1. POJAM SLUBENIKA!To je osoba koja obavlja odreene poslove za potrebe javne vlasti, javlja se paralelno sa razvojem moderne demokratske drave i dravnog aparata. Status slubenika se prosuuje s obzirom na prirodu posla koje zaposlenik obavlja i mora sadravati prerogative javne vlasti2. DEFINICIJA SLUBENIKOG PRAVA!Slubeniko pravo je skup pravnih normi koje ureuju razliita pitanja vezana uz status slubenika, od kojih se istiu prijem u slubu, prestanak slube te prava, obveze i odgovornost slubenika. 3. KATEGORIJE JAVNIH SLUBENIKA U RH!U prvu kategoriju spadaju dravni slubenici kao osobe zaposlene u dravnim tijelima iji je radnopravni status ureen Zakonom o dravnim slubenicima koji djeluje kao lex specialis, dok za pojedine dijelove slubenikog korpusa u dravnoj slubi vrijede i posebni zakoni ueg obuhvata kao to su Zakon o policiji i Zakon o oruanim snagama RH. Drugu kategoriju ine profesionalni slubenici zaposleni pri tijelima jedinica lokalne i podrune samouprave, dakle upanijama, gradovima i opinama, a njihov je status ureen posebnim zakonom pod nazivom Zakon o slubenicima i namjetenicima lokalnoj i podrunoj samoupravi, kao i razliitim internim aktima. U treu skupinu svrstavamo zaposlene u ostalim subjektima javnog sektora, a to su ustanove, komore, zaklade i javna trgovaka drutva. Kod nas ne postoji jo zakon koji bi posebno regulirao njihov status, pa se na njih primjenjuju odredbe Zakona o radu te razliiti interni akti (statuti, pravilnici i odluke).4. USTAV RH KAO IZVOR SLUBENIKOG PRAVA!Ustav predstavlja openormativni akti najvie pravne snage u hijerarhiji pravnih propisa kojima se ureuju politika, pravna, gospodarska i druga temeljna pitanja i drutvene vrijednosti neke drave. Svakom se dravljaninu RH, pod jednakim uvjetima, jami pravo sudjelovanja u obavljanju javnih poslova i prijma u javne slube pravo na trajk u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima zakonom moe ograniiti, dok se status dravnih slubenika te radno-pravni status namjetenika ureuje zakonom i drugim propisima.

5. PODZAKONSKI OPENORMATIVNI AKTIPravna snaga odreenog tipa openormativnog akta ovisi o poloaju subjekata koji ih donose u hijerarhiji dravnih tijela. Podzakonski openormativni akti-uredbe (akti najvie pravne snage, donosi ih vlada ili ef drave), pravilnik (razumijeva 2 oblika akta 1. Openormativni akti koji se donose radi izvrenja zakona, uredbi ili odluka i 2. Interni opi pravni akti razliitih pravnih osoba-ustanova, trgovakih drutava, dravna tijela i dr.) Razlika izmeu ta dva oblika pravilnika lei u njihovoj pravnoj snazi. Nii pravni akti su poslovnici, odluke, statuti, naputci, naredbe i dr.6. KOLEKTIVNI UGOVORIUgovor se pojmovno moe odrediti kao dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju strana. Svrha je ugovora proizvesti doputene pravne uinke koji se odnose na nastanak, prestanak ili izmjenu odreenih pravnih odnosa. Individualni ugovori ureuju pojedinana prava radnika u radnom odnosu, dok kolektivni ugovori kao stranku umjesto pojedinog radnika imaju sindikate ili druga udruenja radnika. Pravna teorija razlikuje dvije vrste odredbi sadranih u kolektivnim ugovorima a to su odredbe s normativnim uinkom i odredbe s obveznopravnim uinkom.7. ETIKI KODEKS, TO JE TO I KAKVE VRSTE POSTOJE?To je skup pravila i naela ponaanja kojih su duni se pridravati zaposlenici obuhvaeni njegovim odredbama. Predstavljaju skupine vrijednosnih odnosno etikih pravila koje za cilj imaju unaprijediti standarde ponaanja u praksi obavljanja odreene djelatnosti, a kao model normiranja u suvremenom svijetu prilino su raireni kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Mogu se podijeliti na nekoliko skupina a) strukovni kodeksi odredbama pokrivaju predstavnike pojedinih struka, b) kodeksi slubenika-obuhvaaju osobe sa zakonskim statusom slubenika, c) kodeksi javnih slubenika odnose se na osobe koje obnaaju odreene javne dunosti kao udio u politikoj vlasti. Postoje jo 2 akta, a to su: etiki kodeks dravnih slubenika i etiki kodeks policijskih slubenika.8. RAZVOJ DOMAEG ZAKONODAVSTVA O DRAVNIM SLUBENICIMAPovijesni razvoj zakonodavstva o dravnim slubenicima u RH od njene samostalnosti moe se pratiti kroz 3 etape. Prva je obiljeena vaenjem Zakona o upravi iz 1978. godine koji je preuzet iz bive drave, a obuhvatom je znatno iri od kasnijih zakona. Druga etapa je zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima iz 2001. godine koji strukturom i sadrajem uglavnom slijedi rjeenja zakona iz 1994. godine. Vezano uz europeizaciju nacionalne slubenike legislative znaajno je spomenuti organizaciju sigma iji dokumenti utvruju standarde koji bi u nacionalnim zakonodavstvima o slubenicima trebale slijediti drave, kandidati i potencijalni kandidati kao pristup EU. 9. NALOZIPodrazumijeva se da su slubenici openito duni potivati naloge nadreenih. Jedan od tih normativnih i drugih imbenika su: pravila struke i priroda samog posla, razliiti planski dokumenti (planovi i programi rada). Zakon o dravnim slubenicima predvia i dvije iznimke od obveze izvrenja naloga te sluajeve u kojima je odbijanje naloga: obvezno ili fakultativno odbijanje. Ako je nalog nezakonit, ako je izvrenje naloga bilo protivno pravilima struke i etikom kodeksu, izvrenje naloga moglo bi izazvati veu tetu i izvrenje naloga predstavljalo kazneno djelo.10. TO JE TO UPRAVLJANJE U DRAVNOJ SLUBI!Za neposredno bavljenje pitanjima razvoja i upravljanje kadrovima dravna tijela u kojima je zaposleno 50 ili vie slubenika i namjetenika, ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadlene za razvoj i upravljanje kadrovima, koje ZODS naziva jedinice za ljudske potencijale koje obavljaju sljedee poslove: brinu o upravljanju ljudskim potencijalima i njihovom razvoju, pripremaju prijedloge planova prijma u dravnu slubu.11. PRIJAM U DRAVNU SLUBU I POPUNJAVANJE RADNIH MJESTAPrijam u dravnu slubu je jedan od najznaajnijih instituta slubenikog prava zato jer se uspostavlja veza izmeu osobe koja odabire slubeniki poziv normi slubenikog prava i tako se utvruju i temeljne odrednice slubenikog statusa.12. PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDUOvim se aktom utvruju radna mjesta u dravnom tijelu, potreban broj dravnih slubenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored te druga pitanja. Materija pravilnika o unutarnjem redu ureena je i odredbama zakona o sustavu dravne uprave koji obvezuju dravna tijela na donoenje takvih akata i sadrajem vezuje uz uredbe Vlade kojima se ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje.13. PLAN PRIJMA U DRAVNU SLUBUPlanovi prijma dijele se na b) kratkorone (vrijede za odreenu kalendarsku godinu), b) srednjorone (za razdoblje od 2 godine) c) dugorone (za razdoblje od 4 godine). Planom prijma u dravnu slubu utvruje se: stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta, potreban broj dravnih slubenika na neodreeno vrijeme, broj vjebenika i prijam u dravnu slubu na odreeno vrijeme zbog poveanja opsega posla. Plan prijma utvruje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu dravnog prorauna i objavljuje se u ''Narodnim novinama'' najmanje jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom podruju RH i na web stranici sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose.14. POSTUPAK PRIJMA U DRAVNU SLUBU:Postoje 2 tipa prijma u dravnu slubu a to su a) redoviti postupak prijma provodi se periodino, prijam u dravnu slubu osoba sa zavrenim obrazovanjem odreene strune spreme i struke, bez radnog iskustva, b) izvanredni postupak prijma primjenjuje se kad u dravnoj slubi postoji potreba prijma strunih osoba s odgovarajuim iskustvom na radna mjesta utvrena pravilnikom o unutarnjem redu.15. UVJETI ZA PRIJAM U DRAVNU SLUBUTo su pretpostavke utvrene pozitivnim zakonodavstvom vezane uz svojstva osobe koje ova mora ispuniti kako bi pravno valjano stupila u radni odnos u dravnim tijelima. Dijele se na ope i posebne uvjete. Ope uvjete kumulativno mora ispuniti svaki kandidat za dravnu slubu, bez obzira na koje radno mjesto pretendira. Opim uvjetima pridodaju se posebni uvjeti koji se mogu propisivati posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu dravnog tijela.16. ZAPREKE ZA PRIJAM U DRAVNU SLUBU!To su osobna svojstva uz ije postojanje ZODS vee zabranu prijma u slubu. U dravnu slubu osobe ne mogu biti primljene iz sljedeih razloga: 1. Ukoliko se protiv njih vodi kazneni postupak ili koje su osuene za kazneno djelo: protiv ivota i tijela, protiv slobode i prava ovjeka i graanina, protiv RH, protiv braka, obitelji i mladei, protiv imovine, protiv pravosua; 2 ukoliko im je prestala dravna sluba zbog teke povrede slubene dunosti, u razdoblju od 4 godine od prestanka dravne slube; 3. Ukoliko je prestala dravna sluba zbog toga to nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od 4 godine od prestanka dravne slube.

17. NAINI POPUNJAVANJA RADNIH MJESTAJavni natjeaj, interni oglas, napredovanje, premjetanje, raspored, prijam korisnika stipendije.Napredovanje kod napredovanja radi se o popunjavanju radnih mjesta osobama koje su ve zaposlene kao dravni slubenici unutar sustava dravne uprave. Ostvaruje se rasporedom dravnog slubenika na vie radno mjesto unutar iste kategorije ili prelaskom u viu kategoriju. Premjetanje dravni slubenik moe po potrebi slube biti premjeten na drugo radno mjesto u istom ili drugom dravnom tijelu ili mjestu rada. Prijam korisnika stipendije kod prijma korisnika stipendije ne provodi se javni natjeaj ali se donosi rjeenje o prijmu u dravnu slubu a po izvrnosti toga donosi se rjeenje o rasporedu na radnom mjestu.

18. GLAVNI KORACI JAVNOG NATJEAJA U OBJAVI! Postupak prije raspisivanja javnog natjeaja i internog oglasa Objava javnog natjeaja i internog oglasa Ponitenje javnog natjeaja i internog oglasa Izbor kandidata u postupku javnog natjeaja i internog oglasa Obustava postupka javnog natjeaja i internog oglasa Utvrivanje liste kandidata i testiranje Donoenje rjeenja o prijemu u dravnu slubu ili rjeenja o izboru kandidata Donoenje rjeenja i rasporeda na radno mjesto

19. PONITENJE JAVNOG NATJEAJA I INTERNOG OGLASASredinje tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose ponitit e odlukom javni natjeaj odnosno interni oglas koji je raspisan protivno odredbama ZODS-a i na temelju njega donesenihpropisa, a najkasnije u roku od 30 dana od dana objave javnog natjeaja u ''Narodnim novinama''.20. PROBNI RADUloga je trajanja probnog rada ovisi o tome da li se radi o osobi primljenoj redovitim ili izvanrednim postupkom. U sluaju redovitih probni rad traje 12 mjeseci, a osobe izvanrednog postupka probni rad obavljaju 3 mjeseca, a slubenik ga obavlja na radnom mjestu na koje je rasporeen da svojim radnim i strunim kvalitetama udovoljava zahtjevima radnog mjesta. Rad slubenika ocjenjuje se ocjenom zadovoljava i ne zadovoljava. Rjeenje o otkazu donosi se najkasnije u roku od 8 dana od isteka probnog rada. 21. OBILJEJA DRAVNOG STRUNOG ISPITASvrha dravnog strunog ispita je da kandidati razumiju propise koji ureuju podruje dravne uprave, da ih zna samostalno pratiti i primjenjivati u svom podruju rada. Obvezu polaganja dravnog strunog ispita imaju dravni slubenici koji su pozitivno ocjenjeni na probnom radu. Rok za polaganje dravnog strunog ispita je 6 mjeseci od isteka probnog rada, a moe se produiti u ovim sluajevima: a) prijava za polaganje dravnog strunog ispita pravodobno je podnesena a slubenik nije u zakonskom bio pozvan na polaganje, b) u sluaju privremene nesposobnosti za rad, koritenje rodiljnog ili roditeljskog dopusta odnosno drugog opravdanog razloga. Ispit se polae pred dravnom ispitnom komisijom. O poloenom ispitu slubeniku se izdaje svjedodba.

22. DRAVNA SLUBA NA ODREENO VRIJEME!Prijem na odreeno vrijeme doputen je a) za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno poveavao a koji nisu trajnijega karaktera, b) zamjene due vrijeme odsutnog slubenika. Forma prima u dravnu slubu na odreeno vrijeme je oglas koji se objavljuje na 3 razliita mjesta: putem nadlene slube za zapoljavanje, na web stranici dravnog tijela koje raspisuje oglas, na web stranici ministarstva uprave.23. POVJERAVANJE POSLOVA NA TEMELJU UGOVORA O DJELUUgovor o djelu openit je institut graanskog prava tj. Obvezno pravni ugovorni odnos kojim se jedna strana obvezuje obaviti odreeni posao, a druga strana se obvezuje platiti mu to za naknadu. Prvo od njih odnosi se na prirodu posla pa se tako poslovi iz djelokruga dravnih tijela utvreni ustavom, Zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i Zakona ne mogu na temelju Ugovora o djelu povjeriti pruateljima strunih usluga izvan dravne slube.24. ODBOR ZA DRAVNU SLUBUOdluuje o albama protiv rjeenja o prijmu u dravnu slubu i rjeenja kojima se odluuje o pravima i obvezama dravnih slubenika. Protiv rjeenja odbora za dravnu slubu donijetog u postupku ravnog povodom albe dravno tijelo i dravni slubenik imaju pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od dana primitka rjeenja.25. KLASIFIKACIJA RADNIH MJESTA U DRAVNOJ SLUBI3 temeljne kategorije slubenika izvrenja upravljakih i izvrnih poslova: a) radna mjesta rukovodeih dravnih slubenika, b) radna mjesta viih dravnih slubenika, c) radna mjesta niih dravnih slubenika. Radna mjesta u skladu sa standardnim mjerilima: a) potrebno struno znanje, b) sloenost poslova, c) samostalnost u radu, d) stupanj suradnje s drugim dravnim tijelima i komunikacije sa strankama, e) stupanj odgovornosti i utjecaj na donoenje odluka.26. PREMJETAJ PO POTREBI SLUBEDravni slubenik moe biti premjeten na drugo na radno mjesto u istom ili drugom dravnom tijelu te u istom ili drugom mjestu rada. O premjetanju po potrebi slube odluuje elnik tijela na temelju slobodne ocjene po potrebi da se dravni slubenik premjesti s jednog radnog mjesta na drugo. Premjetanje je opravdano popunjavanje upranjenog radnog mjesta iji se poslovi moraju obaviti bez prekida, potreba poveanja broja izvritelja zbog poveanog opsega posla, bolje organizacije rada, potreba za angairanjem drugog slubenika radi efikasnijeg obavljanja poslova i zadataka.27. UPUIVANJE NA RAD IZVAN DRAVNE SLUBEDravni slubenik moe uputiti na rad sljedea tijela: upravna tijela lokalne i podrune samouprave, pravne osobe s javnim ovlastim u RH, meunarodne organizacije i meunarodne projekte.28. OCJENJIVANJE DRAVNIH SLUBENIKAa) IZUZETAN inovativan je i kreativan, aktivno sudjeluje u unaprijeenju upravnog podruja u kojem je zaposlen.b) PRIMJERAN - pokazuje visoku razinu strunosti i kompetentnosti i pokazuje iznimnu motivaciju za radc) USPJEAN slubene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke i pogreke u radu i postupanju su zanemarived) ZADOVOLJAVA pokazuje niu razinu strunosti i kompetencija i ima pogreke u radu i postupanjue) NE ZADOVOLJAVA tu ne pokazuje strunost i kompetenciju i ne pokazuje interes za kvalitetu svog rada

29. NAPREDOVANJE U SLUBI2 su oblika napredovanja: redovito slubenik se rasporeuje na prvo sljedee radno mjesto vieg poloaja u hijerarhiji, izvanredno to je preskakanje pojedinih hijerarhijskih stepenica. Uvjeti za redovito napredovanje slubenika: a) slubenik je jedanput ocijenjen ocjenom izuzetan ili najmanje 2 puta ocjenom primjeran ili najmanje 3 puta ocjenom uspjean ili viom ocjenom, b) postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu na koje se slubenik moe rasporediti, c) ispunjava uvjete za raspored na javno mjesto.30. IZOBRAZBA DRAVNIH SLUBENIKAProgrami izobrazbe dijele se na zajednike i posebne a svaka od ovih kategorija dijeli se na ope i specijalistike programe. Zajedniki program izobrazbe dijele se na sljedee kategorije: 1.uvodni programi namijenjeni novim dravnim slubenicima, 2.specijalistiki programi namijenjeni pojedinim grupama dravnih slubenika, 3.programi osobnih usavravanja,4.programi usavravanja dravnih slubenika koji ele napredovati u viu kategoriju,5.programi izobrazbe rukovodeih slubenika,6.ostali programi. Izobrazbu slubenika provodi dravna kola za javnu upravu.31. RASPOLAGANJE ( RAZLOG STAVLJANJA NA RASPOLAGANJE DRAVNIH SLUBENIKA)Do stavljanja dravnog slubenika na raspolaganje dolazi u sluajevima kada u dravnim tijelima doe do odreenih promjena u pogledu organizacije ili djelokruga njihova rada pa kao posljedica takvih promjena doe do ukidanja pojedinih radnih mjesta. Predvia se 4 razliita sluaja organizacijskih promjena uslijed kojih se moe javiti potreba za stavljanje slubenika na raspolaganje, a to su a) ukidanje dravnog tijela uz preuzimanje poslova tog tijela u drugo dravno tijelo, b) ukidanje dravnog tijela i svih poslova tog tijela, c) promjena djelokruga dravnog tijela, d) donoenje novog pravilnika o unutarnjem redu.32. PRAVA I OBVEZE SLUBENIKA NA RASPOLAGANJUZa vrijeme trajanja raspolaganja dravni slubenik duan je obavljati poslove po nalogu elnika tijela ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu sa steenim stupnjem obrazovanja. Slubenik u tom razdoblju takoer ostvaruje pravo na plau u visini plae isplaene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. Pravo na plau i druga prava iz slube dravni slubenik stavljen na raspolaganje ostvaruje u dravnom tijelu u kojem je doneseno rjeenje o stavljanju na raspolaganje.

33. PROFESIONALNA NESPOSOBNOST ZA RADOvdje se radi o promjenama na strani slubenika vezanim za utvrenu nesposobnost za rad. Dravni slubenik kojemu je na temelju posebnih propisa utvrena profesionalna nesposobnost za rad e se rasporediti na drugo radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete, u skladu s preostalom radnom sposobnou. Ukoliko u dravnom tijelu nema radnog mjesta na koje se slubenik moe rasporediti odgovarajue se primjenjuju odredbe opih propisa o radu. 34. PRESTANAK DRAVNE SLUBEPrestanak dravne slube istovremeno predstavlja i prestanka slubenikog radnog odnosa: a) mogunosti prestanka dravne slube: a) sporazumom, b) istekom roka, c) otkazom, d) po sili zakona, e) na drugi nain propisan zakonom. O prestanku dravne slube donosi se rjeenje u roku od 8 dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak slube.35. SPORZUMNI PRESTANAK SLUBEKoristi se u sluajevima kada izmeu dvije strane u slubenikom odnosu, dravnog slubenika i drave kao poslodavca ne postoje znaajnije nesuglasice u pogledu prestanka slube. Sporazum o prestanku dravne slube zakljuuje se u pisanom obliku izmeu dravnog slubenika i elnika tijela.36. OTKAZ DRAVNE SLUBEPropisana su dva oblika otkaza redovni i izvanredni. Kod redovitog slubeniku se otkazuje dravna sluba ako nije zadovoljio na probnom radu. Mogunost izvanrednog otkazivanja slube od strane elnika tijela vezane su uz utvrivanje injenice da je slubenik poinio teku povredu slubene dunosti koja: a) ima obiljeja korupcije, b) ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu tetu za dravno tijelo pravne osobe ili zatitu javnog interesa, c) dovodi u pitanje ivot i fiziki integritet graana, d) dovodi u pitanje redovito izvravanje poslova dravnog tijela. Prije izvanrednog otkaza zbog povrede slubene dunosti nadreeni slubenik duan je postupiti na sljedei nain: a) pisanim putem upozoriti slubenika na nepravilnosti u radu i ostaviti mu rok od mjesec dana za otklanjanje nepravilnosti, b) ako slubenik u roku ne otkloni nepravilnosti u radu ponovno pisanim putem upozoriti slubenika i ukazati mu na mogunost izvanrednog otkaza ako nepravilnosti ne otkloni u roku mjesec dana. Dravna sluba prestaje danom izvrnosti rjeenja o izvanrednom otkazu.37. STATUS NAMJETENIKANjihov status je znatno oskudnije reguliran. Poslovi namjetenika ne ukljuuju provedbu dravnih ovlasti pa ne postoji niti potreba za iscrpnijim normiranjem kongentnim normama javnog prava. Instituti koji se primjenjuju u odnosu na namjetenike jesu odredbe o udaljenju iz slube odgovornosti dravnih slubenika, za povrede slubene dunosti te o ocjenjivanju. Ocjenjivanje namjetenika nije upravna stvar a o ocjeni se donosi odluka, a ako namjetenik smatra da mu je odlukom o ocjeni povrijeeno neko pravo iz radnog odnosa ima pravo na sudsku zatitu. 38. ODGOVORNOST SLUBENIKAZakonom su propisana 3 oblika odgovornosti: a) stegovna odgovornost , b) materijalna odgovornost, c) kaznena odgovornost. Stegovna odgovornost ureuje sva bitna pitanja kao to su vrste povreda slubene dunosti, tijela za voenje postupka, postupanje i sankcija. Odgovornost za tetu ureena je obvezama utvrivanja visine i okolnosti tete, mogunosti pisanog sporazuma o naknadi tete, te uspostava prijanjih stanja. Kaznena odgovornost proizlazi iz normi kaznenog materijalnog prava i odnosi se na kaznena djela protiv slubene dunosti39. LAKE I TEKE POVREDE DUNOSTILake povrede su: uestalo kanjenje na posao ili raniji odlazak s posla, neopravdano kanjenje na posao preko sat vremena dnevno, naputanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadreenog slubenika. Teke povrede su: zlouporaba poloaja ili prekoraenje ovlasti u slubi, odbijanje izvrenja naloga ako za to ne postoje opravdani razlozi i neopravdani izostanak s posla 2 do 4 dana uzastopno.40. TIJELA ZA VOENJE POSTUPKA ZBOG POVREDE SLUBENE DUNOSTITijelo se utvruje obzirom na to o kojoj se vrsti povrede radi. O lakim povredama odluuje elnik tijela, a o tekim povredama u prvom stupnju odluuje slubeniki sud, a u drugom stupnju vii slubeniki sud.41. POSTUPOVNE NORME SADRANE U ZAKONU DRAVNIH SLUBENIKAPostupak zbog povrede slubene dunosti je hitan i ne plaaju se pristojbe. Dravni slubenik u postupku zbog povrede slubene dunosti ima pravo na branitelja. Tijelo koje vodi postupak duno je omoguiti sudjelovanje sindikata iji je lan koji u tom postupku ima poloaj izjednaen s poloajem branitelja. 42. POSEBNE ODREDBE O POSTUPKU ZBOG TEKE POVREDE SLUBENE DUNOSTIMora se provesti usmena rasprava a slubenik protiv koje je pokrenut postupak mora biti sasluan. Slubeniki sud nije vezan pravnom kvalifikacijom teke povrede slubene dunosti navedenom u zahtjevu za pokretanje postupka. Ako je dravnom slubeniku prestala dravna sluba nakon pokretanja postupka zbog teke povrede slubeniki sud nastavit e voenje postupka i donijeti odluku o odgovornosti za teku povredu slubene dunosti. Ako slubeniki sud utvrdi odgovornost izrei e zabranu prijma u dravnu slubu na vrijeme od 1-4 godine.43. ZASTARA POKRETANJA I VOENJA POSTUPKAPravo na pokretanje postupka zbog lake povrede slubene dunosti zastarijeva u roku od 3 mjeseca od dana saznanja zapoinjenu povredu i poinitelja a najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana kad je povreda poinjena. Ako u roku od godine dana od pokretanja postupka ne bude donesena izvrna odluka postupak e se obustaviti zbog zastare voenja postupka. Zastara voenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadlenog tijela usmjerenog ka odluivanju o odgovornosti za povredu slubene dunosti ili zakonitosti i ustavnosti rjeenja te nakon svakog prekida zastarni rok poinje iznova tei. Apsolutna zastara nastupa protekom dvostruko vremena koliko je prema zakonu propisana zastara voenja postupka zbog povrede slubene dunosti.

44. UDALJENJE IZ SLUBEUvjeti za udaljenje: a) protiv slubenika je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti, b) povreda je takve prirode da bi ostanak u slubi mogao tetiti interesima slube. Slubenika se udaljuje rjeenjem elnika tijela, a elnik tijela e obavezno udaljiti iz slube dravnog slubenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti. Protiv rjeenja o udaljenju iz slube slubenik moe izjaviti albu slubenikom sudu u roku od 15 dana od dostave rjeenja. 45. ODGOVORNOST SLUBENIKA ZA TETUDravni slubenik duan je nadoknaditi tetu koju u slubi ili u svezi sa slubom namjerno ili nepanjom nanese dravnom tijelu. Odgovornost se mora temeljiti na namjeri ili krajnjoj nepanji. 46. KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTIKaznena djela i kazneno pravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se povrjeuju ili ugroavaju osobne slobode i prava ovjeka, te druga prava i drutvene vrijednosti zatiene Ustavom RH. Neke od kaznenih djela su: nezakonito pogodovanje, primanje mita, davanje mita, trgovanje utjecajem, odavanje slubene tajne. ODAVANJE SLUBENE TAJNE tko neovlateno drugome priopi, preda ili na drugi nain uini pristupanim neklasificirane podatke koje su slubena tajna kaznit e se zatvorom do 3 godine. Nema kaznenog djela ako je djelo poinjeno u preteito javnom interesu.47. IZVOD IZ ZAKONA O POLICIJI NAPOMENE UZ ODREDBE ZAKONA O POLICIJI!Zakon o policiji ureuje osnove organizacije policije i specifinosti radnopravnog poloaja policijskih slubenika u MUP-u. 3 kategorije osoba zaposlenih u MUP-u: a) osobe koje obavljaju policijske poslove, b) dravni slubenici, c) namjetenici . Zakon ureuje osnove organizacije policije i specifinosti radnopravnog poloaja policijskih slubenika u MUP-u.48. KLASIFIKACIJA RADNIH MJESTA POLICIJSKIH SLUBENIKA!Obavlja se ovisno o: a) sloenosti poslova, b) obrazovanju, c) o osobnom znanju, d) stupnju odgovornosti i ovlasti za donoenju odluka, e) samostalnosti u radu. 3 kategorije radnih mjesta policijskih slubenika: a) radna mjesta rukovodeih policijskih slubenika, b) radna mjesta viih policijskih slubenika, c) radna mjesta niih policijskih slubenika49. ZVANJA POLICIJSKIH SLUBENIKANeka od tih zvanja su: policajac, vii policajac, samostalni policajac, policijski narednik.50. ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUBENE DUNOSTILake povrede: kanjenje na posao ili raniji odlasci s posla, naputanje radnih prostorija tijekom radnog vremena, neopravdan izostanak s posla jedan dan. Tee povrede dunosti: zlouporaba poloaja u slubi, odbijanje izvrenje zadae ako za to ne postoje opravdani razlozi, neopravdan izostanak s posla 2-4 dana uzastopno. Za lake povrede slubene dunosti postupak vodi i odluku donosi ministar ili nadleni rukovoditelj. Za tee povrede slubene dunosti postupak vodi i odluku donosi disciplinski sud.