obaveze/vlastiti kapital)= ovaj pokazetelj je

negativan zbog veoma niske ROA, pa tako i prinos na vlastiti kapital ne može biti visok

2.3. Analiza profitabilnosti iz ugla investitora

Ova analiza trebala da pokaže ono što je najzanimljivije za investitora koliko bi njegov trebao

da bude prinos, kolika je zarada na akciju, a kolika dividenda. Dobitak po akciji predstavlja

povećanje bogatstva vlasnika, sigurnost za povjerioce, povećanje investiranja, promjena

finansijske strukture, te na osnovu ovih podataka treba doneto odluka da li investirati ili

deinvestirati. Iako je ova analiza jedna od najbitnijih nju je najteže i sprovesti, do nekih

podataka je iznimno teško doći, najviše iz razloga što je ih onaj ko ih objavljuje želi da sakrije.

Neki od ovih podataka mogu se preuzeti sa same berze gdje su oni i obračunati i dati ovdje su

neki podaci do kojih su preuzeti upravo se berze-

P/S 0,4605

Neto dobitak po akciji (EPS) 0,0001

Odnos tržišne cijene akcije i neto dobitka po akciji (P/E) 1.304,6834

Knjigovodstvena vrijednost po akciji 0,9783

Broj akcija: 203.487.123

13

Page 15: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

Nominalna vrijednost: 1,00 KM

Tržišna kapitalizacija: 36.627.682 KM

P/S predstavlja odnos između kupoprodajne cijene po akciji i ukupnog prihoda po akciji iznosi

0,4605, što može značiti da je cijena po akciji manja od ukupnog prihoda po akciji.

Neto dobitak po akciji predstavlja neto dobitak koji pripada običnim akcionarima. U brojiocu

se nalazi neto dobitak poslije poreza umanjen za preferencijalne akcije, dok se u imeniocu

nalazi ponderisani prosječni broj običnih akcija. Ponderisani prosječni broj akcija se dobije

broj običnih akcija sa pravom na dividendu, što ne predstavlja ni početno ni krajnje stanje

izdatih običnih akcija. Ulogu pondera ima broj dana njihovog držanja/365 dana u godini. Ovaj

imeniocu iznosi 280740000 akcija. Ovaj dobitak po akciji u našem preduzeću iznosi 0.0001

što je veoma nizak dobitak po akciji i svakako da neće privući investitore da ulože svoja

sredstva u ovo preduzeće.

Racio cijena po akciji/neto dobitak po akciji prolazi iz odnosa kupoprodajne cijene obične

akcije i utvrđenog neto dobitka po akciji. Ovaj racio nam pokazuje koliko je puta veća cijena

akcije od dobitka po akciji. Što je veći ovaj racio to je veće povjerenje akcionara u dobitak i

dividendne izglede preduzeća u budućnosti. Ako investitori predviđaju da će preduzeće imati i

koristiti šanse rasta i razvoja, pa tako i budućih dobitaka i dividendi, skloniji su kupovini

akcija tog preduzeća, čije cijene onda rastu, a ovaj racio bilježi više vrijednosti. Ovaj racio u

našem preduzeću iznosi 1.304,6834.

Knjigovodstvena vrijednost po akciji se dobije iz odnosa ukupnog vlastitog kapitala i ukupnog

broja akcija i taj koeficijent iznosi 0,9783. EBITDA predstavlja dobit prije odbitka kamata,

poreza, obezvrjeđenja i amortizacije i iznosi 10,18%.

Ovi pokazatelji sami za sebe uglavnom govore, tako da neka posebna analiza bi bila možda i

suvišna, ali zanimljivo je istaći što izaziva veliku pažnju je nizak dobitak po akciji, koji iznosi

hiljaditi dio konvertibilne marke.

14

Page 16: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

ZAKLJUČAK

Cilj seminarskog rada bio je da se uradi analiza finansijski pokazatelja na primjeru

Rafineriji ulja u Modriči. Analiza je mnogo opširna gdje je se krenulo sa vertikalnom i

horizontalnom analizom, preko racio brojeva da bi se na kraju mogao izvesti na kraju jedan

zaključak.

Kad se porede dvije uzastopne godine, gdje se poređenje odnosi na aposloutne i relativne

razlike u bilansnim pozicijama onda govorimo o vertikalnoj analizi. Većina pozicija koji

uzimaju velike apsolutne iznose za koji možemo reći da su krucijalne u bilansima nisu su se

mnogo promjenile, te možemo zaključiti da preduzeće konstatno posluje. Kod vetikalne

analize kako se očekivalo u aktiva dominira stalna imovina dok u pasivi to radi kapital, što je

prije svega posljedica grane i djelatnosti u kojoj se preduzeće nalazi, poslovni prihodi odnosno

rashodi zauzimaju najviše „prostora“ u bilansu uspjeha kao i prilivi i odlivi iz poslovne

aktivnosti u bilansu novčanih tokova, gdje treba napomenuti pad poslovnih odliva za velikih

13%.

Analiza finansijskih pokazatelja pomoću racio brojeva dovela nas je do nekih zanimljivih

zaključaka. Prvi od njih koji zauzima veliku pažnju je niska profitabilnost preduzeća, teško je

zamislivo da preduzeća čija aktiva je oko 200mil ostvaruje neto profit koji se kreće u rasponu

20,000 do 500,000, kako je bilo u prethodnim godinama. Zamislimo samo da su vlasnici da

kažemo uzeli (nije moguće ali hipotetički se može postaviti pitanje) tih 200mil i uložili u

banku po recimo stopi 2% ostvarili bi profit koji je 20x veći uz dosta niži rizik. S druge strane

likvidnost i solventnost preduzeća ja na zadovoljavajućom nivou. Kod racio analize

upravljanje efikasnošću imovinom pokazatelji su u najvećem broju slučajeva karakteristični za

granu u kojoj se preduzeće nalazi.

Međutim, informacije koje pokazatelji finansijske analize i sistemi pokazatelja finansijske

analize mogu osigurati same po sebi ne znače ništa, ukoliko menadžment te informacije ne zna

iskoristiti kako bi poslovanje preduzeća usmjerio prema osnovnim ciljevima poduzeća, a to su

sigurnost i razvoj poslovanja preduzeća.

15

Page 17: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

LITERATURA

1. www.blberza.com2. Mikerević, Dragan: Napredni Strateški finansijski menadžment; Ekonomski fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka;

16

Page 18: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

PRILOGBilans stanja 2011. godinaA. STALNA IMOVINA (002+008+015+021+030) 295.010.457 126.163.075 168.847.382 170.012.359

I NEMATERIJALNA ULAGANJA (003 do 007) 101.674 101.674

1. Ulaganja u razvoj

2. Koncesije, patenti, licence i ostala prava

3. Goodwill

4. Ostala nematerijalna ulaganja

5. Avansi i nematerijalna ulaganja u pripremi 101.674 101.674

II NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA I INVESTICIONE NEKRETNINE (009 do 014)

294.548.976 126.069.131 168.479.845 169.846.366

1. Zemljište 33.139.220 33.139.220 33.139.220

2. Građevinski objekti 184.019.407 90.234.180 93.785.227 94.868.082

3. Postrojenja i oprema 71.711.253 35.834.951 35.876.302 41.059.095

4. Investicione nekretnine

5. Avansi i nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine u pripremi

5.679.096 5.679.096 779.969

6. Ulaganje na tuđim nekretninama, postrojenjima i opremi

III BIOLOŠKA SREDSTVA I SREDSTVA KULTURE (016 do 020)

1. Šume

2. Višegodišnji zasadi

3. Osnovno stado

4. Sredstva kulture

5. Avansi i biološka sredstva i sredstva kulture u pripremi

IV DUGOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI (022 do 029) 191.173 93.944 97.229 102.386

1. Učešće u kapitalu zavisnih pravnih lica 15.168 15.168 15.168

2. Učešće u kapitalu drugih pravnih lica

3. Dugoročni krediti povezanim pravnim licima

4. Dugoročni krediti u zemlji

5. Dugoročni krediti u inostranstvu

17

Page 19: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

6. Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju

7. Finansijska sredstva koja se drže do roka dospijeća

8. Ostali dugoročni finansijski plasmani 176.005 93.944 82.061 87.218

V ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA 168.634 168.634 63.607

B. TEKUĆA IMOVINA (032+039+060) 51.847.239 7.387.096 44.460.143 42.903.301

I ZALIHE, STALNA SREDSTVA I SREDSTVA OBUSTAVLJENOG POSLOVANJA NAMIJENJENA PRODAJI (033 do 038)

26.269.607 917.080 25.352.527 24.484.205

1. Zalihe materijala 16.165.327 16.165.327 15.090.663

2. Zalihe nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i nedovršenih usluga

1.661.530 1.661.530 2.187.448

3. Zalihe gotovih proizvoda 7.106.576 7.106.576 6.917.310

4. Zalihe robe 48.437 48.437 113.394

5. Stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namijenjena prodaji

197.534 197.534

6. Dati avansi 1.090.203 917.080 173.123 175.390

II KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA, PLASMANI I GOTOVINA (040+046+055+058+059)

25.504.586 6.470.016 19.034.570 18.346.050

1. Kratkoročna potraživanja (041 do 045) 20.358.604 6.470.016 13.888.588 16.442.880

a) Kupci–povezana pravna lica 6.735.685 6.735.685 4.344.575

b) Kupci u zemlji 8.004.359 4.413.144 3.591.215 6.481.657

v) Kupci u inostranstvu 4.881.535 1.480.659 3.400.876 4.839.418

g) Potraživanja iz specifičnih poslova

d) Druga kratkoročna potraživanja 737.025 576.213 160.812 777.230

2. Kratkoročni finansijski plasmani (047 do 054) 13.397 13.397 1.269.650

a) Kratkoročni krediti povezanim pravnim licima 1.248.013

b) Kratkoročni krediti u zemlji

v) Kratkoročni krediti u inostranstvu

g) Dio dugoročnih finansijskih plasmana koji dospijeva za naplatu u periodu do godinu dana

13.397 13.397 21.637

d) Finansijska sredstva po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha namijenjena trgovanju

đ) Finansijska sredstva označena po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

e) Okupljene sopstvene akcije i otkupljeni sopstveni udjeli namijenjeni prodaji ili poništavanju

ž) Ostali kratkoročni plasmani

18

Page 20: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

3. Gotovinski ekvivalenti i gotovina (056+057) 4.373.795 4.373.795 522.273

a) Gotovinski ekvivalenti - hartije od vrijednosti

b) Gotovina 4.373.795 4.373.795 522.273

4. Porez na dodatu vrijednost 280.963 280.963

5. Aktivna vremenska razgraničenja 477.827 477.827 111.247

III ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA 73.046 73.046 73.046

V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

G. POSLOVNA AKTIVA (001+031+061) 346.857.696 133.550.171 213.307.525 212.915.660

D. VANBILANSNA AKTIVA 1.736.251 1.736.251 1.736.251

Đ. UKUPNA AKTIVA (062+063) 348.593.947 133.550.171 215.043.776 214.651.911

A. KAPITAL (102-109+110+111+114+115-116+117-122) 199.032.707 198.793.829

I OSNOVNI KAPITAL (103 do 108) 203.487.123 203.487.123

1. Akcijski kapital 203.487.123 203.487.123

2. Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću

3. Zadružni udjeli

4. Ulozi

5. Državni kapital

6. Ostali osnovni kapital

II UPISANI NEUPLAĆENI KAPITAL

III EMISIONA PREMIJA

IV REZERVE (112+113) 578.549 578.549

1. Zakonske rezerve 155.384 155.384

2. Statutarne rezerve 423.165 423.165

V REVALORIZACIONE REZERVE 41.877.419 42.070.913

VI NEREALIZOVANI DOBICI PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU

VII NEREALIZOVANI GUBICI PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU

VIII NERASPOREĐENI DOBITAK (118 do 121) 5.241.756 4.809.384

1. Neraspoređeni dobitak ranijih godina 5.002.878 4.809.384

2. Neraspoređeni dobitak tekuće godine 238.878

3. Neraspoređeni višak prihoda nad rashodima

4. Neto prihod od samostalne djelatnosti

19

Page 21: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

IX GUBITAK DO VISINE KAPITALA (123+124) 52.152.140 52.152.140

1. Gubitak ranijih godina 52.152.140 52.080.623

2. Gubitak tekuće godine 71.517

B. DUGOROČNA REZERVISANJA (126 do 131) 809.668 1.001.997

1. Rezervisanja za troškove u garantnom roku

2. Rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava

3. Rezervisanja za zadržane kaucije i depozite

4. Rezervisanja za troškove restrukturiranja

5. Rezervisanja za naknade i beneficije zaposlenih 809.668 1.001.997

6. Ostala dugoročna rezervisanja

V. OBAVEZE (133+142) 13.465.150 13.119.834

I DUGOROČNE OBAVEZE (134 do 141) 4.798.944 2.090.426

1. Obaveze koje se mogu konvertovati u kapital

2. Obaveze prema povezanim pravnim licima

3. Obaveze po emitovanim dugoročnim hartijama od vrijednosti

4. Dugoročni krediti 3.680.771 1.421.738

5. Dugoročne obaveze po finansijskom lizingu

6. Dugoročne obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

7. Odložene poreske obaveze 682.516 229.738

8. Ostale dugoročne obaveze 435.657 438.950

II KRATKOROČNE OBAVEZE (143+148+153+154+155+156+157+158+159+160)

8.666.206 11.029.408

1. Kratkoročne finansijske obaveze (144 do 147) 1.681.679 876.318

a) Kratkoročni krediti i obaveze po emitovanim kratkoročnim hartijama od vrijednosti

b) Dio dugoročnih finansijskih obaveza koji za plaćanje dospijeva u periodu do godinu dana

1.681.679 876.318

v) Kratkoročne obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

g) Ostale kratkoročne finansijske obaveze

2. Obaveze iz poslovanja (149 do 152) 4.766.271 8.182.840

a) Primljeni avansi, depoziti i kaucije 52.580 9.565

b) Dobavljači - povezana pravna lica 55.409 2.351.203

v) Ostali dobavljači 4.658.282 5.822.072

g) Ostale obaveze iz poslovanja

20

Page 22: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

3. Obaveze iz specifičnih poslova

4. Obaveze za zarade i naknade zarada 852.802 643.534

5. Druge obaveze 315.348 314.494

6. Porez na dodatu vrijednost 29.169 24.539

7. Obaveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine 71.171 75.256

8. Obaveze za porez na dobitak

9. Pasivna vremenska razgraničenja 949.766 912.427

10. Odložene poreske obaveze

G. POSLOVNA PASIVA (101+125+132) 213.307.525 212.915.660

D. VANBILANSNA PASIVA 1.736.251 1.736.251

Đ. UKUPNA PASIVA (161+162) 215.043.776 214.651.911

Bilans stanja 2012.godina

A. STALNA IMOVINA (002+008+015+021+030) 309.154.466133.959.158

175.195.308 168.847.382

I NEMATERIJALNA ULAGANJA (003 do 007) 1.756.022 1.756.022 101.674

1. Ulaganja u razvoj

2. Koncesije, patenti, licence i ostala prava

3. Goodwill

4. Ostala nematerijalna ulaganja

5. Avansi i nematerijalna ulaganja u pripremi 1.756.022 1.756.022 101.674

II NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA I INVESTICIONE NEKRETNINE (009 do 014)

306.548.796133.865.215

172.683.581 168.479.845

1. Zemljište 33.139.220 33.139.220 33.139.220

2. Građevinski objekti 189.617.249 93.138.693 96.478.556 93.785.227

3. Postrojenja i oprema 73.886.184 40.723.860 33.162.324 35.876.302

4. Investicione nekretnine 118.961 2.662 116.299

5. Avansi i nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine u pripremi

9.787.182 9.787.182 5.679.096

6. Ulaganje na tuđim nekretninama, postrojenjima i opremi

III BIOLOŠKA SREDSTVA I SREDSTVA KULTURE (016 do 020)

1. Šume

2. Višegodišnji zasadi

3. Osnovno stado

21

Page 23: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

4. Sredstva kulture

5. Avansi i biološka sredstva i sredstva kulture u pripremi

IV DUGOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI (022 do 029) 219.838 93.943 125.895 97.229

1. Učešće u kapitalu zavisnih pravnih lica 15.168 15.168 15.168

2. Učešće u kapitalu drugih pravnih lica

3. Dugoročni krediti povezanim pravnim licima

4. Dugoročni krediti u zemlji

5. Dugoročni krediti u inostranstvu

6. Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju

7. Finansijska sredstva koja se drže do roka dospijeća

8. Ostali dugoročni finansijski plasmani 204.670 93.943 110.727 82.061

V ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA 629.810 629.810 168.634

B. TEKUĆA IMOVINA (032+039+060) 46.225.800 7.305.514 38.920.286 44.460.143

I ZALIHE, STALNA SREDSTVA I SREDSTVA OBUSTAVLJENOG POSLOVANJA NAMIJENJENA PRODAJI (033 do 038)

24.048.649 917.080 23.131.569 25.352.527

1. Zalihe materijala 12.607.980 12.607.980 16.165.327

2. Zalihe nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i nedovršenih usluga

3.217.805 3.217.805 1.661.530

3. Zalihe gotovih proizvoda 5.021.934 5.021.934 7.106.576

4. Zalihe robe 36.907 36.907 48.437

5. Stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namijenjena prodaji

395.465 395.465 197.534

6. Dati avansi 2.768.558 917.080 1.851.478 173.123

II KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA, PLASMANI I GOTOVINA (040+046+055+058+059)

22.104.105 6.388.434 15.715.671 19.034.570

1. Kratkoročna potraživanja (041 do 045) 19.867.382 6.388.434 13.478.948 13.888.588

a) Kupci–povezana pravna lica 8.166.995 8.166.995 6.735.685

b) Kupci u zemlji 6.815.420 4.514.597 2.300.823 3.591.215

v) Kupci u inostranstvu 4.377.561 1.533.782 2.843.779 3.400.876

g) Potraživanja iz specifičnih poslova

d) Druga kratkoročna potraživanja 507.406 340.055 167.351 160.812

2. Kratkoročni finansijski plasmani (047 do 054) 16.166 16.166 13.397

a) Kratkoročni krediti povezanim pravnim licima

b) Kratkoročni krediti u zemlji

22

Page 24: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

v) Kratkoročni krediti u inostranstvu

g) Dio dugoročnih finansijskih plasmana koji dospijeva za naplatu u periodu do godinu dana

16.166 16.166 13.397

d) Finansijska sredstva po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha namijenjena trgovanju

đ) Finansijska sredstva označena po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

e) Okupljene sopstvene akcije i otkupljeni sopstveni udjeli namijenjeni prodaji ili poništavanju

ž) Ostali kratkoročni plasmani

3. Gotovinski ekvivalenti i gotovina (056+057) 1.473.931 1.473.931 4.373.795

a) Gotovinski ekvivalenti - hartije od vrijednosti

b) Gotovina 1.473.931 1.473.931 4.373.795

4. Porez na dodatu vrijednost 226.547 226.547 280.963

5. Aktivna vremenska razgraničenja 520.079 520.079 477.827

III ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA 73.046 73.046 73.046

V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

G. POSLOVNA AKTIVA (001+031+061) 355.380.266141.264.672

214.115.594 213.307.525

D. VANBILANSNA AKTIVA 1.450.139 1.450.139 1.736.251

Đ. UKUPNA AKTIVA (062+063) 356.830.405141.264.672

215.565.733 215.043.776

A. KAPITAL (102-109+110+111+114+115-116+117-122) 199.063.584 199.032.707

I OSNOVNI KAPITAL (103 do 108) 203.487.123 203.487.123

1. Akcijski kapital 203.487.123 203.487.123

2. Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću

3. Zadružni udjeli

4. Ulozi

5. Državni kapital

6. Ostali osnovni kapital

II UPISANI NEUPLAĆENI KAPITAL

III EMISIONA PREMIJA

IV REZERVE (112+113) 578.549

1. Zakonske rezerve 155.384

2. Statutarne rezerve 423.165

V REVALORIZACIONE REZERVE 41.843.778 41.877.419

23

Page 25: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

VI NEREALIZOVANI DOBICI PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU

VII NEREALIZOVANI GUBICI PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU

VIII NERASPOREĐENI DOBITAK (118 do 121) 64.518 5.241.756

1. Neraspoređeni dobitak ranijih godina 36.444 5.002.878

2. Neraspoređeni dobitak tekuće godine 28.074 238.878

3. Neraspoređeni višak prihoda nad rashodima

4. Neto prihod od samostalne djelatnosti

IX GUBITAK DO VISINE KAPITALA (123+124) 46.331.835 52.152.140

1. Gubitak ranijih godina 46.331.835 52.152.140

2. Gubitak tekuće godine

B. DUGOROČNA REZERVISANJA (126 do 131) 710.237 809.668

1. Rezervisanja za troškove u garantnom roku

2. Rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava

3. Rezervisanja za zadržane kaucije i depozite

4. Rezervisanja za troškove restrukturiranja

5. Rezervisanja za naknade i beneficije zaposlenih 710.237 809.668

6. Ostala dugoročna rezervisanja

V. OBAVEZE (133+142) 14.341.773 13.465.150

I DUGOROČNE OBAVEZE (134 do 141) 6.884.554 4.798.944

1. Obaveze koje se mogu konvertovati u kapital

2. Obaveze prema povezanim pravnim licima

3. Obaveze po emitovanim dugoročnim hartijama od vrijednosti

4. Dugoročni krediti 5.215.546 3.680.771

5. Dugoročne obaveze po finansijskom lizingu

6. Dugoročne obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

7. Odložene poreske obaveze 1.209.323 682.516

8. Ostale dugoročne obaveze 459.685 435.657

II KRATKOROČNE OBAVEZE (143+148+153+154+155+156+157+158+159+160)

7.457.219 8.666.206

1. Kratkoročne finansijske obaveze (144 do 147) 2.844.551 1.681.679

a) Kratkoročni krediti i obaveze po emitovanim kratkoročnim

24

Page 26: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

hartijama od vrijednosti

b) Dio dugoročnih finansijskih obaveza koji za plaćanje dospijeva u periodu do godinu dana

2.844.551 1.681.679

v) Kratkoročne obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

g) Ostale kratkoročne finansijske obaveze

2. Obaveze iz poslovanja (149 do 152) 2.633.584 4.766.271

a) Primljeni avansi, depoziti i kaucije 87.470 52.580

b) Dobavljači - povezana pravna lica 158.256 55.409

v) Ostali dobavljači 2.387.858 4.658.282

g) Ostale obaveze iz poslovanja

3. Obaveze iz specifičnih poslova

4. Obaveze za zarade i naknade zarada 865.306 852.802

5. Druge obaveze 215.607 315.348

6. Porez na dodatu vrijednost 29.169

7. Obaveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine 72.206 71.171

8. Obaveze za porez na dobitak

9. Pasivna vremenska razgraničenja 825.965 949.766

10. Odložene poreske obaveze

G. POSLOVNA PASIVA (101+125+132) 214.115.594 213.307.525

D. VANBILANSNA PASIVA 1.450.139 1.736.251

Đ. UKUPNA PASIVA (161+162) 215.565.733 215.043.776

Bilans uspjeha 2011. Godina

I POSLOVNI PRIHODI (202+206+210+211-212+213-214+215) 76.010.475 62.237.125

1. Prihodi od prodaje robe (203 do 205) 818.491 835.049

a) Prihodi od prodaje robe povezanim pravnim licima 5.380

b) Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu 813.111 835.049

v) Prihodi od prodaje robe na inostranom tržištu

2. Prihodi od prodaje učinaka (207 do 209) 74.449.083 58.152.534

a) Prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim licima 47.120.028 27.999.143

b) Prihodi od prodaje učinaka na domaćem tržištu 19.255.653 17.856.412

v) Prihodi od prodaje učinaka na inostranom tržištu 8.073.402 12.296.979

3. Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka 844.171 210.616

25

Page 27: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

4. Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 2.709.802

5. Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka 325.666

6. Povećanje vrijednosti investicionih nekretnina i bioloških sredstava koja se ne amortizuju

7. Smanjenje vrijednosti investicionih nekretnina i bioloških sredstava koja se ne amortizuju

8. Ostali poslovni prihodi 224.396 329.124

II POSLOVNI RASHODI (217+218+219+222+223+226+227+228) 74.203.571 62.219.783

1. Nabavna vrijednost prodate robe 725.606 739.229

2. Troškovi materijala 47.544.808 39.181.123

3. Troškovi zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda (220+221) 11.670.848 9.396.343

a) Troškovi bruto zarada i bruto naknada zarada 9.333.420 7.341.696

b) Ostali lični rashodi 2.337.428 2.054.647

4. Troškovi proizvodnih usluga 3.384.195 2.870.734

5. Troškovi amortizacije i rezervisanja (224+225) 9.627.287 9.021.991

a) Troškovi amortizacije 9.627.287 8.915.386

b) Troškovi rezervisanja 106.605

6. Nematerijalni troškovi (bez poreza i doprinosa) 1.079.237 674.035

7. Troškovi poreza 171.590 336.328

8. Troškovi doprinosa

B. POSLOVNI DOBITAK (201-216) 1.806.904 17.342

V. POSLOVNI GUBITAK (216-201)

I FINANSIJSKI PRIHODI (232 do 237) 217.135 26.709

1. Finansijski prihodi od povezanih pravnih lica

2. Prihodi od kamata 53.943 4.328

3. Pozitivne kursne razlike 163.192 21.823

4. Prihodi od efekata valutne klauzule

5. Prihodi od učešća u dobitku zajedničkih ulaganja

6. Ostali finansijski prihodi 558

II FINANSIJSKI RASHODI (239 do 243) 215.641 279.052

1. Finansijski rashodi po osnovu odnosa povezanih pravnih lica

2. Rashodi kamata 97.111 194.364

3. Negativne kursne razlike 118.530 84.688

4. Rashodi po osnovu valutne klauzule

26

Page 28: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

5. Ostali finansijski rashodi

D. DOBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI (229+231-238) ili (230+231-238) 1.808.398

Đ. GUBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI (-229-231+238) ili (230-231+238) 235.001

I OSTALI PRIHODI (247 do 256) 610.159 487.519

1. Dobici po osnovu prodaje nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme

75.918

2. Dobici po osnovu prodaje investicionih nekretnina

3. Dobici po osnovu prodaje bioloških sredstava

4. Dobici po osnovu prodaje sredstava obustavljenog poslovanja

5. Dobici po osnovu prodaje učešća u kapitalu i dugoročnih HOV

6. Dobici po osnovu prodaje materijala 2.642

7. Viškovi, izuzimajući viškove zaliha učinaka 19.479 18.261

8. Naplaćena otpisana potraživanja 235.522 132.525

9. Prihodi po osnovu ugovorene zaštite od rizika, koji ne ispunjavaju uslove da se iskažu u okviru revalorizacionih rezervi

23.496 17.357

10. Prihodi od smanjenja obaveza, ukidanja neiskorištenih dugoročnih rezervisanja i ostali nepomenuti prihodi

329.020 243.458

II OSTALI RASHODI (258 do 267) 1.699.677 243.775

1. Gubici po osnovu prodaje i rashodovanja nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme

57.085 10.519

2. Gubici po osnovu prodaje i rashodovanja investicionih nekretnina

3. Gubici po osnovu prodaje i rashodovanja bioloških sredstava

4. Gubici po osnovu prodaje sredstava obustavljenog poslovanja

5. Gubici po osnovu prodaje učešća u kapitalu i dugoročnih HOV

6. Gubici po osnovu prodatog materijala 404 40.982

7. Manjkovi, izuzimajući manjkove zaliha učinaka 26.008 2.797

8. Rashodi po osnovu zaštite od rizika

9. Rashodi po osnovu ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja 1.497.153 21.921

10. Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha materijala i robe i ostali rashodi 119.027 167.556

Ž. DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (246-257) 243.744

Z. GUBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (257-246) 1.089.518

I PRIHODI OD USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI IMOVINE (271 do 279)

1. Prihodi od usklađivanja vrijednosti nematerijalnih ulaganja

2. Prihodi od usklađivanja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme

3. Prihodi od usklađivanja vrijednosti investicionih nekretnina za koje se obračunava

27

Page 29: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

amortizacija

4. Prihodi od usklađivanja vrijednosti bioloških sredstva za koje se obračunava amortizacija

5. Prihodi od usklađivanja vrijednosti dugoročnih finansijskih plasmana i fin. sredstava raspoloživih za prodaju

6. Prihodi od usklađivanja vrijednosti zaliha materijala i robe

7. Prihodi od usklađivanja vrijednosti kratkoročnih finansijskih plasmana

8. Prihodi od usklađivanja vrijednosti kapitala

9. Prihodi od usklađivanja vrijednosti ostale imovine

II RASHODI OD USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI IMOVINE (281 do 288) 131.079

1. Obezvrjeđenje nematerijalnih ulaganja

2. Obezvrjeđenje nekretnina, postrojenja i opreme

3. Obezvrjeđenje investicionih nekretnina za koje se obračunava amortizacija

4. Obezvrjeđenje bioloških sredstva za koja se obračunava amortizacija

5. Obezvrjeđenje dugoročnih finansijskih plasmana i finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju

6. Obezvrjeđenje zaliha materijala i robe 131.079

7. Obezvrjeđenje kratkoročnih finansijskih plasmana

8. Obezvrjeđenje ostale imovine

J. DOBITAK PO OSNOVU USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI IMOVINE (270-280)

K. GUBITAK PO OSNOVU USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI IMOVINE (280-270)

131.079

L. PRIHODI PO OSNOVU PROMJENE RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I ISPRAVKE GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA

1.276 56.300

LJ. RASHODI PO OSNOVU PROMJENE RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I ISPRAVKE GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA

2.448 1.285

1. Dobitak prije oporezivanja (244+268+289+291-245-269-290-292) 586.629 63.758

2. Gubitak prije oporezivanja (245+269+290+292-244-268-289-291)

1. Poreski rashodi perioda

2. Odloženi poreski rashodi perioda 452.778 198.882

3. Odloženi poreski prihodi perioda 105.027 63.607

1. Neto dobitak tekuće godine (293-294-295-296+297) 238.878

2. Neto gubitak tekuće godine (294-293+295+296-297) 71.517

UKUPNI PRIHODI (201+231+246+270+291) 76.839.045 62.807.653

UKUPNI RASHODI (216+238+257+280+292) 76.252.416 62.743.895

28

Page 30: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

O. MEĐUDIVIDENDE I DRUGI VIDOVI RASPODJELE DOBITKA U TOKU PERIODA

Dio neto dobitka/gubitka koji pripada većinskim vlasnicima 180.711 -54.103

Dio neto dobitka/gubitka koji pripada manjinskim vlasnicima 58.167 -17.414

Obična zarada po akciji 117 -35

Razrijeđena zarada po akciji

Prosječan broj zaposlenih po osnovu časova rada 594 593

Prosječan broj zaposlenih po osnovu stanja na kraju mjeseca 564 555

A. NETO DOBITAK ILI GUBITAK PERIODA (298 ili 299) 238.878 -71.517

I DOBICI UTVRĐENI DIREKTNO U KAPITALU (402 do 407)

1. Dobici po osnovu smanjenja revalorizacionih rezervi na stalnim sredstvima, osim HOV raspoloživih za prodaju

2. Dobici po osnovu promjene fer vrijednosti HOV raspoloživih za prodaju

3. Dobici po osnovu prevođenja finansijskih izvještaja inostranog poslovanja

4. Aktuarski dobici od planova definisanih primanja

5. Efektivni dio dobitaka po osnovu zaštite od rizika gotovinskih tokova

6. Ostali dobici utvrđeni direktno u kapitalu

II GUBICI UTVRĐENI DIREKTNO U KAPITALU (409 do 413)

1. Gubici po osnovu promjene fer vrijednosti HOV raspoloživih za prodaju

2. Gubici po osnovu prevođenja finansijskih izvještaja inostranog poslovanja

3. Aktuarski gubici od planova definisanih primanja

4. Efektivni dio gubitaka po osnovu zaštite od rizika gotovinskih tokova

5. Ostali gubici utvrđeni direktno u kapitalu

B. OSTALI DOBICI ILI GUBICI U PERIODU (401-408) ili (408-401)

V. POREZ NA DOBITAK KOJI SE ODNOSI NA OSTALE DOBITKE I GUBITKE

G. NETO REZULTAT PO OSNOVU OSTALIH DOBITAKA I GUBITAKA U PERIODU (414±415)

I UKUPAN NETO DOBITAK U OBRAČUNSKOM PERIODU (400±416) 238.878

II UKUPAN NETO GUBITAK U OBRAČUNSKOM PERIODU (400±416) 71.517

Bilans uspjeha 2012. Godina

PozicijaNetotekuća

Netoprethodna

I POSLOVNI PRIHODI (202+206+210+211-212+213-214+215) 82.054.116 76.010.475

1. Prihodi od prodaje robe (203 do 205) 1.027.421 818.491

29

Page 31: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

a) Prihodi od prodaje robe povezanim pravnim licima

b) Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu 835.681 813.111

v) Prihodi od prodaje robe na inostranom tržištu 191.740 5.380

2. Prihodi od prodaje učinaka (207 do 209) 78.514.447 74.449.083

a) Prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim licima 38.795.819 47.120.028

b) Prihodi od prodaje učinaka na domaćem tržištu 20.144.422 19.255.653

v) Prihodi od prodaje učinaka na inostranom tržištu 19.574.206 8.073.402

3. Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka 819.867 844.171

4. Povećanje vrijednosti zaliha učinaka

5. Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka 527.612 325.666

6. Povećanje vrijednosti investicionih nekretnina i bioloških sredstava koja se ne amortizuju

7. Smanjenje vrijednosti investicionih nekretnina i bioloških sredstava koja se ne amortizuju

8. Ostali poslovni prihodi 219.993 224.396

II POSLOVNI RASHODI (217+218+219+222+223+226+227+228) 81.302.729 74.203.571

1. Nabavna vrijednost prodate robe 880.643 725.606

2. Troškovi materijala 53.994.586 47.544.808

3. Troškovi zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda (220+221) 13.048.868 11.670.848

a) Troškovi bruto zarada i bruto naknada zarada 10.410.710 9.333.420

b) Ostali lični rashodi 2.638.158 2.337.428

4. Troškovi proizvodnih usluga 3.916.925 3.384.195

5. Troškovi amortizacije i rezervisanja (224+225) 7.951.050 9.627.287

a) Troškovi amortizacije 7.951.050 9.627.287

b) Troškovi rezervisanja

6. Nematerijalni troškovi (bez poreza i doprinosa) 1.297.085 1.079.237

7. Troškovi poreza 213.572 171.590

8. Troškovi doprinosa

B. POSLOVNI DOBITAK (201-216) 1.806.904

V. POSLOVNI GUBITAK (216-201) 1.248.613

I FINANSIJSKI PRIHODI (232 do 237) 352.038 217.135

1. Finansijski prihodi od povezanih pravnih lica

2. Prihodi od kamata 18.646 53.943

3. Pozitivne kursne razlike 14.646 163.192

30

Page 32: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

4. Prihodi od efekata valutne klauzule

5. Prihodi od učešća u dobitku zajedničkih ulaganja

6. Ostali finansijski prihodi 318.746

II FINANSIJSKI RASHODI (239 do 243) 212.627 215.641

1. Finansijski rashodi po osnovu odnosa povezanih pravnih lica

2. Rashodi kamata 50.999 97.111

3. Negativne kursne razlike 110.767 118.530

4. Rashodi po osnovu valutne klauzule

5. Ostali finansijski rashodi 50.861

D. DOBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI (229+231-238) ili (230+231-238) 1.808.398

Đ. GUBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI (-229-231+238) ili (230-231+238) 1.109.202

I OSTALI PRIHODI (247 do 256) 2.111.315 610.159

1. Dobici po osnovu prodaje nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme

2. Dobici po osnovu prodaje investicionih nekretnina

3. Dobici po osnovu prodaje bioloških sredstava

4. Dobici po osnovu prodaje sredstava obustavljenog poslovanja

5. Dobici po osnovu prodaje učešća u kapitalu i dugoročnih HOV

6. Dobici po osnovu prodaje materijala 2.642

7. Viškovi, izuzimajući viškove zaliha učinaka 20.530 19.479

8. Naplaćena otpisana potraživanja 350.000 235.522

9. Prihodi po osnovu ugovorene zaštite od rizika, koji ne ispunjavaju uslove da se iskažu u okviru revalorizacionih rezervi

1.148.831 23.496

10. Prihodi od smanjenja obaveza, ukidanja neiskorištenih dugoročnih rezervisanja i ostali nepomenuti prihodi

591.954 329.020

II OSTALI RASHODI (258 do 267) 905.606 1.699.677

1. Gubici po osnovu prodaje i rashodovanja nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme

106.682 57.085

2. Gubici po osnovu prodaje i rashodovanja investicionih nekretnina

3. Gubici po osnovu prodaje i rashodovanja bioloških sredstava

4. Gubici po osnovu prodaje sredstava obustavljenog poslovanja

5. Gubici po osnovu prodaje učešća u kapitalu i dugoročnih HOV

6. Gubici po osnovu prodatog materijala 2.845 404

7. Manjkovi, izuzimajući manjkove zaliha učinaka 12.548 26.008

8. Rashodi po osnovu zaštite od rizika

31

Page 33: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

9. Rashodi po osnovu ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja 483.835 1.497.153

10. Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha materijala i robe i ostali rashodi 299.696 119.027

Ž. DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (246-257) 1.205.709

Z. GUBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (257-246) 1.089.518

I PRIHODI OD USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI IMOVINE (271 do 279)

1. Prihodi od usklađivanja vrijednosti nematerijalnih ulaganja

2. Prihodi od usklađivanja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme

3. Prihodi od usklađivanja vrijednosti investicionih nekretnina za koje se obračunava amortizacija

4. Prihodi od usklađivanja vrijednosti bioloških sredstva za koje se obračunava amortizacija

5. Prihodi od usklađivanja vrijednosti dugoročnih finansijskih plasmana i fin. sredstava raspoloživih za prodaju

6. Prihodi od usklađivanja vrijednosti zaliha materijala i robe

7. Prihodi od usklađivanja vrijednosti kratkoročnih finansijskih plasmana

8. Prihodi od usklađivanja vrijednosti kapitala

9. Prihodi od usklađivanja vrijednosti ostale imovine

II RASHODI OD USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI IMOVINE (281 do 288) 131.079

1. Obezvrjeđenje nematerijalnih ulaganja

2. Obezvrjeđenje nekretnina, postrojenja i opreme

3. Obezvrjeđenje investicionih nekretnina za koje se obračunava amortizacija

4. Obezvrjeđenje bioloških sredstva za koja se obračunava amortizacija

5. Obezvrjeđenje dugoročnih finansijskih plasmana i finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju

6. Obezvrjeđenje zaliha materijala i robe 131.079

7. Obezvrjeđenje kratkoročnih finansijskih plasmana

8. Obezvrjeđenje ostale imovine

J. DOBITAK PO OSNOVU USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI IMOVINE (270-280)

K. GUBITAK PO OSNOVU USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI IMOVINE (280-270)

131.079

L. PRIHODI PO OSNOVU PROMJENE RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I ISPRAVKE GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA

1.276

LJ. RASHODI PO OSNOVU PROMJENE RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I ISPRAVKE GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA

2.448

1. Dobitak prije oporezivanja (244+268+289+291-245-269-290-292) 96.507 586.629

32

Page 34: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

2. Gubitak prije oporezivanja (245+269+290+292-244-268-289-291)

1. Poreski rashodi perioda

2. Odloženi poreski rashodi perioda 526.807 452.778

3. Odloženi poreski prihodi perioda 458.374 105.027

1. Neto dobitak tekuće godine (293-294-295-296+297) 28.074 238.878

2. Neto gubitak tekuće godine (294-293+295+296-297)

UKUPNI PRIHODI (201+231+246+270+291) 82.517.469 76.839.045

UKUPNI RASHODI (216+238+257+280+292) 82.420.962 76.252.416

O. MEĐUDIVIDENDE I DRUGI VIDOVI RASPODJELE DOBITKA U TOKU PERIODA

Dio neto dobitka/gubitka koji pripada većinskim vlasnicima 21.238 180.711

Dio neto dobitka/gubitka koji pripada manjinskim vlasnicima 6.836 58.167

Obična zarada po akciji

Razrijeđena zarada po akciji

Prosječan broj zaposlenih po osnovu časova rada 603 594

Prosječan broj zaposlenih po osnovu stanja na kraju mjeseca 586 564

A. NETO DOBITAK ILI GUBITAK PERIODA (298 ili 299) 28.074 238.878

I DOBICI UTVRĐENI DIREKTNO U KAPITALU (402 do 407)

1. Dobici po osnovu smanjenja revalorizacionih rezervi na stalnim sredstvima, osim HOV raspoloživih za prodaju

2. Dobici po osnovu promjene fer vrijednosti HOV raspoloživih za prodaju

3. Dobici po osnovu prevođenja finansijskih izvještaja inostranog poslovanja

4. Aktuarski dobici od planova definisanih primanja

5. Efektivni dio dobitaka po osnovu zaštite od rizika gotovinskih tokova

6. Ostali dobici utvrđeni direktno u kapitalu

II GUBICI UTVRĐENI DIREKTNO U KAPITALU (409 do 413)

1. Gubici po osnovu promjene fer vrijednosti HOV raspoloživih za prodaju

2. Gubici po osnovu prevođenja finansijskih izvještaja inostranog poslovanja

3. Aktuarski gubici od planova definisanih primanja

4. Efektivni dio gubitaka po osnovu zaštite od rizika gotovinskih tokova

5. Ostali gubici utvrđeni direktno u kapitalu

B. OSTALI DOBICI ILI GUBICI U PERIODU (401-408) ili (408-401)

V. POREZ NA DOBITAK KOJI SE ODNOSI NA OSTALE DOBITKE I GUBITKE

33

Page 35: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

G. NETO REZULTAT PO OSNOVU OSTALIH DOBITAKA I GUBITAKA U PERIODU (414±415)

I UKUPAN NETO DOBITAK U OBRAČUNSKOM PERIODU (400±416) 28.074 238.878

II UKUPAN NETO GUBITAK U OBRAČUNSKOM PERIODU (400±416)

Bilans novčanih tokova 2011. godina.

PozicijaNetotekuća

Netoprethodna

I PRILIVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (302 DO 304) 48.860.752 39.266.554

1. Prilivi od kupaca i primljeni avansi 47.500.322 37.915.245

2. Prilivi od premija, subvencija, dotacija i sl. 101.909 124.581

3. Ostali prilivi iz poslovnih aktivnosti 1.258.521 1.226.728

II ODLIVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (306 DO 310) 43.311.062 34.840.053

1. Odlivi po osnovu isplata dobavljačima i dati avansi 29.862.972 23.440.448

2. Odlivi po osnovu isplata zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda 11.096.209 9.189.898

3. Odlivi po osnovu plaćenih kamata 100.375 140.929

4. Odlivi po osnovu poreza na dobit

5. Ostali odlivi iz poslovnih aktivnosti 2.251.506 2.068.778

III NETO PRILIV GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (301-305) 5.549.690 4.426.501

IV NETO ODLIV GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (305-301)

I PRILIVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA (314 DO 319) 20.249 14.540

1. Prilivi po osnovu kratkoročnih finansijskih plasmana

2. Prilivi po osnovu prodaje akcija i udjela

3. Prilivi po osnovu prodaje nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme, investicionih nekretnina i bioloških sredstava

10.251

4. Prilivi po osnovu kamata 6.852 4.289

5. Prilivi od dividendi i učešća u dobitku

6. Prilivi po osnovu ostalih dugoročnih finansijskih plasmana 13.397

II ODLIVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA (321 DO 324) 4.822.782 1.126.296

1. Odlivi po osnovu kratkoročnih finansijskih plasmana

34

Page 36: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

2. Odlivi po osnovu kupovine akcija i udjela

3. Odlivi po osnovu kupovine nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme, investicionih nekretnina i bioloških sredstava

4.822.782 1.126.296

4. Odlivi po osnovu ostalih dugoročnih finansijskih plasmana

III NETO PRILIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA (313-320)

IV NETO ODLIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA (320-313) 4.802.533 1.111.756

I PRILIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA (328 DO 331) 3.940.712 64.548

1. Prilivi po osnovu povećanja osnovnog kapitala

2. Prilivi po osnovu dugoročnih kredita 3.940.712 24.211

3. Prilivi po osnovu kratkoročnih kredita

4. Prilivi po osnovu ostalih dugoročnih i kratkoročnih obaveza 40.337

II ODLIVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA (333 DO 338) 839.193 3.331.659

1. Odlivi po osnovu otkupa sopstvenih akcija i udjela

2. Odlivi po osnovu dugoročnih kredita 832.520 1.536.328

3. Odlivi po osnovu kratkoročnih kredita

4. Odlivi po osnovu finansijskog lizinga

5. Odlivi po osnovu isplaćenih dividendi 6.673 1.795.331

6. Odlivi po osnovu ostalih dugoročnih i kratkoročnih obaveza

III NETO PRILIV GOTOVINE IZ AKTIVNOST FINANSIRANJA (327-332) 3.101.519

IV NETO ODLIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA (332-327) 3.267.111

G. UKUPNI PRILIVI GOTOVINE (301+313+327) 52.821.713 39.345.642

D. UKUPNI ODLIVI GOTOVINE (305+320+332) 48.973.037 39.298.008

Đ. NETO PRILIV GOTOVINE (341-342) 3.848.676 47.634

E. NETO ODLIV GOTOVINE (342-341)

Ž. GOTOVINA NA POČETKU OBRAČUNSKOG PERIODA 522.273 537.503

Z. POZITIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAČUNA GOTOVINE 121.332 21.823

I. NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAČUNA GOTOVINE 118.486 84.687

J. GOTOVINA NA KRAJU OBRAČUNSKOG PERIODA (345+343-344+346-347) 4.373.795 522.273

Bilans novčanih tokova 2012. godina

I PRILIVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (302 DO 304) 61.687.452 48.860.752

1. Prilivi od kupaca i primljeni avansi 58.762.804 47.500.322

2. Prilivi od premija, subvencija, dotacija i sl. 199.221 101.909

35

Page 37: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

3. Ostali prilivi iz poslovnih aktivnosti 2.725.427 1.258.521

II ODLIVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (306 DO 310) 51.744.300 43.311.062

1. Odlivi po osnovu isplata dobavljačima i dati avansi 37.113.555 29.862.972

2. Odlivi po osnovu isplata zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda 12.789.514 11.096.209

3. Odlivi po osnovu plaćenih kamata 360.980 100.375

4. Odlivi po osnovu poreza na dobit

5. Ostali odlivi iz poslovnih aktivnosti 1.480.251 2.251.506

III NETO PRILIV GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (301-305) 9.943.152 5.549.690

IV NETO ODLIV GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (305-301)

I PRILIVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA (314 DO 319) 291.226 20.249

1. Prilivi po osnovu kratkoročnih finansijskih plasmana

2. Prilivi po osnovu prodaje akcija i udjela

3. Prilivi po osnovu prodaje nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme, investicionih nekretnina i bioloških sredstava

1.638

4. Prilivi po osnovu kamata 16.320 6.852

5. Prilivi od dividendi i učešća u dobitku 257.028

6. Prilivi po osnovu ostalih dugoročnih finansijskih plasmana 16.240 13.397

II ODLIVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA (321 DO 324) 15.630.135 4.822.782

1. Odlivi po osnovu kratkoročnih finansijskih plasmana

2. Odlivi po osnovu kupovine akcija i udjela

3. Odlivi po osnovu kupovine nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme, investicionih nekretnina i bioloških sredstava

15.630.135 4.822.782

4. Odlivi po osnovu ostalih dugoročnih finansijskih plasmana

III NETO PRILIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA (313-320)

IV NETO ODLIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA (320-313) 15.338.909 4.802.533

I PRILIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA (328 DO 331) 3.882.607 3.940.712

1. Prilivi po osnovu povećanja osnovnog kapitala

2. Prilivi po osnovu dugoročnih kredita 3.882.607 3.940.712

3. Prilivi po osnovu kratkoročnih kredita

4. Prilivi po osnovu ostalih dugoročnih i kratkoročnih obaveza

II ODLIVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA (333 DO 338) 1.277.251 839.193

1. Odlivi po osnovu otkupa sopstvenih akcija i udjela

2. Odlivi po osnovu dugoročnih kredita 1.174.797 832.520

3. Odlivi po osnovu kratkoročnih kredita

36

Page 38: Seminarski Rad - Teorija i Politika Bilansa

4. Odlivi po osnovu finansijskog lizinga

5. Odlivi po osnovu isplaćenih dividendi 102.354 6.673

6. Odlivi po osnovu ostalih dugoročnih i kratkoročnih obaveza 100

III NETO PRILIV GOTOVINE IZ AKTIVNOST FINANSIRANJA (327-332) 2.605.356 3.101.519

IV NETO ODLIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA (332-327)

G. UKUPNI PRILIVI GOTOVINE (301+313+327) 65.861.285 52.821.713

D. UKUPNI ODLIVI GOTOVINE (305+320+332) 68.651.686 48.973.037

Đ. NETO PRILIV GOTOVINE (341-342) 3.848.676

E. NETO ODLIV GOTOVINE (342-341) 2.790.401

Ž. GOTOVINA NA POČETKU OBRAČUNSKOG PERIODA 4.373.795 522.273

Z. POZITIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAČUNA GOTOVINE 7.491 121.332

I. NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAČUNA GOTOVINE 116.954 118.486

J. GOTOVINA NA KRAJU OBRAČUNSKOG PERIODA (345+343-344+346-347) 1.473.931 4.373.795

37