SKRIPTA IZ SUDSKE MEDICINE:

1. NASILNA I PRIRODNA SMRTNagla iznenadna smrt nastupa iznenadno u nekoliko sati u naoko zdravih ljudi li onih čija bolest nije toliko teška da bi se očekivao smrtni ishod. Prema SZO – ona koja je nastupila unutar 24h od početka simptoma, no prema većini liječnika, ona koja nastupi unutar 6 sati od početka simptoma.Nastaje kao posljedica gubitka vitalnih f-ja; može biti cerebralna, respiratorna i kardiovaskularna.Uzroci:

1. SRČANE BOLESTI2. BOLESTI SREDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA3. BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA4. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA5. BOLESTI NADBUBREŽNIH ŽLIJEZDA6. OSTALO – koronarna ateroskleroza, SAH krvarenje, sindrom iznenadne dječje smrti.

1. SRČANE BOLESTIU razvijenom svijetu najčešći uzrok smrti je ishemijska bolest srca.Smrt se javlja u kl.stabilnih pojedinaca, ugl kao posljedica ventrikularnih tahiaritmija.Ishemijska bolest srca obuhvaća:: aterosklerozu krvnih žila, kong.anomalije koronarki, stečene bolesti koronarki, hipertenzivna bolest srca, bolesti srč.zalistaka, srč.mišića i neke kong.bolesti src.Uzrok srč.aresta može biti meh.zapreka koja ometa protok krvi ili arest nastaje kao posljedica poremećenog ritma.

2. BOLESTI SŽS→ epilepsija, netraumatsko SAH, intracerebralno krvarenje, meningitis i tm. Na 2.mjestu po učestalosti uzroka smrti. • Epilepsija – najčešći uzrok iznenadne smrti u djece i adolescenata. Rizični čimbenici: muški spol, dob 20-40 god., generalizirani napadaji, loše usklađena terapija.Mehanizam smrti nije jasan, smatra se da bi apneja mogla biti inicijalni čimbenik.• Ruptura cerebralne aneurizme – spontani razdor aneurizme art.Willisova kruga je 1 od najčešćih uzroka iznenadne smrti u mladih i srednje starih, nakon bolesti koronarki. Češća u Ž. SAH može trenutno uzrokovati smrt. Obično nakon fizičkog ili psihičkog napora, osobito seksa, ili naporne sportske aktivnosti.• Intracerebralno krvarenje – gotovo uvijek prisutna hipertenzija, obično u vrijeme tjelesne aktivnosti.Primarna mjesta krvarenja: putamen, pripadajuća kapsula interna, talamus, hemisfere malog mozga, pons i bijela tvar. Krvarenje u putamen – nerazgovijetni govor, slabost mišića lica i udova. Krvarenje u talamus – hemipareza.Cerebelarnoj hemoragiji je potrebno nekoliko sati da se očituje: ponovljeno povraćanje, zatiljna bol, vrtoglavica, nemogućnost hodanja i stajanja.Krvarenja se javljaju u dobi od 33-88 god., prosječna dob 55,5 god.Smrt je posljedica krvarenja u mezencefalon ili klijetke.• Primarni tm mozga• Meningitis – žrtve su djeca; ugl posljedica septikemije, može se razviti širenjem upale srednjeg uha.Kl.slika: tresavica, vrućica, slabost, vrtoglavica i glavobolja.Obdukcijski nalaz: cijanoza, eritematozni osip, petehije i purpura kože,obostrana hemoragična nekroza nadbubrežne žlijezde. Mozak vrlo edematozan.• Reyeov sindrom – počinje nakon virusnih inf.; mučnina, povraćanje, konvulzije i koma. Neki ga povezuju sa uzimanjem aspirina, Obdukcijski nalaz: masna metamorfoza jetre, edem mozga i masne promjene bub.epitela i miokarda.• Hidrocefalus• Psihijatrijski bolesnici – koji dugo uzimaju fenotiazin; može uzrokovati aritmiju, hipertenziju s tahikardijom , KV kolaps, konvulzije.• Infarkt moždanog debla

3. BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA• Epiglotitis• Plućna tromboembolija• Astma – bronhodilatatori u velikim dozama izazivaju tahikardiju, aritmije i ventrikularnu fibrilaciju.Uzrok smrti je hipoksija koja izaziva respiratornu acidozu.• Pneumonija• Hemoptiza• Spontani pneumotoraks u novorođenčadi

1

4. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA• GI krvarenje• Jetra

* SIDS – iznenadna neočekivana smrt naizgled zdravog djeteta u kojeg se potpunom obdukcijom ne može utvrditi uzrok smrti. Nagađa se da bi uzrok mogla biti bolest respiratornog sustava kao posljedica inf.kontrolnih sustava.Većina smrti se javlja između 2.i 4.mjeseca, nakon 12 mjeseci ne pojavljuje se SIDS.Obdukcijski nalaz: u nosnicama i ustima moguće sukrvavog sadržaja, u pelenama izmet, petehije poplućnice, epikarda i timusa.

2. KLASIFIKACIJA OZLJEDA (meh.,asfiktične, kem.,fizikalne, nutritivne, bakterijske, psihićke)1. MEHANIČKE OZLJEDE – oštećenja nastala meh.djelovanjem oštre ili tupe sile.2. ASFIKTIČNE - oblik nasilnog oštećenja zdravlja koje nastaje zbog porem.disanja3. KEMIJSKE OZLJEDE – su zapravo otrovanja, jer otrovi oštećuju organizam uzrokujući bolest ili smrt svojim kem.djelovanjem. Kem.otrovi su tavri koje unesene izvana u tijelo pod određenim uvjetima i svojim kem.djelovanjem mogu narušiti zdravlje ili izazvati smrt, a proučavanjem toga bavi se toksikologija.4. NUTRITIVNE – nasilni poremećaji prehrane koji nastaju nasilnim gladovanjem ili žeđanjem, a uzrokuju oštećenje zdravlja ili smrt.5. PSIHIĆKE – oštećenje zdravlja koje je uzrokovano psihićkim stanjem.

3. LATINSKI NAZIVI SPECIFIČNIH MEHANIČKIH OZLJEDAMEHANIČKE OZLJEDE → oštećenja nastala meh.djelovanjem oštre ili tupe sile.Mogu nastati: kretanjem tj udarcem sredstva po tijelu, kretanjem tijela prema sredstvu/ padom te uzajamnim kretanjem/ sudarom tijela i sredstva.Prema značajkama sredstva dijele se na: one nastale šiljkom, oštricom, plohom i projektilom oružja.Razlikujemo: specifične s obzirom na sredstvo i nespec. (nemoguće utvrditi sredstvo).Skupinu spec.meh.ozljeda čine rane.S obzirom na djelujuću silu i svojstva sredstva, razlikuje se djelovanje oštre i tupe sile.3 oblika oštre sile: rez, sjekotina i ubod.Rezne rane nastaju kombinacijom povlačenja i pritiska oštrice, sjekotine isključivo pritiskom oštrice, a ubodne pritiskom šiljka.Djelovanje tupe sile uspostavlja se udarcem.

1. oguljotina kože/ excoratio cutis2. krvni podljev / hematom3. odignuće kože / dekolman4. ozljede kostiju i zglobova: prijelom/ fractura, iščašenje / luxatio, djelomično iščašenje / subluxatio i uganuće / distorsio.5. rana nagnječina / vulnus contusum7. rana prskotina / vulnus lacerum8. rana razderotina / valnus lacero-contusum9. ugrizne ozljede / vulnus morsum10. rezna rana / vulnus scissum11. rana sjekotina / vulnus secatum12. ubodna rana / vulnus ictum seu punctum13. strijelna rana

4. UBODNA, SJEČNA, REZNA RANA1. REZNA RANA / vulnus scissum→ nastaje povlačenjem oštrice i pritiskom nekog sredstva tangencijalno po površini tijela, pa je veće duljine no dubine. Rubovi glatki, kutovi oštri. Za nastanak bitna oštrina sredstva, a manje snaga povlačenja.Izgled ovisi o oštrini sredstva, npr.tupi nož može uzrokovati nazubljene rubove pa je teško razlikovati ju od razderotine.Poprečni presjek je kod okomitog reza klinast.

2

Zjap rane ovisi o smjeru reza s obzirom na tok elastičnih niti ( najveći pri okomitom presijecanju) te o pričvršćenosti kože na podlogu.Rezne rane glave, hrpta šake i stopala gotovo ne zjape.Ako je uz kožu i potkožno tkivo zasječen okomito i mišić, zjap može biti kao da je u rani isječen klin mišića.Rezne rane su obično na vrtu i fleksornoj strani zglobova – fleksorni položaj ↓, a ekstenzorni ↑ zjap rane.Zjap je ugl manji kod netom zadobivene rane, a kasnije kod preživljenja, povećan zbog otekline rubova.

Kad je rez koso na površinu kože → 1 rub rane je oštar,a 2.tup.Ako je rez vrlo kos, može nastati režanj, kao rane nastale lučnim rezom.(ugl kod zaobljenih dijelova tijela)Manji izbočeni dijelovi tijela – vrh nosa, rame, brada, vrhovi prstiju – mogu biti odsječeni.Stijenke rezne rane su ravne, a na dnu se spajaju pod oštrim kutom.Ako rana prelazi kožni nabor ili neravninu tijela – tok nije ravan, ponekad iz 1 reza nastaju 2 rezne rane.Pri neravnomjernom povlačenju oštrice zbog retrakcije ili kontrakcije mišića nastaju rane u obliku stuba.

Dubina rezne rane ovisi o: snazi pritiska, oštrini sredstva i anatomskim mogućnostima prodiranja oštrice u tkivo.Otvaranje tjelesnih šupljina je rijetko, no kako su rane ugl na zglobovima, često je otvaranje zglobnih šupljina.Mogu biti: površinske ili više-manje prodirati u dubinu i presijecati dublja tkiva i velike krvne žile.Zbog ozljeda mekih dijelova – krvarenje je prema van, a kad su ozljeđene velike krvne žile i dišni putovi - krvarenje i iskrvarenje prema unutra.3 mogućnosti smrtnog ishoda zbog ozljede vrata:1. iskrvarenje zbog presijecanja velikih krvnih žila2. pri otvaranju velike krvne žile i dišnih putova može doći do gušenja udahnutom krvi3. zračna embolija

2. SJEKOTINA /vulnus secatum→ nastaje djelovanjem sječiva sjekire ili nalik sjekiri tipa alati za sječenje mesa, elisa brodskog motora…Djeluje udarcem, pa osim oštrine važna i težina sredstva.Rane su dublje, poprečni presjek klinasta oblika, a kod jakog udarca i kosti budu presječene.Rubovi otvora su više-manje nagnječeni.Ugl se viđaju kod ubojstva, rjeđe kod nesretnog slučaja.Uzrokuju krvarenja i iskrvarenja, otvaranja tjelesnih šupljina i ozljede organa pa često uzrokuju smrt.

3. UBODNA RANA /vulnus ictum seu punctum→ nastaje kada šiljato meh.sredstvo pritiskom usmjereno djeluje u dubinu tijela. Ima veću dubinu od duljine.Prototip ubodne rane je ubadanje noža u tijelo i izvlačenje u smjeru duže osi oštrice.Značajke sredstava koja nanose ovakve ozljede su: duljina i uskoća. To mogu biti:

a) ubodna oruđa – nož, odvijač…b) ubodna oružja – bajuneti, bodeži, stileti…c) slučajna strana tijela – komadi stakla, tvrde plastike…

Rana ima maleni otvor koji se u dubinu tkiva nastavlja ubodnim kanalom.• Rudimentarne ubodne rane – kod njih ubodni kanal djelomično ili u potpunosti nedostaje, a ubodni otvor je velik nekoliko mm do nekoliko cm. Nastaju pri ozljedi kroz debelu odjeću, torbicu, lanac sata…• Ubodna rana dugog otvora na koži,a male dubine ubodnog kanala je atipična rana (tzv zarezotina); nastaje kad nož djeluje tangencijalno prema tijelu.

• Izgled ubodnog otvora:1. Izgled koji uzrokuju jednobridni noževi uskog ili zaobljenog hrpta.2. Otvor kojem je 1 kut šiljast,a nasuprot zaobljen – kod uboda nožem zaobljenog šireg hrpta.3. Jednostrano šiljast kut, a nasuprot pravokutan – kod uboda nožem s ravnim uglastim hrptom.4. Otvor u obliku lastavičjeg repa tzv križajući – nastaje okretanjem noža s ravnim uglastim hrptom.

Ubodom šiljastog sredstva okrugla presjeka (nalik na trn) zbog rastezanja, koža prska u smjeru elastičnih vlakana, nastaje otvor vretenasta oblika. Duljina prskanja te veličina ubodnog otvora ovise o debljini sredstvaUbadanjem oštrog noža proširuje se otvor na koži u smjeru oštrice noža, elastična vlakna poprečno presječena.Kod uboda tupim nožem 1.dolazi do rastezanja, a zatim presijecanja elastičnih vlakana.Ovako je moguće odrediti položaj hrpta i oštrice.

Veličina ubodnog otvora mjeri se u stanju priljubljenih rubova, kada je rana nešto duža od širine sredstva.(u zjapećem obliku je manja od širine ubodnog sredstva)

3

• Asimetrična rana – kad se rubovi spuštaju nejednako strmo, 1 pokazuje oštar, a 2.tupi kut; nastaje ubadanjem noža koso na površinu kože ili promjenom položaja tijela tijekom i nakon zadavanja ozljede.I kutovi, kao i rubovi mogu biti nejednako strmi – tad je kut na strani oštrice strmiji.

Nakon smrti, rubovi rane se suše, i to brže onaj kut koji odgovara oštrici noža.Ako se nakon 48 h rana navlaži toplom vodom, može se dovesti u prvotan oblik.Lomljenje ili cik-cak rane nastaju u predjelu kožnih nabora, pazušnih nabora, sala na trbuhu, mlohavim dojkama → 1 ubodom nastaju čak 3 rane.Karakteristike kućanskih noževa i njima sličnih najbolje se mogu utvrditi na mjestu proboda porozne kosti, hrskavice, parenhimatoznih organa, kralješaka te pregledom probodenih odjevnih predmeta.Kod identifikacije treba imati na umu da je otvor na kosti nešto uži od sredstva zbog elastičnosti.U trenutku nastanka takvih prijelomi zjape, no nakon uklanjanja oštrice, pukotina se zbog elastičnosti zatvara.Često se sredstvo zaglavi pa pukne pri pokušaju vađenja.Rubovi rane na parenhimatoznom organu naliježu 1 na 2., dok na koži zjape.Kod uboda škarama – u prostoru otvora rane strše jezičci kože.

Ubodni kanal označuje pravocrtan nastavak smjera uboda → važan za određivanje smjera sredstva u tijelo, te govori o položaju ubojice i žrtve.Pri izvlačenju sječiva može nastati veća ili manja rezna rana koja se nadovezuje na ubodnu – ubodno-rezna rana.Treba odrediti smjer i duljinu kanala.Ponekad na temelju izgleda završnog dijela npr u čvrstom parenhimatoznom organu je moguće rekonstruirati vrh noža. Nije moguće odrediti na temelju veličine u dubine ubodnog kanala odrediti najveću širinu i duljinu sredstva.Ubodni otvor i dubina mogu biti manji ili veći od samog sredstva.

• Snaga udarca kojom je izveden ubodDuge kosti pružaju najveći otpor, a plosnate manji.Najveći otpor probijanju oštrice pružaju odjeća i koža; kad su ti slojevi probijeni oštrica nesmetano prodire kroz meka tkiva u dubinu.Osim o oštrini šiljka i oštrice koja zadaje ubod, snaga udarca ovisi i o hvatu sredstva pa je tako lakše zadati ranu kuhinjskim nožem koji dobro leži u ruci nego džepnim nožićem. Snaga udarca radnom rukom je jednaka ili čak manja nego neradnom rukom.Žene dosežu 50% manju ubodnu snagu no muškarci, a i brzina je 20% manja.No za nanošenje ubodne rane najvažnija je oštrina šiljka te oštrina oštrice koja siječe.npr.vrlo naoštrenim šiljkom kuhinjskog noža moguće probiti kožu trbuha ili prsne stijenke snagom od 0.5kg, za tupi nož treba sila od 4-5 kg, a potpuno istupljeni ne može prodrijet kroz kožu.Za okomiti ubod je potrebna najmanja snaga.

5. STRIJELNA RANA IZ DALJINE, RELATIVNE I APSOLUTNE BLIZINE→ ozljeda nastala djelovanjem projetila ispaljenog iz ručnog vatrenog oružja.• U širem smislu: rane nastale djelovanjem strijelnih naprava, za ispaljivanje signalnih raketa, za ubijanje stoke, sprave na CO2, podvodni harpuni i sl.• Prema u potrebi: ona koja se rabe u ratu, policiji, lovu, sportu i signalna oružja.• Prema građi: oružja koja nisu za prenošenje, dugocijevna ili oružja za 2 ruke, i kratkocijevna ili oružja za 1 ruku.• Prema načinu funkcioniranja: neautomatska, poluautomatska i automatska.

a) Neautomatska – na 1 projektil, nakon svakog opaljenja se ručno repetiraju i pune sljedećim projektilom.b) Poluautomatska – nakon ispaljenja projektila izbacuju njegovu čahuru, nakon čega slijedi ponovno

punjenje sljedećim metkom iz spremnika.c) Automatska ili strojna oružja – mogu obavljati rafalnu paljbu, sve dok se drži pritisnut obarač ili ne

ispucaju svi projektili.• Prema vrsti patrona:

a) flobert – oružjeb) oružje s rubnim opaljenjemc) oružje sa središnjim opaljenjem

Za razliku od vatrenog oružja, strijelne naprave koriste samo eksplozivno punjenje bez projektila npr. sprave za omamljivanje stoke, ispaljenje raketa, za zabijanje čavala…Najčešće se koriste ručna oružja za 1 ili 2 ruke.

4

ULAZNA RANAUlaznu strijelnu ranu čini rupičasti defekt kože neadaptabilnih rubova.Pri okomitom pucanju je okruglog oblika,a pri kosom eliptičnog.S obzirom na karakteristike ulazne strijelne rane, 3 su mogućnosti ustrijela:1. Ulazna rana iz udaljenosti 2. Ulazna rana iz relativne blizine3. Rana iz apsolutne blizine

Prilikom opaljenje,osim projektila u obliku kruškolikog oblaka, izlijeću neizgorene barutne čestice,dim i plamen.Barutne čestice dopiru najdalje,a njihov doseg ovisi o karakteristikama oružja i jakosti barutnog punjenja. Dim doseže na polovinu udaljenosti barutne čestice, a plamen na polovinu dimne udaljenosti.

1. Ustrijel iz udaljenosti - ako se tijelo nalazi izvan dosega kruškolikog oblaka pa na mjestu ulazne rane djeluje samo projektil.2. Ustrijel iz relativne brzine – na koži oko ulazne rane ili na odjeći ispred nje, ako je pucano preko odjeće, vidi se djelovanje neizgorenih barutnih čestica, dima i plamena.3. Ustrijel iz apsolutne blizine – usta cijevi oružja su prislonjena na kožu ili nekoliko mm od nje. Na kožu na mjestu ulazne rane djeluju: projektil i potisni barutni plinovi koji dovode do opsežnog razaranja što rezultira ulaznom ranom mnogo većom od kalibra oružja.Učinci barutnih čestica, dima i plamena se nalaze u početnom dijelu kanala, a nedostaju na koži u okolici rane.

IZLAZNA RANA- defekt kože adaptabilnih rubova, nastao na mjestu izlaska projektila iz tijela u slučaju prostrijelne rane.- u 60% slučajeva veća od ulazne; izgled joj varira po obliku i veličini.Na izgled i veličinu rane utječu: brzina, materijal, građa projektila i karakteristike ozlijeđenog tkiva.Karakteristično je da promatrana pod povećalom pokazuje rubove okrenute prema van koji su intaktnog površinskog sloja kože.

6. PRIJELOMI LUBANJES obzirom na lokalizaciju, 3 skupine:1. može nastati ograničeno na mjestu djelovanja meh.sile2. može se s tog mjesta proširiti i na 2.dijelove lubanje na koje sila nije izravno djelovala.3. kad je prijelom udaljen od mjesta djelovanja sile

1. PRIJELOMI SVODA LUBANJESvod je građen od unut.i vanjske lamine. Kad na manjoj površini dođe do djelovanja sile, na mjestu udara dolazi do udubljenja što izaziva izbočenje na susjednim dijelovima. Dolazi do utiskivanja vanjske lamine i istezanja unut. Kad meh.sila nadjača elastičnost kosti, dolazi do njena pucanja, 1.na unut.lamini na mjestu najizraženijeg rastezanja, a tek onda do prijeloma vanjske lamine.Kost je fragilnija na istezanje nego na kompresiju.Ovisno o snazi udarca i veličini površine predmeta nastat će 1 ili više radijalnih prijeloma.Na mjestu izbočenja, 1.zbog istezanja puca vanjska lamina, a zatim unutarnja.• Ako je dovoljna snaga udarca, iz središta idu radijalne prijelomne pukotine.• Sila male snage kad djeluje na malu površinu rezultira prijelomom samo vanjske tabule, s utisnućem ili bez.• Snažan udarac malim sredstvom → prijelom s utisnućem kosti.• Jača meh.sila djeluje na široj površini → prijelom svoda se često širi na bazu lubanje.• Kad se na svodu nađu 2 ili više prijeloma kao posljedica više udaraca, može se razlikovati prvonastali udaraca od ostalih; prijelomna pukotina kasnije nastalog udarca ne prelazi preko postojećeg prijelom već tu stane.

2. PRIJELOMI BAZE LUBANJEObično nastaju pr padu i udaru glave o tvrdu podlogu →nastaju linearni prijelomi koji mogu zahvaćati čitavu lubanju.S obzirom na mjesto djelovanja sile i smjer širenja prijelomi mogu biti: uzdužni i poprečni.• Kod pada i udarca zatiljkom, uzdužni prijelomi često završavaju uz veliki zatiljni otvor ili ispod piramide.• Poprečni prijelomi mogu nastati samo na onoj strani na kojoj je djelovala sila. Ako zahvati čitavu širinu lubanje, često posljedica kompresije ili vrlo snažne meh.sile.• Dijagonalni prijelomi su najrjeđi.• Prstenasti prijelomi – prijelom okrugla ili ovalna oblika u stranjoj lubanjskoj jami koji uvijek okružuje veliki zatiljni otvor. Nastaje kada sila velike snage djeluje trenutno i nisko na zatiljni dio glave ili predio brade.

5

• Kada sila djeluje u smjeru kralježnice, dolazi do prijeloma baze probijanjem vratnog dijela kralježnice u lub.šupljinu.• Prijelom na bazi lubanje može biti linearan ili ovalan. • Na bazi se mogu naći završeci prijeloma nastalih na svodu lubanje.

7. ASFIKTIČNE OZLJEDE→ oblik nasilnog oštećenja zdravlja koje nastaje zbog porem.disanja.U med.terminologiji, ispravni nazivi bi bili hipoksija – za ↓ opskrbu tkiva O2, a anoksija za potpuni prestanaka. U organ.se nakuplja CO2, a posljedica je hiperkapnija. Nagomilavaju se raspadni produkti metab.i javlja se scidoza što zajedno s hiperkapnijom dovodi do paralize respiratornog centra i smrti.

ANOKSIJA – porem.pri kojem O2 ne može ući u st.Prema Campusu uzroci se dijele u 4 skupine: anoksična, zastojna, anemična i histotoksična anoksija.1. Anoksičina anoksija /nedostatnost O2Brojni uzroci: nedostatak O2 u zraku, meh.asfiksije, bolesti dišnih puteva te plućni edem.2. Zastojna anoksija /porem.cirkulacijeNastaje zbog usporavanja ili potpunog prestanka cirkulacije kao npr.kod šoka, zatajivanja srca.3. Anemična hipoksija /nemogućnost prijenosa O2Porem.u prijenosu O2 krvnom strujom → nepravilnost u broju i građi eritrocita, nepravilnosti Hg…4. Histotoksična anoksija / HA /nemogućnost iskorištavanja O2 u tkivimaPrema načinu na koji je metab.st.zahvaćen, razlikujemo:a) Izvanst.HA – porem.na razini oksidativnih st.sustava što uzrokuje smrt st. – otrovanje cijanidima, opijatima..b) Unutarst.HA - ↓ propusnosti st.stijenke za O2 – pod djelovanjem anestetika topljivih u mastima, eter..c) Metab.HA – ne mogu se ukloniti krajnji produkti metab.što onemogućuje daljnji tijek metab.- uremija, otrovanje CO2…d) Supstratna HA – nemogućnost odvijanja oksidativnih procesa u st.zbog manjka E npr hipoglikemija.1. NENASILNA PRIRODNA ASFIKSIJA /asfiksija nonviolenta naturalis→ bolesti koje za posljedicu imaju hipoksiju tj anoksiju.2. NAILNA ASFIKSIJA / afiksija violenta→ oštećenja zdravlja kod kojih je hipoksija tj anoksija posljedica nasilnog prestanka disanja ili začepljenja dišnih puteva.Asfiktične ozljede mogu biti uzrokovane: fizikalnim, kem.i meh.uzrocima.• Fizikalni uzroci: udar el.struje i promjena sastava zračne atmosfere ( gušenje u malim prostorima zbog nedostatka O2…)• Kem.uzroci: spojevi koji inhibiraju disanje na bilo kojoj razini ili utječu na muskulaturu koja sudjeluje u respiraciji (npr.organofosforni spojevi, strihnin…)

MEHANIČKA ASFIKSIJANasilna meh.asfiksija → kad se porem.ili prekid disanja zbiva u organima za disanje nasilnim načinom i meh.sredstvima.Sve vrste nasilnih meh.afiksija prolaze kroz 3 faze:

1. Obilježena hipoksijom i blagom cijanozom, nakupljanjem CO2, ubrzavanjem i produbljivanjem disanja.2. Razvija se sivkastoplava kongestija, disanje otežano. Izbijaju petehije, svijest pomućena, javljaju se

grčevi/ konvulzije.3. Grčevi slabe, disanje neredovito, plitko i teško. Gubitak svijesti, zjenice proširene, nastupa smrt s

uobičajenim terminalnim povraćanjem. Smrt uslijedi u roku 3-5 min.U nekim slučajevima, smrt može nastupiti nakon nekoliko sekundi npr kod stranog tijela u dišnim putovima, davljenju, utapljanju, a posljedica je spazma dušnika i srč.aresta koji su izazvani podraživanjem n.laryngeusa superiora., a preko njega vagusa. (refleksna/ inhibitorna smrt)Obdukcijski nalaz: krv je tekuća i tamne boje, cijanoza, mrtvačke pjege jako izražene, na sluznicama usne i nosne šupljine i spojnicama ekhimoze, vjeđe natečene, oči izbuljene.Na koži lica, prsnog koša, trbuha i fleksornih strana udova – petehije.Pregledom unut.organa – ispod seroznih ovojnica ekhimotična krvarenja.Pluća napuhana zbog alveolarnog kompenzatornog emfizema. Svi su organi punokrvni.Zapreke u disanju mogu nastupiti na 2 načina:

1. začepljenje dišnih putova2. stezanjem vrata i pritiskom na prsni koš

6

A ZAČEPLJENJE DIŠNIH PUTEVA/ suffocatio1. ZAČEPLJENJE NOSA I USTA→ ozljeda koja nastaje zatvaranjem vanjskih dišnih otvora, nosa i usta nekim predmetom.Može se izvesti: dlanom, pritiskivanjem nosnica i otvora usta, ili pritiskivanjem nosa i usta o kakvu podlogu, zatvaranje nosa i usta plastičnom vrećicom.• Začepljenje nosa i usta dlanom – ubilačko, nerazmjer u snazi napadača i žrtve; kod ubojstva novorođenčadi, dojenčadi, male djece te bolesnih i nemoćnih. U okolini nosa i usta su obično tragovi noktiju, krvni podljevi i nagnječine, ponekad ozljede zuba, desni.Često je prćeno 2.oblikom ozljeđivanja, ugl gušenjem.• Začepljenje nosa i usta nekim predmetom – moguće kao nesretni slučaj ili kao ubojstvo.• Začepljenje nosa i usta pritiskivanjem o podlogu - najčešće nesretni slučaj, ugl kod dojenčadi.Obdukcijski nalaz – nije karakterističan; na nasilnu smrt mogu upućivati krvni podljevi i oguljotine te ozljede u usnoj šupljini.• Začepljenje nosa i usta plastičnom vrećom – obuhvaća cijelu glavu i stegnuta je u području vrata; moguće ubojstvo, samoubojstvo i nesretni slučaj.Na obdukciji – nema klasičnih znakova asfiksije; lice blijedo i bez zastoja što upućuje na inhibitornu smrt.

2. ZAČEPLJENJE ŽDRIJELA I GRKLJANA→ vrsta ozljede koja nastaje zatvaranjem dišnih putova stranim tijelom u ždrijelu i grkljanu.Ugl se viđa kod nesretnih slučajeva i ubojstava, isključivo novorođenčadi.Strani predmeti: u djece - različite igračke, kuglice, puceta, koštice, zrno graha…u odraslih – dijelovi zubnih proteza, komadi kosti, mesa, kruha, krupni zalogaj nesažvakane ili povraćane hrane.Kod ubojstva – komadi zgužvanog papira, platna, trave…Simptomi su vrlo burni; ako se osoba odmah ne uguši, treba predmet odmah izvaditi.Bolusna smrt – smrt začepljenjem nesažvakanim ili nedovoljno sažvakanim zalogajem; ugl u staraca, alkoholiziranih ili narkotiziranih, duševno poremećenih te ev djece. Zalogaj hrane zapne u gornjem dijelu ždrijela, epiglotis ne zatvara grkljan pa kroz njegov ulaz uđe zalogaj, pokušajem udisanja on se jako učvrsti i nastane potpuno začepljenje ulaska u dušnik.Simptomi vrlo dramatični,osoba se naglo sruši, smrt nastupi gotovo trenutačn.Pri obdukciji – strano tijelo, lokalna ozljeda i najčešće opće promjene nasilne meh.asfiksije.

3. ZAČEPLJENJE DUŠNIKA I DUŠNICA→zbog prisutnosti stranog tijela u dušniku ili dušnicama pa se potpuno ili nepotpuno zatvore dišni putovi.Posljedica nesretnog slučaja, rjeđe ubojstva ili samoubojstva.Strani materijal može biti u krutom, tekuće ili kašastom stanju; zrnca pijeska, zrno grah, kukuruza, pepeo, zemlja, povraćani i aspirirani želučani sadržaj…Slučajno začepljenje – ugl u djece zbog naglog udahnuća graha i sl.koje je stavilo u nos ili usta.U odraslih – prilikom zatrpavanja zemljom, pri padu u silose sa žitaricama, pri govoru, smijanju…Ubojstva su moguća pritiskivanjem žrtvine glave u mulj, blato i sl.Kl.slika kod akutnog začepljenja: jak i neizdrživ kašalj,lokalna bol, ako se odmah ne intervenira nastupa smrt.Subakutna – ako strano tijelo ne začepi u potpunosti otvor dušnika, već ga začepljuje polagano; simptomi blaži, smrt ne nastupa tako naglo.Pri obdukciji kod akutnog oblika –strani materijal, opći znakovi meh.asfiksije.Kod subakutnog – reaktivne promjene sluznice, upalne promjene u plućima.• Kod začepljenja želučanim sadržajem treba se utvrditi je li nastalo zaživotno ili poslije smrti.Kad je zaživotno – strani materijal je u terminalnim dijelovima dušnica koje su u cijelosti ispunjene želučanim sadržajem, izražen akutni emfizem pluća.Nakon smrti – sadržaj u dušnicama nije obilan, na sluznici nema reaktivnih promjena ni plućnog emfizema.

4. UTAPANJE/ submersio→ nasilno meh.začepljenje završnih dišnih putova tekućinom. Ugl je uzrok voda. Dovoljno da pod vodom budu nos i usta. Obično je nesretni slučaj, rjeđe samoubojstva i ubojstva.Mehanizam utapanja:1.faza – kroz nosne otvore i usta prodire tek.u donje dišne putove, nastaje refleksni prekid disanja te dolazi do gutanja tek. Prestanak disanja traje dok se na nagomila CO2 u krvi i ne podraži centar za disanje. Ova faza traje oko 80 sekundi.2. faza – zbog nedostatka O2 i većeg nakupljanja CO2 te jačeg podražaja resp.centra →refleksno duboko udisanje. Tek.prodire u pluća, zatim se izbacuje te ponovno udiše pri čemu se stvara bjelkasti pjenušavi sadržaj.Dolazi do gutanja tek. Zbog hipoksije mozga javljaju se grčevi, ubrzo i gubitak svijesti.ova faza traje oko 1 min.3. faza – životne f-je svedene na minimum, a utapanje je pri kraju. Nastupa uzetost, utopljenik pada na tlo.

7

Cijeli proces utapanja traje oko 3-5 min. Voda uzrokuje razdor alveolarnih septi pa prodire u međust.prostor →spužvasta oteklina pluća.

Ulaskom vode u cirkulaciju →razrjeđenje krvi, nastupaju hemoliza i razrjeđenje krvi u lijevoj klijetki koja odlazi u pluća. Nastaje razlika u konc.klorida između lijevog i desnog srca; ako je utapanje nastalo u moru, konc.klorida će biti viša u lijevom no u desnom srcu → dokaz zaživotnog utapanja.Jednaku vrijednost ima utvrđivanje konc.magnezija u lijevom i desnom srcu.Moraju se brzo odrediti jer se fizikalno-kem. Svojstva krvi brzo mijenjaju pod djelovanjem truležnih promjena.Pri utapanju može doći do refleksne smrti, tada rezultati pretraga neće upućivati na utapanje.

Obdukcijski nalaz:• Neposredno nakon smrti – cijanotični, plavog lica, s ružičastoplavim mrtvačkim pjegama i sitnom pjenom na ustima i nosu. Moguća krvarenja na mišićima zbog snažnih kontrakcija. Spužvasta oteklina pluća, pluća jako napuhnuta.• Utopljenici koji su umrli refleksnim mehanizmom – koža blijeda, nema znakova asfiksije niti edema pluća.• Ako tijelo ostane u vodi – nakon 3-4 sata naježenost kože tzv guščja koža. Zatim bubrenje kože na vrhovima prstiju, koža izbijeljena, nakon 1-3 dana zahvaćeni i dlanovi i tabani.Nakon 2-3 tjedna koža se zajedno s noktima može svući kao rukavica. Nakon 7-10 dana naslage algi.Saponifikacija nakon 6 tjedana na debljim slojevima masnog tkiva, površina cijelog tijela nakon 6-12 mjeseci.Treba utvrditi je li osoba umrla u vodi ili je naknadno bačena u vodu. Teškoća postoji kod truležno promijenjenih leševa, jer plućni edem i i pjenušavi sadržaj nestaju razvojem truležnih promjena.Ako se utvrdi zaživotno utapanje, treba se odrediti da li se radi o ubojstvu, samoubojstvu ili nesretnom slučaju. B STEZANJE VRATA I PRITISAK NA PRSNI KOŠ1. GUŠENJE2. DAVLJENJE3. VJEŠANJE4. PRITISAK NA PRSNI KOŠ→ nastaje pritiskom na prsni koš ili stezanjem prsnog koša čime je onemogućeno disanje.Obično nesretni slučajevi prilikom zatrpavanja kod raznih nesreća tipa urušavanja stijene, odrona, prignječenja...Iznimno ubojstva, kada napadač svojim rukama, koljenima i cijelim tijelom stisne prsni koš, trbuh ili vrat žrtve.Pritisak na prsni koš otežava disanje,a na trbuh potiskuje ošit prema gore te povećava tlak u prsnom košu i tako sprečava disanje.Brzina i nastup smrti ovise o masi koja pritišće tijelo, snazi i trajanju pritiska.Na obdukciji izražena cijanoza iznad mjesta djelovanja pritiska, opći znakovi asfiksije i krvarenje iz nosa.

8. VJEŠANJE, DAVLJENJE, GUŠENJE (SUICID, UBOJSTVO, NESRETNI SLUČAJ)1. GUŠENJE / strangulatio colli manualis→ oblik je meh.asfiksije koji nastaje stezanjem vrata šakama.Prekida se dovođenje zraka u pluća jer je jezik potisnut prema gore, dolazi do pritiska na zajedničku karotidnu art., gornji živac grkljana i glomus caroticus.Ako pritisak potraje 2-4 min, smrt nastupa zbog asfiksije,a rjeđe zbog podražaja n.laryngeusa superior, a preko njega vagusa (refleksna smrt).

Napadač obično ne guši jednakomjerno,pa popušta pritisak pa asfiksija može potrajati dulje.Ako žrtva ostane živa, smrt može nastupiti nakon nekoliko sati ili dana zbog otekline ili krvavih podljeva.Gušenje je najčešći način počinjenja ubojstva: nad malom djecom, novorođenčadi, nad starim osobama, odraslim u pijanom stanju, tijekom silovanja ili nakon njega.Ako ne postoji nerazmjer u snazi između napadača i žrtve, na žrtvi se mogu utvrditi tragovi borbe – ogrebotine i modrice, a na obdukciji teške tjelesne ozljede npr prijelomi rebara i razdori unut.organa.Moguć je i nesretni slučaj, tijekom igre, pa dolazi do smrti najčešće refleksno.Samoubojstvo nije moguće – jer nastupa nesvijest, prestaje pritisak i ponovno se uspostavlja disanje i krvotok.

Obdukcijom se mogu utvrditi: opći znakovi meh.asfiksije, vanjske i unut.promjene vrata.a) Znakovi opće meh.asfiksije: izražena cijenoza, točkasta krvarenja kože lica i vrata te na

bjeloočnicama.

8

b) Vanjski znakovi: tragovi noktiju – ravne, polukružne, točkaste i okruglaste oguljotine, djelovanje prstiju – krvni podljevi i oguljotine kože, obično s obje strane vrata. Mogu izostati ako se vrat steže plahtom ili ako su ruke u rukavicama.

c) Unutrašnji znakovi: krvni podljevi vratnih mišića, štitnjače, ulaza u dušnik i grkljan. Česti su prijelomi grkljanskih hrskavica, hrsk.dušnika te prijelom jezične kosti.

2. DAVLJENJE / strangulatio colli funalis→ nastaje stezanjem nekim sredstvom koje ne zateže težina vlastita tijela.npr konop, pojas, rubac, remen…Smrt nastupa kao posljedica: zatvaranja otvora grkljana ili dušnika, zbog prekida krvotoka u velim žilama vrata ili podražaja n.laryngeusa superiora s posljedičnom refleksnom smrti.

Čest oblik ubojstva: novorođenčadi, odraslih, duševno zaostalih, iznemoglih starijih i alkoholiziranih osoba.Samoubojstva na ovaj način su rijetka kao i nesretni slučajevi.Pri obdukciji se nalaze: opći znakovi asfiksije, vanjski i unut.znakovi na vratu.

a) Asfiktični znakovi: cijanoza, otečenost, sitni krvni podljevi kože iznad omče.b) Vanjski znakovi: tragovi davljenja – u obliku blijede i vlažne pruge ili tamnije, čvrste i suhe brazde.

Obično se nalazi u visini jabučice, rjeđe iznad. Vodoravan je i kružnog oblika. Trag davljenja je ravnomjeran i podjednako dubok i izražen. Jednostruk ili višestruk, ovisno od koliko omči je sastavljen.

c) Unutrašnje promjene: nisu uvijek dovoljno izražene, a ako se nađu – krvni podljevi u potkožnom masnom i mišićnom tkivuu visini davljenja. Prijelom hrskavica i jezične kosti su rijetki.

Pri utvrđivanju tragova davljenja treba misliti i na lažne tragove npr zbog kožnih nabora u pretile djece, od tijesnog ovratnika…Mora se razlikovati trag vješanja od traga davljenja.

3. VJEŠANJE /suspensio→ sezanje vrata omčom vješanja kao posljedica djelovanja čitave ili djelomične težine tijela.Omča - uže, remen, uzica i sl. Na omči se razlikuju: luk, krakovi i čvor. Omča bez čvora – otvorena omča.Točka vješanja – bilo koji učvršćeni predmet i najmanje 30-50 cm uzdignut iznad podloge; kuka, kvaka, greda..• S obzirom na položaj čvora omče:a) tipično vješanje – kad se čvor nalazi na zatiljku s desne strane.b) atipično vješanje – kad je čvor postranično ili sprijeda, a luk nasuprot njemu.• S obzirom na odnos obješenog prema tlu:a) potpuno – kada visi slobodni i ne dotiče nogama tlo.b) nepotpuno – ako se tijelo samo jednim dijelom ili u cijelosti dotiče tlo.Tijelo može zauzeti razne položaje; može biti u ležećem, poluležećem ili stojećem položaju.Vješanje je najčešći način počinjenja samoubojstva, češće u muškaraca. Česti su recidivi.Ubojstva su rijetka; moguća na: starijim iznemoglim osobama, nad alkoholiziranim ili onesviještenim.Vješanje kao nesretni slučaj je vrlo rijetko.

Mehanizam smrti je složen, 3 čimbenika:1. čimbenik – podražaj na n.laryngeus superior te preko njega na vagus rezultira prestankom rada srca.2. čimbenik – pritisak na velike krvne žile → anoksija mozga, ako traje od nekoliko sekundi do min → nesvijest. Rad srca zaustavlja se na kratko vrijeme, zatim opet počinje raditi pa opet stane.3. čimbenik – zatvaranje dišnih putova zbog podizanja korijena jezika i začepljenja ždrijela. On je najmanje važan. Ponekad svi djeluju zajedno.Uzrok smrti je ugl posljedica asfiksije, a rjeđe se radi o inhibitornoj smrti.

Manji broj ljudi preživi vješanje → ukoliko dođe do brzog spašavanja, ako popusti stezanje omče ili čvrstoća točke vješanja. Obično zaostane amnezija sa znakovima djelomične ili potpune uzetosti, ponekad tegobe pri gutanju i disanju.Obdukcijski nalaz: cijanoza, točkasta krvarenja u koži i bjeloočnicama, te često proturzija jezika.Brazda vješanja najstalniji je i najuočljiviji nalaz; obično se nalazi iznad štitaste hrskavice i ide prema gore i iza oba uha,a oba kraka završavaju na sredini zatiljka.Izgled brazde ovisi o sredstvu; kod čvrstih materijala – žica, uže i sl.,brazda je u obliku žlijeba, najdublja na onom dijelu gdje je pritisak najjači, tamnocrvena, sasušena, moguća sitna krvarenja.Međugrebenasto krvarenja – pasivno istiskivanje krvi iz vena.Unut.pregledom – krvarenja i nagnječenja u potkožnom i mišićnom tkivu, prijelomi grkljanske hrskavice.Ozljede kralježnice nastaju ako pri zatezanju omče nastaje jak trzaj.Mrtvačke pjege se nalaze ako je leš visio dulje od 12 sati → na podlakticama i šakama, potkoljenicama i stopalima te predjelu vanjskog polovila.

9

Obdukcijski treba utvrditi je li riječ o pravom ili lažnom tragu stezanja, a zatim razlučiti davljenje od vješanja.Lažni tragovi mogu se naći u pretilih kao normalni pregibi; sasušenja kože, osobito u dojenčadi i novorođenčadi mogu izgledati kao tragovi vješanja; udubljenja kože koja nastaju od stegnutih ovratnika…Razlikovanje zaživotnog od poslijesmrtnog stezanja vrata je dosta nesigurno.Najvažniji znakovi za razlikovanje su: točkasti i prugasti krvni podljevi u kožnom grebenu, krvarenje u vratnim mišićima i na grkljanskim hrskavicama koji upućuju na zaživotno stezanje vrata.Treba razlikovati brazde vješanja od brazdu davljenja.

DAVLJENJE VJEŠANJEBrazda je vodoravna i površna te obuhvaća čitav opseg vrata

Trag davljenja u obliku brazde, koso postavljena, nejednaka, najdublja na mjestu luka

Trag davljenja je niži, ispod jabučice Trag davljenja viši, ispod same donje čeljusti

Žrtve su obično u licu modre Žrtve su obično blijede

Ugl posljedica ubojstva Ugl posljedica samoubojtva

Osim brazde katkad se vide još neke ozljede: zaživotne, agonalne i poslijesmrtne.a) zaživotne – od samog samoubojice, pri prethodnim pokušajima i sl.b) agonalne – prilikom agonalnih trzaja tijekom vješanjac) poslijesmrtne – pri skidanju obješenog ili pri padanju obješenog nakon pucanja ili presijecanja omče.

9. OZLJEDE EL.STRUJOMUdar nastaje kada se organizam uključi u tok el.struje i kad struja prođe kroz tijelo. Prolaskom kroz tijelo često uzrokuje smrt,a ukoliko ne uzrokuje smrt, izaziva neugodne osjećaje → osjećaj trnjenja, pečenja, kontrakcije mišića, bol, a i gubitak svijesti.Posljedice ovise o osobinama el.struje i djelomice o samom organizmu.za čovjeka je najopasnija truja od 120-220 V, ona koja se rabi u svakidašnjem životu; smrtni ishod sigurno nastupa pri 100 mA.Čovjek je 4x osjetljiviji na djelovanje izmjenične no istosmjerne struje.Kod izmjenične struje, veliko značenja ima njena frekvencija /Hz.Za organizam su najopasnije el.struje frekvencije 40-100 Hz, dok struje visokih frekv.imaju samo termički efekt.

Kako se tijelo pretežno sastoji od tek.,ono je dobar vodič struje, no ne kao metal.Najveći otpor prolasku daje koža, a otpor je različit na raznim dijelovima tijela.Slabiji otpor daju dijelovi tijela koji su jače prokrvljeni i na kojima se nalazi više žlijezda znojnica i lojnica.Vlažnost kože ↓ otpor, dok suha i zadebljana koža ↑ otpor kože.Kod vlažne kože, otpro može biti manji od 500 oma, a kod suhe i zadebljanje do 20000 oma.Rašireno je mišljenje kako na posljedicu udara el.struje znatno utječe „čimbenik pozornost“ ili „čimbenik iznenađenja“. (ako se očekuje, ↑ se otpor). Nije dokazano.Smrt najčešće nastupa neposredno nakon udara, iako je moguće da nastupi i kasnije.Prilikom smrti, na mjestu dodira vodiča el.struje s tijelom često se nalazi el.biljeg. (u oko 50%)To je termička ozljeda, ovalna, kraterasta oblika, izdignutih suhih i tvrdih rubova, oblikom odgovara kontaktnoj površini vodiča el.struje.Može imati i izgled opekline II.-IV.stupnja.Ima karakterističnu MI sliku: izdignut epidermis uz vakuolizaciju unutar mnogoslojnog pločastog epitela; jezgre izdužene, palisadno posložene.

Udar može nastati i bez izravna dodira vodiča s tijelom – približavanjem tijela vodiču ↑ napona, može nastati el.luk i tako nastaje ozljeda, pri čemu şe razviju vrlo ↑ T pa na tijelu nastaju opekline.Mehanizam smrti pri udaru – najveće značenje je paraliza središta za disanje u mozgu i zastoj rada srca zbog fibrilacije. Ako u mehanizmu prevladavaju posljedice paralize središta za disanje, na obdukciji pristuni znakovi asfiksije.Dgn: na osnovi el.biljega i okolnosti pod kojima je nastupila smrt. Ako nema biljega, onda se dgn postavlja isključivanjem drugih mogućih uzroka.Udari su ugl nesretni slučaj,a ubojstva i samoubojstva vrlo rijetka.

10

10. OTROVANJA KISELINAMA I LUŽINAMAORGANSKE KISELINE: octena i oksalna.

1. OCTENA KISELINA – nalazi se u svakom kućanstvu; često se rabe u svrhu suicida, obično esencija ili ledena octena kiselina. U prodaji ima nekoliko konc.: ledena ili glacijalna octena kis. sadrži 98-100%, koncentrirana ili esencija 50-80%, ocat 2.5 ili 8-10% octene kis. Kl.slika: unesena peroralnim putem nagriza jednjak i želudac, perforacije samo iznimno. Lokalno na koži uzrokuje crvenilo, oteklinu i mjehure. LD 20 g, a MDK 10 ppm. Patološkoanatomski nalaz – korozivne i iritativne promjene na jednjaku i želucu s talozima krvi u želucu. Određivanje: kem.u sadržaju želuca ili u želučanoj stijenci nalaz octene kis.

2. OKSALNA KISELINA – kruta kristalična tvar bijele boje, topljiva u vodi i alkoholu. Koristi se u ind., obrtu i kućanstvu kao sredstvo za čišćenje, bijeljenje i uklanjanje hrđe. Otrovanja su rijetka.LD je 5-15 g. Lokalno nagriza sluznicu, djeluje i nakon resorpcije zbog vezanja s Ca iz tkiva i seruma stvarajući netopljiv kalcijev oksalat u bubrežnim kanalićima i dr.tkivima. Nakon peroralno unošenja brzo nastaju jaki bolovi u želucu, pečenje u usnoj šuoljini, povraćanje tamnih masa, a kao posljedica manjka Ca nastaju jaki grčevi. U akutnom stadiju smrt nastupa unutar pola sata-sat u stanju dubokog kolapsa. U slučaju preživljenja, dolazi do oligurije ili anurije te se razvija slika teške uremije. Većinom nastupaju spori oporavak i obnavljanje bubrežne funkcije. Patološkoanatomski nalaz u smrtno otrovanih – kristali kalcijeva oksalata u bub.kanalićima i dr.tkivima, bubrezi otečeni s hijalinskom degeneracijom i sklerozom kanalića. Moguće korozivne promjene u jednjaku i želucu,čest je moždani edem. Određivanje: kem.u unut.organima određuje se slobodna oksalna kis.i kalcijev oksalat.

DETERGENTI / TENZIDI→ sredstva za čišćenje koja ↓ površinsku napetost vode i uklanjaju nečistoće s površine kože i predmeta.

1. ANIONSKI DETERGENTI - sapuni, a po kem.sastavu: Na, K i amonijeve soli masnih kis.s učinkovitim anionom. Tu ubrajamo i: tekuće detergente za pranje suđa, šampone koji su po sastavu sulfonirani ili fosforirani CH. Peroralnim unošenjem: proljev, ponekad povraćanje,a vrlo rijetko smrt.

2. KATIONSKI DETERGENTI – ugl invertni sapuni koji sadrže površinski aktivne katione. U trgovinama se nalaze pod imenom Asepsol i Cetavlon – služe za dezinfekciju kože, sluznice, kriruških instrumenata i pribora. Oštećuju mikrobe → antiseptici. Toksičniji od anionskih detergenata, LD 1-3 grama.

3. NEIONOGENI – emulgatori i stabilizatori vodenih disperzija u vodi teško topljivih i netopljivih tvari. Tu ubrajamo i org.otapala u kojima se otapaju masti, smole i balzami, te saponini. Saponini su biljni glikozidi koji umanjuju površinsku napetost vode, a mućkanjem se pjene. S uljima stvaraju emulzije te se tako uklanjaju nečistoće.

11. OTROVANJE COCO pripada skupini kem.zagušljivaca, skupa sa sumporovodikom i cijanovodikom.Plin bez boje, okusa i mirisa, zapaljiv i eksplozivan, lakši od zraka.Stvara se nepotpunim izgaranjem svi org.spojeva bez dovoljne prisutnosti zraka pri čemu nastaju CO i voda.Nalazi se u rasvjetnom plinu, plinovima iz visokih peći, plinovima Ottovih motora.Najviše atmosferskog CO stvara se izgaranjem iz automobilskih motora.Dopuštena gornja granica 8-satne profesionalne izloženosti je 35 ppm.

Krvni otrov; u organ.ulazi preko respiratornog sustava preko kojeg se i izlučuje.U organ.nepušača u krvi se može dokazati 1-2% karboksihemoglobina CO-Hb, a u pušača 5-10%, ponekad i do 20% kada nastupaju 1.znakovi otrovanja.CO ima 210x veću sklonost vezanju s Hg od O2 →O2 se u ↓ količini prenosi tkivima pa nastaje unut.ugušenje.CO se veže i dr.hemoproteine, te možda suprimira st.disanje inh.mitohondrijske citokrom-oksidaze.Veže se i za mioglobin što dovodi do nemogućnosti kretanja otrovanih osoba.

AKUTNO OTROVANJE:- posljedica udisanje tog plina; dulje izlaganje konc.od 15-20% rezultira simptomima otrovanja, životna opasnost je pri konc.od 1000-1500 pmm kad nastupa glavobolja, a kod 3000-5000 ppm nakon nekoliko min nastupa smrt.

11

Klinička slika i prognoza ovise o konc.CO u zraku, trajanju izloženosti te o stanju organizma.

• 10-20% CO-Hg → glavobolje, vrtoglavice i mučnine,a kl.znak otrovanja je povraćanje.• 20-40% → poremećaji vida i koncentracije, bolovi u prsima, opća slabost, osobito mišićna. Kl.znakovi su: intelektualne teškoće, tahikardija, tahipneja, nekroza mišića i ataksija.• 40-70% → bolovi u prsima, palpitacije i konfuzije, komatozno stanje sve do arefleksije, artr.hipotenzija, ishemija miokarda, srčane aritmije, plućni edem – mjehuri na koži.Tipično za otrovanje CO: otkazivanje mišićne snage, disanje dublje i nepravilno, smrt nastupa zbog paralize disanja ili zatajenja srca uz plućni edem.Konc.CO-Hg kod smrtno otrovanih je viša od 50%, a u djece, starijih i osoba s koronarnom skerozom oko 30%.

KRONIČNO OTRVANJE:Ne akumulira se do kroničnih otrovanja no zbog opetovanih udisanja manjih količina, reflektira se: bezvoljnošću, stalnim glavoboljama, vrtoglavicom, pospanošću, motoričkim nemirom, moguće oštećenje SŽS →gubitak pamćenja, pogoršanje ishemije miokarda.

• Patološkoanatomski nalaz: svijetlocrveno obojene mrtvačke pjege, tkivo mišića, organi i krv.Ako je od otrovanja prošlo više vremena, onda se ne moraju vidjeti niti u krvi naći CO-Hg.• Određivanje: iz uzorka krvi se utvrdi prisutnost CO-Hg; kvantitativno se određuje spektrofotometrijskom metodom po Heilmayeru ili metodom plinske kromatografije.Kod preživjelih treba treba što prije uzeti uzorak krvi jer se prema Breiteneckerovu istraživanju tijekom 3 sata nakon ekspozicije konc.CO-Hg ↓za 50%. Nakon 17 sati praktično se sav izluči.

12. ALKOHOL ( reapsorpcija, distribucija, eliminacija) – RETROGRADNO PRERAČUNAVANJE Etilni alkohol/ etanol/ špirit – bezbojna tek.ugodna mirisa s vrelištem na 78.3 ۫C; dobiva se enzimatskom razgradnjom škroba u šećer i alkoholnim vrenjem šećernih otopina pod utjecajem kvaščevih gljivica.Sintetički alkohol dobiva se iz acetilena ili etilena.Koristi se za dobivanje alk. pića, kao otapalo i intermedijarni produkt pri proizvodnji raznih kemikalija.Najčešće se koristi za alk.pića,a jakost se izražava u volumnim postocima.LD etilnog alkohola je 300-400 mL; 6 g čistog alk./kg. MDK je 1000 ppm.

RESORPCIJA I ELIMINACIJAUgl govorimo o neg.utjecaju alkohola na organizam nakon konzumiranja, ostali načini s toksikološkog gledišta nemaju gotovo nikakvo značenje.Pri konzumaciji,malo se alk.resorbira u ustima, jednjaku i želucu,a do 80% u t.crijevu. Vrlo brzo prelazi u krv. Prelazak alk.iz krvotoka u organe odvija se difuzijom. (dolazi do difuzijskog pada)Kod završene resorpcije u kostima se može naći do 1% konzumiranog alk.,a u masnom tkivu do 20%.U adipozne osobe koja ima mnogo masnog tkiva, alk.se u većoj konc.zadržava u krvi, dok kod mišićave osobe brzo prelazi iz krvi u mišićno tkivo, pa će imati nižu razinu alk.u krvi od adipozne osobe iste tjelesne mase.

U fazi resorpcije više alk.sadrže organi i tkiva koji su jače prokrvljeni,a u postresorpcijskoj organi bogati vodom.Zato je na početku resorpcije konc.apsolutnog alkohola u mozgu veća no u 2.organima, najviše u možd.kori.Pri konzumiranju žestokog alk.pića na prazan želudac → brza resorpcija u krv →intenzivna i brza difuzija u mozak.Konc.alk.u mozgu ↑, ali zbog adaptiranih možd.st. na prisutnost alk.nadražaji postaju sve slabiji.

• Na brzinu resorpcije utječu: konc.i količina konzumiranog alk., da li se uzima na prazan ili pun želudac, da li je toplo ili hladno piće, negazirano ili gazirano, prokrvljenost sluznice te prisutni vegetativni i psihički poremećaji.Pića koja sadrže do 20% alkohola bolje se resorbiraju od žestokih alk.pića.- žestoka alk.pića konzumirana na prazan želudac mogu dovesti do grča pilorusa →produljeno pražnjenje želuca i usporena resorpcija. - razrijeđena pića u većim količinama se sporo resorbiraju jer sva tek.ne može istodobno doći u dodir sa želučanom sluznicom.- topla pića se brže resorbiraju od hladnih- gazirana alk.pića se brže resorbiraju no negazirana zbog prisutnosti ugljične kis. jer mjehurići C02 prianjajući uz sluznicu proširuju krvne žile.Resorpcija manjih količina alk.pića traje oko 15-30 min, srednjih i većih količina 60-90 min,a pri konzumiranju velikih količina uz konzumaciju hrane može potrajati i dulje od 2 sata.

12

• Resorpcijski deficit – kad kod usporene resorpcije jedan dio konzumiranog alk.u potpunosti nestane.On je veći što je sporija resorpcija ili ako se alk.konzumira na pun želudac.Do deficita dolazi zbog adsorpcije alk.na neresorbiranu hranu ili zbog promjene raspodjele alk.u tijelu, ili zbog vezanja alk.s AK uz nastajanje estera.Može iznositi 20-30%; znači da je konc.alk.u krvi za toliko niža od očekivane vrijednosti.

Razlika između konc.alkohola u krvi i urinuU fazi resorpcije konc.alk.↑ je u krvi no mokraći,a alk.u mokraću ulazi sa zaostatkom oko 8-10 min nakon ulaska u krv. Na vrhu resorpcije/ na početku eliminacije konc.alk.u krvi i mokraći se izjednačuju.U fazi eliminacije konc.alkohola je veća u mokraći.

ELIMINACIJAObavlja se ugl fermentativnom oksidacijom u jetri, a manji dio se izluči nepromijenjen.90-95% se razgradi u organizmu,a oko 5-10% u nepromijenjenom obliku; 5% izdahnutim zrakom, 0.5-2% mokraćom, a oko 0.5% znojem.U jetri, djelovanjem alkohol-dehidrogenaze razgradi se oko 80% alkohola, a djelovanjem katalaze 10%.Brzina oksidacije iznosi 6-8 g alkohola po satu.Pod utjecajem alk.-dehidrogenaze obavlja se ravnomjerna i linearna razgradnja, dok pod utjecajem katalaze, izlučivanje mokraćom, zrakom i znojem ovise o konc.alkohola u krvi.→ 80% alkohola se eliminira svakog sata jednako, a ostalih 20% brže ili sporije, ovisno o konc.u krvi.Brzina je ista u budnom stanju ili spavanju, mirovanju ili tijekom fizičkog rada.Razgradnja je brža kod ↑ konc.nego kod ↓.

RETROGRADNO PRERAČUNAVANJE VREMENA→ provodi se da bi se utvrdila konc.alk.u krvi u vrijeme određenog događaja.Moguće je ako je osoba u vrijeme događaja bila u fazi eliminacije alk.iz organizma.Ako je osoba bila u fazi resorpcije, tada se konc.apsolutnog alk.u krvi preračunava na osnovi podataka o vremenu, vrsti i količini konzumiranog pića.Potrebno je utvrditi vrijeme završetka resorpcije, a to ovisi o: vrsti i količini konzumiranog pića te da li je konzumirano na pun ili prazan želudac.Ako je alkohol u vrijeme događaja bio u fazi eliminacije potrebno je poznavati faktor koji j mjerodavan za pad konc.alk.po satu tzv beta-60 (po Widmarku).Prosječna vrijednost iznosi 0.15 g/kg/satu. Maksimalna teoretska konc.može se izračunati pomoć Widmarkove formule:

Co = A: (p x r)Co - max teoretska konc.alkohola; A- ukupna količina alk.u tijelu (u gramima)P – tjelesna masa u kg; r – omjer konc.alk.u čitavom tijelu prema krvi, za M 0.68, za Ž 0.61.

U fazi eliminacije: Cx = Co + (β x t)Cx – konc.apsolutno alk.u krvi u vrijeme događaja; Co – konc.apsolutnog alk.u vrijeme uzimanja uzorakaβ – prosječno 0.10-0.20 g/kg; t – vrijeme proteklo od događaja do uzimanja krvi.

13. ALKOHOL (što se događa u trijeznom stanju, a što u raznim stupnjevima pijanstva po promilima)Djelovanjem alk.oštećuje se f-ja kore velikog mozga, a kod većih konc.nastaje oštećenje st.produžene i kralježnične moždine.Alk.dehidrira protoplazmu, otapa masti i koagulira bjelančevine →↓ se oksid.procesi u st.→ hipoksija mozga.Djelovanje alk.na SŽS: izaziva euforiju, ↓ sposobnost inh.viših centara koji kontroliraju radnje, ↓vidnu oštrinu, sposobnost koordinacije pokreta, produljuje vrijeme reakcije, uzrokuje proširenje krvnih žila i djeluje diuretički.Alkohol je depresor SŽS, djelovanja sličnog anestetiku.Konc.alk. u krvi izražava se u g/kg ili po Međunardnom sustavu jedinica u mmol/L → 1.00 g/kg alk.u krvi odgovara 21.706 mmol/L.

Kl. razlikujemo trijezno stanje i nekoliko stupnjeva alkoholiziranih stanja:a) 0.00 – 0.50 g/kg apsolutnog alkohola u krvi – trijezno stanjeNema znakova alk.poremećenosti, razgovorljivi, euforija, dobro raspoloženi.Kod konc.od 0.30 g/kg vidljivi 1.netočni i nekoordinirani pokreti. U manjeg broja kod konc. Od 0.20 g/kg može nastati optički nistagmus.

13

b) 0.50 – 1.50 g/kg –pripito stanje→sve jače narušavanje SŽS, nestaje samokritičnost, javlja se želja za isticanjem, precjenjivanje vlastitih sposobnosti, promjene u hodu i kretnjama, vozači skloni riskantnoj i prebrzoj vožnji, znakovi ↓ sposobnosti pamćenja i zapažanja, ↓ se vidna oštrina, orijentacija u prostoru 2-struko manja, za 30% se ↓moć prilagodbe na svjetlo-tamu, pojačava se optički nistagmus, govorljivost, razdražljivost, pogoršavaju se intelektualne f-je. U ovakvom stanju su najčešće prometne nesreće.c) 1.50 – 2.50 g/kg – pijano stanjeIntelektualne f-je sužene, nema samokontrole ni samokritičnosti, javlja se grubost, brutalnost, porstorna i vremenska dezorijentacija, shvaćanje opasnosti na minimumu, moguće povraćanje i vrtoglavica.d) 2.50 – 3.50 g/kg – teško pijano stanjeSve češći gubitak svijesti dovodi do potpunog nestanka intelektualnih f-ja, moguće nesvjestice, teško kontaktibilne, misli između sna i jave.e) 3.50 – 4.00 g/kg – stanje teškog otrovanja alkoholomPogled zamućen, dvoslike, stupor, mogući nesvjestica i koma.f) 4.00 g/kg – donja granica smrtne konc.Mogu biti u nesvijesti, polaganije disanje, prestanak refleksa, potpuni gubitak refleksa i osjeta. Smrt nastupa zbog kljenuti mišića za disanje.

14. MOŽDANA SMRTMoždana smrt – 9 znakova:1. Duboka smrt i nepostojanje reakcije na bilo koje vanjske ili unutrašnje podražaje2. Nepostojanje cerebralnih refleksa3. Postojanje širokih zjenica bez reakcije4. Nepostojanje očnih pokreta na okrete glave ili fleksija5. Nepostojanje vestibulokularnog refleksa6. Nepostojanje refleksa karine traheje7. Nepromijenjen puls nakon pritiska na očne jabučice i test atropinom8. Potpuna mišićna atrofija9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon isključenja s respiratora uz normalne vrijednosti CO2 u rvi

(nema spontanih respiratornih pokreta)

15. i 16. ZNAKOVI SMRTI i MRTVAČKA UKOČENOSTPostmortalne promjene svrstavamo u 2 skupine: autolizu i heterolizu.a) AUTOLIZA – procesi koji proizlaze iz samog organizma; metab.procese u st.organizma regulira velik broj fermenata koji su spec.za pojedinu fazu, uz katalizatore u određenom mediju, kiselom pH. Za života taj medij je blago alkaličan, no u trenutku smrti, zbog porem.cirkluacije, dolazi do nakupljivanja kiselih otpadaka te medij postaje kiseo → dolazi do jakog aktiviranja fermenata koji sad napadaju i razaraju i vlastitu supstancu – AUTOLIZA.b) HETEROLIZA – kad se učinku fermenata pridruže bakt.iz organizma i okoliša-Ta 2 procesa se nedjeljivo isprepliću, kombiniraju i nadopunjuju.Kao rezultat ranih i kasnih promjena nastaju izvana uočljive promjene – ZNAKOVI SMRTI.Podjela: - nesigurni/ vjerojatni i sigurni znakovi smrti – svrha je sigurnost određivanja smrti - rani i kasni znakovi – svrha je određivanje vremena proteklog od smrti.Pri tom,rani odgovaraju nesigurnim znakovima smrti, a kasni sigurnim.

RANI ZNAKOVI SMRTI:1. Mrtvačke pjege / livores mortis2. Mrtvačko bljedilo / palor mortis3. Mrtvačka ukočenost / rigor mortis4. Mrtvačka hladnoća / algor mortis5. Mrtvačka mlohavost / flacciditas mortis primaria6. Isušenje / dessicatio

1. MRTVAČKE PJEGE→ posljedica slijeganja krvi u najniže dijelove tijela zbog djelovanja sile teže, a nastaju zbog prestanka rada srca i cirkulacije.(postmortalna hipostaza)Zato su kapilare kutisa ispunjene krvlju – mrtvačke pjege.Obično se javljaju nakon 45 min na postraničnim stranama vrata.

14

Do 6 sati nakon smrti one rastu konfluiranjem i pomične su, a nakon 6-12 sati postupno se fiksirju.Nakon 12 sati, pjege su fiksirane i nepomične. Tad su kod leša koji leži na leđima izražene postrance i na leđima, izuzev područja lopatica, dijelova debelog mesa, listova potkoljenica te ostalih dijelova koji se pritiskuju na podlogu.U slučaju prirodne smrti, one su sivoljubičaste boje; iznimno svjetlije kod trovanja CO i smrzavanju te leševima koji su ostavljeni na vlazi i hladnoći, zbog pojačane oksigenacije (vlažna koža bolje propušta O2 no suha).Granična vrijednost T za taj proces je 10-15 ۫C.Tamnije su kod trovanja nitritima.Kod iskrvarenja ili teških anemija, pjege su slabo izražene ili se ne uočavaju.Katkad se vide točkasta postmortalna krvarenja tzv vibices ili hipostatička purpura – ispod epitela, u blizini žlijezda lojnica, znojnica ili korijena dlaka. (razlikuje se od zaživotnog krvarenja tako što se na rezul lako ispere vodom).Kao što na najnižim dijelovima tijela nastaju mrtvačke pjege, tako na najvišim nastaje mrtvačko bljedilo.

2. MRTVAČKA UKOČENOSTSmrću nastupa mlohavost tijela tzv primarna mrtvačka mlohavost koja postupno ustupa mjesto mrtvačkoj ukočenosti, zahvaćajući glatku i poprečnoprugastu muskulaturu.Mrtvačka ukočenost nastaje zbog postmortalne razgradnje ATP, pa nastaje manjak raspoložive E za relaksaciju.

( ATP djeluje na kompleks aktin-miozin, u suvišku uzrokuje dekontrakciju, a u manjku kontrakciju mišića)Nastanak i trajanje mrtvačke ukočenosti ovisi o: ATP-u, mišićnoj masi te T okoliša.Ukočenost je izraženija kod mišićavih osoba, te prije nastupa pri ↑T.Najprije se javlja na ošitu i srčanom mišiću – oko 30 min nakon smrti, a skeletnu muskulaturu zahvaća 2-4 sata nakon smrti. (može se primjetiti na zglobu donje čeljusti)Na srč.mišiću se razvija od baze srca prema vrhu, kao i fiziološka kontrakcija.

S obzirom na redoslijed zahvaćanja mišića, ukočenost može biti: silaznog tipa/ descedentnog ili uzlaznog/ ascedentnog ili inverzijskog tzv tip trkača.Ponekad zahvaća pojedine mišiće ili skupine mišića bez određenog redoslijeda.Ukočenost je razvijena koliko i muskulatura te s obzirom da je fleksijska muskulatura u većine razvijenija no ekstenzijska, leš nalazi u položaju svinutih udova – prsti stisnuti u šaku, podlaktice svijene u laktu, a potkoljenice u koljenu.Najizraženija je 6-9 h nakon smrti,a popušta nakon 24-48-72 h.U izrazito hladnim uvjetima može trajati i više od 300 h.Popuštanje obično ide onim redoslijedom kojim je nastupila ukočenost.

Mrtvačku ukočenost treba odrediti tako da se ona prekine na ruci ili nozi.• Na nozi – leš se postavi na trbuh, jednom rukom fiksiramo natkoljenicu uz podlogu,a 2.flektiramo potkoljenicu.• Na ruci – leš na leđima, fiksiramo nadlakticu jednom rukom, a 2.svijamo podlakticu.• Posebni pokus „vagom na pero“ – točno bilježi snagu potrebnu za prekidanje ukočenosti. Postoje i formule.Ako se u fazi nastajanja ukočenosti ona prekine npr prilikom oblačenja leša, ona se ponovno javlja u onom obujmu koji je preostao u trenutku prekida.Popuštanjem mrtvačke ukočenosti nastupa sekundarna mrtvačka mlohavost.• Kataleptična mrtvačka ukočenost – rijetka, već u trenutku smrti je maximalno izražena zbog čega fiksira tijelo u položaju u kojem ga je smrt zatekla.npr. nađeni vojnik u rovu, usmrćenog pogotkom u glavu, u sjedećem položaju s podignutom rukom u kojoj je držao čašu, ili vojnik koji jaše bez glave.

17.,18. I 19. KASNI ZNAKOVI SMRTI, TRULJENJE I SAPONIFIKACIJAKasni znakovi smrti: truljenje, mumifikacija i saponifikacija.

1. Truljenje / putrefactio→ proces razgradnje kompliciranih org.spojeva na jednostavnije djelovanjem bakterija uz stvaranje veće količine truležnih plinova i truležnog transudata. Završava raspadanjem mrtvog tijela / decompositio.Brzina truljenja najviše ovisi o optimalnoj T okoliša; najbrže teče pri 25-30 ۫C uz srednju vlažnost.Pri T ispod 5 i iznad 40 ۫C, proces truljenja je usporen.Brzina truljenja u pojedinim medijima je izražena Casparovim pravilom: „truljenje na zraku je 4x brže no u vodi, a u vodi 2x brže no u zemlji“.

15

1.znakovi vide se nakon 1-2 dana kao prljavozelenkasto prebojena mjesta na koži trbuha – pseudomelanoza (nastaje spajanjem Hg sa SH, koji se oslobađa u crijevima, u spoj sulfhemoglobin).Nakon 1 dana javlja se na desnoj strani trbuha,a za 2 na lijevoj, za 3 u gornjim dijelovima trbuha, a na glavi, vratu i prsima za 4-6 dana.Mramorizacija – posljedica prolaska hemolitičnog seruma kroz stijenke krvnih žila u potkožnom tkivu i koži, pa je okolina ljubičasta do crvenkasto-zelenkasta.Kao konačan produkt truljenja nastaju truležni plinovi i truležna tekućina – transudat.Nakupljanjem te tek.u površinskom sloju kože dolazi do stvaranja plinova/bula kože ispunjenih smrdljivom smeđe zelenom tekućinom.Transudat se javlja: u koži i unut.organima, osobito plućima (zna izlaziti na usta i nos).Zbog stvaranja plinova volumne tijela se poveća, koža šušti pri dodiru, trbušna stijenka izrazito izbočena, vanjsko spolovilo u muškaraca balonirano, oči izbuljene, jezik povećan i izbačen…Iznimno velike količine plinova mogu dovesti do pucanja trb.stijenke, izbacivanja ploda iz maternice.Ponekad se plinovi jače nakupljaju u jednom prsištu ili dijelu trb.šupljine, što može dovesti do okretanja leša u grobu.Izlaskom plinova te istjecanjem truležnog transudata gubi se truležni smrad kojeg zamjenjuje slatkasti miris (miris gnjilih jabuka). Tijekom procesa gnjiljenja /maceratio nizom oksidacijskih procesa dolazi do krpičastog raspadanja tkiva.Neka tkiva su otpornija od 2.: srce, krvne žile, ligamenti, maternica i prostata.Kosti, hrskavice, dlake i nokti ostaju najdulje sačuvani.Proces truljenja završava raspadanjem te na kraju skeletiranjem.Leš odrasle osobe, zakopane u zemlji, skeletira za oko 3-4 godine.

2. MUMIFIKACIJA→ nastaje ako se leš nalazi u struji suhog i toplog zraka.(npr u ljetnim mjesecima, leševi na tavanu, dimnjacima)Takvi uvjeti pridonose brzom sušenju površinskih dijelova tijela pa je onemogućen razvoje truljenja.Primarna mumifikacija – ona koja nastupa neposredno nakon smrti, znano rjeđa od sekundarne koja se nadovezuje na početnu fazu truljenja. Leš koji je zahvaćen primarnom m.je potpuno očuvan.Kod sekundarne m.isušenje zaustavi truležne promjene, pa nastala mumif.fiksira leš u manje-više raspadnutoj fazi.Osnovna značajka mumifikacije je isušenja leša tj gubitak najvećeg dijela tj.tekućine pa leš izgubi 90% težine.Koža tamnosmeđe do crne boje, suha, tvrda, čvrsta, izgled očuvan.Sam proces obično traje 6 mjeseci do godinu dana.

3. SAPONIFIKACIJA→ nastaje kad se leš nalazi u vlažnom mediju ili vodi, uz djelomičan ili potpuni nedostatak O2.Pri tom u masnom tkivu dolazi do hidrolize masti u glicerin i slobodne nezasićene masne kiseline koje su tekuće i prelaze u čvrste, zasićene masne kis.vežući Ca, K i Na iz tijela i okoliša.Konzistencija tkiva je masno ljepljiva, a nakon isušenja je čvrsta i masna.(nalik na gips)Obično započinje nakon 1-2 mjeseca; od površine tijela u dubinu. Traje jako duge, u vodi oko stotinjak god.

20. UTVRĐIVANJE SMRTIAko postoji sumnja u nasilnu smrt, potrebno je odrediti između ostalog vrijeme smrti.Neke od radnji, tipa mjerenje T, se rade odmah po pronalasku leša, a neke kasnije.• Mjeri se T leša (rektalno) i T okoliša (uvijek uz leš).Koristi se toplomjer koji brzo reagira na promjene T, te obuhvaća područje od 0-45 ۫C; gurne se 5-8 cm duboko u rektum te nakon nekoliko min očita. Može se ponoviti u razmaku od 30 min još 1-2x.• Ako je od smrti prošlo malo vremena – pokus o el.provodljivosti mišića ili pokus meh. mišićne podražljivosti – udarcem nekog predmeta po mišiću natkoljenice ili nadlaktice, pa se na mjestu udarca pojavi izbočenje mišića, čak i 6 h kasnije. Znak je očitiji što je prošlo manje vremena od smrti.• Reakcija zjenica – ukapavanjem nekog sredstva koje sužava ili širi zjenice; može biti poz.do 4 sata nakon smrti.• Istiskivanje mrtvačkih pjega – u početku stvaranja, pritiskom prsta može nestati.

Znakovi na osnovu kojih je moguće odrediti vrijeme proteklo od smrti su trojaki:1. znakovi na lešu2. znakovi u okolini leša, koji su u vezi s njim3. znakovi koji nemaju veze s lešom

16

1. Znakovi na lešua) Određivanje vremena rane smrti Od 4-8 h sati nakon smrti meh.podražljivost mišića udarcem, 1-8 h el.podražljivost mišića, 1-2 h el. podra- žljivost mišića, nakon 1 h sušenje rožnice sa zamućenjem, 10-83 h nalaz živih spermija…

Hlađenje - ↓T za 1 ۫C za 1 sat Mrtvačke pjege – jasno vidljive nakon 30 min, 2 h konfluiraju, do 6 h sati pomične, nakon 12 h

fiksirane, do 20 h daju se istisnuti, a do 36 h daju se istisnuti tvrdim predmetom. Mrtvačka ukočenost – javlja se od 30 min-2-4 h, od 6-12 h potpuno izražena, nakon 24-48 h popušta.

b) Određivanje vremena kasne smrti Truljenje – na zraku nastupa za 1 tjedan, u vodi za 2 tjedna, a u grobu za 8 tjedana. Pseudomelanoza – nakon 1 dana u desnom donjem dijelu trbuha, 2.dan donji lijevi dio, nakon 3 dana

gornji dijelovi trbuha, te za 4-6 dana na prsima, vratu i glavi. ugrizi životinja – važno je djelovanje muha; crvi muha rastu po 1mm/dan, a ličinke nastaju nakon 8-12

dana. Mumifikacija – 2-3 tjedna do godinu dana, ovisno o T. Saponifikacija – nastaje nakon pola godine, potpuno izražena na licu, a djelomično na ostalim

dijelovima tijela. Skeletiranje – u grobu nakon 3-4 god., uz djelovanje životinja nakon 14-40 dana. Leš u zemlji – nestajanje mekih tkiva nakon 3-5 god., hrskavica i tetiva nakon 5 god., potpuno

skeletiranje nakon 7-10 god. Neukopani leš - nestajanje mekih tkiva nakon god.dana, otpornih veziva nakon 2 god.,a kosti se

raspadaju nakon 10-15 god.

2. Znakovi u okolini leša – pokrivenost leša snijegom, nalaz suhog ili mokrog tla ispod leša nakon kiše, prorastanje biljaka kroz odjeću itd.

3. Znakovi koji nemaju veze s lešom – zadnji list u kalendaru, zapisi u dnevniku ili rokovniku, prašina na namještaju…

21. PRIVIDNA SMRT- stanje u kojem su vitalne životne f-je svedene na minimum.Pregledom se ne pipa puls,a disanje se ne čuje, no EEG i EKG registriraju akcije mozga i srca.Može nastati iznenada ili nakon dužeg bolovanja, obično traje kratko, nekoliko sati, najdulje 1-2 dana.Nastaje kod patoloških stanja u kojima mehanizam oštećenja zdravlja može biti asfiksija →otrovanje alkoholom, CO, sedativima i narkoticima, elektricitetom , utapanje, gušenje…Nerijetko se novorođenčad rađa asfiktično, stoga laiku može djelovati mrtvo.Novorođenčad može najdulje izdržati s tako reduciranim životnim f-jama, a da ne nastupe ireverzibilne promjene, jer su intrauterino navikla na smanjenu konc.O2 i potrebu za O2.Liječnik utvrdi stanje prividne smrti tek kad pregledom ne utvrdi znakove smrti ni znakove život, pregledom slušanja i pipanja. Zatim pristupa reanimaciji do oživljavanja ili pojave znakova smrti.

22. KARAKERISTIKE TEŠKE TJELESNE OZLJEDEKarakteristike OSOBITO TEŠKE TJELESNE OZLJEDE:1. Dovođenje u životnu opasnost, pri čemu je ta realnost realna i konkretna. Za kvalifikaciju ozljede je isključivo važno da je ona nastupila, a ne da li je poslije otklonjena.npr. rezna rana podlaktice kojom je prerezana art., nakon kirurške obrade i zaustavljanja krvarenja ona je i dalje teška tjelesna ozljeda jer je u trenutku kad je nastupila bila realna opasnost za život. Sudska praksa ne traži da je opasnost trajne naravi i da ne može ukloniti liječenjem.

2. Važan organ ili dio tijela mora biti uništen anatomski, funkcionalno, trajno i u znatnoj mjeri oslabljen. Nije bitno može li se oštećenje kirurški riješiti jer sudska praksa smatra da se oštećenik nije dužan podvrgnuti kirurškom zahvatu. Sudskomedicinski gledano, od parnih organa važno je oko ili uho tj njihova f-ja, a najmanje važan dio tijela je palac na ruci. Svaki 2.prst ruke manje je važan dio tijela.U praksi bi to značilo: gubitak palca dovodi do nemogućnosti hvatanja hvatanja šakom, pa znači osobito tešku tjelesnu ozljedu isto kao i strijelna ozljeda prsnog koša s oštećenjem kralj.moždine i posljedičnom oduzetošću donjih udova.

17

3. Nesposobnost za rad pretpostavlja profesionalnu nesposobnost za posao koji mu je dosad bio osnova egzistencije. Nije odlučna mogućnost prekvalifikacije.4. Trajna i teška narušenost zdravlja označuje organsko ili duševno bolesno stanje izazvano teškom tjelesnom ozljedom.5. Iznakaženost označuje trajnu izobličenost vanjskog izgleda koji na 1.pogled u okolini izaziva neugodu, strah, gađenje ili sažaljenje.Iznakaženost je estetski pojam; osnova za iznakaženost može biti ozljeda koja se kvalificira kao tjelesna ozljeda,ali rezultira ožiljkom koji mijenja crte lica.

OBIČNA TEŠKA TJELENA OZLJEDAKarakteristike se dobivaju negativnom definicijom osobitom teške tjelesne ozljede.Opasnost za život je apstraktna; mogla je nastupiti, ali u konkretnom slučaju nije nastupila.npr. ubodna rana u trbuh koja ulazi u trbušnu šupljinu, ali ne ozljeđuje trbušne organe je obična teška tjelesna ozljeda jer je moglo doći do ozljede trb.organa,ali u ovom slučaju nije.Ako je nastalo oštećenja važnog organa ili dijela tijela, tad je kod obične teške ozljede riječ o trajnom oštećenju, ili teškom, ali ne trajnom oštećenju.Nesposobnost za raj je vremenski ograničena, znači da će nakon predvidivog vremena prestati.Narušenost zdravlja može biti trajna,a ne teška, ili teška,ali onda ne trajna. Ovdje se javlja manje važan organ ili manje važan dio tijela koji može biti uništen ili trajno ili u znatnoj mjeri oslabljen.

TJELESNA OZLJEDA→ svaka tjelesna ozljeda koja nema karakteristike osobito teške ili obične teške ozljede.Ovdje nema ni apstraktne opasnosti za život, niti oštećenja važnog organa ni važnog dijela tijela.Manje važan organ ili dio tijela može biti trajno oslabljen, ali ne u znatnoj mjeri,ako u znatnoj mjeri, onda ne trajno. Nesposobnost za rad je zanemariva, a narušenost zdravlja kratkotrajna.

23. POBAČAJPrekid trudnoće je opći naziv za medicinski točno definirane pojmove i okolnosti u kojima dolazi do smrti ploda i njegova izlaska iz maternice prije završetka nošenja prirodnim i pravodobnim procesom porođaja.Sa sudskomedicinskog stajališta pobačaje dijelimo na: prirodne i nasilne.a) Prirodni – trudnoća je prekinuta kao posljedica nekog porem.ili bolesti trudnice i/ili ploda.b) Nasilne okolnosti mogu biti: nenamjerne (žena strada u prometnoj i sl.) i namjerne – hotimične.Namjerni pobačaj: dopušteni i nedopušteni.

Načini prekida trudnoće:• Može se prekinuti lege artis – medicinski zahvat koji učini ginekolog.Ako je ovakav način nedostupan, trudnica se može podvrgnuti nekom od nestručnih načina provođenja pobačaja, pri čemu se provođenje zahvata prepušta drugoj osobi ili samoj trudnici.Pri rom se koriste različita sredstva: kemijska ili mehanička.

a) Kemijska sredstvaTo su različite kem.tvari biljnog ili mineralnog podrijetla, primjenjuju se peroralnim ili lokalnim putem.• Lokalna primjena lizola, fenola, živina klorida, kalijeva permanganata, glicerina i sl.→ izazivaju upalu na mjestu primjene, može provocirati kontrakcije maternice. Komplikacije su nekroza te sistemna apsorpcija aktivne tvari → otrovanje.• Češće je uzimanje pripravaka na u usta ili parenteralno.Moguća je primjena čajeva, ekstrakata ili pripravaka koji sadrže teške metale; vjerojatnije je da će doći do otrovanja majke no pobačaja.Većina tvari, ako je i učinkovita, svoj učinak ostvaruje s odgodom, pa aborter-nestručnjak može ponavljati primjenu sredstva, pa i ↑ dozu što ↑ rizik od trovanja.• Primjena pojedinih lijekova → kinin, ergometrin, citostatik i hormonski pripravci.U nekim zemljama je odobren mifepriston (RU 486) – glavna mu je indikacija pobačaj; ima antiprogesteronski djelovanje, a uzima se s prostaglandinskim pripravkom. Danas moguća alternativa instrumentalnom pobačaju.

b) Mehanička sredstvaPobačaj se može izvesti uvođenjem stranih tijela kroz rodnicu i cervikalni kanal do šupljine maternice. Cilj je oštećenje gestacijske vreće tj proboj plodovih ovoja → koriste se medicinski instrumenti ili priručni predmeti; ugl je riječ o štapićastim predmetima npr igla za pletenje, razni kateteri, ukosnice, žice kišobrana…Svojedobno vrlo proširen postupak – uvođenje tek.pod tlakom u šupljinu maternice: ugl se koristila voda.

18

Sve ove metode imaju velik rizik od komplikacija; korišteni predmeti nisu sterilni, moguće inf., moguće ozljede tkiva, najčešće su ozljede stražnjeg forniksa rodnice ( zbog nedovoljnog poznavanja anatomije)…

• Pobačaj sa smrtnom posljedicom za ženuDanas rijetko. Pri obdukciji treba utvrditi znakove postojanja trudnoće i njezino trajanje, tragove prekidanja, zaostale dijelove ploda i plodovih ovoja.Detaljan pregled vanjskih i unut.spolnih organa pri čemu se traga za ozljedama, krvarenjem, prisutnošću stranih tvari., ev znakovi infekcije, gubitak krvi i otrovanja.

• Prekid trudnoće kao kazneno djeloGovori o tome da tko protivno propisima trudnoj ženi s njenim pristankom izvrši prekid trudnoće kaznit će se sa 6 mjeseci-3 god. zatvora.Postoje 3 oblika radnje: započinjanje prekida trudnoće, njegovo izvršenje ili pomaganje ženi pri izvršenju.Prema tome žena kojoj se radi pobačaj ne čini kazneno djelo, što je istovjetno zakonu 39.

24. ČEDOMORSTVO / infanticidium→ ubojstvo novorođenčeta za vrijeme ili neposredno nakon rođenja. Subjekt kaznenog djela je majka. Prema novom zakonu članak 93.KZ, kazna je 1-8 god.,za razliku starog privilegiranog čija je kazna bila 3 mjeseca do 3 god. Vještačenje se obavlja pregledom majke i čeda, ako su poznati, ili samo 1 od njih, ugl novorođenčeta.Pri pregledu utvrđuju se objektivni znakovi porođaja tj sve promjene vidljive na rodilji.Kod pregleda novorođenčeta potrebno je utvrditi: novorođenost, zrelost i sposobnost za život, živorođenost, duljina djetetova života, uzrok smrti, starost leša, identifikacija.

1. Novorođenost – traje sve dok se na tijelu djeteta ne izgube znakovi novorođenosti.Znakove dijelimo na:

a) vanjske – pupkovina, sirasti maz, lanugo-dlačice.b) unutarnje – porođajna oteklina, mekonij, kefalohematom.

2. Zrelost i sposobnost za život – temelji se na tome da se pri obdukciji ne uoče patološke promjene koje su nespojive sa životom. U odsutnosti takvih patoloških promjena zrela je novorođenčad sposobna za život.Npr. zreo plod je težak 2900-3600 g, dug 48-52 cm, opseg glave 34-35 cm…

3. Živorođenost – dokazuje se na osnovi udisanja i gutanja zraka. Izvodi se pokus plivanja pluća (može i želuca i t.crijeva) + histološki pregled pluća.Vratni organi, srce i pluća se izvade te stave u vodu → pri poz.pokusu pluća plivaju. No ako pluća plivaju ne znači da je sigurno da je dijete živo rođeno. Zato kakav god bio rezultat, pluća se histološki analiziraju,osobito alveole i sitni bronhi.U djeteta koje je disalo poprečni presjek sitnih bronha je ovalan, elastična vlakna bonhiola i alveola ispravljena.U djeteta koje nije disalo presjek bronha je nabran, a elastična vlakna su grubo valovita.Može se i raspoznati i intrauterina aspiracija plodove vode.U slučaju raskomadanog leša posebno je pogodna metoda pokus srednjeg uha – srednje uho se otvara pod vodom i u času otvaranja izađe mjehurić zraka.

4. Duljina djetetova života – određuje se prema promjenama koje nastaju u razdoblju od rođenja do smrti.npr. zrak se nađe u želucu već nakon 2-3 min od početka disanja, za oko 6h u čitavom t.crijevu, za 12h u dijelu d.crijeva. Pupkovina otpada u roku 12 dana. Fiziološka žutica se javlja oko 3.dana, a nestaje za oko 3 tjedna.

5. Uzrok smrti – utvrditi da li je umrlo nasilnom smrću. Prirodne smrti isključuju čedomorstvo.Prigodno je utvrditi način i sredstvo izazivanja smrti.Nasilna smrt može biti:

a) Nesretni slučaj – rjeđe; pri pokušaju samopomoći rodilje, pri naglom porođaju, kad dijete zadobije ozljedu glave jer porođaj iznenadi majku…

b) Čedomorstvo – može biti aktivno i pasivno. Češći je aktivni način i ugl se izvodi gušenjem, davljenjem, začepljenjem usne šupljine, klanjem. Pasivni znači ostaviti novorođenče koje zbog nerazvijenosti termoregulacijskog centra može umrijeti na 15ºC, nepružanje hrane…

6. Starost leša – određuje se po tanatološkim znakovima.7. Identifikacija – najteže; u zadnje vrijeme tipizacija DNA majke i novorođenčeta.

19

25. SILOVANJE/ stuprum→ spolni odnos izvršen uporabom sile,a protiv volje žrtve.Prema novom kaznenom zakonu,počinitelj može biti osoba oba spola (dosad samo M,a žrtva Ž) te da se silovanje može počiniti u braku. Prema novom silovanje postoji i kada je osim spolnog odnosa došlo do s njim izjednačene spolne radnje, bitno je da je došlo do početka prodora muškog spolnog organa.Radnje izjednačene sa spolnim odnosom – prema zakonu nejasno; analni i oralni odnošaj.Za postojanje kaznenog djela bitno je da je počinitelj upotrebom sile ili prijetnje izravno napada na život i tijelo žrtve ili tijelo njoj bliske osobe, a sve radi prisile na spolni odnošaj.Teži oblik kaznenog djela je ako je silovana ženska osoba ostala trudna.

26. KRIVIČNA ODGOVORNOST LIJEČNIKATo su:

1. Kaznena djela protiv zdravlja ljudi – nesavjesno liječenje, samovoljno liječenje, nedopušteno presađivanje dijelova ljud.tijela, nepružanje medicinske pomoći.

2. Kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina – neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne3. Djela protiv pravosuđa – davanje lažnog iskaza, sprečavanje dokazivanja.4. Djela protiv vjeroispovijesti i isprava – izdavanje i uporaba neistinite liječničke ili veterinarske

svjedodžbe…

1. NESAVJESNO LIJEČENJEObjekt kaznenog djela je bolesna,ali i zdrava osoba.Sastoji se od 2 komponente: liječnikovo činjenje/nečinjenje i štetne posljedice na bolesnoj/zdravoj osobi. Ako nedostaje 1 od komponenti, nema kaznenog djela.Nepodobno sredstvo ili način liječenja je sve ono što je u jasnoj i neporecivoj suprotnosti s med.znanošću i praksom. Da bi se neko novo sredstvo liječenja moglo primijeniti, mora proći zadovoljavajuću proceduru lab.istraživanja te imati pristanak bolesnika ili njegovog pravnog zastupnika, ili ev liječnički konzilij.

Nesavjestan postupak obuhvaća brzopletost, površnost, birokratski stav…grube povrede profesionalnog ponašanja liječnika. Treba upozoriti na 2 pojedinosti.Na 1.mjestu rutinska primjena invazivnih metoda pretrage mora biti strogo indicirana, a kao 2.postoji posredna odgovornost liječnika za postupke svojih suradnika, mladih liječnika i osoblja srednje struke.Štetna posljedica može biti pogoršanje bolesti (zbog liječnikova postupka) ili narušenost zdravlja (u zdrave osobe). Kazneno djelo ne postoji ako nastupe štetne posljedice, a ako je liječnik postupio u skladu s med. praksom i teorijom. Uzročna veza se utvrđuje vještačenjem.Kazneni dio se odnosi na sve zdravstvene djelatnike kao i na liječnika.Postavljanje pogrešne dgn,a tim i pogrešno liječenje je nesavjesno liječenje ukoliko se dgn postavi bez pregleda pacijenta i bez pretraga koje je prema pacijentovu stanju trebalo obaviti.

2. SAMOVOLJNO LIJEČENJENovo kazneno djelo, nekad je bilo dio 2.kaznenog djela, tjelesne ozljede. Liječenje bez pristanka etički je potpuno neprihvatljivo. 2 oblika kaznenog djela:

a) lakši – konzervativni način liječenjab) teži/ kvalificirani – primjena kirurške intervencije ili bilo koje agresivnije pretrage.

Nema kaznenog djela kad je riječ o hitnim slučajevima spašavanja života ili kad nije moguće dobiti pristanak.Ovdje nije bitno da li je liječenje bilo uspješno.

3. NEDOPUŠTENO PRESAĐIVANJE ORGANAKod nas se 1.put spominje 1977.u Jugoslaviji; prema novom zakonu postoji 6 radnji kojima se može činiti ovo kazneno djelo:

1. Ako je davatelj živa osoba, iako je zahvat med.indiciran – ako je uzet bez pristanka davatelja ili ako je presadba izvedena bez pristanak primatelja.

2. Ako je davatelj živa osoba,a med.zahvat nije indiciran iako postoji pristanak davatelja i primatelja.3. Kvalificirani/ najteži oblik – kad se med.neopravdano uzme dio ljud.tijela bez pristanka davatelja ni ili

primatelja.4. Ako se s tijela umrle osobe uzme dio tijela prije no što je smrt utvrđena na propisani način.

20

5. Ako se uzme dio tijela umrle osobe iako se zna da se za života izričito tome protivila, ili ako se uzme od maloljetnika ili duševno bolesne osobe bez njihovog zastupnika.

6. Ako netko radi presađivanje u svrhu zarade ili nagrade, na sebi, drugom živom ili mrtvom ili u tome posreduje.

4. NEPRUŽANJE MEDICINSKE POMOĆIPružanje pomoći oboljeloj ili ozlijeđenoj osobi obveza je za sve građane ma području RH.Sastoji se u nepružanju pomoći osobi koja se nalazi u izravnoj životnoj opasnosti, a počinitelj je mogao pružiti pomoć bez veće opasnosti za sebe ili drugog.Kazneno djelo je i ako tko ostavlja drugog bez pomoći u stanju životne opasnosti koju je sam prouzročio.Pod nepružanjem pomoći razumijeva se svaka radnja koja je u određenoj situaciji i s med.stajališta neizostavna.Važno je utvrditi je li liječnik učinio sve potrebno u danim okolnostima.Nije dužan pružiti pomoć nekoj osobi ako bi time doveo svoj život u opasnost.U praski postoje vrlo dvojbene situacije koje zakonom nisu riješene.

5. NEOVLAŠTENO OTKRIVANJE PROFESIONALNE TAJNETajna je svaki istinit i nepoznat podatak ili činjenica koju tko sazna za vrijeme obavlja svoje profesionalne djelatnosti. Kazneno djelo postoji samo ako liječnik neovlašteno otkrije tajnu.Čuvanje tajne liječnika može osloboditi sam pacijent.Liječnik je zakonom obavezan otkriti tajnu kad se nalazi na sudu u svojstvu vještaka ili svjedoka, a iznositi smije samo podatke koji su važni za sudski postupak.Smije otkriti tajnu ako je otkrivanje važnije od interesa čuvanja tajne; opći interes je prijavljivanje zaraznih i veneričnih bolesti.Obveza je svakog građanina da prijavi počinjeno teško kazneno djelo.

6. DAVANJE LAŽNOG ISKAZALiječnik se na sudu pojavljuje u vidu vještaka ili svjedoka, u oba slučaja je dužan govoriti istinu.Iskaz može biti lažan objektivno i subjektivno.• Objektivno je lažan onaj iskaz u kojem iznesene činjenice ne odgovaraju stvarnosti; osoba tim nije automatski počinila kazneno djelo. On je kazneno djelo samo ako je iskaz i subjketivno lažan.• Iskaz je subjektivno lažan kada svjedok, vještak ili tumač svjesno prikazuje činjenice drukčijma no što mu je poznato. Ponekad prešućivanje može biti kazneno djelo; kada svjedok svjesno izostavi važne činjenice na kojima se može osnivati odluka suda. Svjedok nije dužan dati iskaz i odgovarati na pitanja ako bi time sebe ili bliskog rođaka doveo do kaznenog progona, velike štete ili sramote.

7. IZDAVANJE I UPORABA NEISTINITE LIJEČNIČKE ILI VETERINARSKE SVJEDODŽBEOsim toga, liječnik može počiniti kazneno djelo ako namjerno ne obavi pregled ili pretrage koje čine bit za izdavanje svjedodžbe npr ne obavi pregled na kliconoštvo osobe koja se želi zaposliti u ugostiteljstvu i sl.

29. DEFINICIJA UBOJSTVA I SAMOUBOJSTVA30. U KOJEM STANJU OSOBE NAJČEŠĆE POČINE SAMOUBOJSTVO?31. PODJELA UBOJSTAVA. ŠTO KARAKTERIZIRA KVALIFICIRANO UBOJSTVO?

SAMOUBOJSTVO→ svjesno i namjerno oduzimanje vlastita života.Naglašena je važnost svjesnosti o oduzimanju vlastitog života; npr.ako si bolesnik u akutnoj fazi duševne bolesti oduzme život, to je nesretni slučaj.2.čimbenik je nakana za samouništenjem; ako ona nedostaje kod nekog nasilnog čina protiv vlastitog tijela te ako ipak dođe do smrti, to je onda samoozljeđivanje koje završava smrću.npr zbog inf.ili iskrvarenja.Povijesno i društveno različita su stajališta prema tom činu; stoička filozofija smatra samoubojstvo pravim dokazom osobne slobode, u starom Rimu i Japanu je dokaz viteštva i hrabrosti, dok kršćanstvo osuđuje samoubojstvo,a izvršitelji su obilježeni kao najteži grješnici…stav heteronomnih etika.Da bi neka osoba počinila samoubojstvo, potrebna je suicidogena dispozicija i motiv.a) Suicidigena dispozicija (ili suicidogeni mentalitet)→ prirođeni ili stečeni manjak životnog nagona te pojačanje psihičke reaktivnosti na vanjske i unut.podražaje.Postoje učestali slučajevi samoubojstava u nekim obiteljima.b) Suicidogeni motiv → onaj problem koji u nekom trenutku pobuđuje osobu da učini samoubojstvo.

21

Mogu biti:a) endogeni – somatske bolesti (rak), psihičke bolesti i duševne bolesti ( alkoholizam, melankolija..)b) egzogeni – dijele se na afektivne (ljubavni, bračni nesporazumi), ekonomske (gubitak radnog mjesta) i

moralne (oklevetanost, osramoćenost).Mogu biti pravi i lažni, koji se navode kako bi se prikrio pravi motiv.Kod svakog slučaja samoubojstva postoji nekoliko glavnih i sporednih motiva, samo iznimno je 1.Mogu biti neposredni, na čiju se pojavu odmah nadovezuje samoubojstvo, i posredni, tek kasnije djeluju suicidogeno. Bitno obilježje suicidogenog motiva je da je on subjektivan.Suicidogeni stimulansi → potpomažu suicidogene motive, stanja koja olakšavaju odluku npr pubertet, menstruacija, klimakterij, senij, alkoholiziranost…Određene vremenske prilike ↑ broj samoubojstava; najčešće 1 dan prije prolaska hladne fronte ili 2 dana nakon prolaska tople.Obilježja tih prilika: povišene T zraka, ↓ ili promjenjiv tlak zraka, povećana naoblaka, magla, slaba kiša…Ako se frontalni poremećaji zaredaju danima, broj samoubojstava se znatno poveća.

UBOJSTVO→ protupravno, nasilno, svjesno i namjerno oduzimanje života nekoj osobi.Usmjerena je na svjesno, namjerno ubijanje i upućuje na subjektivan odnos počinitelja prema djelu, i čini razliku između delikta ozljede i delikta ubojstva.Nakana se dokazuje obično posredno, utvrđivanjem manifestnih radnji, situacija i okolnosti slučaja.Kriteriji o postojanju nakane su brojni, od načina izvršenja, pripreme i najave ubojstva, postojanja motiva…Novim kaznenim zakonom odvojena su kaznena djela ubojstva i teškog ubojstva, te se zaštićuje plod.

• Privilegirana kaznena djela usmrćenja→ ona djela koja zbog okolnosti u kojima se događaju sadrže neke posebno olakšavajuće okolnosti.

4. Ubojstvo na mah – ubojstvo zbog posebno afektnog stanja. Riječ je o jakom afektnom stanju koje ne dovodi do ↓ ubrojivosti počinitelja. Kazna 1-10 god.zatvora. Karakteristike: počinitelj je djelo izvršio u stanju jake razdraženosti, zlostavljanja ili teškog vrijeđanja, da je u to stanje doveden krivnjom žrtve te da je djelo počinjeno neposredno nakon što je izazvan.

5. Usmrćenje na zahtjev – zahtjev mora biti izričit i ozbiljan. Zahtjev je izričit ako je nedvosmislen i jednoznačan. Pod pojmom ozbiljan – podnositelj zahtjeva je svjestan posljedica svojeg zahtjeva. Kazna je 1-8 god. zatvora.

6. Prouzročenje smrti iz nehaja –najblaži oblik oduzimanja života nekoj osobi. Počinitelj žrtvu ne želi ubiti niti ozlijediti. Počinitelj je svjestan da zbog njegovog postupka može nastupiti smrt, al olako smatra da do toga neće doći ili da će to moći spriječiti. Kazna 6 mjeseci – 5 godina zatvora.

S obzirom na motiv:1. Utilitarna ubojstva – iz koristoljublja2. Afektna – vođena neprijateljskim osjećajem prema žrtvi.1. Akutno – ako od ozljeđivanja do smrti prođe kratko vrijeme.2. Kronična – kad smrt nastupa tjednima, mjesecima nakon ozljeđivanja.3. Kombinirano – ubojstvo izvedeno s više sredstava ili više načina.1. Simulirano – samoubojstvo ili nesretni slučaj koji se želi prikazati kao ubojstvo.2. Disimulirano – ubojstvo koje se želi prikazati kao samoubojstvo ili nesretni slučaj.1. Direktno ubojstvo – kad je izvršitelj djela ujedno intelektualni, emocionalni, moralni inicijator i egzekutor, a ubojstvo je posljedica izravne akcije ubijanja.2. Indirektno – izvršitelj je samo egzekutor, ali ne i moralni i intelektualni začetnik ubojstva.

32. HEROIN, KOKAIN1. HEROIN / DACETILMORFIN ili DIAMORFIN→ derivat morfina koji ne postoji u prirodi.Po farmakološkim svojstvima sličan morfinu, djelovanje 2-2.5x jače i kraće, ovisnost veća, uspjeh odvikavanja malen. Fizička ovisnost se stvara za nekoliko dana ili 2-3 tjedna. Aplicira se: šmrkanjem, pušenjem, potkožnim i iv injekcijama, moguće peroralno.Bijeli prašak, no zbog obrade i onečišćenja može biti smeđ pa i crven.Česte su inf.narkomana zbog nesterilnih igli i štrcaljki te dodataka smjesi (nečistoće).Najčešće nečistoće: mliječni ili obični šećer, boraks, gips, razne kis.koje ↑ topljivost, boje.U pojedinim smjesama se nalaze dodaci poput strihnina, kofeina, barbiturati, benzodiazepini…

22

Heroinske smjese za ilegalno tržište obično sadrže 3-5% heroina.Zlatni šut – droga koja sadrži više heroina no uobičajeno, kao posljedicu ima smrt zbog predoziranja.Minimalna LD je 200 mg, dok naviknuti mogu preživjeti i 10x veću količinu.

Apstinencijski sindrom nastupa uz istu dozu u sve češćim razmacima (zbog tolerancije) ili kod naglog prestanka uzimanja heroina ili morfina.→ suzenje očiju, curenje iz nosa, osjećaj mučnine, povraćanje i proljevi, bolovi u trbuhu i mišićima, srčane tegobe, kolaps, a moguća je i smrt.Svi ti simptomi nestaju nakon injekcije heroina.Heroin i morfin prelaze placentarnu branu i dijete može nakon rođenja pokazati simptome apstinencije.

Metabolizira se hidrolizom u 6-monoacetilmorfin i morfin, vrijeme polurazgradnje mu je oko 3 min.Za kemijsko toksikološku analizu uzimaju se tjelesne tekućine i tkiva, mjesto uboda, sadržaj žučnog mjehura, obrisak nosa i usta, kosa ili dlake. (nakon nekoliko mjeseci moguće dokazati konzumiranje droge na bilo koji način).

2. KOKAIN → bijeli kristalinični prah izrazito gorkog okusa; lokalno izaziva neosjetljivost i vazokonstrikciju.Glavni alkaloid biljke Erytroxylon coca i Erytroxylon novogranatense treuxillense; najviše ga ima u lišću.Dobiva se sintetičkim putem.Peroralno 50 mg → uklanja glad anesezirajući želučanu sluznicu, uklanja umor uz pojavu euforije.U konc.1-20% koristi se za lokalnu anesteziju.LD peroralno je 1.2 g, potkožno 200-300 mg. Vrijeme polurazgradnje 0.7-1.5 sati.Kokainomani ga uzimaju ušmrkavanjem ili potkožnim injekcijama, a mogu podnijeti 5-8 i više g/dan.Kod dugotrajna upotreba dolazi do oštećenja nosne sluznice, a zatim i hrskavice zbog nedovoljne cirkulacije.U muškaraca dovodi do ↑ povećanja libida uz ↓ potencije, a u žena do nimfomanije.• Akutno trovanje: proširene zjenice, vrtoglavica, zujanje u ušima, ubrzani puls, osjećaj straha i grčevi. Moguće halucinacije opipa, osjećaj da su ispod kože male životinje ili kristali kokaina pa se znaju samoozlijediti.Smrt može nastupiti brzo nakon konzumacije zbog paralize centra za disanje i cirkulaciju.• Patološkoanatomski nalaz: jaka kaheksija, perforacija hrskavice nosne pregrade, ubodi, apscesi i ožiljci kože na prednjoj strani trupa, nogu i ruku.

33. TRANSPLANTACIJAKao oblik liječenju,ugl se misli na transplantaciju unut.organa i koštane srži. Najviše se transplant. bubreg i srce.Za bolesnike često predstavlja jedini svrhovit način liječenja,a za liječnika stručni izazov i pitanje statusnog položaja →ozbiljan etički i pravni problem → 1985.u Bruxellesu donijeta Deklaracija o trgovini organima ( zbog razvoja vrlo unosne trgovine bubrezima, osobito u nerazvijenim zemljama).1987. u Madridu donijeta Deklaracija o transplantaciji; 8 načela:1. Zdravlje bolesnika mora biti osnovna briga liječnika. I primatelja i davatelja, ako je živa osoba.2. Kod planiranja transplantacijskog postupka treba dosljedno poštivati zahtjeve medicinske etike.3. Prilikom kadaveričke transplantacije smrt donora moraju potvrditi 2 liječnika.4. Kada se organi koriste u eksperimentalne svrhe, moraju se postupati u skladu s Helsinškom deklaracijom o biomedicinskim istraživanjima na ljudima.5. Liječnik mora upoznati donora i primatelja,ili njihove pravnike s transpl.postupkom. Briga za bolesnika mora imati prednost pred njegovim stručnim i znanstvenim interesom.6. Postupak smiju izvoditi samo liječnici specijalizirani za te zahvate u med.ustanovama s odgovarajućom opremom.7. Presađivanje se smije obaviti samo nakon proučavanja mogućnosti 2.oblika liječenja.8. Osuđuje se kupnja i prodaja ljud.organa za potrebe transplantacije.

1994. u Stockholmu donesena Rezolucija o odnosu liječnika prema transplantaciji organa; zbog porasta slučajeva gdje se liječnici nisu držali smjernica i načela donesenih u Madridu.U Kyotu 1994. traži se da sve države donesu zakone kako bi se spriječila svaka trgovina organima i tkivima i sl.1996. donesena u Strasburgu Konvencija o ljudskim pravima u biomedicini – rezlucija dopušta uzimanje organa i tkiva sa žive osobe samo ako nema odgovarajućih organa iz leševa ni alternativnog načina liječenja.Od osobe koja nije sposobna dati pristanak, organ se smije uzeti samo ako nema odg davatelja, kad je primatelj brat ili sestra ili kad donacija ima mogućnost spasiti život.

23

1989 .u Hong Kongu Deklaracija o transplantaciji fetalnog tkiva → zabrana darivanja fetalnog tkiva unaprijed poznatoj osobi, prodaja fetalnog tkiva i pokušaj dobivanja pristanka za korištenje fetalnog tkiva u transpl.svrhe prije odluke o pobačaju.

24