Socijalna Politika u Hrvatskoj

8/13/2019 Socijalna Politika u Hrvatskoj

1/23

Vlado PuljizSveuilite u ZagrebuPravni fakultetStudijski centar socijalnog rada

SOCIJA!A POI"I#A I SOCIJA!$ %J$A"!OS"I &'(VA"S#OJ & (AZ%O)J& *+,,-.*+/,- 0O%I!$

Izvorni znanstveni radPrimljeno: rujan, 2005.&%#36(497.5)1900/1960

SA1$"A#

U ovom radu autor raspravlja o tri razdoblja u razvoju socijalne politike i socijalnih

djelatnosti u Hrvatskoj u vremenskom rasponu izmeu 1900. i 1960. godine.

Prvo razdoblje prethodi 1. svjetskom ratu a autor ga naziva !krajem dugog 19.

stolje"a#. Hrvatsko je dru$tvo u to vrijeme slabo razvijeno tavori na peri%eriji

&ustrougarskog 'arstva daleko od europske razvojne jezgre s dominantnim selja$tvom te

rudimentarnim socijalnim institucijama koje djeluju bez zna(ajnijeg utjecaja dr)ave.

*rugo razdoblje obilje)ava vrijeme izmeu dva svjetska rata kada Hrvatska

dospijeva u nepovoljniji razvojni kontekst nego u doba austrougarske monarhije. +ada$nja

dr)ava ,raljevina -rba Hrvata i -lovenaca od 19/1. godine ,raljevina ugoslavijadonosi prve zna(ajne socijalne zakone ali ih zbog vi$e razloga nije u stanju primijeniti. U

gradovima se pojavljuje sve vi$e socijalnih problema a slabo razvijene socijalne institucije

civilnog dru$tva mogu ih sanirati tek u marginalnoj mjeri.

+re"e razdoblje traje od kraja 2. svjetskog rata do 1960. godine. 3bilje)eno je

sna)nom dr)avnom intervencijom u svim s%erama )ivota pa tako i u socijalnoj s%eri. U

godinama nakon rata uspostavlja se socijalno zakonodavstvo koje prvenstveno $titi )rtve i

u(esnike 435e te populaciju zaposlenu u dr)avnom sektoru dok brojno selja$tvo ostaje

izvan glavnih sustava socijalne sigurnosti. Usporedo s postupnim napu$tanjem

administrativnog socijalizma u 70im godinama ve"a se pa)nja po(inje pridavati

socijalnim problemima. U tom vremenu u Hrvatskoj nastaju zna(ajne socijalne institucije

meu kojima izdvajamo 8i$u stru(nu $kolu za socijalni rad te centre za socijalni rad. ,akos vremenom posebno u 60im godinama na povr$inu dru$tva sve sna)nije izbijaju socijalni

problemi prije svega siroma$tvo i nezaposlenost kao i oblici socijalno devijantnog

pona$anja na zna(enju dobiva socijalna politika te razni oblici socijalne djelatnosti.

,ako znamo 0ih godina uslijedila je propast socijalizma u europskim zemljama.

4aime. zbog iscrpljenih mogu"nosti napretka u gospodarskoj i socijalnoj s%eri kao i zbog

de%icita graanskih i politi(kih prava socijalizam je iscrpio svoj razvojni potencijal i stoga

se kao sustav jednostavno uru$io. Hrvatska je 90ih godina vodila te$ki rat za neovisnost a

istovremeno je prolazila kroz mukotrpnu postsocijalisti(ku tranziciju $to je uzrokovalo

radikalne promjene u socijalnoj politici i u socijalnim djelatnostima.

1


2/23


3/23

sim*oli&"i ona&io !ad socijalima, us!osa#u ri-ne e"onomije i 'raans"e demo"racije u

srednjoj i iso&noj ;uro!i.

Bo se !red "raj du'o' 19. soljea do'aalo u $r#as"ojC a"#e su !rili"e #ladale

u ada-njem r#as"om dru-#uC re*a !oi od &injenice da je $r#as"a u o #rijeme *ila dioeuro!s"e !erierije, !a je ci#iliacijs"i nano aosajala u odnosu na dinami&ni ra#ojni

cenar "oji se ormirao u a!adnoj ;uro!i. a euro!s"oj !erieriji, "oja je o*u#aala iso"

i ju'oiso" ;uro!e, indusrijaliacija i 'raans"o dru-#o "asnili su ne"oli"o deseljea. D#dje

nije *ilo s!onano' 'os!odars"o' ra#oja u u#jeima li*eralno' ri-a, "ao n!r. u %. ?rianiji,

ili !a" *an"ama !odu!re 'os!odars"e e"s!anije, "ao u n!r. u Arancus"oj, ne'o je ra#oj,

"a"o #rdi Eerscen"ron (1966.), mo'la !o"renui jedino dra#a s#ojom iner#encijom

odo'o, "a"o se o, uosalom, u&inilo u Prus"oj, a done"le i u Fusriji. ada je rije& o*al"ans"im emljama, maars"i isori&ari ?erend i +Gn"i (1996.) smaraju da u im

emljama &a" ni dra#a nije *ila u sanju !o"renui ra#ojne !rocese jednosa#no so'a -o

nije *ilo !o'odni a"era na "oje *i se mo'la oslonii. D#da-nja su dru-#a, #rde ?erend i

+Gn"i, *ila o!ereena !ro-lo-u, !rije s#e'a #i-e#je"o#nom *or*om s urcima. 8o'a je u

njima umjeso s#arne na djelu *ila sim*oli&"a moderniacija, "oja se od#ijala na !o#r-ini

dru-#a. ru'a&iju ocjenu sanja emalja ju'oiso&ne ;uro!e daje r#as"a !o#jesni&ar"a >.

Eross, "oja !i-e da su a dru-#a Hus!r"os sla*osi dru-#eni i e"onoms"i sna'a

!romjene, a"oer do-la u dodir sa s#jes"om "a!ialisi&"om e"onomijom "oja se u!ra#o

ra#ijala (Eross, 1996.:3).

+adi ilusracije ada-nji r#as"i dru-#eni i e"onoms"i !rili"a inije emo

ne"oli"o !odaa"a. $r#as"a je !red "raj 19. soljea dominanno selja&"a emlja. Prema

!o!isu sano#ni-#a i 190. 'odine u #. !r#onoj !rodu"ciji (!oljo!ri#redi) *ilo je

4,7I, a 1900. 'odine 7,6I u"u!no' r#as"o' sano#ni-#a (8i!ei, 1959.:32). +adnici,

o*rnici i !ri!adnici dru'i ne!oljo!ri#redni !roesija malo*rojni su i mar'inalno asu!ljeni

u socijalnoj sru"uri. D ra#ijenosi !roi#odni sna'a 'o#ori ne"oli"o !odaa"a: !r#i !arni

sroj je, 50a" 'odina na"on . Jao#o' u ;n'les"oj, !u-en u !o'on 135. 'odine u rije&"oj

#ornici !a!ira, a !r#i !aro*rod u!lo#io je u rije&"u lu"u 140. 'odine. $r#as"a je do*ila

eljeni&"u !ru'u, od#oja" !ru'e >ari*or K rs, od =idano' >osa do =a're*a 162.

'odine. a#na ele"ri&na ras#jea o*asjala je =a're* 1907. 'odine3, a ise je 'odine insalirano

247 !ri#ani "uni ele"ri&ni !ri"lju&a"a. a"on "onjs"o' ram#aja 191. 'odine u

3=animlji#o je na!omenui da je radi ele"rii"acije =a're*a 'radona&elni" >ilan Fmru- 192. 'odine !o#aosla#no' iumielja i"olu eslu, "oji je sa#jeima i !roje"ima !omo'ao ada-njim a're*a&"im #lasima(>ar"o#&i i sur., 194.).

3


4/23

=a're*u je 1910. 'odine u#eden ele"ri&ni ram#aj. @"u!no je 1912. 'odine $r#as"a imala

o"o 30.000 indusrijs"i radni"a.

a je du radicionalno' selja-#a u o #rijeme dominanan u r#as"om dru-#u,

s#jedo&e ured*e i a"oni, "ao i ras!ra#e o "unim adru'ama "oje su #oene 50i i 60i'odina 19. soljea. @ ela&ie#o do*a doneseno je ne"oli"o *ans"i ured*i "ojima se

nasojala s!rije&ii dio*a "uni adru'a, jer su se #lasi *ojale da e njio#im ras!adom na

!o#r-inu dru-#a i*ii "lasa neimani"a "oju nee moi "onrolirai. %ladajua je elia *ila

asra-ena socijalnim rasloja#anjem i "lasnim su"o*ima u a!adnim emljama. @ njima se u

dru'oj !olo#ini 19. soljea !oja#ila *rojna radni&"a "lasa e njene !olii&"e or'aniacije "oje

su *ile !od snanim ujecajem radi"alni, re#olucionarni ideja. lasni se su"o*, da"le,

ra*u"a#ao, a !ers!e"i#a a!adni dru-a#a i ada-nji je na-i !rili"a i'ledalaasra-ujua. =ao nije &udno da se mno'im r#as"im u'lednicima na- !arijaralni seos"i

mir, "oji je sim*oliirala "una adru'a, &inio *o'omdanom ci#iliacijs"om alernai#om

ur*ulencijama =a!ada "oje je !roduciralo indusrijs"o i 'raans"o dru-#o. ru'im rije&ima,

narodnja&"im !o"reima na euro!s"om iso"u i ju'oiso"u a!adni se "a!ialiam, "ao i

!riroeni mu indi#idualiam, &inio #eli"im lom "oje re*a i*jei oslanjanjem na

radicionalne o*li"e socijalno' i#oa, !r#ens#eno na "une adru'e.4 anas se aj sa#

a'o#orni"a saro' dru-#a moe raumjei u "one"su *or*e a odranje samo*inosi

naroda !red o!asnosima maariacije i 'ermaniacije, ali sa sajali-a du'oro&no' dru-#eno'

ra#oja a !oicija nije #eriicirana. @osalom, u dru'oj !olo#ini 19. soljea u =a!adnoj je

;uro!i uemeljena socijalna !olii"a (?ismarc"o#e reorme), e su na!redo#ali rani o*lici

socijalne djelanosi "oji su *ili s#oje#rsna "ore"cija i !rouea de#ijacijama "a!ialisi&"o'

ra#oja "oje' su se na-e #ladajue elie !ri*oja#ale. @ om !o'ledu #ana je *ila i enci"li"a

!a!e La#a MNNN. +erum no#arum i 191. 'odine, "oja je *ila !os#eena radni&"om i

socijalnom !ianju, ne!ra#dama "a!ialima i nasojanjima na njio#u !re#lada#anju.

$r#as"i su 'rado#i u o #rijeme nera#ijeni i *e nanije' ujecaja na seos"u o"olinu.

8redinom 19. soljea =a're* je imao o"o 15.000, a ?e&, sredi-e #eli"o' Oars#a, *rojio je

400.000 sano#ni"a. >. =ori&i na#odi !odaa" !rema "ojem je 190. 'odine u $r#as"oj i

8la#oniji, da"le *e almacije, u"u!no *ilo 7,I 'rads"o' sano#ni-#a (=ori&i, 196.:7

4).

4D'njesla# @je-eno#i Dsroins"i, ujecajni #aradins"i u!an i !rijaelj *ana osi!a ela&ia, !i-e: F"o su!au!eriacija i !roleariam mra "oja !la-i narode, i a"o !orodi&no ureenje naroda aire o lo u "orijenu, nije

li onda a"#o ureenje #rijedno s#a"o' !o-o#anjaC Bo *i dala Arancus"a, -o ?el'ija i jema&"a a amulea"#o' ma'i&no' !ena'rama "oji moe i'nai od#ranu neman "oja o!asno na'ria onaj samo nai'led srenii#o indusrijs"i emaljaC (@je-eno#iDsroins"i, 19.: 70).

4


5/23

Pa i!a", *e o*ira na malo*rojnu 'raans"u "lasu, u $r#as"oj se u dru'oj !olo#ini

19. soljea, a#aljujui isa"nuim !ojedincima i udru'ama, ja#ljaju emeljne insiucije

'raans"o' dru-#a. Eodine 166. a!o&ela je u =a're*u djelo#ai u'osla#ens"a a"ademija

nanosi i umjenosi, a 174. 'odine o#oreno je 8#eu&ili-e u =a're*u 5. adalje, 195.

do#r-ena je i'radnja monumenalno' $r#as"o' narodno' "aali-a, &ijem je o#orenju

oso*no !risus#o#ao ausrou'ars"i car Aranjo osi!. ad je rije& o e"onoms"im insiucijama,

!odsjeimo da je jo- 146. 'odine osno#ana Pr#a r#as"a -edionica, a 191. 'odine, u

o"#iru !rosla#e 50. 'odi-njice $r#as"osla#ons"o' 'os!odars"o' dru-#a, or'aniirana je

'os!odars"a ilo*a. adalje, uemeljuju se !r#e 'raans"e !olii&"e sran"e, o*ja#ljuju se

na&ajna "njie#na djela na r#as"om jei"uQ u"ra"o, !odie se nacionalna "ulura, ja&a

nacionalna s#ijes, !osa#ljaju se "ameni emeljci 'raans"o' dru-#a.

a se u o #rijeme r#as"o dru-#o !od #anjs"im ujecajem s#e #i-e mijenja i

rasloja#a, s#jedo&e !odaci o maso#nom iselja#anju u !re"omors"e emlje, !ose*no s

jadrans"o' !odru&ja. Prema >. omadiniu (1934.:13), samo je u 8F imeu 1901. i 1913.

'odine i $r#as"e iselilo 329.251 sano#ni"a, -o je, dodu-e, u*lailo !os#ema-nje

siroma-#o i a'rarnu !rena!u&enos "oja je u o #rijeme #ladala u r#as"im selima, ali je

$r#as"u osiroma-ilo a naj#ialniji dio njeno' sano#ni-#a.6

F"o, da"le, osa#imo !o srani selja-#o &iji se i#o od#ijao na radicionalan,auar"i&an na&in i unuar "oje' su se socijalni !ro*lemi rje-a#ali u o"#iru !rimarne, rod*ins"e

i susjeds"e !omoi, moemo "onsairai da su se u neselja&"om se'menu r#as"o'

dru-#a, nao#imo 'a 'raans"im, u dru'oj !olo#ini 19. i !o&e"om 20. soljea !oja#ili !r#i

a!aeniji o*lici socijalno' djelo#anja.

Po&nimo s muualnim udru'ama, #. *rains"im *la'ajnama, "oje su !rije dru'i

!o&eli osni#ai rudari "ao !ri!adnici !roesije naj#i-e iloene o!asnosima. Pr#a *rains"a

*la'ajna rudars"e uajamne !omoi osno#ana je u +udama "od 8amo*ora 133. 'odine. @almaciji je !r#a *rains"a *la'ajna nasala u rudni"u 8i#eriu (>one Promina) "od rni-a

(+ismondo, 2002.). ?rains"e *la'ajne osni#ane su i u dru'im rudnicima diljem $r#as"e.

@o*i&ajeno je *ilo da d#ije reine do!rinosa u rudars"e *rains"e *la'ajne !laaju radnici, a

jednu reinu !osloda#ci, !a je a"o *io na djelu #. !arons"i muualiam. re*a rei da je

osni#anje rudars"i *rains"i *la'ajni !oa"nuo ausrijs"i D!i rudars"i a"oni" i 154.

5=a're*a&"o je s#eu&ili-e u 20. soljee u-lo samo s ri a"ulea: Pra#nim, Ailoos"im i ?o'oslo#nim, da"le

*e e"onoms"i, !rirodni, medicins"i i eni&"i nanosi.6aj!onaiji rancus"i demo'ra Flred 8au#R na!isao je da u !o#ijesi, du'oro&no 'ledano, nije a*iljeenus!je-an !rimjer iselja#anja sano#ni-#a i jedne emlje (8au#R, 1969.).

5


6/23

'odine, "oji je #lasni"e rudni"a o*#eao na osi'uranje rudara od nesree na !oslu i od

sarosi. Pored rudara, *rains"e su *la'ajne osni#ali eljeni&ari, a iso a"o 'rae#ins"i i

i!o'ras"i radnici. adalje, #rijedno je s!omenui ausrijs"i D*rni a"on i 14. 'odine,

"oji a*ranjuje a!o-lja#anje djece, "ao i =a"on o !oma'anju o*rni i #orni&"i

namje-eni"a u slu&aju *olesi i 191. 'odine. o !o&e"a 1. s#jes"o' raa na&ajne su

r#as"e *an"e, u !r#om redu one sa sjedi-em u =a're*u, uemeljile #lasie a"lade i "oji

su !laale s"romne miro#ine s#ojim namje-enicima (ime, 1967.). re*a rei da se u o

#rijeme nedo#oljna *ri'a !o"lanjala iseljenicima. Dsim u!ra#ni dra#ni ijela "oja su

!raila iselja#anje u almaciji se !ro*lemima iseljeni"a *a#io =adruni sa#e sa sjedi-em u

8!liu. Pred 1. s#jes"i ra a iseljeni"e se #i-e animala aoli&"a cr"#a, "oja, na inicijai#u

nad*is"u!a Fnuna ?auera, 1913. 'odine u =a're*u uemeljuje ru-#o s#eo' +aaela "oje

se !os#euje r#as"om iseljeni-#u i nje'o#im !ro*lemima ( Fni, 195.:75).

=a"on o ureenju dra#s#ene slu*e u $r#as"oj i 8la#oniji su!io je na sna'u 174.

'odine. Dso*ia je !anja usmjerena na s!re&a#anje e!idemija meu djecom i dojen&adi. @

=a're*u je 175. 'odine osno#an =*or lije&ni"a ralje#ine $r#as"e i 8la#onije, a 177.

!o&inje ilaii Lijeniki vjesnik. =a ra#oj medicins"e slu*e !resudno je *ilo uemeljenje

>edicins"o' a"ulea u =a're*u, "oji !o&inje djelo#ai 1917. 'odine (8a*o, 2005.).

re*a s!omenui da je 1902. 'odine u Elini osno#ana !r#a usano#a a delin"#ennuomladinu !o nai#om ralje#s"a emaljs"a !o!ra#ljaonica u Elini. jenom je o#aranju

!reodio =a"on o !risilnom od'oju neodrasli, "oji je $r#as"i sa*or us#ojio na !rijedlo' dr.

osi!a Bilo#ia, isa"nuo' djelani"a na !odru&ju dje&je a-ie, "asnije !roesora Pra#no'

a"ulea u =a're*u.

@ 19. soljeu *iljeimo amjean ra#oj do*ro#orni dru-a#a "oja su !reeno

usmjerena na !omo siroma-nim o*ieljima, !ose*no siroma-noj djeci. %eina i dru-a#a

uemeljena je na #jers"oj osno#i. Ponao do*ro#orno dru-#o je %aradins"a do*ro&ins#aslonos ("asnije je !romijenilo nai# u o*ro#orno dru-#o). Dsno#ale su 'a u'ledne

#aradins"e 'os!oe, a !redsjednica mu je *ila ;leonora Paacic. D#aj i dru'i !rimjeri

s#jedo&e da su ene u'ledni"a i r#as"o' ja#no' i#oa odi'rale "lju&nu ulo'u u osni#anju

do*ro#orni dru-a#a. Eodine 146. acSues ;!sein i nje'o#i !rijaelji osno#ali su u =laaru

ru#o &o#je&nosi s ciljem !ris"o&ii !ra#om siroma-#u. =ala'anjem a're*a&"o'

nad*is"u!a urja $auli"a, a na"on dolas"a sesara milosrdnica u =a're*, 145. 'odine

uemeljen je =a#od a &u#anje djece siroma-ni rodielja. ese 'odina "asnije osno#ano je!jeso#ali-e, a "oje je nad*is"u! $auli" #lasiim no#cem dao i'radii !rosorije u

6


7/23

"ojima e, u o"#iru s!omenuo' =a#oda, djelo#ai. @ Dsije"u je na inicijai#u 'roice

Arancis"e Peja&e#i, *aruna Prandaua e *is"u!a 8rossmaRera 155. 'odine osno#ano

aoli&"o do*ro#orno ens"o dru-#o. ru-#o je !oma'alo osje&"oj siroinji, a isa"nuu

je ulo'u odi'ralo u #rijeme raa s Prus"om 159. i 160., "ada je !oma'alo ranjenicima i

*olesnima. adalje, u =a're*u je 177. 'odine na inicijai#u u'ledno' 'rads"o' senaora i

-"ols"o' reerena Ture eelia ("oji je *io !o!ularan "ao i >ar"o# oranj, "a"o je

na!isao F.E. >ao-), uemeljeno umaniarno dru-#o o*ro#or radi !omoi siroma-noj

a're*a&"oj, ali i osaloj djeci. N u om umaniarnom dru-#u *inu su ulo'u imali nje'o#i

ens"i &lano#i. ome je !ridonijela &injenica da je 172. 'odine u =a're*u osno#ana %i-a

!u&"a dje#oja&"a -"ola, !a su i njene !olanice imale a"i#nu ulo'u u umaniarnom

djelo#anju. =a #rijeme erce'o#a&"o' usan"a !roi# ura"a 175. 'odine o*ro#or je

osno#ao od*or a !ri"u!ljanje milodara u no#cu, odjei i rani "oja se dijelila i*je'licama.

re*a na!omenui da je i ?osne i $erce'o#ine u $r#as"u ada i*je'lo o"o 100.000 ljudi.

$umaniarna dru-#a osni#ana su i u dru'im 'rado#ima $r#as"e. a"o je *ilo u Poe'i,

%in"o#cima, ?jelo#aru, 8la#ons"om ?rodu, arlo#cu (?enRo#s"R, 199.). Pose*no je

ineni#na a"i#nos i dru-a#a *ila ije"om 1. s#jes"o' raa, "ada je re*alo *rinja#ai

ranjeni"e i !oma'ai o*ieljima !o'inuli e dru'oj siroinji. =a*iljeeno je a"o da je

sredi-nji od*or a a-iu djece (#. Bilo#ie# od*or) u liso!adu 1917. 'odine aije#ao

da se u %in"o#cima smjese djeca i ?osne i $erce'o#ine, jer su *ila u'roena od 'ladi.

>o'lo *i se na#esi jo- dosa !rimjera or'aniirano' socijalno' djelo#anja u $r#as"oj "oji *i

!o"rije!ili osno#ni a"lju&a" o ome da se u malom 'raans"om se'menu r#as"o'

dru-#a, o!"oljenom #eli"im selja&"im morem, !o&ela ra#ijai socijalna a"cija i "oje e

se "asnije ra#ii -ire socijalno djelo#anje, a na"on 2. s#jes"o' raa snana socijalna !olii"a

e mrea socijalnoa-ini insiucija.

(AZ%O)J$ IZ6$7& %VA SVJ$"S#A (A"A

a"on 1. s#jes"o' raa $r#as"a je dos!jela u no#i dra#no!ra#ni o"#ir

monarisi&"e u'osla#ije, "ojom je #ladala sr!s"a dinasija araore#i. ra"orajna

iluija u *oljia" u no#oj dra#i, "oja je oso*io *ila !risuna u r#as"im inele"ualnim

"ru'o#ima, *ro je usu!ila mjeso du*o"om rao&aranju e ranim o*licima o!ora !ojedini

dijelo#a sano#ni-#a. %e smo "onsairali da je $r#as"a !rije 1. s#jes"o' raa a#orila na

euro!s"oj !erieriji, ali ona je ada i!a" *ila u o"#iru jedno' relai#no ureeno' cars#a. 8

dru'e srane, $r#as"a je 191. 'odine dos!jela u nano nera#ijeniju dra#nu ajednicu,

7


8/23

o!uso-enu i de'radiranu raom, "ojom su, u o, #ladale !rimii#ne i 'ra*elji#e dru-#ene

elie. Dsim o'a, r#as"o je sano#ni-#o re*alo !laai #eli"e !oree da *i no#a dra#a

sanirala raom o!uso-ena iso&na !odru&ja. @oli"o se moe rei da je $r#as"a, !remda u

no#oj dra#i oslo*oena srao#a od 'ermaniacije i maariacije e o!asnosi od am!uacije

dijela eriorija od srane Nalije, na"on 1. s#jes"o' raa dos!jela u nano ne!o#oljniji

junosla#ens"i ra#ojni socijalno'os!odars"i o"#irQ -o#i-e, moe se rei da se jo- #i-e

odma"nula od sredi-nji euro!s"i ra#ojni o"o#a. @ o e se us"oro suo&ii s !ro*lemima

*or*e a !olii&"i idenie u no#im, !romijenjenim u#jeima i s no#im !roi#nicima.

#adesee su 'odine u na-im "raje#ima rado*lje !os#ema-nje socijalne i e"onoms"e

"rie. Ui#i se e-"o, a mno'i su se ljudi !risiljeni iselja#ai u !re"omors"e emlje e u

=a!adnu ;uro!u, !r#ens#eno u Arancus"u i ?el'iju. >euim, e"onoms"a "ria, "oja je 20i i !o&e"om 30i 'odina na"on 8Fa a#aila euro!s"e emlje, u'la#nom !re"ida

emi'racijs"e o"o#e i uje&e na !o'or-anje 'os!odars"i i socijalni !rili"a u emlji. @

socijalnoj sru"uri i dalje dominira selja-#o. @ cijeloj emlji 191. 'odine *ilo je 11,2I

'rads"o' sano#ni-#a, a radni"a 7I. Po&e"om 30i 'odina $r#as"a ima o"o 70I

!oljo!ri#redno' sano#ni-#a, a u 'rado#ima ne i#i ni !eina sano#ni"a. 8elja-#o se

odra#a u inimno e-"im u#jeima, na sinim, ras!arceliranim !osjedima i u a"unu !ore*u

a dodanom aradom *e "oje nije mo'lo !rei#jei.7edan od 'la#ni !ro*lema s "ojima se

u o #rijeme suo&a#a $r#as"a, !ose*no njen ra#ijeniji !anons"i dio, !ro*lem je selja&"i

du'o#a "oji je "ulminirao !o&e"om 30i 'odina. a *i smanjila socijalni !riisa"

osiroma-eno' selja-#a, dra#a je 1936. 'odine !risiljena u"inui selja&"e du'o#e. D i#ou

r#as"o' selja-#a u o #rijeme naj*olje s#jedo&i +udol ?iani u s#ojoj "njii Kako ivi

narod, nasaloj sredinom 30i 'odina.

oje su osno#ne mjere "ojima dra#a nasoji iner#enirai u ras!odjelu nacionalno'

*o'as#a i doo"a i us!osa#i "a"#ea"#e socijalne si'urnosiC D#dje emo id#ojii d#ije

od i mjera "oje su o*iljeile 20e 'odine.

Pr#a je *ila a'rarna reorma "ojom se ras!odjeljuje dio emlji-a odue "ru!nim

emljo!osjednicima e dodjeljuje seos"oj siroinji i ranim #eeranima. o je "lasi&na

socijalna mjera a'rarno' dru-#a jo- i rims"i #remena. jome se nasoje smirii socijalne

enije i ado#oljii as!iracije siroma-ni selja&"i sloje#a. =emlja je, naime, emeljno do*ro

7>ijo >ir"o#i je u o #rijeme na!isao: i"o ne na "ao selja" s "oli"o se malo i!a" moe i#jei.

(>ir"o#i, 1937.)Aascinanan je !odaa" "oji ?iani inosi u o#oj "njii !rema "ojem ri &e#rine $r#aa s!a#a na !odu, -ona&i da nema "re#e (?iani, 1996., re!rin idanje).


9/23

a'rarno' dru-#a, !a je njeno !osjedo#anje jams#o a selja"o#u e'isenciju. aj#i-e je

"orisni"a a'rarne reorme *ilo na oso#u i u %oj#odini, do" u $r#as"oj nije *ilo na&ajnije

!reras!odjele emlji-a. @ $r#as"oj se a'rarna reorma na"on 1. s#jes"o' raa u'la#nom

s#ela na u"idanje !reosali "olonas"i odnosa, !reeno u almacijiQ dru'im rije&ima, nije

*ilo nanije !reras!odjele emlji-a.

=a nas je animlji#o ono -o se do'aalo na !lanu socijalno' a"onoda#s#a "oje se

odnosilo na ne!oljo!ri#redno sano#ni-#o. a !r#om mjesu #ano je s!omenui =a"on o

socijalnom osi'uranju radni"a, s"raeno =D+, "ojim se namjera#alo u#esi socijalno

osi'uranje na dra#noj raini. =a"on je us#ojen 1922. 'odine, a *io je a s#oje #rijeme

relai#no na!redanQ a"on re'ulira osi'uranje socijalni rii"a a!osleni radni"a, "ao -o je

*oles, nesrea na !oslu i saros. ije *ilo !red#ieno osi'uranje a slu&aj nea!oslenosi.@osalom, nea!oslenos "ao s!ecii&an socijalni rii" u o #rijeme nije !o"ri#ena socijalnim

osi'uranjem u #eini a!adnoeuro!s"i emalja. (N danas ne"e, n!r. s"andina#s"e emlje,

imaju do*ro#oljno, a ne o*#eno osi'uranje a slu&aj nea!oslenosi). +adi !ro#ed*e =a"ona

o socijalnom osi'uranju radni"a osno#an je 8redi-nji ured osi'uranja K 8@=D+ sa sjedi-em u

=a're*u. =a"onom je, su"ladno *ismarc"o#s"om modelu socijalno' osi'uranja, *ilo

!red#ieno da i radnici i !osloda#ci !laaju do!rinose, "ao i o da u ijelima u!ra#ljanja

ondo#ima socijalno' osi'uranja *udu i radni&"i !redsa#nici. ador nad !ro#ed*om a"ona

re*ao je #r-ii minisar socijalne !olii"e. =*o' o'a je !ri 8@=D+u *ila !red#iena un"cija

!o#jereni"a minisra socijalne !olii"e. >euim, *o' e-"i 'os!odars"i i socijalni !rili"a

u dra#i, "ao i *o' nes!oso*nosi #lasi da us!osa#i un"cionalan susa# !ri"u!ljanja

sredsa#a i u!ra#ljanje njio#om ras!odjelom, =a"on nije !ro#eden u i#o s#e do 1937.

'odine. o !rimjene =a"ona do-lo je na"on #eli"o' !riis"a sindi"alni or'aniacija e samo'

8redi-nje' ureda u =a're*u. Pr#e su se miro#ine !o&ele is!lai#ai u #rijeme 2. s#jes"o' raa,

da"le u nei#jesnim u#jeima, ali je ra u*ro uni-io e" us!osa#ljeni miro#ins"i susa#.

=a rado*lje imeu d#a s#jes"a raa moe se rei da je, *e o*ira na nasojanja da

se us!osa#i a"ons"a re'ulacija, !ro-lo *e ee"i#no or'aniirano' socijalno' osi'uranja a

a!oslenu !o!ulaciju, !a je $r#as"a u ome aosajala a dru'im emljama. ada je rije& o

samom miro#ins"om osi'uranju, ono se u naj#eoj mjeri, "ao i !rije 191. 'odine, s#odilo na

!ri#ane miro#ins"e ondo#e, j. na rane o*li"e osi'uranja !o !odueima i usano#ama, do"

je susa#no osi'uranje osalo a!isano u a"onu (+ismondo, 2002.).

Ds#rnu emo se na !o&e"e or'aniirane slu*e a a!o-lja#anje. aime, u =a're*uje jo- 1907. 'odine uemeljen =a#od a !osredo#anje nudilaca i railaca radnje i slu*e.

9


10/23

+adilo je o !r#oj *uri rada !osreds#om "oje su se !r#ens#eno a!o-lja#ale dje#oj"e,

u'la#nom "ao slu-"inje u imunim 'rads"im o*ieljima. >euim, 1922. 'odine, "ada je

us#ojen =a"on o socijalnom osi'uranju radni"a, =a#od je u"inu, a nje'o#e je o#lasi !reuela

ra#na *ura rada, "oja je a"oer *ila smje-ena u =a're*u. ( =a're* je, da"le, *io !o"rea&

i sjedi-e 'la#ni socijalni inicijai#a i insiucija u dra#i.). @ u su djelo#ale i ne"e

!ri#ane *ure rada. =animlji#o je da je 1929. 'odine a're*a&"a o!ina samoinicijai#no

or'aniirala an"eu o nea!oslenosi. a"o je !o"renula "asnije an"ee "oje su !ro#odili

@+8o#i sindi"ai, +adni&"a "omora i *ans"e #lasi. Podsjeimo da je o #rijeme #eli"e

'os!odars"e "rie na =a!adu, !ro!asi *ana"a i o'romne nea!oslenosi. Eodine 1931. u

=a're*u je osno#ana 8anica a sa#jeo#anje !ri i*oru #anja "oja je djelo#ala s#e do 194.

'odine. Nnicijai#a je do-la od omore a r'o#inu, indusriju i o*r. @ osno#nom do"umenu

8anice soji: 8anica !rema s#om Pra#ilni"u ja#na je socijalna usano#a i imade adaa" da

s#ojim radom djeluje u ineresu dru-#a i u ineresu !ojedinca, i o na na&in, da u dana-njoj

dierenciranosi rada daje !ojedincu !uo"a a naj*olji i*or rada u dru-#u. ?ian do!rinos

uemeljenju i radu 8anice dao je !roesor +amiro ?ujas, osni#a& insiua i aedre a

!siolo'iju na Ailoos"om a"uleu u =a're*u. Dd 1935. 'odine u radu 8anice je, u

!siolo'a =la"a Pre'rada e ilooa omisla#a r&mara, an'airan i dru'i !onai !siolo'

dr. =oran ?ujas, sin +amira ?ujasa. @ o"u 17'odi-nje' rada (1931.194.) 8anica je

salno una!rei#ala i usa#r-a#ala or'aniaciju sru&no' rada, u#odila no#e o*li"e rada,

!o!unja#ala in#enar sredsa#a i meoda rada i -irila djelanos na no#a !odru&ja

indi#idualno' rada, e ineni#no radila na !o!ulariaciji o#e usano#e i njeno' nans#eno'

rada. (Be-o, 2000.:12)

jelo#ale su i dru'e socijalne, !ose*no umaniarne usano#e. %rijedi a"o s!omenui

da je 1937. 'odine u cijeloj ada-njoj dra#i *ilo 4 domo#a a na!u-enu i u'roenu djecu u

"oje je *ilo smje-eno 2.417 djece. aj#i-e je a"#i domo#a *ilo u $r#as"oj, jer je ona *ila

ra#ijenija i #eu je !anju !os#ei#ala socijalnim insiucijama. @osalom, 1922. 'odine, u

#rijeme "ada je donesen =a"on o socijalnom osi'uranju radni"a, us#ojen je =a"on o a-ii

djece i omladine. a emelju o'a a"ona osni#ane su *ano#ins"e i mjesne usano#e socijalne

djelanosi. aj&e-e se radilo o djeci *e rodieljs"e s"r*i o "ojima je odreenu *ri'u

!reuela dra#a. ada-nji *eo'rads"i socijalni israi#a& 8lo*odan U. %ida"o#i u s#ojoj

"njii, u osalo, i#je-a#a o "omunalnoj a-ii djece u =a're*u 30i 'odina. Dn s!ominje

a're*a&"o dje&je !ri#aili-e, "olonije u >raclinu i ra!ini, u "ojima su socijalno u'roena

djeca *ila smje-ena !o seos"im "uama. adalje, na#odi da je a're*a&"a o!ina !odi'la

10


11/23

osam dje&ji s"loni-a. 8!ominje 'rads"i dje&ji am*ulaorij, dom a dojen&ad i maj"e, 'rads"i

a#od a a-iu maj"i i djece, id. (%ida"o#i, 1937.)

a inicijai#u Fndrije Bam!ara, u'ledno' dra#s#eno' i socijalno' djelani"a,

ada-nje' na&elni"a u >inisars#u dra#s#a i socijalne !olii"e 8a#s"e *ano#ine, 1922.'odine osno#an je dom a djecu u Li!i"u. Eodine 1931. u a-el K Lu"-iu o#oren je dom a

ens"u djecu, a a mu-"u djecu o#oreni su domo#i u 8!liu i u ?olu na oo"u ?ra&u. Nso

a"o je u 8elcu na oo"u ?ra&u osno#ano odmarali-e a djecu s !odru&ja 'rada =a're*a (?an,

194.). Pr#i od'ojni dom a djecu s !oremeajima u !ona-anju osno#an je 1919. 'odine u

lin&a selu na imanju !onao' a're*a&"o' 'radona&elni"a dr. >ilana Fmru-a, o "ojem !i-e

i 8. %ida"o#i. aime, >ilan Fmru- je s#oje imanje !o"lonio 'radu =a're*u !od u#jeom da

se na njemu i'radi dom a na!u-enu djecu. adalje, 'odine 1930. u Eos!iu je osno#an=a#od a !reod'oj sariji maloljeni"a. =a#od a !reod'oj djece Pains"o "od N#anca

!o&eo je s radom 1925. 'odine. =a#od a !reod'oj ens"e mladei i mlae mu-"e djece

osno#an je u %r'inmosu 1916. 'odine, a a#oren je 1921. 'odine. =a#od a od'oj mlai

maloljenica o#oren je 1921. 'odine u 8la#ons"oj Poe'i i u nje'a su !remje-ene "lijenice

i dru'i, ranije osno#ani a#oda, n!r. ono' u %r'inmosu. (?an, Fjdu"o#i, $udina, 194.)

Ddreena se !anja !o"lanjala i in#alidnim oso*ama. a"o je u =a're*u u rado*lju

!rije 2. s#jes"o' raa djelo#ao =a#od a slije!e, aim =a#od a 'luu djecu e jednas!ecijalna -"ola. Nmeu d#a raa dru-#a 'lui i slije!i osni#aju s#oje "lu*o#e. @ !ra#ilu

se radilo o "a#anama a !o!odne#nu re"reaciju, *udui da je a"#im oso*ama *io oean

!risu! u dru'e u'osieljs"e o*je"e. @ #eim 'rado#ima #e !osoje radionice a

a!o-lja#anje 'lui i dru'i endi"e!irani 'raana. =a slije!e se o#araju a#odi s

inernaima i radionicama u "ojima su slije!i !roi#odili "o-ara&"e, &e"ars"e i dru'e

!redmee. >euim, dra#a ne inancira a udruenja, ne'o o rade do*ro#orna dru-#a. a"o

je u =a're*u do*ro#orno dru-#o 8#eo' %ida inanciralo om slije!i. (B!alj, 194.) ?ilo je

dosa do*ro#orni udru'a a !omo siroma-nima. @ ne"ima od nji dijelila se rana i odjea.

!r. do*ro#orno dru-#o Prerana je ije"om 1926./27. 'odine !odijelilo 456.000 o*ro"a

a're*a&"oj 'rads"oj siroinji (Be-o, 2000.). %ida"o#i na#odi da se !o&e"om 30i 'odina u

!u&"im a're*a&"im "uinjama !rosje&no 'odi-nje dijelilo 220.000 o*ro"a, 370.000 o*ro"a

rane u dje&jim s"loni-ima e 310.000 o*ro"a mlije"a u mlije&nim "uinjama (%ida"o#i,

1937.:67). Nsa"nuo je djelo#anje #jers"i umaniarni or'aniacija, !ose*no Oariasa.

a"#e i sli&ne do*ro#orne or'aniacije e umaniarne a"cije asluuju ase*nu, !odro*nu

analiu.

11


12/23

ada je rije& o dra#s#enoj a-ii, jo- jednom re*a isa"nui do!rinos dr. Fndrije

Bam!ara, "oji je *io i !o!redsjedni" 8#jes"e dra#s#ene or'aniacije, aim dunosni"

>inisars#a dra#s#a i socijalne !olii"e e !roesor >edicins"o' a"ulea 8#eu&ili-a u

=a're*u. Dn je !o"renuo mno'e inicijai#e na dra#s#enom i socijalnom !odru&ju. Pose*na

mu je aslu'a -o je ra#io i !ra"i&no !rimjenji#ao "once! socijalne medicine, "oji je

!osao !ona u s#ijeu. a"oer je uemeljio $i'ijens"i a#od e B"olu socijalne medicine

>edicins"o' a"ulea u =a're*u, "asnije na#ane nje'o#im imenom.

=a"lju&no moemo rei da je meurano rado*lje u ra#oju socijalne !olii"e i

socijalni djelanosi donijelo no#u dinami"u, ali nije *ino !romijenilo radicionalni susa#

"oji je !reenim dijelom !o&i#ao na do*ro#ornim inicijai#ama 'raana i udru'a, a u

relai#no malu dra#nu iner#enciju. #a emeljna a"ona i 1922. 'odine (o socijalnomosi'uranju radni"a i socijalnoj a-ii djece) *ila su e" ira lije!i, ali neos#areni elja.

Posojee insiucije socijalne !olii"e i socijalne s"r*i nisu *ile dosane a rje-a#anje s#e

#ee' *roja socijalni !ro*lema "oji su #eli"om sna'om i*ijali na !o#r-inu dru-#a. Ljudima

je, !ose*no onima na selu "oji su osali i#an s#a"o' dose'a or'aniirano' socijalno'

djelo#anja, u *or*i !roi# *ijede !reosala o*ieljs"a i susjeds"a !omo ili !a" iselja#anje u

dale"e, u'la#nom !re"omors"e emlje u nadi da e amo !ronai *olje i#one u#jee.

(AZ%O)J$ !A#O! 8- SVJ$"S#O0 (A"A 9%O *+/,- 0O%I!$:

ru'i s#jes"i ra *rualno je !re"inuo s#e dru-#ene i 'os!odars"e o"o#e u emlji, !a

a"o i ra#oj socijalne !olii"e i socijalni djelanosi. Pro!ala je dra#na ajednica u &ijem je

o"#iru u rado*lju imeu d#a s#jes"a raa *ila $r#as"a. @ rau je !o'inuo #eli" *roj ljudi,

!reeno u naj#ialnijoj i#onoj do*i. Procjenjuje se da je $r#as"a imala o"o 400.000

!o'inuli, !a je *ila meu euro!s"im !odru&jima s naj#i-e ljuds"i ra#a. ome re*a dodai

demo'ras"i 'u*ia" u !rirasu sano#ni-#a, "oji e, a"oer, nano ujecai na ra#oj

dru-#a. 9+aorena je indusrija, dru'e 'os!odars"e 'rane, osno#na inrasru"ura e mno'i

sam*eni o*je"i. @"ra"o, uni-eni su ili *ino !o'or-ani e'isencijalni u#jei !reeno'

*roja sano#ni"a. @ rau su naj#i-e sradali "raje#i sredi-nje, *rds"o!lanins"e $r#as"e, 'dje

su se #odile naje-e *or*e.

Po a#r-e"u raa, u o"olnosima o!uso-ene i siroma-ne emlje no#a #las !od

#ods#om omunisi&"e !arije !reuima !o!unu "onrolu nad dru-#om e us!osa#lja9Prema !rocjenama *roj sano#ni"a $r#as"e 1940. 'odine inosio je 4 ,095.000, do" je 194. 'odine !ao na 3,70.000, da"le a 315.000.

12


13/23

socijalisi&"i susa# #lada#ine ins!iriran so#jes"im modelom. 8ocijalisi&"a #las naja#ljuje

*ru 'os!odars"u i socijalnu ransormaciju dru-#a. Dsno#ni cilj socijalisi&"o' dru-#a je,

!rema ome, !romijenii e"onoms"u *au -o je mo'ue *re, "a"o *i se omo'uio

socijalisi&"i !reo*raaj dru-#a, !i-e ;. Pusi (194.:1). >euim, *udui da socijalisi&"a

#las !romo#ira e'aliarne #rijednosi *es"lasno' dru-#a, !rema s#om ideolo-"om !oslanju

ona mora uei u o*ir enje radni&"e "lase, u &ije ime #lada, a *oljim i#oom. o na&i da

mora una!rijedii maerijalni sandard i socijalnu si'urnos siroma-ni, radni&"i sloje#a

sano#ni-#a. @!ra#o je o, u !os#ema-nju dra#nu "onrolu nad socijalnim susa#ima,

odredilo "ara"er socijalisi&"e socijalne !olii"e i rali"o#alo je od socijalni !olii"a u

demo"ras"im a!adnim emljama, "oje su se ormirale ije"om du'orajne e#olucije i !od

ujecajem rali&ii dru-#eni a"era i !rocesa. a"on !reuimanja #lasi, #ods#o

!olii&"o' !o"rea radni&"e "lase mora uei u o*ir e aje#e (a *oljim i#oom i

socijalnom si'urno-u K o!. %. P.) unao& ome -o su oni &eso !rourje&je a!solunom

!riorieu -ednje i e"onoms"o' rasa nad osalim aje#ima (Pusi, 194.:19). o e u

socijalisi&"im emljama do#esi do relai#no #iso"e socijalne !oro-nje i, "a"o su je ne"i

analii&ari na#ali, !rerano sarele socijalne dra#e. (Aer'e)

8ocijalisi&"a e #las na samom !o&e"u nasojai 1. ursii no#i !oreda"

!odra#ljenjem i us!osa#om nadora nad osno#nim sreds#ima a !roi#odnju e 'la#nim

'os!odars"im resursima, 2. rje-a#ai ur'enne socijalne !ro*leme uro"o#ane raom,

!r#ens#eno !ro*leme *oraca D?e i ra#a a-ima, "ao i us!osa#ii osno#ne susa#e

socijalne si'urnosi a radni"e i dra#ne slu*eni"e e 3. orsirai u*ranu moderniaciju i

indusrijs"i ra#oj emlje nasojei o#orii !ers!e"i#u siroma-nom sano#ni-#u, smanjii

a'rarnu !rena!u&enos i !o*olj-ai e'isencijalne u#jee selja-#a "ao naj*rojnije'

siroma-no' dru-#eno' sloja. o je, da"le, "one"s u "ojem re*a !romarai socijalnu

!olii"u i ra#oj socijalni djelanosi $r#as"e u !enaeso'odi-njem rado*lju na"on 2.

s#jes"o' raa. D"olnosi u "ojima se !oslije raa ra#ijalo r#as"o dru-#o *ro su se

mijenjale. =ao je !ore*no na!ra#ii !eriodiaciju s!omenuo' rado*lja, jer e nam ona

!omoi u *oljem raumije#anju sadraja i usmjerenosi ada-nje socijalne !olii"e.

Fnalii&ari ra#oja u !oranom rado*lju o "ojem je rije& o*i&no rali"uju nje'o#e

d#ije ae. Pr#a !o&inje na"on s#r-e"a raa 1945., a a#r-a#a 1953. 'odine. +adi se o ai

adminisrai#no' socijalima s o*iljejima snano' dra#no' cenralima. ru'a aa raje od

1953. do 1965. 'odine, a u na"u je u#oenja samou!ra#ljanja e !rocesa decenraliacije.

=a#r-a#a !ri#rednom reormom, "ojom se sredinom 60i 'odina u 'os!odars#o !o"u-alo

13


14/23

u#esi #i-e ri-ni elemenaa e !o#eai samosalnos !ri#redni su*je"aa (?o-nja", 1973.).

8udei !o ome, 1960. nije !rijelomna 'odina "ojom *i a#r-a#alo jedno, a a!o&injalo dru'o

rado*lje u ra#oju na-e' dru-#a, odnosno socijalne !olii"e i socijalni djelanosi "a"o se

o su'erira u naslo#u euro!s"o' !roje"a &iju "ronolo'ijs"u semu nasojimo slijedii.

adalje, unuar !r#o' rado*lja uo*i&ajilo se rali"o#ai au "oja raje do 1947. 'odine

(ur-enje socijalisi&"o' !ore"a i o*no#a), e au imeu 1947. i 1953. 'odine (!r#i

!eo'odi-nji !lan, u*rana indusrijaliacija) (La"ie#i, 197.). @nuar dru'o' rado*lja iso

je a"o mo'ue rali"o#ai au "oja raje od 1953. do 195. 'odine (u#oenje

samou!ra#ljanja i o#aranje !rema =a!adu), a na "oju se !oom nasa#lja dru'a aa imeu

195. i 1965. 'odine (orijenacija na !odianje i#ono' sandarda sano#ni-#a). re*a rei

da je 'ranica imeu !r#o' i dru'o' rado*lja dosa luidna, a"o da emo ne"a *i#anja,

*o' njio#e nara#i, smjesii u dru'u umjeso u !r#u au "ojoj, ma"ar ru*no, #remens"i

!ri!adaju. (a !rimjer, osni#anje %i-e sru&ne -"ole a socijalne radni"e 1952. 'odine).

Bo se, da"le, *ino do'aalo u na-em dru-#u u rado*lju 1945. K 1953. 'odine a

ujecalo je na ra#oj socijalne !olii"e i socijalni djelanosiC Pr#o s!omenimo radi"alne

mjere "ojima no#a #las nasoji ursii socijalisi&"i !oreda" e rje-a#ai a"une socijalne

!ro*leme !roia-le i raa i !orane os"udice. >eu radi"alne mjere "ojima se ur-uje

socijalisi&"a #las u*rajamo a'rarnu reormu, "oloniaciju, "ole"i#iaciju, nacionaliaciju

*ana"a, indusrije, r'o#ine, !romeni sredsa#a, !reuimanje od srane dra#e nano' *roja

'rads"i sano#a, o*#eni o"u! i ras!odjelu !oljo!ri#redni !roi#oda, !ro!isi#anje cijena,

racionirano sna*dije#anje 'raana osno#nim ari"lima. a aj na&in dra#a je u o!oj

os"udici nasojala osi'urai nune e'isencijalne u#jee sano#ni-#a, !ose*no ono'a

'rads"o'a. @ u s#ru o*a#ljena je na&ajna redisri*ucija maerijalni do*ara odnosno

doo"a u "oris siroma-nije', !reeno radni&"o' i 'rads"o' sano#ni-#a. @ o#oj ama-noj

dra#noj !reras!odjeli !rednos su imali oni 'raani "oji su sudjelo#ali u rau na srani

!o*jedni"a. 8 dru'e srane, !od oso*io je snanim !riis"om *ilo selja-#o, "oje se reiralo

"ao !ri#ano#lasni&"o naslijee i "lasne e!oe "oje re*a -o je mo'ue *re !re#ladai i

a!sor*irai u no#u socijalisi&"u dru-#enu sru"uru. 8o'a su s#i socijalni a"oni, uosalom

"ao a"oni i mjere na dru'im !odru&jima, !ri#ile'irali socijalisi&"i dio dru-#a, do" je onaj

dru'i, nesocijalisi&"i, *io a!osa#ljen, iloen !riiscima, a u o se !red#ialo njio#o

s"ora-nje nesajanje u !ers!e"i#i socijalisi&"o' dru-#eno' ra#oja. @ socijalimu je, da"le,

na djelu dualni "ara"er dru-#a (Pulji, 2004.:9). >jere "ojima se nasoji !re#ladai

selja-#o d#oja"e su !rirode i slijede meodu !ois"i#anja i !ri#la&enja (push pull). 8

14


15/23

jedne srane !ro#ode se mjere o'rani&a#anja emlji-no' !osjeda, onemo'ua#anje nje'o#e

!ro-irene re!rodu"cije, o*#eni o"u! !oljo!ri#redni !roi#oda !o nis"im cijenama,

!rimjenjuje se nee"#i#alenna ramjena sela i 'rada (!rema modelu ;. Preo*raens"o' u

8o#jes"om 8a#eu), a s dru'e se orsira -"olo#anje i a!o-lja#anje selja&"o' sano#ni-#a u

ne!oljo!ri#rednim djelanosima. Pose*no je o#o !osljednje *ilo !ri#la&no seos"im mladim

ljudima, *udui da su !relas"om u 'rad i u ne!oljo!ri#redna animanja !osiali !o#oljniji

maerijalni i socijalni saus od ono' "oji su imali na selu. a aj na&in !o"renua je maso#na

dea'rariacija seos"o' sano#ni-#a.10ea'rariacija e smanjii a'rarnu, ali s #remenom

uro"o#ai indusrijs"u !renaseljenos, "oja e se maniesirai u !o#eanoj nea!oslenosi i

#i-"o#ima radne sna'e u indusriji.

a"#e su *ile dra#ne mjere na !odru&ju socijalne si'urnosi i socijalne a-ieCaj#ea je *ri'a !os#eena r#ama raa, djeci, mladei i in#alidima. ra#a je osno#ni

nosilac socijalne a-ie, do" o!erai#no njome ru"o#odi >inisars#o socijalno' saranja.

Pojedini !oslo#i !renosili su se na !o#jerens#a narodni od*ora, da"le na lo"alna ijela

u!ra#ljanja. @ a"i#nosima na *rinja#anju u'roeno' sano#ni-#a na&ajno su sudjelo#ale

dru-#eno!olii&"e or'aniacije "ao 8a#e *oraca, Fnia-isi&"i ron ena, omladins"e

or'aniacije. 8ocijalni usano#a ras!oreeni !o rali&iim resorima, a u "ojima se o*a#ljao

ne"i o*li" *rinja#anja i !omoi, u $r#as"oj je 'odine 1945. *ilo 311, a 1950. 'odine 511

(?o-nja", 1973.:6). adalje, u $r#as"oj su 1945. 'odine !osojala 92 doma u "ojima je

smje-eno .93 djece. D o!se'u socijalne a-ie djece s#jedo&e sljedei !odaci >inisars#a

a socijalno saranje +$: u 1950. 'odini od 1,200.000 djece i omladine, "oli"o i je *ilo u

do*i do 1 'odina, 50.2 je *ilo na *es!lanom ljeo#anju, 233.600 djece i dojilja do*i#alo je

dodanu ranu, 44.941 dijee *ilo je smje-eno u usano#e a *rinja#anje djece i omladine,

o"o 40.000 djece os#ari#alo je !ra#o na in#alidninu, o*ieljs"e miro#ine ili rene, a 256.69

djece !rimalo je dje&ji do!laa". (?o-nja", 1973:7). 11

Dsim a-ie u'roeno' sano#ni-#a dra#a je ra#ila i susa# socijalno' osi'uranja,

"oji je o*u#aio a!oslene u dra#nom se"oru 'os!odars#a e u dra#nim slu*ama. a"on

dono-enja @sa#a 31. sije&nja 1946. 'odine, "ojim se dra#a o*#eala radnicima i

namje-enicima jam&ii socijalno osi'uranje, us#ojeni su od'o#arajui a"oni. aj#aniji je

*io =a"on o socijalnom osi'uranju radni"a, namje-eni"a i slu*eni"a i 1946. 'odine. aj je

a"on imijenjen 1950. 'odine =a"onom o socijalnom osi'uranju radni"a, slu*eni"a i10D ome 'o#ori !odaa" da je u rado*lju imeu 194. i 1961. 'odine i !oljo!ri#rede u ne!oljo!ri#redne

djelanosi u $r#as"oj !re-lo 704 isue sano#ni"a. (>a"simo#i, 1964.: 1617)11a su da#anja a djecu *ila dosa ida-na 'o#ori !odaa" a 1954. 'odinu !rema "ojem je dje&ji do!laa" &inio25I *udea !rosje&ne radni&"e o*ielji. (+enduli, 1971.: 22)

15


16/23

njio#i !orodica. jime je socijalno osi'uranje ne-o !ro-ireno, j. o#orena je mo'unos

osi'uranja oso*ama "oje se *a#e samosalnom !roesionalnom djelano-u. =a"on je na dosa

#iso"oj raini deinirao !ra#a i !ro!isao socijalna da#anja. N!a", o nije *ilo u s"ladu s

'os!odars"im mo'unosima emlje, "oja je, *o' *lo"ade emalja so#jes"o' *lo"a i

ne"oli"o nerodni 'odina, dos!jela u !rili&no ea" 'os!odars"i i socijalni !oloaj. @ iso

#rijeme enormna su dra#na id#ajanja a in#esicije i o*ranu, -o se a"oer odrailo na

sandard sano#ni-#a. D !ro*lemima s "ojima se u'osla#ija suo&a#ala !o&e"om 50i

'odina s#jedo&i !odaa" da je nacionalni dooda" per capita*io samo ne-o inad !redrane

raine.12

ru'o rado*lje, a!o&eo u dosa ne!o#oljnim u#jeima, o*iljeeno je u#oenjem

!r#i o*li"a samou!ra#ljanja, decenraliacijom e, u dru'oj ai, orijenacijom na !odianjesandarda sano#ni-#a, odnosno, ada-njim rje&ni"om, #eim id#ajanjem a dru-#enu

!oro-nju. Polii&"e su !romjene !o&ele u#oenjem radni&"o' samou!ra#ljanja u !oduea

1950. 'odine. #ije 'odine "asnije, 1952. 'odine, odreeni o*li" samou!ra#ljanja u#eden je u

usano#e. o#a orijenacija u !olii&"om susa#u !o#rena je @sa#nim a"onom i 1953.

'odine. @#oenje samou!ra#ljanja !raila je decenraliacija e !o#eanje *roja su*je"aa u

odlu&i#anju u 'os!odars#u i dru-#enim djelanosima. N!a", u !r#oj !olo#ini 50i 'odina

sari model u!ra#ljanja dru-#om jo- je snano !risuan u !ona-anju rani or'ana #lasi. o

se, u osalo, o'ledalo u #eli"om !riis"u eriorijalni jedinica na in#esicione ondo#e "oje

su nasojale i'radii indusrijs"e ili !a" inrasru"urne o*je"e !a se a"o le'iimirai !red

s#ojim sano#ni-#om. Dd sredine 50i 'odina do-lo je do na&ajno' ao"rea u dra#noj

!oro-njiQ ona se !reusmjera#a na !odianje sandarda 'raana. Eodine 1957. us#ojena je

+eolucija 8a#ene narodne s"u!-ine o !ers!e"i#nom ra#oju o!e !oro-nje u "ojoj se

!red#ia !o#eanje idaa"a a i#oni sandard ljudi, !ose*no a dru-#ene djelanosi "ao

-o su !ros#jea, "ulura, dra#s#o i socijalna a-ia, jer one, "a"o soji u +eoluciji,

..ne!osredno !odiu i#oni sandard rud*eni"a i njio#i !orodica. a"#u je orijenaciju

!o#rdio Pro'ram 8, us#ojen na 8edmom "on'resu u Lju*ljani 195. 'odine. %rijedi

s!omenui da se u om srae'ijs"om do"umenu #ladajue Parije o daljnjem ra#oju emlje

dosa !anje !os#euje socijalnim !ianjima. %ano je u!oorii da je u rado*lju 195. do

1964. 'odine u'osla#ija os#arila #rlo #iso"e so!e rasa, !a je !o ome *ila meu !r#im

emljama u s#ijeu. Po#eana je !roi#odnja ro*a -iro"e !oro-nje, a omo'uen je #ei u#o

ro*a i inoems#a, -o je ujecalo na !o*olj-anje i#oni u#jea -iro"i sloje#a sano#ni-#a.

12D"o 45 I nacionalno' doo"a os#ari#alo se u !oljo!ri#rediQ moralie dojen&adi *io je o"o 11, 5 !romila, aod sano#ni"a s #i-e od 10 'odina sarosi &e#rina je *ila ne!ismena (Beer, 1974.:5).

16


17/23

aj 'os!odars"i !ros!erie jednim se dijelom moe !ri!isai ida-noj !omoi a!adni

emalja, ali i smanjenom !riis"u emalja so#jes"o' *lo"a. Nso#remeno, *o' s#e

ineni#nije' !rocesa dea'rariacije, indusrijaliacije i ur*aniacije nano se !romijenila

dru-#ena sru"ura. Primjera radi, udio !oljo!ri#redno' sano#ni-#a u $r#as"oj je o!ao sa

63,2I u 194. 'odini na 43,9I u 1961. 'odini. 8elja-#o !o !r#i !u u !o#ijesi nije &inilo

#einu u r#as"om dru-#u, !a je a"o !rijeen jedan "rii&ni !ra' dru-#enoe"onoms"o'

ra#oja.

ada je rije& o socijalnoj !oliici i socijalnim djelanosima, odreene su se !romjene

do'odile #e !o&e"om 50i 'odina, da"le u #rijeme 'os!odars"e de!resije. aime, na"on

ras"ida sa 8o#jes"im 8a#eom e s !o&e"om samou!ra#no' e"s!erimena do-lo je do

"rii&"o' !reis!ii#anja cjelo"u!no' socijalisi&"o' nasljea i do !osu!no' o#aranja emlje!rema =a!adu. o se osjeilo u socijalnoj !oliici i u socijalnim djelanosima. D ome >.

+uica !i-e: Po&eci i sredina 50i 'odina *ili su !eriod ao"rui#anja moderni !ro'rama

socijalne !olii"e u ;uro!i i snano' u"lju&i#anja meunarodni a'encija na o#om !lanu

(>D+, J$D, @). Dne su najaslunije a omo'eniaciju i ine'raciju !ro'rama socijalne

!olii"e na sarom "oninenu. @!ra#o se u isom !eriodu de-a#a ao"re u na-oj emlji i

u'osla#ija se dire"no u"lju&uje u e !romjene u socijalnoj !oliici (+uica, 197.:14). D

"a"#im je !romjenama rije&C Posu!no se !ois"uje adminisrai#na re'ulacija i "onrola

socijalni !ro'rama, a na na&enju do*i#a !roesionalni, sru&ni !risu!. 8la*i ujecaj do"rine

#. socijalno' auomaima, !rema "ojoj e socijalni !ro*lemi nesai us!oredo s

'os!odars"im ra#ojem e i'radnjom socijalisi&"i dru-#eni odnosa. a!u-a se sajali-e

!rema "ojem je socijalisi&"o dru-#o *es"onli"no, !a u njemu, da"le, nema socijalni

!ro*lema. 8 decenraliacijom se !ro-irio !rosor samosalnosi !oduea i usano#a, -o je

!o'odo#alo ino#acijama u socijalnoj !oliici i u socijalnim djelanosima. @ socijalnom radu

!reuimaju se "once!i a!adni emalja. a !rimjer, u a-ii djece se, osim "lasi&ni

domo#a, u#ode o*ielji "ao su*je"i a-ie. @ a-ii in#alida !o&inju se !rimjenji#ai

!roesionalna i socijalna rea*iliacija. ao o*li" a!o-lja#anja in#alida u#ode se a-ine

radionice. o#e meode !rimjenjuju se u radu s delin"#ennom omladinom. @"ra"o, sru&ni

rad do*i#a na cijeni, a smanjuje se *iro"ras"i i #olunarisi&"i !risu! u rje-a#anju socijalni

!ro*lema.

@na!reenje socijalni djelanosi do*ilo je snaan im!uls u#oenjem susa#no'

o*rao#anja radni"a a socijalne djelanosi. @ om !o'ledu "lju&no je *ilo osni#anje %i-e

sru&ne -"ole a socijalni rad u =a're*u 1952. 'odine. ?ila je o !r#a -"ola e #rse ne samo u

17


18/23

*i#-oj u'osla#iji ne'o i u s#im socijalisi&"im emljama. Ddlu"u o osni#anju donijela je

%lada +$, a na !rijedlo' 8a#jea a narodno dra#lje i socijalnu !olii"u 17. sudeno'a

1952. 'odine. a sru&nom !lanu "lju&nu ulo'u u osni#anju %i-e sru&ne -"ole a socijalne

radni"e imali dr. ;u'en Pusi, amilo ?resler, ajana >arini i %alerija 8in'er, "oja je

ia*rana a !r#u ra#naeljicu B"ole. @ !ri!remama a !o&ea" rada B"ole ne"oli"o je na-i

sru&nja"a, u suradnju eni&"e !omoi D@, os#arilo sudijs"e *ora#"e u a!adnim

emljama. a"o su se"li sananja o sranim is"us#ima, "oja su *ila "orisna a deiniranje

!ro'rama o*rao#anja na-i socijalni radni"a. (Fjdu"o#i, 2002.). @s"oro je !o&ela

edu"acija "adro#a #e a!osleni u socijalnim slu*ama. ru-#o socijalni radni"a

osno#ano je 1955. 'odineQ 'odine 1959. uemeljen je =a#od a socijalni rad 'rada =a're*a, a

1962. 'odine +e!u*li&"i a#od a socijalni rad. %rijedi s!omenui da je 1960. 'odine !o&eo

ilaii &aso!is Socijalni rad. ru'im rije&ima, us!osa#ljena je osno#na insiucionalna

inrasru"ura socijalni djelanosi.

=a !ra"su socijalno' rada "lju&an do'aaj *ilo je o#aranje !r#o' cenra a socijalni

rad u Puli 1959. 'odine. (ai# mu je *io Oenar a socijalnomedicins"i rad). a"on

Pre!oru"e 8a#ene narodne s"u!-ine i 1961. 'odine cenri a socijalni rad osni#aju se u

cijeloj emlji i !osaju emeljna insiucija socijalne a-ie. Oenrima je namijenjen adaa" da

u lo"alnim sredinama re'isriraju i rje-a#aju socijalne !ro*leme. @ cenrima se, u osalo,

o*a#ljaju sru&ni !oslo#i saraeljs#a, "ao i dru'i !oslo#i socijalne a-ie. =a una!reenje

rada cenara a socijalni rad *ilo je #ano us#ajanje re!u*li&"o' =a"ona o socijalnoj a-ii

1969. 'odine. ime je a"onoda#no rije-en saus i !ro!isane nadlenosi cenara, a oni su

do*ili -iro"o !odru&je rada u rje-a#anju socijalni !ro*lema. Oenri a socijalni rad "ao

insiucije socijalne a-ie, nasali na !odru&ju $r#as"e, !o"aali su se dosa u&in"o#iima.

8o'a su !osali u s#ijeu !rinaa insiucionalna ino#acija u !odru&ju socijalne a-ie.

Bo se i&e socijalno' osi'uranja, re*a s!omenui da je 1952. 'odine !ro#oenje

socijalno' osi'uranja !reneseno na a#ode a socijalno osi'uranje "ao samosalne usano#e,

"ojima u!ra#ljaju osi'uranici !re"o s#oji s"u!-ina. Eodine 1954. donesen je =a"on o

dra#s#enom osi'uranju radni"a i slu*eni"a, !a se a 'rana socijalno' osi'uranja

or'aniacijs"i osamosalila. im su a"onom !r#i !u u#edene mjere !re#eni#ne dra#s#ene

a-ie. @s"oro su !ose*nim a"onima re'ulirani miro#ins"o (1957.) i in#alids"o osi'uranje

(195.). @ e je a"one uneseno #i-e !romjena "oje se odnose na !ra#a osi'urani"a. Po&e"om

60i 'odina do-lo je do imjena u or'aniaciji i inanciranju socijalno' osi'uranja. ada se

osni#aju samou!ra#ne ajednice socijalno' osi'uranja u o!inama, re!u*li"ama e na

1


19/23

sa#enoj raini. Nso a"o. osni#aju se a#odi e ondo#i socijalno' osi'uranja. a"o je

i#r-ena decenraliacija susa#a socijalno' osi'uranja i njio#o !ri*lia#anje samim

osi'uranicima. (el&i, 19.)

$PIO0

a "raju recimo da se #eli"i socijalni !ro*lemi !oja#ljuju 60i 'odina. aime,

dru-#ena !oduea ne mo'u a!oslii #eli" *roj ljudi "oji se nude ri-u rada, !a se u emlji

!oja#ljuje a o #rijeme #iso"a nea!oslenos. ao rje-enje nude se #eli"e mo'unosi

a!o-lja#anja u =a!adnoj ;uro!i, "oja u o #rijeme doi#lja#a 'os!odars"i !ros!erie. N

$r#as"e je u inoems#u, !rema !o!isu sano#ni-#a 1971. 'odine, *ilo a!osleno 194.000

radni"a, "ojima re*a !ridodai &lano#e njio#i o*ielji. +adnici u inoems#u s#ojimo*ieljima u emlji -alju de#ie "oje !o*olj-a#aju sandard #eli"o' *roja ljudi. 8ocijalna se

"ria u emlji, a#aljujui ome, u*laa#a i od'aa. >euim, *o' #eli"i !romjena i "rie

u s#ijeu "oja je a#aila s#ije 70i i 0i 'odina, 'os!odars"a i socijalna "ria u

socijalisi&"im emljama, !a da"le i u *i#-oj u'osla#iji, osjeno se !rodu*ljuje. Dsamdesei

'odina "ria je !o!rimila o*iljne ramjere. Nlusracije radi, dru-#eni se !roi#od 199.

'odine u odnosu na 191. 'odinu smanjio a 0,5I. (rui, 2004.:37). ru'im rije&ima, u

no#im u#jeima, o*iljeenim "riom, 'lo*aliacijom i no#om enolo-"om re#olucijom,socijalisi&"e su sru"ure jednosa#no !o!ucale !o s#im -a#o#ima. @ u'osla#iji su socijalno

neado#oljs#o i rusracije 'raana !o!rimile !olii&"e "onoacije, a !rocesi deine'racije

ju'osla#ens"e ederacije do*ili su snano u*ranje. @"ra"o re&eno, socijalisi&"a je

nomen"laura i'u*ila le'iimaciju a u!ra#ljanje dru-#om, !a se susa# "oji je ona

!redsa#ljala sam od se*e uru-io.

D#dje smo !re-li adani "ronolo-"i o"#ir na-e' rada da *ismo u"aali na "asniju

e#oluciju i "raj socijalisi&"o' !roje"a u $r#as"oj e re!er"usije na socijalnu !olii"u isocijalna !ra#a. =a"lju&no moemo rei da se orsiranom moderniacijom e #iso"om

rainom socijalni !ra#a socijalisi&"i !roje" ra#oja u !r#oj ai, u s#e s#oje nedosa"e i

re!resiju "oju je !ra"icirao, relai#no us!je-no le'iimirao. >euim, *o' iscr!ljeni

mo'unosi na!re"a u 'os!odars"oj i socijalnoj seri, !ose*no *o' nedosani 'raans"i i

!olii&"i !ra#a, u dru'oj ai ra#oja i'u*io je ra#ojni !oencijal i so'a !ro!ao. a"on

!ro!asi socijalima $r#as"a je #odila e-"i ra a neo#isnos, a u-la je i u mu"or!nu

!ossocijalisi&"u raniciju, -o e deerminirai socijalnu siuaciju u dru-#u, !a da"le i

ra#oj socijalne !olii"e i socijalni djelanosi.

19


20/23

iteratura

1. Fjdu"o#i, >. (ur.) (2002.) ;, godina Studija za socijalni rad- =a're*. 8udijs"i

cenar socijalno' rada Pra#no' a"ulea 8#eu&ili-a u =a're*u.

2. Fni, Lj. (195.) $r#as"o iseljeni-#o K osno#ne na&aj"e. Zbornik "rea (adio Zagreba,12.

3. ?an, ?. (194.) omo#i a djecu. @: B"r*i, >., Leica, 8., Po!o#i, ?., ?u"o#i, . i

>auino#i, F. (ur.)Q Socijalna zatita-=a're*: @>;F, 390394.

4. ?an, ?., Fjdu"o#i >. i $udina, ?. (194.) @sano#e a resocijaliaciju. @: B"r*i, >. i

dr. (ur.)Q Socijalna zatita-=a're*: @>;F, 394397.

5. ?enRo#s"R, L. (199.) o*ro#oljna 'os!ojins"a (ens"a) dru-#a u $r#as"oj od

osni#anja do Pr#o' s#jes"o' raa. ?aso=is za suvre>enu =ovijest, 1, 7393.

6. ?erend, N. . i +Gn"i, E. (1996.) $uro=ska =eriferija i industrijalizacija *@,- B *+*-

=a're*: a!rijed.

7. ?iani, +. (1996.) #ako Divi narod-=a're*: Pra#ni a"ule 8#eu&ili-a u =a're*u i

Elo*us.

. ?o-nja", %. (1973.) +a#oj socijalne a-ie od 1945 K1965. 'odine. Socijalni rad, 13

(34), 510.

9. ?raudel, A. (1969.):a longue dur;e u< =crits sur l> histoire. Paris: Alammarion.

10. rui, E. (2004.) 'rvatska obratnica-=a're*: Eolden mar"ein' K eni&"a "nji'a.

11. Eerscen"ron, F. (1966.) $cono>ic )ackEarrdness in 'istorical Pers=ektive.

?oson: $ar#ard @ni#ersiR Press

12. Eross, >. (1996.) e'ra i !erierija no#a eorija indusrijs"e re#olucije u ;uro!i,

!red'o#or "njii: ?erend, N. . i +Gn"i, E. (ur.)Q $uro=ska =eriferija i

industrijalizacija *@+- B *+*-=a're*: a!rijed.

13. $o*s*a


21/23

15. omadini, >. (1934.) Proble> seljakiF dugova-?eo'rad: Pri#redni !re'led

16. La"ie#i, . (197.) &vod u socijalnu =olitiku.?eo'rad: 8a#remena adminisracija.

17. >a"simo#i, ?. (1964.) Prelaa" !oljo!ri#redno' sano#ni-#a u ne!oljo!ri#redne

djelanosi. StanovnitvoH1.

1. >ar"o#&i, ?. i sur. (194.) (azvoj elektrifikacije 'rvatske- =a're*: Nnsiu a

ele"ro!ri#redu.

19. >ir"o#i, >. (1937.) OdrDanja seljakog =osjeda-=a're*: $r#as"a na"lada.

20. Pea", F. (194.) D!a !eriodiacija ra#oja susa#a socijalne a-ie. @: B"r*i, ?. i dr.

(ur.)Q Socijalna zatita.=a're*: @>;F, 226243.

21. Pulji, %. (2004.) 8ocijalna !ra#a i socijalni ra#oj +e!u*li"e $r#as"e. (evija za

socijalnu =olitiku,1,11,320.

22. Pusi, ;. (194.) 8ocijalna a-ia i dru-#eni ra#oj. @: B"r*i, >. i dr. (ur.)Q Socijalna

zatita. =a're*: @>;F, 152.

23. +enduli, >. (1971.) emo'ras"a "reanja u $r#as"oj. @: +enduli, >. (ur.)Q

StanovnitvoH e>igracija i za=oslenost u 'rvatskoj. =a're*: ;"onoms"i !re'led.

24. +ismondo, >. (ur.) (2002.) , godina >irovinskog osiguranja u 'rvatskoj-=a're*:$r#as"i a#od a miro#ins"o osi'uranje.

25. +uica, >. (197.) 8ocijalna !olii"a 0i K "oninuie ili !romena srae'ije.

Socioloki =regled, 12,11, 2534.

26. 8au#R, F. (1969.) "Forie gnrale de la =o=ulation- Paris: P.@. A.

27. 8i!ei, %. (1959.) #retanje i tendencije u razvitku =oljo=rivredne =roizvodnje na

=odruju !( 'rvatske-=a're*: F=@.

2. 8a*o, F. (2005.) @roci de!o!ulacije u $r#as"oj i 8la#oniji "rajem 19. i !o&e"om 20.

soljea. @: Ui#i, ., Po"os, . i >i-ei, F. (ur.)Q Stanovnitvo 'rvatske B

dosadanji razvoj i =ers=ektive.=a're*: Nnsiu dru-#eni nanosi N#o Pilar.

29. Beer, ?. (1974.) Socijalna =olitika i socijalna strategija-?eo'rad: ?NE=.

30. Be-o, =. (2000.) Po&eci djelo#anja slu*e a a!o-lja#anje u $r#as"oj. (evija za

socijalnu =olitikuH 2,7,17512.

21


22/23

31. B!alj, N. (195.) @sano#e a rea*iliaciju. @: B"r*i, >. i dr. (ur.)Q Socijalna zatita-

=a're*: @>;F.

32. ime, . (1967.) >iro#ins"e a"lade no#&ani a#oda u $r#as"oj i 8la#oniji do

'odine 1940. $kono>skizbornik,Eraa a e"onoms"u !o#ijes $r#as"e.

33. @je-eno#i Dsroins"i, D. (19.) #u


23/23

Gacult of aE%e=art>ent of Social Kork

SOCIA POICL A!% SOCIA AC"IVI"I$S I! C(OA"IA I!"'$ P$(IO% G(O6 *+,, &!"I *+/,

Su>>ar

?n this paper the author discusses three periods in the development o% social polic@

and social activities in 'roatia in the period %rom 1900 until 1960.

+he %irst period preceded Aorld Aar ? and the author calls it !the end o% the long

19th centur@#. &t that time the 'roatian societ@ Bas poorl@ developed languishing on the

peripher@ o% the &ustroHungarian =mpire %ar %rom the =uropean developmental core

Bith the dominant peasantr@ and rudimentar@ social institutions that operated Bithout an@

signi%icant in%luence o% the state.

*uring the second period betBeen the tBo Aorld Aars 'roatia Bas placed in a

more un%avourable developmental conteCt than the &ustroHungarian monarch@. +he state

o% that period +he ,ingdom o% -erbs 'roats and -lovenes %rom 19/1 onBards the

,ingdom o% Dugoslavia passed the %irst important social laBs but due to numerous

reasons it Bas not able to implement them. -ocial problems Bere increasingl@ appearing in

toBns and poorl@ developed social institutions o% civil societ@ could solve them onl@ to a

marginal eCtent.

+he third period lasted %rom the end o% Aorld Aar ?? until 1960. ?t Bas

characterised b@ the strong state intervention in all spheres o% li%e including the socialsphere. ?n the @ears %olloBing the Bar social legislature Bas established primaril@

protecting the victims and participants o% the national liberation Bar and the population

emplo@ed in the state sector Bhile numerous peasantr@ continued to remain outside all

main social securit@ s@stems. Parallel to the gradual abandonment o% the administrative

socialism in the 1970s more attention Bas being given to social problems. &t that time

important social institutions Bere %ounded in 'roatia among Bhich Be single out the

Pro%essional 'ollege o% -ocial Aork and centers %or social Bork. &s social problems

primaril@ povert@ and unemplo@ment but also various %orms o% sociall@ deviant behaviour

increasingl@ rose to the sur%ace o% societ@ particularl@ in the 1960s social polic@ gained

more importance as Bell as various %orms o% social activities.

&s it is Bell knoBn the collapse o% socialism in =uropean countries ensued in the190s. 4amel@ due to eChausted opportunities %or progress in the economic and social

sphere as Bell as due to the de%icit o% civil and political rights socialism depleted its

developmental potential and there%ore simpl@ imploded as a s@stem. ?n the 1990s 'roatia

Baged a di%%icult Bar %or independence at the same time undergoing a painstaking post

socialist transition Bhich caused radical changes in social polic@ and social activities.

#e Eords2social aci#iies, social !olicR, social

Documents

Socijalna Politika u Hrvatskoj