21
TEORIJA I POLITIKA BILANSA 17. VEŽBE

teorija i politika bilansa – 17. vezbe

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

TEORIJA I POLITIKA BILANSA17. VEŽBE

Page 2: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

POZAJMLJENI KAPITAL Pojam i raščlanjavanje

Koje su osnovne karakteristike pozajmljenog kapitala?- potiče od poverilaca- ima unapred utvrđen rok dospeća- ne daje pravo na upravljanje- izaziva isplate (najčešće u vidu kamate čija je visina i dinamika unapred utvrđena)

Kako se vrši osnovno raščlanjavanje pozajmljenog kapitala?1. Rezervisanja2. Obaveze3. PVR (pasivna vremenska razgraničenja)

Page 3: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA

Kako su prema MRS 37 definisana rezervisanja? Rezervisanja predstavljaju sadašnju obavezu kod koje

na dan bilansa ne možemo sa izvesnošću utvrditi ni rok dospeća, ni tačan iznos na koji glasi (međutim postoji mogućnost pouzdane procene)

Koja su dva osnovna cilja formiranja rezervisanja?1. Utvrđivanje što tačnijeg imovinskog položaja na određeni dan (dan bilansa) – fer prezentacija neto imovine (potpuno iskazivanje obaveza)2. Utvrđivanje što tačnijeg periodičnog rezultata sučeljavanjem prihoda i rashoda – fer prezentacija prinosnog položaja (potpuno iskazivanje rashoda/gubitaka)

Page 4: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA VS. REZERVE

REZERVISANJA REZERVE1) Predstavljaju obaveze2) Imaju unapred utvrdjenu namenu3) Formiraju se na teret prihoda4) Njihovo formiranje smanjuje, a razlaganje može da poveća rezultat

1) Predstavljaju deo sopstvenog kapitala2) Nemaju unapred utvrđenu namenu (osim zakonskih rezervi) 3) Formiraju se iz oporezovane dobiti4) Njihovo formiranje i razlaganje ne utiče na visinu rezultata

Page 5: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA VS. OBAVEZE

REZERVISANJA OBAVEZE1) Predstavljaju pozajmljeni kapital2) Formiraju se u godini u kojoj ekonomski nastaje obaveza3) Visina i dospelost nisu unapred poznati

1) Predstavljaju pozajmljeni kapital2) Formiraju se u godini u kojoj ekonomski nastaje obaveza3) Visina i dospelost su unapred poznati

Page 6: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA VS. PVR

REZERVISANJA PVR1) Služe periodiziranju rashoda 2) Pri formiranju smanjuju dobit3) Visina i dospelost nisu unapred poznati

1) Služi periodiziranju rashoda2) Pri formiranju smanjuju dobit3) Visina i dospelost su unapred poznati

Page 7: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA VS. POTENCIJALNE OBAVEZE

REZERVISANJA POTENCIJALNE OBAVEZE

1) Predstavljaju sadašnje obaveze2) Odliv ekonomskih resursa (koristi) radi njihovog izmirenja je verovatan

1) Predstavljaju moguće obaveze čiji nastanak zavisi od nastanka nekog drugog događaja na koji samo preduzeće ne može uticati (čiji je nastanak neizvestan)2) Odliv ekonomskih resursa (koristi) radi njihovog izmirenja nije verovatan

Page 8: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA

Koja su tri osnovna uslova za bilansiranje rezervisanja?1. Sadašnja obaveza nastala kao rezultat prošlog događaja (rezervisanje se formira ako je na dan bilansa verovatnije nego što nije da sadašnja obaveza postoji – date garancije ili javno data reč menadžmenta)2. Odliv ekonomskih resursa (koristi) je verovatan (odliv sredstava se smatra verovatnim ako je verovatnije da će se desiti nego da se neće desiti, za veliki broj sličnih obaveza verovatnoća odliva sredstava se procenjuje po grupama - klasama)3. Iznos obaveze se može pouzdano proceniti (pouzdana procena ne umanjuje iskaznu moć finansijskih izveštaja)

Page 9: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA Raščlanjavanje rezervisanja

Primer 1: Preduzeće „Ikarbus“ poznati proizvođač autobusa daje garancije za izvršenje neophodnih popravki u garantnom roku. Ovo preduzeće daje odvojene garancije za: motor autobusa (garantni rok 3 godine), limariju autobusa (garantni rok 8 godina), karburator i svećice (2 godine). Preduzeće „Ikarbus“ procenjuje da kada bi svi autobusi imali problem sa motorom, troškovi zamene bi iznosili 500.000, takođe procenjuje da bi zamena limarije koštala 400.000, a zamena karburatora i svećica 300.000. U konsultaciji sa serviserom i preduzećem koje pruža usluge kontrole kvaliteta „Ikarbus“ procenjuje da će se kod 3% autobusa javiti problem sa motorom, kod 2% problem sa limarijom i kod 5% problem sa karburatorom i svećicama.

O kojoj vrsti rezervisanja je reč i koliko treba da iznose troškovi rezervisanja?

Page 10: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA Raščlanjavanje rezervisanja

Primer 2: Preduzeće „EKO automobili“ ugovorilo je 02.11. prodaju 1.000 komada automobila na električni pogon – litijum- jonske baterije. Ugovorena prodajna cena po automobilu iznosi 100. Prema kalkulaciji koju je sastavilo preduzeće „EKO automobili“ ukupni troškovi proizvodnje 1.000 komada iznose 85.000. Međutim 05.11. izbili su sukobi u Siriji gde se nalaze velike rezerve litijuma, i njegova cena je značajno skočila. Preduzeće „EKO“ je napravilo novu kalkulaciju CK po kojoj ukupni troškovi proizvodnje iznose 130.000. Odustanica koja se plaća ukoliko preduzeće raskine ugovor iznosi 35.000.

O kojoj vrsti rezervisanja je reč i koliko treba da iznose troškovi rezervisanja?

Page 11: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA Raščlanjavanje rezervisanja

Primer 3: Menadžment saobraćajnog preduzeća „Lasta“ je detaljnom analizom poslovanja utvrdio da preduzeće godinama generiše gubitke u okviru turističko-ugostiteljske delatnosti i odlučuje da dezinvestira iz ovog sporednog biznisa. Menadžment preduzeća je sastavio i učinio javno dostupnim detaljan plan koji se odnosi na zatvaranje ovog dela biznisa. U planu je naznačeno da će delu zaposlenih koji su pogođeni ovakvom odlukom menadžmenta biti isplaćeno na ime otpremnina 1.500.000, kao i da će se za one zaposlene, kojima je do penzionisanja ostalo manje od 2 godine, izvršiti otkup radnog staža u vrednosti od 400.000. Preduzeće usled nedostatka vozača u oblasti međugradskog prevoza odlučuje da uloži sredstva u iznosu od 300.000 u obuku dela zaposlenih kako bi dobili dozvolu određene kategorije.

O kojoj vrsti rezervisanja je reč i koliko treba da iznose troškovi rezervisanja?

Page 12: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

REZERVISANJA Raščlanjavanje rezervisanja

Primer 4: Preduzeće „S“ sledeće godine namerava da izvrši promenu grejnih instalacija u svojim poslovnim prostorijama, kao i da izvrši remont lifta i pokretnih stepenica. Prema procenama ove aktivnosti bi zahtevale izdatke od oko 2.000.000.

O kojoj vrsti rezervisanja je reč i koliko treba da iznose troškovi rezervisanja?

Primer 5: Menadžment preduzeća „Samsung“ na osnovu cikličnih kretanja u privredi procenjuje da će u 2 naredne godine ovo preduzeće ostvariti gubitak od oko 500.000.

O kojoj vrsti rezervisanja je reč i koliko treba da iznose troškovi rezervisanja?

Page 13: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

BILANSIRANJE OBAVEZA

Kako glasi definicija obaveze polazeći od konceptualnog okvira?

Koji su osnovni motivi preduzeća da koristi pozajmljena sredstva?

MRS 1 zahteva podelu obaveza prema ročnosti na:- kratkoročne (tekuće) obaveze- dugoročne obaveze

Page 14: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

BILANSIRANJE OBAVEZA MRS 1 zahteva podelu obaveza prema ročnosti na:1. kratkoročne (tekuće) obaveze

- obaveze čije izmirenje dospeva u roku kraćem od godinu dana od dana bilansa- obaveze čije se izmirenje očekuje u periodu kraćem od godinu dana (12 meseci) ili u toku jednog operativnog (poslovnog) ciklusa ukoliko je njegovo trajanje duže od godinu dana (12 meseci)

2. dugoročne obaveze- sve ostale obaveze smatraju se dugoročnim obavezama (negativan pristup definisanju)

Kako se tretira dugoročna obaveza u godini kada dospeva na naplatu?

Kako se bilansno tretira refinansiranje duga na dugoročnoj osnovi?

Kakve posledice može imati prekoračenje određenih uslova koje je poverilac postavio dužniku prilikom odobravanja dugoročnog kredita?

Page 15: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

BILANSIRANJE OBAVEZA

Kako se vrši inicijalno vrednovanje kratkoročnih obaveza?

Po nominalnoj vrednosti (nominalnu vrednost obaveze čini iznos primljenih novčanih sredstava od poverioca ili vrednost primljene robe i usliga)

Kako se vrši naknadno vrednovanje kratkoročnih obaveza?

Po principu više vrednosti (zatezna kamata, negativne kursne razlike)

Page 16: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

BILANSIRANJE DUGOROČNIH OBAVEZA

Klasifikacija dugoročnih obaveza:

1. Krediti pokriveni hartijama od vrednosti (emisija dugoročnih obveznica)2. Krediti pokriveni zalogom (hipotekarni krediti)3. Dugoročni zakup sredstava (finansijski lizing)4. Dugoročni krediti odobreni na osnovu boniteta

Page 17: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

BILANSIRANJE DUGOROČNIH OBAVEZA1. Krediti pokriveni hartijama od vrednosti (emisija dugoročnih obveznica)Ovi krediti nastaju emitovanjem obveznica kao dugoročnih HOVU kojim slučajevima se obaveze po osnovu emitovanih obveznica bilansiraju kao kratkoročne obaveze?Kako se vrši inicijalno, a kako naknadno vrednovanje ovih obaveza?Kada se javlja prodaja obveznica uz diskont? Kakav efekat ima amortizacija diskonta po vrednost obaveze (BS), a kakav na rashode po osnovu kamata (BU)?Kada se javlja prodaja obveznica uz premiju? Kakav efekat ima amortizacija premije po vrednost obaveze (BS), a kakav na rashode po osnovu kamata (BU)?

Page 18: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

BILANSIRANJE DUGOROČNIH OBAVEZA2. Krediti pokriveni zalogom (hipotekarni krediti)Dugoročni krediti odobreni na bazi relnog imovinskog pokrića – krediti pokriveni nepokretnostimaHipoteka se uspostavlja na određenoj nepokretnosti (zemljište, zgrada, deo zgrade)Hipoteka se upisuje u katastar nepokretnosti (Republički geodetski zavod)Dugoročni kredit se odobrava kao određeni procenat vrednosti hipoteke (nepisano bankarsko pravilo – vrednost hipoteke 3 puta veća od vrednosti datog kredita) – inicijalno po nominalnoj vrednostiKako se bilansno tretiraju troškovi koji nastaju u vezi sa uspostavljanjem hipoteke (usluge procenitelja, advokatske usluge)?U kom finansijskom izveštaju se mogu naći podaci o hipoteci?

Page 19: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

BILANSIRANJE DUGOROČNIH OBAVEZA3. Dugoročni zakup sredstava (finansijski lizing)Predstavlja poseban oblik dugoročnog kreditiranja kod kojeg lizing kompanija daje u zakup neku pokretnu nepotrošnu stvar (opremu, automobile, kamione) prduzeću (primaocu lizinga) koje se obavezuje da plaća mesečne/godišnje anuitete (rata + kamta)Koje su osnovne prednosti lizinga kao oblika dugoročnog finansiranja?Kakav je bilansni tretman sredstva uzetog u dugoročni zakup (finansijski lizing)?Kako se vrši inicijalno, a kako naknadno vrednovanje obaveze po osnovu finansijskog lizinga?

Page 20: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

BILANSIRANJE DUGOROČNIH OBAVEZA

4. Dugoročni krediti odobreni na osnovu boniteta

Ovaj oblik dugoročnih kredita spada u tzv. neosigurane krediteŠta u ovom slučaju predstavlja „garanciju“ naplate potraživanja za poverioca?Kako se vrši inicijalno, a kako naknadno vrednovanje ovih zajmova?Kakav je bilansni tretman odobrenih a neiskorišćenih kredita?

Page 21: teorija i politika bilansa – 17. vezbe

KRATKOROČNE OBAVEZE

Kratkoročne obaveze obuhvataju:

1. Obaveze prema dobavljačima2. Menične obaveze3. Obaveze po osnovu kratkoročnih kredita4. Obaveze prema povezanim preduzećima5. Obaveze prema zaposlenima6. Obaveze za poreze7. Ostale kratkoročne obaveze