1. POJAM SLUŽBENIKA!

To je osoba koja obavlja određene poslove za potrebe javne vlasti, javlja se paralelno sa razvojem moderne demokratske države i državnog aparata. Status službenika se prosuđuje s obzirom na prirodu posla koje zaposlenik obavlja i mora sadržavati prerogative javne vlasti

2. DEFINICIJA SLUŽBENIČKOG PRAVA!

Službeničko pravo je skup pravnih normi koje uređuju različita pitanja vezana uz status službenika, od kojih se ističu prijem u službu, prestanak službe te prava, obveze i odgovornost službenika.

3. KATEGORIJE JAVNIH SLUŽBENIKA U RH!

U prvu kategoriju spadaju državni službenici kao osobe zaposlene u državnim tijelima čiji je radnopravni status uređen Zakonom o državnim službenicima koji djeluje kao lex specialis, dok za pojedine dijelove službeničkog korpusa u državnoj službi vrijede i posebni zakoni užeg obuhvata kao što su Zakon o policiji i Zakon o oružanim snagama RH. Drugu kategoriju čine profesionalni službenici zaposleni pri tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, dakle županijama, gradovima i općinama, a njihov je status uređen posebnim zakonom pod nazivom Zakon o službenicima i namještenicima lokalnoj i područnoj samoupravi, kao i različitim internim aktima. U treću skupinu svrstavamo zaposlene u ostalim subjektima javnog sektora, a to su ustanove, komore, zaklade i javna trgovačka društva. Kod nas ne postoji još zakon koji bi posebno regulirao njihov status, pa se na njih primjenjuju odredbe Zakona o radu te različiti interni akti (statuti, pravilnici i odluke).

4. USTAV RH KAO IZVOR SLUŽBENIČKOG PRAVA!

Ustav predstavlja općenormativni akti najviše pravne snage u hijerarhiji pravnih propisa kojima se uređuju politička, pravna, gospodarska i druga temeljna pitanja i društvene vrijednosti neke države. Svakom se državljaninu RH, pod jednakim uvjetima, jamči pravo sudjelovanja u obavljanju javnih poslova i prijma u javne službe pravo na štrajk u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenima zakonom može ograničiti, dok se status državnih službenika te radno-pravni status namještenika uređuje zakonom i drugim propisima.

5. PODZAKONSKI OPĆENORMATIVNI AKTI

Pravna snaga određenog tipa općenormativnog akta ovisi o položaju subjekata koji ih donose u hijerarhiji državnih tijela. Podzakonski općenormativni akti-uredbe (akti najviše pravne snage, donosi ih vlada ili šef države), pravilnik (razumijeva 2 oblika akta 1. Općenormativni akti koji se donose radi izvršenja zakona, uredbi ili odluka i 2. Interni opći pravni akti različitih pravnih osoba-ustanova, trgovačkih društava, državna tijela i dr.) Razlika između ta dva oblika pravilnika leži u njihovoj pravnoj snazi. Niži pravni akti su poslovnici, odluke, statuti, naputci, naredbe i dr.

6. KOLEKTIVNI UGOVORI

Ugovor se pojmovno može odrediti kao dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim očitovanjem volje najmanje dviju strana. Svrha je ugovora proizvesti dopuštene pravne učinke koji se odnose na nastanak, prestanak ili izmjenu određenih pravnih odnosa. Individualni ugovori uređuju pojedinačna prava radnika u radnom odnosu, dok kolektivni ugovori kao stranku umjesto pojedinog radnika imaju sindikate ili druga udruženja radnika. Pravna teorija razlikuje dvije vrste odredbi sadržanih u kolektivnim ugovorima a to su odredbe s normativnim učinkom i odredbe s obveznopravnim učinkom.

7. ETIČKI KODEKS, ŠTO JE TO I KAKVE VRSTE POSTOJE?

To je skup pravila i načela ponašanja kojih su dužni se pridržavati zaposlenici obuhvaćeni njegovim odredbama. Predstavljaju skupine vrijednosnih odnosno etičkih pravila koje za cilj imaju unaprijediti standarde ponašanja u praksi obavljanja određene djelatnosti, a kao model normiranja u suvremenom svijetu prilično su rašireni kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Mogu se podijeliti na nekoliko skupina a) strukovni kodeksi – odredbama pokrivaju predstavnike pojedinih struka, b) kodeksi službenika-obuhvaćaju osobe sa zakonskim statusom službenika, c) kodeksi javnih službenika – odnose se na osobe koje obnašaju određene javne dužnosti kao udio u političkoj vlasti. Postoje još 2 akta, a to su: etički kodeks državnih službenika i etički kodeks policijskih službenika.

8. RAZVOJ DOMAĆEG ZAKONODAVSTVA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA

Povijesni razvoj zakonodavstva o državnim službenicima u RH od njene samostalnosti može se pratiti kroz 3 etape. Prva je obilježena važenjem Zakona o upravi iz 1978. godine koji je preuzet iz bivše države, a obuhvatom je znatno širi od kasnijih zakona. Druga etapa je zakon o državnim službenicima i namještenicima iz 2001. godine koji strukturom i sadržajem uglavnom slijedi rješenja zakona iz 1994. godine. Vezano uz europeizaciju nacionalne službeničke legislative značajno je spomenuti organizaciju sigma čiji dokumenti utvrđuju standarde koji bi u nacionalnim zakonodavstvima o službenicima trebale slijediti države, kandidati i potencijalni kandidati kao pristup EU.

9. NALOZI

Podrazumijeva se da su službenici općenito dužni poštivati naloge nadređenih. Jedan od tih normativnih i drugih čimbenika su: pravila struke i priroda samog posla, različiti planski dokumenti (planovi i programi rada). Zakon o državnim službenicima predviđa i dvije iznimke od obveze izvršenja naloga te slučajeve u kojima je odbijanje naloga: obvezno ili fakultativno odbijanje. Ako je nalog nezakonit, ako je izvršenje naloga bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, izvršenje naloga moglo bi izazvati veću štetu i izvršenje naloga predstavljalo kazneno djelo.

10.ŠTO JE TO UPRAVLJANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI!

Za neposredno bavljenje pitanjima razvoja i upravljanje kadrovima državna tijela u kojima je zaposleno 50 ili više službenika i namještenika, ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za razvoj i upravljanje kadrovima, koje ZODS naziva jedinice za ljudske potencijale koje obavljaju sljedeće poslove: brinu o upravljanju ljudskim potencijalima i njihovom razvoju, pripremaju prijedloge planova prijma u državnu službu.

11.PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU I POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA

Prijam u državnu službu je jedan od najznačajnijih instituta službeničkog prava zato jer se uspostavlja veza između osobe koja odabire službenički poziv normi službeničkog prava i tako se utvrđuju i temeljne odrednice službeničkog statusa.

12.PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDU

Ovim se aktom utvrđuju radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored te druga pitanja. Materija pravilnika o unutarnjem redu uređena je i odredbama zakona o sustavu državne uprave koji obvezuju državna tijela na donošenje takvih akata i sadržajem vezuje uz uredbe Vlade kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje.

13.PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU

Planovi prijma dijele se na b) kratkoročne (vrijede za određenu kalendarsku godinu), b) srednjoročne (za razdoblje od 2 godine) c) dugoročne (za razdoblje od 4 godine). Planom prijma u državnu službu utvrđuje se: stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta, potreban broj državnih službenika na neodređeno vrijeme, broj vježbenika i prijam u državnu službu na određeno vrijeme zbog povećanja opsega posla. Plan prijma utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna i objavljuje se u ''Narodnim novinama'' najmanje jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području RH i na web stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

14.POSTUPAK PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU:

Postoje 2 tipa prijma u državnu službu a to su a) redoviti postupak prijma – provodi se periodično, prijam u državnu službu osoba sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva, b) izvanredni postupak prijma – primjenjuje se kad u državnoj službi postoji potreba prijma stručnih osoba s odgovarajućim iskustvom na radna mjesta utvrđena pravilnikom o unutarnjem redu.

15.UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU

To su pretpostavke utvrđene pozitivnim zakonodavstvom vezane uz svojstva osobe koje ova mora ispuniti kako bi pravno valjano stupila u radni odnos u državnim tijelima. Dijele se na opće i posebne uvjete. Opće uvjete kumulativno mora ispuniti svaki kandidat za državnu službu, bez obzira na koje radno mjesto pretendira. Općim uvjetima pridodaju se posebni uvjeti koji se mogu propisivati posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela.

16.ZAPREKE ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU!

To su osobna svojstva uz čije postojanje ZODS veže zabranu prijma u službu. U državnu službu osobe ne mogu biti primljene iz sljedećih razloga: 1. Ukoliko se protiv njih vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kazneno djelo: protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv RH, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv pravosuđa; 2 ukoliko im je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od 4 godine od prestanka državne službe; 3. Ukoliko je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od 4 godine od prestanka državne službe.

17.NAČINI POPUNJAVANJA RADNIH MJESTA

Javni natječaj, interni oglas, napredovanje, premještanje, raspored, prijam korisnika stipendije.Napredovanje – kod napredovanja radi se o popunjavanju radnih mjesta osobama koje su već zaposlene kao državni službenici unutar sustava državne uprave. Ostvaruje se rasporedom državnog službenika na više radno mjesto unutar iste kategorije ili prelaskom u višu kategoriju. Premještanje – državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom ili drugom državnom tijelu ili mjestu rada. Prijam korisnika stipendije – kod prijma korisnika stipendije ne provodi se javni natječaj ali se donosi rješenje o prijmu u državnu službu a po izvršnosti toga donosi se rješenje o rasporedu na radnom mjestu.

18.GLAVNI KORACI JAVNOG NATJEČAJA U OBJAVI! Postupak prije raspisivanja javnog natječaja i internog oglasa Objava javnog natječaja i internog oglasa Poništenje javnog natječaja i internog oglasa Izbor kandidata u postupku javnog natječaja i internog oglasa Obustava postupka javnog natječaja i internog oglasa Utvrđivanje liste kandidata i testiranje Donošenje rješenja o prijemu u državnu službu ili rješenja o izboru

kandidata Donošenje rješenja i rasporeda na radno mjesto

19. PONIŠTENJE JAVNOG NATJEČAJA I INTERNOG OGLASA

Središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose poništit će odlukom javni natječaj odnosno interni oglas koji je raspisan protivno odredbama ZODS-a i na temelju njega donesenihpropisa, a najkasnije u roku od 30 dana od dana objave javnog natječaja u ''Narodnim novinama''.

20.PROBNI RAD

Uloga je trajanja probnog rada ovisi o tome da li se radi o osobi primljenoj redovitim ili izvanrednim postupkom. U slučaju redovitih probni rad traje 12 mjeseci, a osobe izvanrednog postupka probni rad obavljaju 3 mjeseca, a službenik ga obavlja na radnom mjestu na koje je raspoređen da svojim radnim i stručnim kvalitetama udovoljava zahtjevima radnog mjesta. Rad službenika ocjenjuje se ocjenom zadovoljava i ne zadovoljava. Rješenje o otkazu donosi se najkasnije u roku od 8 dana od isteka probnog rada.

21.OBILJEŽJA DRŽAVNOG STRUČNOG ISPITA

Svrha državnog stručnog ispita je da kandidati razumiju propise koji uređuju područje državne uprave, da ih zna samostalno pratiti i primjenjivati u svom području rada. Obvezu polaganja državnog stručnog ispita imaju državni službenici koji su pozitivno ocjenjeni na probnom radu. Rok za polaganje državnog stručnog ispita je 6 mjeseci od isteka probnog rada, a može se produžiti u ovim slučajevima: a) prijava za polaganje državnog stručnog ispita pravodobno je podnesena a službenik nije u zakonskom bio pozvan na polaganje, b) u slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenje rodiljnog ili roditeljskog dopusta odnosno drugog opravdanog razloga. Ispit se polaže pred državnom ispitnom komisijom. O položenom ispitu službeniku se izdaje svjedodžba.

22.DRŽAVNA SLUŽBA NA ODREĐENO VRIJEME!

Prijem na određeno vrijeme dopušten je a) za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećavao a koji nisu trajnijega karaktera, b) zamjene duže vrijeme odsutnog službenika. Forma prima u državnu službu na određeno vrijeme je oglas koji se objavljuje na 3 različita

mjesta: putem nadležne službe za zapošljavanje, na web stranici državnog tijela koje raspisuje oglas, na web stranici ministarstva uprave.

23.POVJERAVANJE POSLOVA NA TEMELJU UGOVORA O DJELU

Ugovor o djelu općenit je institut građanskog prava tj. Obvezno pravni ugovorni odnos kojim se jedna strana obvezuje obaviti određeni posao, a druga strana se obvezuje platiti mu to za naknadu. Prvo od njih odnosi se na prirodu posla pa se tako poslovi iz djelokruga državnih tijela utvrđeni ustavom, Zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i Zakona ne mogu na temelju Ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe.

24.ODBOR ZA DRŽAVNU SLUŽBU

Odlučuje o žalbama protiv rješenja o prijmu u državnu službu i rješenja kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika. Protiv rješenja odbora za državnu službu donijetog u postupku ravnog povodom žalbe državno tijelo i državni službenik imaju pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od dana primitka rješenja.

25.KLASIFIKACIJA RADNIH MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

3 temeljne kategorije službenika izvršenja upravljačkih i izvršnih poslova: a) radna mjesta rukovodećih državnih službenika, b) radna mjesta viših državnih službenika, c) radna mjesta nižih državnih službenika. Radna mjesta u skladu sa standardnim mjerilima: a) potrebno stručno znanje, b) složenost poslova, c) samostalnost u radu, d) stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacije sa strankama, e) stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka.

26.PREMJEŠTAJ PO POTREBI SLUŽBE

Državni službenik može biti premješten na drugo na radno mjesto u istom ili drugom državnom tijelu te u istom ili drugom mjestu rada. O premještanju po potrebi službe odlučuje čelnik tijela na temelju slobodne ocjene po potrebi da se državni službenik premjesti s jednog radnog mjesta na drugo. Premještanje je opravdano – popunjavanje upražnjenog radnog mjesta čiji se poslovi moraju obaviti bez prekida, potreba povećanja broja izvršitelja zbog povećanog opsega

posla, bolje organizacije rada, potreba za angažiranjem drugog službenika radi efikasnijeg obavljanja poslova i zadataka.

27.UPUĆIVANJE NA RAD IZVAN DRŽAVNE SLUŽBE

Državni službenik može uputiti na rad sljedeća tijela: upravna tijela lokalne i područne samouprave, pravne osobe s javnim ovlastim u RH, međunarodne organizacije i međunarodne projekte.

28.OCJENJIVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKAa) IZUZETAN – inovativan je i kreativan, aktivno sudjeluje u unaprijeđenju

upravnog područja u kojem je zaposlen.b) PRIMJERAN - pokazuje visoku razinu stručnosti i kompetentnosti i

pokazuje iznimnu motivaciju za radc) USPJEŠAN – službene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima

struke i pogreške u radu i postupanju su zanemarived) ZADOVOLJAVA – pokazuje nižu razinu stručnosti i kompetencija i ima

pogreške u radu i postupanjue) NE ZADOVOLJAVA – tu ne pokazuje stručnost i kompetenciju i ne

pokazuje interes za kvalitetu svog rada

29.NAPREDOVANJE U SLUŽBI

2 su oblika napredovanja: redovito – službenik se raspoređuje na prvo sljedeće radno mjesto višeg položaja u hijerarhiji, izvanredno – to je preskakanje pojedinih hijerarhijskih stepenica. Uvjeti za redovito napredovanje službenika: a) službenik je jedanput ocijenjen ocjenom izuzetan ili najmanje 2 puta ocjenom primjeran ili najmanje 3 puta ocjenom uspješan ili višom ocjenom, b) postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu na koje se službenik može rasporediti, c) ispunjava uvjete za raspored na javno mjesto.

30.IZOBRAZBA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Programi izobrazbe dijele se na zajedničke i posebne a svaka od ovih kategorija dijeli se na opće i specijalističke programe. Zajednički program izobrazbe dijele se na sljedeće kategorije: 1.uvodni programi namijenjeni novim državnim

službenicima, 2.specijalistički programi namijenjeni pojedinim grupama državnih službenika, 3.programi osobnih usavršavanja,4.programi usavršavanja državnih službenika koji žele napredovati u višu kategoriju,5.programi izobrazbe rukovodećih službenika,6.ostali programi. Izobrazbu službenika provodi državna škola za javnu upravu.

31.RASPOLAGANJE ( RAZLOG STAVLJANJA NA RASPOLAGANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA)

Do stavljanja državnog službenika na raspolaganje dolazi u slučajevima kada u državnim tijelima dođe do određenih promjena u pogledu organizacije ili djelokruga njihova rada pa kao posljedica takvih promjena dođe do ukidanja pojedinih radnih mjesta. Predviđa se 4 različita slučaja organizacijskih promjena uslijed kojih se može javiti potreba za stavljanje službenika na raspolaganje, a to su a) ukidanje državnog tijela uz preuzimanje poslova tog tijela u drugo državno tijelo, b) ukidanje državnog tijela i svih poslova tog tijela, c) promjena djelokruga državnog tijela, d) donošenje novog pravilnika o unutarnjem redu.

32.PRAVA I OBVEZE SLUŽBENIKA NA RASPOLAGANJU

Za vrijeme trajanja raspolaganja državni službenik dužan je obavljati poslove po nalogu čelnika tijela ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu sa stečenim stupnjem obrazovanja. Službenik u tom razdoblju također ostvaruje pravo na plaću u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. Pravo na plaću i druga prava iz službe državni službenik stavljen na raspolaganje ostvaruje u državnom tijelu u kojem je doneseno rješenje o stavljanju na raspolaganje.

33.PROFESIONALNA NESPOSOBNOST ZA RAD

Ovdje se radi o promjenama na strani službenika vezanim za utvrđenu nesposobnost za rad. Državni službenik kojemu je na temelju posebnih propisa utvrđena profesionalna nesposobnost za rad će se rasporediti na drugo radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete, u skladu s preostalom radnom sposobnošću. Ukoliko u državnom tijelu nema radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti odgovarajuće se primjenjuju odredbe općih propisa o radu.

34.PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE

Prestanak državne službe istovremeno predstavlja i prestanka službeničkog radnog odnosa: a) mogućnosti prestanka državne službe: a) sporazumom, b) istekom roka, c) otkazom, d) po sili zakona, e) na drugi način propisan zakonom. O prestanku državne službe donosi se rješenje u roku od 8 dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.

35.SPORZUMNI PRESTANAK SLUŽBE

Koristi se u slučajevima kada između dvije strane u službeničkom odnosu, državnog službenika i države kao poslodavca ne postoje značajnije nesuglasice u pogledu prestanka službe. Sporazum o prestanku državne službe zaključuje se u pisanom obliku između državnog službenika i čelnika tijela.

36.OTKAZ DRŽAVNE SLUŽBE

Propisana su dva oblika otkaza redovni i izvanredni. Kod redovitog službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu. Mogućnost izvanrednog otkazivanja službe od strane čelnika tijela vezane su uz utvrđivanje činjenice da je službenik počinio tešku povredu službene dužnosti koja: a) ima obilježja korupcije, b) ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo pravne osobe ili zaštitu javnog interesa, c) dovodi u pitanje život i fizički integritet građana, d) dovodi u pitanje redovito izvršavanje poslova državnog tijela. Prije izvanrednog otkaza zbog povrede službene dužnosti nadređeni službenik dužan je postupiti na sljedeći način: a) pisanim putem upozoriti službenika na nepravilnosti u radu i ostaviti mu rok od mjesec dana za otklanjanje nepravilnosti, b) ako službenik u roku ne otkloni nepravilnosti u radu ponovno pisanim putem upozoriti službenika i ukazati mu na mogućnost izvanrednog otkaza ako nepravilnosti ne otkloni u roku mjesec dana. Državna služba prestaje danom izvršnosti rješenja o izvanrednom otkazu.

37.STATUS NAMJEŠTENIKA

Njihov status je znatno oskudnije reguliran. Poslovi namještenika ne uključuju provedbu državnih ovlasti pa ne postoji niti potreba za iscrpnijim normiranjem kongentnim normama javnog prava. Instituti koji se primjenjuju u odnosu na namještenike jesu odredbe o udaljenju iz službe odgovornosti državnih službenika, za povrede službene dužnosti te o ocjenjivanju. Ocjenjivanje

namještenika nije upravna stvar a o ocjeni se donosi odluka, a ako namještenik smatra da mu je odlukom o ocjeni povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa ima pravo na sudsku zaštitu.

38.ODGOVORNOST SLUŽBENIKA

Zakonom su propisana 3 oblika odgovornosti: a) stegovna odgovornost , b) materijalna odgovornost, c) kaznena odgovornost. Stegovna odgovornost uređuje sva bitna pitanja kao što su vrste povreda službene dužnosti, tijela za vođenje postupka, postupanje i sankcija. Odgovornost za štetu – uređena je obvezama utvrđivanja visine i okolnosti štete, mogućnosti pisanog sporazuma o naknadi štete, te uspostava prijašnjih stanja. Kaznena odgovornost – proizlazi iz normi kaznenog materijalnog prava i odnosi se na kaznena djela protiv službene dužnosti

39.LAKE I TEŠKE POVREDE DUŽNOSTI

Lake povrede su: učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla, neopravdano kašnjenje na posao preko sat vremena dnevno, napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog službenika. Teške povrede su: zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi, odbijanje izvršenja naloga ako za to ne postoje opravdani razlozi i neopravdani izostanak s posla 2 do 4 dana uzastopno.

40.TIJELA ZA VOĐENJE POSTUPKA ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Tijelo se utvrđuje obzirom na to o kojoj se vrsti povrede radi. O lakim povredama odlučuje čelnik tijela, a o teškim povredama u prvom stupnju odlučuje službenički sud, a u drugom stupnju viši službenički sud.

41.POSTUPOVNE NORME SADRŽANE U ZAKONU DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Postupak zbog povrede službene dužnosti je hitan i ne plaćaju se pristojbe. Državni službenik u postupku zbog povrede službene dužnosti ima pravo na branitelja. Tijelo koje vodi postupak dužno je omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je član koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja.

42.POSEBNE ODREDBE O POSTUPKU ZBOG TEŠKE POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Mora se provesti usmena rasprava a službenik protiv koje je pokrenut postupak mora biti saslušan. Službenički sud nije vezan pravnom kvalifikacijom teške povrede službene dužnosti navedenom u zahtjevu za pokretanje postupka. Ako je državnom službeniku prestala državna služba nakon pokretanja postupka zbog teške povrede službenički sud nastavit će vođenje postupka i donijeti odluku o odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti. Ako službenički sud utvrdi odgovornost izreći će zabranu prijma u državnu službu na vrijeme od 1-4 godine.

43.ZASTARA POKRETANJA I VOĐENJA POSTUPKA

Pravo na pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od 3 mjeseca od dana saznanja započinjenu povredu i počinitelja a najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana kad je povreda počinjena. Ako u roku od godine dana od pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka. Zastara vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenog ka odlučivanju o odgovornosti za povredu službene dužnosti ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida zastarni rok počinje iznova teći. Apsolutna zastara nastupa protekom dvostruko vremena koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja postupka zbog povrede službene dužnosti.

44.UDALJENJE IZ SLUŽBE

Uvjeti za udaljenje: a) protiv službenika je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, b) povreda je takve prirode da bi ostanak u službi mogao štetiti interesima službe. Službenika se udaljuje rješenjem čelnika tijela, a čelnik tijela će obavezno udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti. Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik može izjaviti žalbu službeničkom sudu u roku od 15 dana od dostave rješenja.

45.ODGOVORNOST SLUŽBENIKA ZA ŠTETU

Državni službenik dužan je nadoknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili nepažnjom nanese državnom tijelu. Odgovornost se mora temeljiti na namjeri ili krajnjoj nepažnji.

46.KAZNENA DJELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI

Kaznena djela i kazneno pravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se povrjeđuju ili ugrožavaju osobne slobode i prava čovjeka, te druga prava i društvene vrijednosti zaštićene Ustavom RH. Neke od kaznenih djela su: nezakonito pogodovanje, primanje mita, davanje mita, trgovanje utjecajem, odavanje službene tajne. ODAVANJE SLUŽBENE TAJNE – tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim neklasificirane podatke koje su službena tajna kaznit će se zatvorom do 3 godine. Nema kaznenog djela ako je djelo počinjeno u pretežito javnom interesu.

47.IZVOD IZ ZAKONA O POLICIJI – NAPOMENE UZ ODREDBE ZAKONA O POLICIJI!

Zakon o policiji uređuje osnove organizacije policije i specifičnosti radnopravnog položaja policijskih službenika u MUP-u. 3 kategorije osoba zaposlenih u MUP-u: a) osobe koje obavljaju policijske poslove, b) državni službenici, c) namještenici . Zakon uređuje osnove organizacije policije i specifičnosti radnopravnog položaja policijskih službenika u MUP-u.

48.KLASIFIKACIJA RADNIH MJESTA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA!

Obavlja se ovisno o: a) složenosti poslova, b) obrazovanju, c) o osobnom znanju, d) stupnju odgovornosti i ovlasti za donošenju odluka, e) samostalnosti u radu. 3 kategorije radnih mjesta policijskih službenika: a) radna mjesta rukovodećih policijskih službenika, b) radna mjesta viših policijskih službenika, c) radna mjesta nižih policijskih službenika

49.ZVANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

Neka od tih zvanja su: policajac, viši policajac, samostalni policajac, policijski narednik.

50.ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Lakše povrede: kašnjenje na posao ili raniji odlasci s posla, napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena, neopravdan izostanak s posla jedan dan. Teže povrede dužnosti: zlouporaba položaja u službi, odbijanje izvršenje zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi, neopravdan izostanak s posla 2-4 dana uzastopno. Za lakše povrede službene dužnosti postupak vodi i odluku donosi ministar ili nadležni rukovoditelj. Za teže povrede službene dužnosti postupak vodi i odluku donosi disciplinski sud.