Primjeri Presuda iz sudske prakse bih

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Federation of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS

MODUL 2 GRAANSKA OBLAST

GLAVNA RASPRAVA I

SUDSKE ODLUKE

Vodei ekspert: Mladen Srdi, sudija Kantonalnog suda u Sarajevu

Konsultanti: Predrag Krsmanovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Nevenka Mitri, sudija Osnovnog suda Banja Luka Mirza Jusufovi,sudija Suda BiH Staka Gojkovi, Vrhovni sud RS

Violanda ubari, Okruni sud Banja Luka Asja Razi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Enisa Halilovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Jovanka Jovanovi, predsjednik Osnovnog suda u Doboju

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

Uvod

Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima.

Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugih pravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne i Hercegovine koji se stalno razvija.

Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji.

Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu

kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukaciju sudaca i tuitelja.

Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve vrste u Bosni i Hercegovini.. Branko Peri Predsjednik Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine Biljana Mari Direktorica

Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Republici Srpskoj Sanela Paripovi Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE 1

SADRAJ UVOD U MODUL .......................................................................................................... 6 PODMODUL I - GLAVNA RASPRAVA ................................................................... 9 OPIS PODMODULA ..................................................................................................... 9 1. OPE NAPOMENE................................................................................................. 10 2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE .............................................................. 12 3. TOK GLAVNE RASPRAVE .................................................................................. 15

3.1. Ope napomene........................................................................................... 15 3.2. Otvaranje glavne rasprave.......................................................................... 17 3.3. Odvijanje glavne rasprave .......................................................................... 20 3.4. Zakljuenje glavne rasprave ...................................................................... 23

4. ODGODA, ODLAGANJE I NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE .................... 29 4.1. Ope napomene........................................................................................... 29 4.2. Odgoda roita ............................................................................................ 30 4.3. Odlaganje roita ........................................................................................ 30 4.4. Nastavak roita.......................................................................................... 31

5. JAVNOST GLAVNE RASPRAVE......................................................................... 35 PODMODUL II DOKAZIVANJE.......................................................................... 39 1. DOKAZI I IZVIENJE DOKAZA -OPE NAPOMENE .................................. 40 2. UVIAJ ..................................................................................................................... 48 3. ISPRAVE................................................................................................................... 50 4. SVJEDOCI................................................................................................................ 55 5. VJETAENJE........................................................................................................ 61 6. SASLUANJE PARNINIH STRANAKA ........................................................... 71 7. OSIGURANJE DOKAZA ....................................................................................... 76 PODMODUL III - SUDSKE ODLUKE .................................................................... 80 UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 80 1. OPE NAPOMENE................................................................................................. 81 2. PRESUDE ................................................................................................................. 82 3. PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA ................................................................ 98 4. PRESUDA NA OSNOVU ODRICANJA ............................................................. 105 5. PRESUDA ZBOG PROPUTANJA .................................................................... 107 6. DONOENJE PRESUDA...................................................................................... 110 7. PISMENA IZRADA PRESUDA ........................................................................... 111 8. DOSTAVA PRESUDE........................................................................................... 119 10. ISPRAVLJANJE PRESUDE .............................................................................. 123 11. PRAVOMONOST PRESUDE.......................................................................... 126 12. RJEENJA........................................................................................................... 137 ANEX I OKVIRNA EMA ODRAVANJA GLAVNE RASPRAVE ..................... 145 1. Zakazivanje glavne rasprave ................................................................................... 145 2. Do zakljuenja glavne rasprave stranke su ovlaene da: ..................................... 145 ANEX I I .................................................................................................................... 146 1. ema toka glavne rasprave...................................................................................... 146


2. Odgaanje rasprave ................................................................................................. 149 3. Odlaganje ve zapoete glavne rasprave............................................................ 149 4. Nastavak glavne rasprave........................................................................................ 149 ANEX III..................................................................................................................... 150 Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast glavne rasprave .................................. 150 ANEX IV ..................................................................................................................... 164 Javnost glavne rasprave u vezi sa medijskim praenjem sudskih postupaka............ 164 ANEX V...................................................................................................................... 166 Osvrt na zakon o vjetacima u federaciji bih............................................................. 166 ANEX VI ..................................................................................................................... 168 Dileme u pogledu sasluanja stranaka kao dokaza u parninom postupku ............. 168 ANEX VII ................................................................................................................. 170 Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast dokazivanja ........................................ 170 Z A P I S N I K............................................................................................................ 171 R J E E N J E ........................................................................................................... 173 ANEX VIII .................................................................................................................. 180 Problemi vezani za pravo albe protiv rjeenja po prijedlogu za povrat u prijanje stanje ............................................................................................................................ 180 ANEX IX .................................................................................................................... 182 Dileme u pogledu pravomonosti presude i roka za izvrenje inidbe.................. 182 ANEX X...................................................................................................................... 184 Primjeri i obrasci iz sudske prakse u pogledu sudskih odluka .................................. 184 ANEX XI .................................................................................................................... 203 ema naina izrade presude i sadraj obrazloenja ................................................... 203


UVODNE NAPOMENE

Kategorije

- Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH (Sl. Glasnik BiH br. 36/04)

-Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene nonvine F BiH br. 53/03)

-Zakon o parninom postupku Republike Srpske (Sl. Glasnik RS br. 58/03 i 85/03)

- Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH (Sl. Glasnik BDBiH, br. 5/00, 1/00 i 602)

Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiri Zakona i to Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, u daljem tekstu ZPP BiH, u lanovima od 64 do 169, Zakon o parninom postupku Federacije BiH, u daljem tekstu ZPP F BiH, u lanovima od 97 do 202, Zakon o parninom postupku Republike Srpske, u daljem tekstu ZPP RS, u lanovima od 97 do 202 i Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH, u daljem tekstu ZPP BD BiH, u lanovima od 226 do 272 i 156 do 207.

Pitanja koja e se obraditi u ovom modulu odnose se na odredbe gore navedenih Zakona o parninom postupku kojima se regulie materija zakazivanja glavne rasprave, tok glavne rasprave, odgoda, odlaganje i nastavak glavne rasprave, javnost glavne rasprave, dokazi i izvoenje dokaza (ope napomene), isprave, svjedoci, vjetaenje, sasluanje stranaka, osiguranje dokaza, presude (ope napomene), presude na osnovu priznanja, presude na osnovu odricanja, presude zbog proputanja, donoenje, pismena izrada i dostava presuda, dopunske presude, ispravljanje presuda, pravomonost presuda i rjeenja.

Trajanje Kontinuirana edukacija bez odreenog roka trajanja

Oblik Prirunik, kompletan materijal objavljen na web stranici radi interaktivnog pristupa, seminari, radionice sa hipotetikim sluajevima i panel diskusije

Ciljevi edukacije Unaprijeenje teoretskih znanja iz ove oblasti za uesnike u edukaciji

Utvrivanje razlike u primjeni ranijeg i novog zakonodavstva kada je u pitanju materija koju obuhvata modul


Identifikacija problema i dilema u primjeni novih zakona u toku glavne rasprave i prilikom donoenja odluka te pronalaenje mogunosti za rjeavanje istih,

Ujednaavanje sudske prakse u rjeavanju identificiranih problema.

Konano, unaprijeenje praktine sposobnosti uesnika u edukaciji da vode glavnu raspravu i donose potrebne procesne odluke, te da donose odluke kojim se meritorno rjeava odreena graansko-pravna stvar

Opis

Odredbama novih parninih zakona kojima se reguliu glavna rasprava, dokazivanje i sudske odluke u velikoj mjeri su promijenjene odredbe koje su regulisale ovu materiju u prijanjim zakonima. Do ovih promjena je dolo uglavnom zbog izraene tenje da se raspravljanje i donoenje odluke u parninom postupku obavi to bre i efikasnije. injenica je da su odredbe prijanjih procesnih zakona u velikoj mjeri omoguavale da se parnini postupak neopravdano odugovlai. Zbog tenje za ubrzanjem i pojednostavljenjem postupka, odredbama novih zakona kojima se regulie glavna rasprava je ukinuta mogunost iznoenja novih injenica i dokaza tokom cijele glavne rasprave, ve se isti mogu predlagati samo na pripremnom roitu. Izmijenjene su odredbe o odgodi i odlaganju roita, a takoer je potpuno iskljuena mogunost odlaganja roita na neodreeno vrijeme, te mogunost ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave, zbog toga to su te mogunosti u praksi vrlo esto zloupotrebljavane u svrhu odugovlaenja parninog postupka. Uslijed promjena kojima se strankama daje znatno aktivnija uloga u postupku, dolo je do izmjene i u odredbama o rukovoenju glavnom raspravom od strane sudije.

Sutinski je uloga sudije promijenjena, i to u smislu da se on sada samo obavezuje da vodi rauna da se glavna rasprava vodi pravilno i da se ne odlae bespotrebno, dok vie nije obavezan da brine da se o predmetu spora svestrano raspravlja, te da se stara da se u toku rasprave iznesu odluujue injenice i razjasne nepotpuni navodi.

Time je naravno data mnogo aktivnija uloga samim parninim strankama. to se tie materije dokazivanja, prema novim Zakonima o parninom postupku stranke su dune da dokau injenice na kojima zasnivaju svoj zahtjev. Ovim se posebno daje znaaj raspravnom naelu koje ima sasvim drugaiji znaaj u odnosu na stare odredbe. Odredbe o sudskim odlukama su takoer pretrpjele izmjene u odnosu na prijanje


zakone. Tako novi zakoni vie ne predviaju mogunost donoenja djelomine presude i meupresude, a ovo vjerovatno zbog toga to se prilikom izrade zakona teilo izbjegavanju mogunosti da se parnini postupak odlugovlai ulaganjem albi i na ovakve presude.

Budui da je donoenjem novih Zakona o parninom postupku u entitetima dolo do radikalnih izmjena u toku postupka i donoenju sudskih odluka, to se ukazuje neophodnim raspravljati o primjeni novih zakona, te identificirati dileme i probleme sa kojima se sudije susreu u neposrednom radu, to je osnovi cilj cjelokupnog modula.

Materija modula je obraena kroz tri podmodula i to glavna rasprava, dokazivanje i sudske odluke, a svaki podmodul je nadalje podijeljen u pojedine teme, koje se poklapaju sa poglavljima novih Zakona o parninom postupku, a u kojma su regulisane odreene oblasti. Na kraju svake teme dat je krai prikaz raspoloive sudske prakse, te eventualna pitanja i dileme iz te oblasti.

Mogui predavai/edukatori

Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.

Dnevni red modula Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul.

Vodei ekspert Mladen Srdi, sudija Kantonalnog suda u Sarajevu


UVOD U MODUL Materija vezana za oblast glavne rasprave u parninom postupku je u velikoj mjeri

izmjenjena donoenjem novih zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i pred Sudom Bosne i Hercegovine, uzimajui u obzir i ranije doneseni zakon u Distriktu Brko. Razlozi za to su mnogostruki. Naime, kao jedna od najveih zamjerki sudovima u parninim postupcima prije donoenja novih zakona je isticana neefikasnost u voenju glavne rasprave, bespotrebno i esto odlaganje roita za glavnu raspravu, nedostatak koncentracije dokaza u postupku, a zbog ega se parnini postupak u praksi odugovlaio, ime su bile povrijeene i odredbe lana 6 Evropske Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zbog toga je u novim procesnim zakonima dat poseban znaaj odredbama o glavnoj raspravi, kojima su u velikoj mjeri izmjenjene odredbe prethodnih zakona, a u cilju vee efikasnosti u postupku, te brem zavravanju graanskih predmeta. Ovo bi trebalo da doprinese efikasnijem radu sudova i smanjenju zaostataka u broju predmeta u radu, to je jedan od ciljeva pravosudne reforme. Takoer su odredbe o provoenju glavne rasprave u novim zakonima o parninom postupku izazvale dosta kontraverzi i dilema meu sudijama u Bosni i Hercegovini meu kojima postoje razliita miljenja o nainu na koji je glavna rasprava regulisana. Zbog toga se ukazuje velika potreba da u ovoj oblasti doe do razmjene stavova i miljena, te dalje edukacije sudija, kako bi bili postignuti ciljevi zbog kojih su odredbe kojima se regulie glavna rasprava u tolikoj mjeri izmjenjeni u odnosu na stare zakone o parninom postupku. Smatramo da u materiji koja e biti obraena u ovom modulu treba da bude sadrana i oblast dokaza i provodjenja dokaza, mada se ta oblast u svim novim Zakonima o parninom postupku nalazi u posebnom poglavlju, u odnosu na glavnu raspravu. Ovo posebno zbog toga to je najvaniji segment glavne rasprave upravo dokazni postupak, budui da je jedna od pretpostavki za ubrzavanje prvostepenog postupka koncentracija dokaza na jednom roitu za glavnu raspravu. Takodjer je ve u praksi primjeeno da meu sudijama postoje velike dileme u pogledu naina provoenja dokaza na glavnoj raspravi, prema odredbama novih zakona. U ovom modulu smo obuhvatili i oblast zakazivanja roita za glavnu raspravu, mada formalno ta oblast spada u pripremno roite, o emu postoji poseban modul. Ovo smo uinili u dogovoru sa voditeljem modula broj 1, poto smo zajedniki smatrali da je neophodno ba u ovom modulu posvetiti panju zakazivanju roita za glavnu raspravu, budui da se u tim odredbama reguliu neka pitanja koja su posebno znaajna i za sam tok glavne rasprave.

U pogledu dijela modula koji se odnosi na sudske odluke, takoer je donoenjem novih zakona o parninom postupku dolo do znaajnih izmjena, mada ne onako drastinih kao to je sluaj sa materijom glavne rasprave. Ove promjene se posebno odnose na donoenje presude zbog proputanja, a takodjer je posebna paznja poklonjena pismenoj izradi i njenom dostavljanju. I ove izmjene su oigledno imale za cilj ubrzanje parninog postupka i poveanje efikasnosti rada suda, pri emu se i strankama u postupku daje puno aktivnija uloga, tj. pasivno ponaanje stranaka u postupku se manje tolerira. Ovo su. pitanja kojima e se posvetiti najvea panja prilikom edukacije sudija u ovoj oblasti.

Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiri Zakona i to Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, u daljem tekstu ZPP BiH, u lanovima od 64 do 169, Zakon o parninom postupku Federacije BiH, u daljem tekstu ZPP F BiH, u lanovima od 97 do 202, Zakon o parninom postupku Republike Srpske, u daljem


tekstu ZPP RS, u lanovima od 97 do 202 i Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH, u daljem tekstu ZPP BD BiH, u lanovima od 226 do 272 i 156 do 207. Odredbe kojima se regulie materija ovog modula su gotovo identine u drzavnom i entitetskim zakonima, dok se ZPP BD BiH donekle razlikuje, mada te razlike nisu sutinske, niti su od veeg znacaja. Stoga e se metodoloki materija tretirati kao da je rije o jednom zakonu, bez insistiranja na broju lana koji regulise pojedinu situaciju, s tim da e se u sluaju potrebe naglasiti eventualna razlika u odredbama pojedinih zakona.

Odmah se mora napomenuti da su pojedine odredbe novih zakona, pogotovo one koje reguliu tok glavne rasprave, teko primjenjive u praksi i dovode do mnogih nedoumica, to je primjeeno ve nakon godinu i pol dana od poetka primjene novih zakona. Naime, vidljivo je da razliiti sudovi i sudije potpuno drugaije postupaju u istim ili slinim procesnim situacijama. Zbog toga e biti posebno zanimljivo uzeti u obzir razliita miljenja i metode rada, te pokuati izvriti usaglaavanje sudske prakse iz ove oblasti.

Materijali koji su uzeti u obzir prilikom izrade modula su u prvom redu biti komentari novih zakona o parninom postupku. Pri tome treba imati u vidu da se novi zakoni primjenjuju relativno kratko vrijeme, a da je za pisanje relevantnih komentara iz neke procesne oblasti potrebno da proe dosta vremena u primjeni nekih odredbi, kako bi se u praksi dolo do najoptimalnijih rjeenja. Uz komentare zakona koristila se i druga dostupna literatura, a posebno sudska praksa Vrhovnih sudova entiteta, sudova Brko Distrikta, te kantonalnih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine i okrunih sudova u Republici Srpskoj. Posto je u edukaciji prioritet iznalaenje praktinih rjeenja za pojedina konkretna pitanja, manje se koristitila literatura isto teoretske naravi.

to se tie strukture modula, on se sastoji od 3 podmodula, i to jednog koji obrauje materiju glavne rasprave, drugog podmodula za dokaze i provodjenje dokaza, a trei podmodul obrauje sudske odluke u prvostepenom postupku. Svaki od podmodula je nadalje podijeljen na teme, koje su uglavnom identine sa poglavljima iz Zakona o parninom postupku pred Sudom BiH, entiteta i Distrikta Brko.

Materija svih podmodula je u formi prirunika u kome su prvo relativno kratko izloene osnovne teoretske postavke oblasti, t.j. teme, a zatim navedeni primjeri iz sudske prakse za pojedine teme. Takoer se za pojedine teme postavljaju neka konkretna pitanja koja su proistekle iz dosadanje prakse sudova u postupanju po novim zakonima, te se pokuavaju dati mogue varijante odgovora na ta pitanja i iznijeti eventualna razliita miljenja u vezi nekih dilema. U toku izrade ovog prirunika odran je i jedan pripremni test seminar, na kojem su neke postavke modula provjerene u diskusiji sa kolegama iz cijele Bosne i Hercegovine, te je naglasak dat na praktinu obuku i razmjenu miljenja a ne na predavanja ex katedra. Sam prirunik e veinom biti zasnovan na rijeavanju pojedinih praktinih pitanja iz prakse i davanja moguih varijanti rjeenja, a ne bi trebao da ima konanu verziju, ve bi bio otvoren za daljnja dograivanja i eventualne ispravke, u neprekidnoj interakciji sa svim kolegama koje su zainteresovan za bilo koji vid saradnje. Prema tome, osnovna ideja modula je da on ne bude nepromjenjiv, ve da se dograuje i ispravlja aktuelnom sudskom praksom i doprinosima kolega koji e iznositi svoja miljenja i dileme, kako putem dopisivanja, tako i na seminarima i drugim vidovima edukacije.


U kontekstu obraivanja pojedinih pitanja i tema, modulom je obuhvaena i postojea sudska praksa. Budui da je sudska praksa u pogledu primjene novih zakona veoma oskudna, u modulu smo obuhvatili i sudsku praksu sudova iz zemalja regije (biva SFRJ), te sudsku praksu nastalu prije 1991 godine. Iako smo svjesni smo da sudska praksa drugih drava, te praksa koja je nastala u vrijeme vaenja drugog Zakona o parninom postupku, ne moe dati definitivne odgovore na brojne dileme koje proistiu iz primjene novih zakona, ipak smo miljenja smo da u pojedinim sluajevima i ova sudska praksa moe znatno olakati rjeenje nastalih problema u primjeni novih Zakona o parninom postupku

Prilikom izrade materijala za prirunik, pojavila se potreba da se neka pitanja i dileme malo ire obrade, te da se navedu neki primjeri i obrasci koji bi mogli pomoi kolegama koji su na poetku sudake karijere. Stoga smo se odluili da dio pripremljenog materijala odvojimo u anexe, koji su sastavni dio modula. Ujedno pozivamo sve kolege koji su zainteresovani da nam pomognu u izradi ovog materijala za edukaciju, da nam poalju svoje primjere iz sudske prakse, te nas upoznaju sa dilemama sa kojima se susreu u radu, kako bi mogli u najveoj moguoj mjeri odgovoriti zadatku koji je pred nama.


PODMODUL I - GLAVNA RASPRAVA

OPIS PODMODULA

Kategorije U ovom podmodulu obrauje se dio Zakona o parninom postupku koji obuhvata odravanje glavne rasprave pred prvostepenim sudom, sa posebnim osvrtom na dosadanja iskustva sudova u Bosni i Hercegovini i na eventualne dileme kod tumaenja odredbi Zakona u radu sudija, u cilju da se iste ovim podmodulom u najveoj moguoj mjeri razrijee, kako bi sudije to bre i efikasnije vodili glavne rasprave u parninom postupku, to je i jedan od osnovnih ciljeva ZPP-a.

Trajanje

Za zavretak ovog podmodula na seminaru potrebno je najmanje est radnih sati.

Oblik

U okviru tog vremena podmodul e se predstaviti u obliku kraeg uvodnog predavanja, gdje e se naznaiti osnovni problemi i dileme, a zatim je predvieno interaktivno uee edukacione jedinice ili grupe te strunjaka na podmodulu i to putem diskusije predvoene od strane moderatora i panel diskusije.

Ciljevi edukacije

Na korisnike podmodula, koji nemaju dovoljno iskustva eli se prenijeti znanje o tome koje su pretpostavke za pravilno rukovoenje glavnom raspravom, te prepoznavanje problema u svakom konkretnom sluaju, a ciljevi edukacije korisnika sa veim iskustvom su da se putem konferencijskih aktivnosti razmjenom miljenja doprinosi usaglaavanju sudske prakse o ovom pitanju.


1. OPE NAPOMENE Tumaenje norme, kao proces njenog saznanja, pretpostavka je njene pravilne

primjene i ostvarivanje osnovnog cilja donoenja iste norme. U procesu reforme donoenja novih procesnih zakona na nivou Bosne i Hercegovine i njenim entitetima, te u Distriktu Brko, osnovni cilj je bio brz i efikasan postupak pred redovnim sudovima u svim instancama.

Odredbama novih parninih zakona kojima se regulie glavna rasprava u velikoj mjeri su promijenjene odredbe koje su regulisale ovu materiju u prijanjim zakonima. Do ovih promjena je dolo zbog tenje da se raspravljanje obavi to bre i efikasnije. injenica je da su odredbe prijanjih zakona omoguavale da se postupak neopravdano odugovlai, poto su stranke imale mogunost iznoenja novih injenica i dokaza u svim fazama glavne rasprave, a takoer se esto dogaalo da se roita odlau bez stvarne potrebe. Takoer je postojala mogunost i odlaganja roita na neodreeno vrijeme, to se esto koristilo od strane suda radi izbjegavanja donoenja odluke. Zbog tenje za ubrzanjem i pojednostavljenjem postupka, odredbama novih zakona kojima se regulie glavna rasprava je ukinuta mogunost iznoenja novih injenica i dokaza tokom cijele glavne rasprave, ve se isti mogu predlagati samo na pripremnom roitu (ovde postoji jedan izuzetak o kome e kasnije biti vie govora). Takoer su izmijenjene odredbe o odgodi roita, te je potpuno iskljuena mogunost ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave. Mora se priznati da je u prolosti ovaj institut u praksi esto zloupotrebljavan, radi prolongiranja donoenja odluke. Uslijed promjena kojima se strankama daje znatno aktivnija uloga u postupku, dolo je do izmjene i u odredbama o rukovoenju glavnom raspravom od strane sudije. Sutinski je uloga sudije promijenjena, i to u smislu da se on sada samo obavezuje da vodi rauna da se glavna rasprava vodi pravilno i da se ne odlae bespotrebno, dok vie nije obavezan da brine da se o predmetu spora svestrano raspravlja, te da se stara da se u toku rasprave iznesu odluujue injenice i razjasne nepotpuni navodi. Naime, novi zakoni su uglavnom usvojili raspravno naelo, na utrb naela materijalne istine. Time je naravno data mnogo aktivnija uloga samim parninim strankama. Ovim bi tebalo da se sprijeavaju mogunosti koritenja nekih naina za odugovlaenje postupka od strane suda i stranaka, ali u praksi takoer iz toga proizlaze i neki potpuno novi problemi. Naime, uslijed neuporedivo aktivnije uloge parninih stranka u toku postupka esto dolazi do situacija u kojima stranke i njihovi punomonici, ak i advokati, nisu u mogunosti da u potpunosti odgovore zahtjevima koje pred njih postavljaju odredbe novih zakona. Stranke i njihovi punomonici nepravilnim i neadekvatnim postupanjem oteavaju tok glavne rasprave i cjelokupni parnini postupak. Stoga je nae miljenje da je u pogledu procesnih mogunosti koje pruaju novi zakoni potrebno educirati, pored sudija, i advokate koji zastupaju stranke.

to se tie ranijih odredbi o spajanju i razdvajanju parnica, iste su po novim zakonskim rjeenjima premjetene u oblast pripremnog roita. U novim zakonima se predviaju i znatno ozbiljnije posljedice izostanka stranaka sa glavne rasprave, to je u skladu sa konceptom koji su zakoni usvojili. Takoer je, u skladu s naputanjem naela pomoi neukoj stranci, dolo do izostavljanja odredbi koje su predviale da je sud duan stranku ili njenog zakonskog zastupnika upozoriti na potrebu da uzme punomonika, a time i mogunost da se iz tog razloga glavna rasprava odgodi. U novim zakonima, iz


poglavlja o glavnoj raspravi izostavljene su odredbe koje su propisivale da izvoenje dokaza odreuje sud, poto sud takve odluku sada donosi na pripremnom roitu. Takoer su izostale i odredbe koje su propisivale obavezu suda da se stara da se u toku rasprave iznesu odlune injenice, dopune nepotpuni navodi, dopune ili oznae dokazna sredstva, te razjasne navodi stranaka. Ovakvo je rjeenje u skladu i s novim mjestom koje pripremno roite zauzima u parninom postupku, jer se u pravilu sva procesna graa iznosi, odnosno predlae, na pripremnom roitu, a ne vie na glavnoj raspravi, to vai i za dokazna sredstva. Sud e odluku o tome koji e se dokazi izvoditi donositi na roitu za glavnu raspravu samo u sluaju kada je jedna od stranaka predloila izvoenje novih dokaza koji nisu bili predloeni na pripremnom roitu, ukoliko stranka uini vjerovatnim da bez svoje krivice nije bila u mogunosti predloiti taj dokaz na pripremnom roitu. U tom e sluaju, nakon izjanjenja protivne stranke, sud najprije odluiti jesu li ispunjeni gore navedeni uslovi, te ako dozvoli izvoenje predloenih dokaza, o tome donijeti posebno rjeenje. Takoer e sud na glavnoj raspravi, ako je tuilac izjavio da preinaava tubu, ili tueni istakao protivtubeni zahtjev, odluiti posebnim rjeenjem da li su ove radnje stranaka dozvoljene.

Novim odredbama je decidno predvien i redoslijed izvoenja dokaza. Ova materija do sada nije bila ureena zakonom, ve je o tome odluivao sud prema svojoj diskreciji. Nae je miljenje da ove odredbe nee mnogo promijeniti praksu sudova, prema kojoj su se dokazi izvodili onako kako je bilo jednostavnije i zgodnije sudu i strankama. Pri tome su se esto dokazi uvidom u dokumentaciju i razne isprave provodili na kraju glavne rasprave, to je, koliko je nama poznato i sada praksa u veini sudova. Mislimo da redoslijed provoenja dokaza u najveem broju sluajeva ne moe biti od uticaja na donoenje pravilne odluke suda kojom se rjeava tubeni zahtjev, te striktno propisivanje reda provoenja pojedinih dokaza nije svrsishodno, niti neophodno. Uostalom, sud u procesnopravnom smislu rukovodi izvoenjem dokaza na glavnoj raspravi, te u tom smislu i odreuje redoslijed izvoenja dokaza, odnosno odluuje da li je potrebno odstupiti od redoslijeda utvrenog zakonom.

U ovom podmodulu e dakle biti govora o uslovima za odravanje glavne rasprave i toku glavne rasprave, sa osvrtom na dileme koje se pojavljuju u radu prvostepenih sudova, posebno sa aspekta potivanja raspravnog naela, ali ne i potpunim zanemarivanjem naela materijalne istine, u cilju potpunog utvrivanja injeninog stanja i pravilne primjene materijalnog prava.


2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE

Zakazivanje roita za glavnu raspravu regulisano je odredbama lanova 94 do 96 ZPP RS i ZPP FBiH, lanom 225 ZPP BD BiH i lanovima 61 do 63 ZPP BiH. U odnosu na ranija pravila o zakazivanju, nova rjeenja idu za tim da se omogui priprema glavne rasprave tako da se u pravilu ista okona na jednom roitu. Prema tome, tok glavne rasprave u velikoj mjeri e zavisiti i od rjeenja o zakazivanju glavne rasprave koje se donosi na pripremnom roitu. Sud nakon okonanja pripremnog roita rjeenjem odreuje odravanje roita za glavnu raspravu. (napomena: vidi Anex I)

Ovdje je posebno znaajno razjasniti kako e se formulisati pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi. U praksi se esto dogaa da se ova formulacija ograniava na uoptenu konstataciju tipa: ''raspravljati e se o navodima iz tube i odgovora na tubu''. Ovo svakako ne bi bilo pravilno, posebno imajui u vidu da e tok glavne rasprave, pa i ishod cijelog postupka, u mnogome zavisiti upravo od identifikovanja pitanja o kojima e se na roitu za glavnu raspravu raspravljati. Miljenja smo da bi bilo neophodno da se u samom rjeenju po mogunosti navedu konkretne injenice koje e se utvrivati na glavnoj raspravi. Ukoliko se tako uini, razjasnit e se i mnoge dileme koje se pojavljuju na samoj glavnoj raspravi (npr. mogunost postavljanja pojedinih pitanja svjedoku od strane sudije i dr.) (napomena: vidi Anex III-primjer 1)

Takoer je iz odredbi koje reguliu zakazivanje glavne rasprave oigledna elja zakonodavca da se postupak uini kraim i ekonominijim, to je posebno izraeno u odredbi da e se glavna rasprava u pravilu odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita, te da e se roite zakazati za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu. Pravilo bi bilo predvidjeti mogunost da se glavna rasprava ne moe zavriti isti dan kada je zakazana, te da e se nastaviti slijedei dan. Oito je tenja zakonodavca bila da se postupak zavri na jednoj glavnoj raspravi, bez odlaganja i nastavljanja.

injenica je da sa primjenom ovih odredbi u praksi ima dosta problema, iz razliitih razloga. Mogue je i da je jedan od razloga okolnost da su sudije u prolim vremenima stekle naviku da se glavna rasprava odlae vie puta i provodi vie roita, te ne ele odstupati od stare prakse. Meutim, po naem miljenju, najvei problem je u tome to su sudije na graanskim odjeljenjima skoro svih sudova u Bosni i Hercegovini preko svake mjere optereene brojem predmeta u svojim referatima. Ukoliko jedan sudija u svom referatu ima vie od hiljadu parninih predmeta, oito je da nije u mogunosti da zakazuje rasprave u roku od 30 dana, niti da vodi rauna da se rasprava vodi u kontinuitetu vie dana. Zbog toga dolazi do nedostatka slobodnih termina suda, te se najee glavna rasprava ne moe nastaviti drugi dan, pa se nastavak odreuje za mjesec ili vie dana, ime se na izvjestan nain gubi svrha ovakvih odredbi. Takoer e u nekim sluajevima ve u fazi pripremnog roita biti ogledno da se rasprava ne moe provesti u roku od 30 dana, naprimjer u sluajevima kad neki od dokaza nije mogue pribaviti u tom roku ili kad je za vrenje vjetaenja potrebno vie vremena.

Ukoliko na pripremnom roitu nije odlueno o odreenim procesnim smetnjama, potrebno je i da se u rjeenju o odreivanju roita za glavnu raspravu navede da e se o tim pitanjima raspravljati.


Zakonom je predviena mogunost da se glavna rasprava odri i u nastavku pripremnog roita, ali nisu poblie predvieni uvjeti za to. I ovdje je oigledna tenja da se postupak uini efikasnijim i ekonominijim, s tim da bi ovu mogunost trebalo koristiti u sluajevima kada je mogue odmah provesti potrebne dokaze. Naravno strankama bi moralo biti omogueno raspravljanje o svim relevantnim pitanjima. Takoer je predvieno da sud procijeni potencijalnu duinu trajanja glavne rasprave te unaprijed odredi potreban broj dana za glavnu raspravu kako bi se ista mogla odrati u kontinuitetu. U praksi se ova odredba rijetko primjenjuje, vjerovatno dijelom zbog starih navika sudija, ali i zbog velike optereenosti sudija predmetima, zbog kojeg je teko odvojiti vie radnih dana za voenje jedne glavne rasprave.

Rjeenje kojim se odreuje provoenje glavne rasprave se ne dostavlja strankama, budui da je isto uneseno u zapisnik sa pripremnog roita. Naravno, ukoliko jedna od stranaka nije bila prisutna na pripremnom roitu, uz poziv na glavnu raspravu e joj se dostaviti prepis zapisnika. Na roite za glavnu raspravu pozivaju se stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom roitu, te svjedoci i vjetaci koje je sud odluio pozvati. Ukoliko je odreeno provoenje dokaza vjetaenjem, vjetak se poziva na glavnu raspravu a uz poziv mu se dostavlja i rjeenje kojim se odreuje vjetaenje. Rok za dostavljanje nalaza i miljenja vjetaka trebao bi biti tako odreen da se taj nalaz i miljenje mogu dostaviti strankama najmanje 8 dana prije roita za glavnu raspravu. Naravno da je oigledno da su ovi rokovi postavljeni nerealno i da je gotovo nemogue da u periodu od 30 dana vjetak bude obavijeten o predmetu vjetaenja, izradi nalaz i miljenje, te da se taj nalaz i miljenje dostave strankama 8 dana prije odravanja rasprave. Ovo pogotovo vai u sluajevima kada se radi o sloenijim vjetaenjima. U praksi se ovi rokovi probijaju u velikoj mjeri, to se u jednom broju sluajeva ne moe izbjei, te je po naem miljenju tada to potpuno opravdano.

Mogue dileme i pitanja:

1. ta je najpravilnije uiniti ukoliko ne postoji objektivna mogunost zakazivanja roita u roku od 30 dana?

2. ta treba uzeti u obzir prilikom procjene koliko je dana neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu?

3. Kad su ispunjeni uslovi da se glavna rasprava odri odmah nakon pripremnog roita?

4. Da li je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave, prilikom identifikovanja pitanja o kojima e se raspravljati, potrebno istaknuti samo injenice koje su sporne izmeu parninih stranaka?

5. Da li se glavna rasprava moe provesti odmah nakon pripremnog roita ukoliko jedna od stranaka nije sa tim saglasna ili nije prisutna na pripremnom roitu?

6. Da li u pozivu za pripremno roite mora stajati upozorenje da postoji mogunost odravanja glavne rasprave odmah nakon pripremnog roita?


7. Ukoliko je odreen dokaz sasluanjem parninih stranaka, a stranka ima punomonika koji je zastupa u tom postupku, da li stranku treba lino pozivati na roite za glavnu raspravu?

Varijante moguih odgovora:

1. Naravno da sudije koje u svom referatu imaju vie od hiljadu parninih predmeta nisu u mogunosti da u svim svojim predmetima zakazuju roita u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita. Sudije se snalaze na razne naine kako bi rijeili ovaj problem, a najee u zakonskom roku zakazuju roita u postupcima koji su predvieni kao hitni postupci i u predmetima u kojima ocjene da mogu za njih nastupiti problemi ukoliko prekorae rok. Zbog toga se predmeti u sporovima male vrijednosti i drugi predmeti za koje sudije ocijene da su manje znaajni zakazuju u puno duim vremenskim rokovima. Ovome se ne moe nita prigovoriti, budui da sudije objektivno nisu u mogunosti da postupaju striktno po zakonu, te se moraju snalaziti kako znaju i umiju. Miljenja smo da je ovaj rok, kao i neki drugi rokovi predvieni zakonima, nerealan u uslovima sadanje optereenosti sudova graanskim predmetima.

2. Budui da sud na pripremnom roitu odluuje o predmetu raspravljanja i dokazima koji e se provoditi, imajui u vidu kompleksnost predmeta, te broj dokaza ije provoenje je odreeno (naroito broj svjedoka), sud moe i procjeniti duinu trajanja glavne rasprave. Naravno da ova procjena zavisi i od iskustva sudije. Meutim sve okolnosti se ne mogu predvidjeti, te sudije u praksi esto grijee u ovim procjenama. Miljenja smo da je gotovo nemogue uvijek predvidjeti duinu trajanja glavne rasprave, te je u praksi jako teko realizovati odredbu kojom se propisuje da sud zakazuje raspravu za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se ista odri u kontinuitetu.

U zavisnosti od sloenosti predmeta i dokaza koji su odreeni za izvoenje na roitu za glavnu raspravu (sasluanja stranaka, veeg broja stranaka i svjedoka), moglo bi biti svrsishodno da sud kod takvih predmeta odredi glavnu raspravu za dva dana, tako to bi prvog dana parnine stranke izloile tubu i izvele dokaz sasluanjem stranaka, a drugi dan u nastavku da se pristupi sasluanju svjedoka, a ovo iz razloga to je u praksi ve primijeeno da svjedoci nekada budu pozvani za jutarnje sate, kada je zakazan poetak roita za glavnu raspravu, te zatim dugo ekaju na izvoenje dokaza sasluanja, obzirom na zakonom utvreni tok glavne rasprave.

3. Miljenja smo da bi do ovakve situacije moglo doi u relativno jednostavnijim predmetima, kada je injenino stanje meu strankama nesporno, ili postoji oit nedostatak aktivne ili pasivne legitimacije na strani stranaka, ili je potraivanje oigledno zastarjelo, a istaknut je prigovor zastarjelosti na pripremnom roitu, ukratko u sluajevima kada sudija moe procijeniti na koji nain e donijeti odluku u predmetu. Naravno, pretpostavlja se da na raspravu ne treba pozivati trea lica, npr. svjedoke, niti odreivati uviaj. (napomena: vidi Anex III-primjer 2)

4. U naelu je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave potrebno istaknuti samo injenice koje su sporne izmeu parninih stranaka, meutim ukoliko postoji sumnja da stranke tee ka raspolaganju koje nije dozvoljeno, sud moe odrediti da se raspravlja i o nespornim injenicama. (napomena: vidi Anex III-primjer 3)


5. U ovom sluaju postoje dva razliita miljenja. Po jednom ne bi bilo mogue provesti glavnu raspravu nakon pripremnog roita bez saglasnosti svih parninih stranaka, a po drugom to bi bilo mogue u sluaju ako je injenino stanje nesporno ili ako na pripremnom roitu nisu izneseni novi navodi, koji nisu navedeni u tubi i odgovoru na tubu, a ne radi se o sloenom predmetu. Mi smatramo da bi odravanjem glavne rasprave nakon pripremnog roita, na koje nije pristupila jedna od strana, a da o takvoj mogunosti nije upozorena u pozivu za raspravu, dolo do povrede odredaba parninog postupka koja se ni na raspravi pred drugostepenim sudom ne bi mogla otkloniti, to bi dovelo do ukidanja odluke prvostepenog suda i vraanja na ponovni postupak ( lan 227 stav 1 taka 2 ZPP-a FBiH i RS).

6. Miljenja smo da bi bilo potrebno da u pozivu stoji ovakvo upozorenje, kako bi stranke bile svjesne mogunosti da se glavna rasprava moe odrati odmah nakon pripremnog roita. Ovakvo upozorenje sud bi mogao staviti samo kada na osnovu sloenosti predmeta procijeni da postoje uslovi odravanja glavne rasprave istog dana nakon okonanog pripremnog roita.

7. U sluaju odreivanja provoenja dokaza sasluanjem parninih stranaka na pripremnom roitu, ukoliko je na istom prisutan njen punomonik, nije potrebno posebno pozivati parninu stranku, ve se nalae njenom punomoniku da je obavijesti o provoenju tog dokaza.

3. TOK GLAVNE RASPRAVE

3.1. Ope napomene

Tok glavne rasprave regulisan je lanovima 97 do 110 ZPP RS i ZPP FBiH, lanovima 226 do 236 ZPP BD BiH i lanovima 64 do 77 ZPP BiH. Glavna rasprava je centralni dio parninog postupka, a sud donosi odluku o tubenom zahtjevu na osnovu procesnog materijala iznesenog na njoj, postupajui u duhu lana 8 Zakona o parninom postupku eniteta i Distrikta Brko i lana 13 ZPP BiH, koji sadri naelo slobodne ocjene dokaza ili slobodnog sudijskog uvjerenja, a koje naelo se primjenjuje i u ostalim fazama postupka (npr. na pripremnom roitu kada sud cijeni koji dokaz e parnine stranke izvesti na roitu za glavnu raspravu, ocjena prihvatanja izvoenja dokaza koji je predloen na glavnoj raspravi i sl).

Glavna rasprava stoga predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda preuzetih radi utvrivanja injenica, na koje e sud primijeniti materijalno pravo prilikom donoenja odluke. Ona je neophodna za donoenje prvostepene odluke, osim u sluajevima izriito predvienim zakonom. U novim zakonima posebno je naglaeno naelo koncentracije dokaza, kao i cjelokupnog postupka. Tenja zakonodavca je bila da se izmijene odredbe koje su na izvjestan nain omoguavale da se postupak odugovlai, te da se roite za glavnu raspravu bezrazlono odlae, ak i na neodreeno vrijeme. Stoga bi prema odredbama novih zakona, u pravilu, glavna rasprava trebala biti provedena na jednom roitu. Ovo naelo nalazi mjesto u uvodnim odredbama novih Zakona (lan 11 ZPP RS i ZPP FBiH i lan 16 ZPP BiH) kao jedan od osnovnih naela parninog postupka, a u


zakone su unesene i brojne druge odredbe koje bi trebale da omogue ostvarenje tog naela.

Nema sumnje da je, u skladu s novim pravilima, zaista u velikom broju sluajeva mogue okonati glavnu raspravu na samo jednom roitu bez odugovlaenja, ime se omoguava efikasnije rjeavanje graanskih predmet. To naravno predstavlja idealnu situaciju, dok se u praksi esto deava i da se roite za glavnu raspravu vodi u vie nastavaka, a iz veeg broja razloga, o kojima e kasnije biti govora. U sluaju kada doe do odlaganja glavne rasprave i njenog nastavljanja, i dalje vai princip jedinstva glavne rasprave, to znai da glavna rasprava uvijek predstavlja jednu procesnu cjelinu. Pod tim se podrazumijeva da radnje provedene na prethodnom roitu ne gube procesno znaenje, i da se u pravilu ne moraju ponavljati, te takoer i da je sud prilikom odluivanja obavezan uzeti u obzir cjelokupnu procesnu grau i navode stranaka iznesene tokom cijele glavne rasprave, na bilo kojem od roita.

U novim zakonima ustanovljen je institut povlaenja tube u sluaju da tuitelj ne doe na roite za glavnu raspravu, uz ispunjavanje i drugih uslova, dok je naputena prijanja mogunost nastupanja mirovanja postupka. Ovo je takoer uinjeno u cilju breg okonavanja postupka, u sluaju kada tuitelj izgubi interes da se isti vodi.

Vjerovatno najznaajnija izmjena u pogledu materije glavne rasprave jeste ukidanje mogunosti iznoenja novih injenica i predlaganja dokaza tokom cijele glavne rasprave. Upravo ova mogunost se esto koristila od strane parninih stranaka u situacijama kada im je bilo u interesu da se postupak unedogled odugovlai. Takoer je veoma znaajna izmjena uinjena time to je ukinuta mogunost ponovnog otvaranja glavne rasprave koja je zakljuena, a koji institut se u prolosti takoer esto koristio u svrhu odlaganja donoenja odluke, a bez prave potrebe.

Nove odredbe kojima se regulie tok glavne rasprave mogle bi biti od utjecaja i na promjenu organizacije u oblasti advokature. Naime, advokati koji su punomonici stranaka nisu vie u mogunosti da jedan drugog zamjenjuju na raspravama, te da na iste dolaze nespremni, zbog ega su se rasprave esto odlagale vie puta. Naime, punomonici stranaka sada moraju biti potpuno spremni za glavnu raspravu (kao i za pripremno roite), jer bi proputanjem parninih radnji mogla nastupiti teta za njihove stranke, a koja se nee moi otkloniti u daljem toku postupka. Pretpostavljamo da e se stoga ee pojavljivati i tube kojima stranke potrauju naknadu tete od advokata koji su ih zastupali, u sluaju da su propustili provoenje nekih parninih radnji usljed ega je nastupila teta za stranku. Takoer se moe pretpostaviti da e doi i do stvaranja udruenih advokatskih kancelarija ili drugih formi udruivanja rada advokata, poto e to biti neophodno da bi se odgovorilo zahtjevima koje nameu novi procesni zakoni. I ovdje moramo naglasiti potrebu dalje edukacije i pripadnika advokatske profesije, te pravnika koje zastupaju firme i preduzea, budui da odredbe novih procesnih zakona nameu visoke standarde pri zastupanju stranaka. Otvara se i pitanje efikasne pravne pomoi za stranke koje nisu u mogunosti da angauju advokata kao punomonika, to je problem koji vjerovatno u blioj budunosti nee biti adekvatno rijeen.

Novim zakonima izmijenjene su i odredbe o upravljanju postupkom od strane sudije. Naime, sudije nemaju vie obavezu da se brinu da se o predmetu spora svestrano raspravlja, kao to je bilo predvieno prijanjim zakonodavstvom. Ovo je u skladu sa znaajem naela dispozicije stranaka, a uloga suda je u velikoj mjeri reducirana i svodi


se na voenje rauna da se rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke.

3.2. Otvaranje glavne rasprave

Glavna rasprava zapoinje time to sudija otvara glavnu raspravu. Ne bi bilo na odmet da sudija objavi svoje ime i prezime, mada se moe pretpostaviti da ga stranke ve znaju, kako bi stranke bile u mogunosti da eventualno zatrae izuzee. Sudija poziva sve osobe koje su pozvane na roite za glavnu raspravu da uu u sudnicu i objavljuje predmet raspravljanja. Objavljivanje predmeta raspravljanja bi se trebalo sastojati u oglaavanju stranaka u sporu, te saetog oznaenja predmeta spora, (npr. utvrenje prava vlasnitva, radni spor, razvod braka i dr.) U praksi se ovo objavljivanje predmeta spora esto ne provodi, zbog nedostatka vremena, za to smatramo da ne predstavlja poseban problem. Sudija zatim ustanovljava da li su ispunjene pretpostavke za odravanje rasprave, t.j da li su pristupile sve pozvane osobe (stranke, njihovi zakonski zastupnici i punomonici, umjeai, svjedoci, vjetaci), te se to konstatuje na zapisnik. Ako sudija ustanovi da su neke od pozvanih osoba izostale, provjerava da li su uredno pozvane, pa ako jesu, da li imaju opravdan razlog za izostanak. Sudija treba da u zapisnik konstatuje razloge neodazivanja, a njih moe ustanoviti na osnovu primjedbe dostavljaa navedene na dostavnici, na osnovu informacija dobijenih od prisutnih osoba, ili na osnovu eventualnog obavjetenja osobe koja je izostala, a kojim opravdava svoj izostanak. U praksi se naravno esto deava da dostavljai, bilo sudski, bilo potanski, ne postupaju pravilno po odredbama ZPP-a o dostavi, pa je je nekad teko ustanoviti da li je osoba koja nije pristupila na roite zapravo uredno obavijetena.

U sluaju neopravdanog izostanka tuitelja, u pravilu e se tuba smatrati povuenom. Ovo se deava po sili zakona, te nije potreban prijedlog protivne stranke. Time se stvara presumpcija da je tuitelj povukao tubu. Parnini postupak se i pokree voljom tuitelja, a pretpostavlja se da je njemu u interesu da se postupak okona to bre. Stoga se njegov izostanak sa roita smatra njegovim disponiranjem o daljem voenju parnice, te se pretpostavlja da je izgubio interes za dalje voenje parnice.(napomena: vidi Anex III-primjer 4)

Zakon ostavlja mogunost tuenom da trai da se roite odri, i ako tuitelj nije pristupio na njega. Tueni moe imati pravni interes da se raspravi predmet spora, a takoer moe i pretpostaviti da e tuitelj traiti prijedlog za povrat u prijanje stanje. Stoga se u praksi mogu oekivati i sluajevi da se tueni zaista upusti u raspravljanje. U tom sluaju se postavlja problem odvijanja glavne rasprave u odsustvu tuitelja. Postavlja se pitanje ko e izloiti tubu, te izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na glavnoj raspravi. U sluaju neopravdanog izostanka tuenog sa roita za glavnu raspravu, zakon predvia da e se rasprava odrati bez njegovog prisustva. Naime, smatra se da je i u ovim okolnostima naelo kontradiktornosti zadovoljeno, jer je tuenom samim urednim pozivanjem pruena mogunost da raspravlja pred sudom. Prema tome, svojim izostankom tueni prihvata rizik odravanja glavne rasprave u njegovom odsustvu, a tako i svih drugih posljedica koje za njega mogu nastupiti. U ovakvom sluaju sud bi morao na glavnoj raspravi izloiti odgovor na tubu i druge navode tuenog koji su eventualno izneseni na pripremnom roitu.


Prema odredbama novih zakona, neopravdan izostanak uredno obavijetene stranke ne moe dovesti do odgode ili odlaganja rasprave, ak ni na zahtjev druge strane. Meutim u praksi se esto pojavljuju sluajevi kada uredno obavijeteni tueni ne pristupi na raspravu, da tuitelj trai odgodu roita za glavnu raspravu, emu sud u pravilu udovoljava. Mada ovakva mogunost ne postoji prema novim zakonima, smatramo da ovakvo postupanje sudova u sutini ne moe dovesti do tetnih posljedica, a posebno imajui u vidu da stranke disponiraju svojim zahtjevima, pa tako i tuitelj koji predlae odgodu.

Nakon to sudija otvori glavnu raspravu, objavi predmet raspravljanja i utvrdi jesu li dole sve pozvane osobe, sudija treba da utvrdi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje. Ovo bi moglo u praksi izazvati razne dileme. Naime, predvieno je da sud prvo utvruje da li postoje procesne smetnje, prije raspravljanja o glavnoj stvari, a zatim dozvoljava mogunost raspravljanja o procesnim pitanjima odvojeno od raspravljanja o glavnoj stvari ili zajedno sa raspravljanjem o glavnoj stvari. Miljenja smo da sud, ukoliko treba odluiti o prigovoru postojanja procesnih smetnji treba prvo da raspravi i odlui po takvom prigovoru. Ukoliko ga ne usvoji, to bi trebao usmeno saopiti strankama, te nastaviti sa raspravljanjem o glavnoj stvari.

Sudska praksa Ne nastupa fikcija povlaenja tube ako je jedna od stranaka podneskom

primljenim prije odravanja roita traila odlaganje roite, a sud nije rijeenjem odbio prijedlog i rjeenje dostavio strankama prije dana roita.

Iz obrazloenja: prema odredbama lana 449 stav 2 ZPP-a, ako sa pripremnog roita

ili sa prvog roita za glavnu raspravu, ili s bilo kojeg kasnijeg roita izostanu obje stranke, sud e roite odloiti, a ako ni na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e se da je tuilac povukao tubu. Primjenom navedene odredbe zakona sankcionie se pasivnost parninih stranaka, odnosno neopravdano izostajanje stranaka sa roita. Meutim, u prilici kad jedna od stranaka podneskom trai odlaganje roita, kako je to u konkretnom sluaju blagovremeno traio punomonik tuitelja, nisu ispunjeni uvjeti za primjenu lana 499 stav 2 Zakona o parninom postupku, ukoliko prije roita sud nije rjeenjem odbio prijedlog i to rjeenje prije odravanja roita dostavio strankama.( napomena- vidi Anex III-primjer 5)

(Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj P-216/98 od 10.11.1998 godine) Ne smatra se da je stranka uredno obavijetena o roitu, ako su pozivi upueni

odvjetniku koji je bio punomonik stranke do likvidacije odvjetnikog ureda, a punomo mu nije obnovljena nakon ponovnog otvaranja ureda.

(Vrhovni sud FBiH P-5/98 od 24.02.1998 godine).


Sudska praksa prije 1991 godine Prijedlogom tuioca da se roite odri u odsustvu njegovog punomonika ne

otklanja se zakonska fikcija povlaenja tube, jer se rasprava ne moe odrati u odsustvu zastupnika obiju stranaka.

(Vrhovni sud BiH, broj P-336/86 od 27.01.1987 godine).

Podnesak tuioca kojim predlae da se odluka donese u njegovom odsustvu, na osnovu stanja u spisu, ne moe otkloniti zakonsku fikciju povlaenja tube iz lana 499 stav 2.

(Vrhovni sud BiH broj P-379/87 od 24.03.1988 godine).

Fikciju povlaenja tube ne otklanja odsustvo sa roita zbog tekog finansijskog stanja parnine stranke.

(Vrhovni sud BiH broj P-35/88 od 20.10.1988 godine).

Tuba se smatra povuenom i onda kada je za tuitelja pristupila osoba bez punomoi koja nije u ostavljenom roku podnijela punomo.

(Privredni sud Hrvatske P-2400/90 od 11.12.1990 godine).

Nema mjesta primjeni odredbe o povlaenju tube u situaciji kada je tuitelj

obavijestio sud o opravdanoj sprijeenosti da pristupi na zakazano roite. (Vrhovni sud BiH P- 53/80 od 12.06.1980 godine).

Tuilac ne moe pravdati izostanak sa roita oekivanjem da e predsjednik vijea donijeti odluku o tubenom zahtjevu zbog toga to je injenino stanje u toku postupka postalo nesporno.

(Vrhovni sud BiH broj P- 381/90 od 25 februara 1991 godine)

Praksa sudova iz inostranstva

Nee se meutim, smatrati da je tuitelj bio uredno pozvan, ako u pozivu za glavnu raspravu nije bio upozoren na navedenu posljedicu zbog izostanka s roita.

(Vrhovni sud Hrvatske Gzz-37/92 od 15.12.1992 godine.)


3.3. Odvijanje glavne rasprave

Odredbe novih zakona mnogo detaljnije reguliu odvijanje glavne rasprave tj. redoslijed poduzimanja pojedinih parninih radnji, u usporedbi sa odredbama starih zakona. Ovo se posebno donosi na redoslijed izvoenja dokaza.

U pogledu odredbe da prvo tuitelj, odnosno zastupnik ili punomonik tuitelja, ukratko izlau bitna pitanja iz tube i ita isprave, to se moe razumijeti tako da je izlaganje tube usmeno, pa u pravilu ne bi bilo pravilno dozvoliti da se tuba ita ili da tuitelj samo izjavi da ostaje kod pismenog teksta tube. Smatramo da nije neophodno izlagati cijelu tubu, odnosno odgovor na tubu, ve samo njihove bitne injenine i pravne aspekte. Pretpostavljamo da se u praksi esto dogaa da sudija na prijedlog stranke konstatuje da stranke ostaju kod tube ili odgovora na tubu datog u pismenom obliku, poto se tako skrauje vrijeme trajanja roita za glavnu raspravu. Uostalom, ako stranke nemaju nita da dodaju samoj tubi ili odgovoru na tubu, ne vidimo zato bi bilo pogreno samo konstatovati da ostaju kod navoda iz njih. Ovo bi bilo donekle u suprotnosti sa naelom usmenosti, ali smatramo da ne bi moglo uticati na donoenje pravilne odluke.

Miljenja smo da sud ne bi trebao ni dozvoliti iznoenje cjelokupnih navoda koje su stranke iznijele u svojim pismenim podnescima, jer bi to bilo nesvrsishodno i vodilo nepotrebnom produenju roita za glavnu raspravu. Druga bi situacija bila ukoliko bi se roite za glavnu raspravu u potpunosti audio snimalo, kao to je to za sada sluaj samo u krivinom postupku, u nekim sudovima koji su za to tehniki opremljeni, Tada bi zaista bilo neophodno usmeno izlagati sve navode iz tube i odgovora na tubu. Zakoni propisuju i da se prilikom izlaganja tube provedu dokazi itanjem isprava. Ovo je neobino rjeenje koje je u suprotnosti sa dosadanjom praksom i navikama sudija. Ipak se izvoenje dokaza itanjem isprava prije izvoenja drugih dokaza ini loginim, budui da isprave, posebno javne, esto predstavljaju najmanje sporno dokazno sredstvo, pa bi nakon itanja isprava neke injenice mogle meu strankama biti razjanjene, uslijed ega nee biti potrebno izvoditi i druge dokaze. Po nekim miljenjima, ovu odredbu o itanju isprava trebalo bi shvatiti restriktivno, kao itanje samo onih isprava koje je neophodno izloiti u sklopu kratkog izlaganja tube. Nakon toga tueni ukratko izlae odgovor na tubu. Tueni je ranije podnio pismeni odgovor na tubu i na raspravi usmeno samo izlae njegove bitne aspekte. Sud bi trebao nakon izlaganja bitnih elemenata tube i odgovora na tubu dozvoliti strankama da nastave raspravljati o injeninim i pravnim pitanjima vanim za presuenje, a posebno im dozvoliti da se izjasne o navodima protivne stranke.

U pravilu, izostanak osoba koje su pozvane na glavnu raspravu a koje nisu stranke, njihovi punomonici ili zakonski zastupnici (npr.svjedoci,vjetaci), bez obzira na razlog izostanka, ne spreava njeno odravanje. Sud e u toku daljeg raspravljanja, zavisno od prijedloga stranaka, te rezultata izvoenja drugih dokaza, odluiti je li potrebno da se radi ponovnog pozivanja tih osoba roite odloi i zakae novo.(napomena: vidi Anex III-primjer 6) Razlozi izostanka ovih osoba mogu biti relevantni samo za odluku o eventualnom izricanju kazne, u smislu odredaba o nepotivanju suda.

Treba napomenuti da zakoni obavezuju sud da o pretpostavkama za odravanje rasprave brine i prije dana odravanja glavne rasprave. Tako je predvieno da je sud duan osam dana prije odravanja roita provjeriti da li postoje zakonske pretpostavke


za odravanje rasprave i da li e dokazi biti pribavljeni do roita, te e u protivnom odgoditi raspravu. Ovo je lijepo zamiljeno, ali naravno da se ovakve odredbe u praksi rijetko sprovode, poto veina sudija koji vode graanske predmete u Bosni i Hercegovini, usljed ogromnog broja predmeta sa kojima su zadueni, fiziki nije u mogunosti da vri ovakve provjere i procjenjuje vjerovatnou da se roite nee moi odrati.(napomena: vidi Anex III-primjer 7)

Odluka o tome koji e se dokazi izvoditi donosi se na glavnoj raspravi samo ako je jedna od stranaka predloila izvoenje novih dokaza koji nisu bili predloeni na pripremnom roitu. U tom e sluaju, nakon izjanjenja protivne stranke, sud najprije odluiti da li su ispunjeni uslovi, tj. da li je stranka uinila vjerovatnim da bez svoje krivice nije mogla predloiti dokaz na pripremnom roitu. Isto se odnosi i na situaciju kada tuilac izjavi da preinaava tubu, ili tueni istie protivtubeni zahtjev, tj sud e, prije pristupanja izvoenju dokaza, odluiti da li su ove radnje stranaka dozvoljene. Sud je duan da, u procesno-pravnom smislu, rukovodi izvoenjem dokaza na glavnoj raspravi i odluuje da li je potrebno odstupiti od redoslijeda utvrenog zakonom. Na samim strankama je obaveza da vode rauna da se iz izvedenih dokaza dobiju odgovori na sva pitanja bitna za odluivanje. To ipak ne znai da sud ne moe preduzimati radnje koje e mu pomoi da se razjasne odreene injenice bitne za odluivanje. Sudu je ostavljeno ovlatenje da osobama koje se sasluavaju postavlja pitanja u bilo koje vri-jeme, tj. tokom cijelog sasluanja. Dakle, sud ipak zadrava i odreenu ulogu u rukovoenju izvoenjem dokaza u materijalno - pravnom smislu. Pri tome, sudija koji vodi postupak mora biti izuzetno paljiv da ne bi svojim postupanjem izazvao sumnju u nepristrasnost, budui da i postavljanjem pitanja sudija moe uticati na saznavanje injenica koje mogu biti vane za donoenje odluke.

Prema odredbama o redoslijedu izvoenja dokaza, nakon izlaganja tube i odgovora na tubu, te izvoenja dokaza itanjem isprava, prvo se pristupa sasluanju stranaka. Moe se pretpostaviti da je ovako predvieno radi tenje da stranke daju to vjerodostojnije iskaze, budui da ne mogu svoj iskaz prilagoavati ostalim izvedenim dokazima, posebno iskazima svjedoka. Zatim se sasluavaju svjedoci, i to prvo svjedoci koje je predloio tuitelj, a zatim oni koje je predloio tueni. Nakon sasluanja svjedoka izvode se svi ostali dokazi, od kojih se svojim znaajem izdvaja vjetaenje. U pravilu bi provoenje dokaza uviajem trebalo obavljati nakon sasluanja stranaka i svjedoka. Meutim, u skladu s naelom procesne ekonomije, u velikom broju sluajeva bie najsvrsishodnije izvesti ovaj dokaz prije svih ostalih dokaza. Ovo bi posebno vailo za sluajeve kada je potrebno da se na uviaju provede i vjetaenje, to e i biti sluaj u najveem broju predmeta.

Na pripremnom roitu se rjeenjem odreuje predmet uviaja, termin uviaja, predmet vjetaenja ukoliko se vjetaenje odvija u sklopu uviaja na licu mjesta, odreuje rok za izradu nalaza i odreuje termin glavne rasprave (ostavljajui dovoljno vremena za dostavu nalaza vjetaka parninim strankama- najmanje 8 dana), dakle sve ove radnje se imaju obaviti prije glavne rasprave. Miljenja smo da bi u takvom sluaju bilo najbolje da se prvo odredi roite na licu mjesta radi obavljanja uviaja, na to roite pozvati vjetaka, a zatim zakazati nastavak roita za glavnu raspravu vodei rauna o roku koji je potreban vjetaku za izradu nalaza i miljenja ( i dostavu nalaza parninim strankama), te na tom sljedeem roitu po mogunosti izvesti sve ostale dokaze i zakljuiti glavnu raspravu.


to se tie zavrnih izlaganja stranaka, u njima bi se trebalo rezimirati i naglasiti ono to je ve izneseno tokom rasprave, te izvui odreene zakljuke. Odredbe novih zakona ukazuju da bi od redoslijeda odvijanja glavne rasprave trebalo odstupati samo izuzetno, ali su u praksi, prema naim saznanjima ta odstupanja esta. Nekada do ovih odstupanja dolazi zbog starih navika sudija, ali su ista esto i nuna. Na primjer, nemogunost izvoenja jednog dokaza na roitu za glavnu raspravi dovee do toga da se prvo izvedu drugi dokazi. Uglavnom, rukovoenje raspravom podrazumijeva ovlatenje suda da raspravu otvori, da odreuje, u okvirima predvienim zakonom, koje e se radnje i kojim redoslijedom preduzimati, da daje rije strankama i drugim uesnicima postupka, da donosi i objavljuje odluke, da pri izvoenju dokaza ne dozvoljava postavljanje odreenih pitanja, da diktira zapisnik, brine se o redu u sudnici i dostojanstvu suda, odluuje o iskljuenju javnosti, o odgodi, odlaganju i nastavku roita, o zakljuenju glavne rasprave, izrie kazne zbog zloupotrebe prava, naruavanja reda ili vrijeanja suda i sl. Sud mora voditi rauna da se glavna rasprava odvija u skladu sa naelom procesne ekonomije, uz najmanji utroak vremena i sredstava. (napomena: vidi Anex III-primjer 8)

Prema tome, sud treba i da nastoji da ne dolazi do nepotrebnih odgoda ili odlaganja roita, te da se raspravljanje ne proiri i na ona pitanja koja nisu bitna za donoenje odluke o predmetu spora. Stoga sud ima ovlaenje da odbije provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak, te da prilikom sasluavanja stranaka, svjedoka i vjetaka ne dopusti pitanja koja su nebitna za predmet. Takoer sud ima mogunost izricanja novanih kazni uesnicima u postupku, kada ocijeni da oni zloupotrebljavaju svoja procesna prava. Ova zloupotreba se uglavnom sastoji u koritenju procesnih prava u svrhu odugovlaenja postupka ili ikaniranja protivne stranke. U posebnoj glavi novih zakona (Glava XXV ZPP RS, ZPP FBiH i ZPP BiH) navedene su odredbe o nepotovanju suda, te odreene novane kazne koje sud moe izrei uesnicima u postupku, kao i licima koja postupak prate kao pripadnici javnosti. Izdvajanje ovih odredbi u posebnu glavu zakona predstavlja novinu u procesnom zakonodavstvu. Izuzetak je ZPP BD BiH, koji u odredbama kojima se regulie odravanje reda na glavnoj raspravi (lanovi od 247-249) predvia ovlaenja suda da novano kanjava uesnike u postupku. Sud je uvijek obavezan da uva dostojanstvo stranaka u postupku, a posebno dostojanstvo samog suda, te da u tu svrhu izrie i kazne, ako je to neophodno. U praksi smo svjedoci da sudovi veoma rijetko poseu za mjerama novanog kanjavanja ili udaljenja iz sudnice lica koja remete odvijanje glavne rasprave. Miljenja smo da bi ovakvu praksu valjalo promjeniti, to bi vodilo poveanju autoriteta suda pred strankama i javnou.

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se u pravilu izvode neposredno pred sudom. Prema tome, u postupku se kao temeljna istiu naela usmenosti i neposrednosti. U fazi glavne rasprave nema izuzetaka od naela usmenosti (osim mogunosti pismenog postavljanja pitanja i davanja odgovora svjedoka koji je gluh ili nijem). Prema naelu neposrednosti, odluka o tubenom zahtjevu se moe zasnivati samo na dokazima provedenim neposredno na glavnoj raspravi.

Jednu od najvanijih izmjena u odnosu na stari parnini postupak predstavlja uskraivanje mogunosti iznoenja novih injenica i dokaza sve do zakljuenja glavne rasprave, pa ak i u albi. Stara rjeenja su esto dovodila do odugovlaenja prvostepenog postupka, i otvarala put zloupotrebama od strane parninih stranaka. U skladu sa naputanjem naela materijalne istine, te razlozima procesne ekonomije,


injenice koje nisu bile iznesene, kao ni dokazi koji nisu bili predloeni na pripremnom roitu, u pravilu se ne mogu iznositi, odnosno predlagati na glavnoj raspravi. Naravno, i od ovog pravila (uostalom kao i svakog drugog), postoji izuzetak, i to ako su stranke u stanju uiniti vjerovatnim da navedene injenice, odnosno dokaze, bez svoje krivice nisu bili u mogunosti iznijeti odnosno predloiti na pripremnom roitu. Ovaj izuzetak bi se prvenstveno trebao odnositi na injenice koje su nastupile nakon odravanja pripremnog roita. Miljenja smo da prijedloge za iznoenje novih injenica i predlaganje novih dokaza sud mora cijeniti jako restriktivno.(napomena: vidi Anex III-primjer 9)

Osnovno pravilo je da se uvijek prvo izvode dokazi koje je predloio tuitelj, a zatim dokazi tuenog, ali se naravno u praksi esto dogaa da se od ovog pravila mora odstupiti. Sud je duan voditi rauna da stranke, prilikom ispitivanja protivne stranke, svjedoka ili vjetaka, ne uznemiravaju ili vrijeaju ispitivanu osobu, te im je u protivnom ovlaten izrei novanu kaznu. Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi. Prema tome, opte je pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon davanja iskaza. Sud je ovlaten da procesna rjeenja koja je donio u toku postupka opozove ili izmijeni. Prema tome, sud to moe uiniti i na glavnoj raspravi u pogledu odluka koje su donijete na pripremnom roitu, a kojima se upravlja postupkom. Ukoliko zakonom nije drugaije predvieno, ovakva procesna rjeenja se mogu pobijati samo albom protiv konane odluke.

U toku glavne rasprave moe doi i do preinaenja tube, u subjektivnom i objektivnom smislu, s tim da isto sud moe dozvoliti i bez pristanka tuenog ako tuitelj bez svoje krivnje nije mogao tubu preinaiti ranije i ako je tueni u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave.(napomena: vidi Anex III-primjer 10)

3.4. Zakljuenje glavne rasprave

Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena. Odredba o zakljuenju rasprave u novim zakonima je izmijenjena zbog naputanje naela materijalne istine. Nema vie mogunosti ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave, instituta koji se veoma esto zloupotrebljavao u praksi sudova i vodio bezrazlonom odugovlaenju prvostepenih postupaka. Nakon zakljuenja glavne rasprave ne postoji vie mogunost preduzimanja procesnih radnji od strane parninih stranaka. Prema novim odredbama, nakon zakljuenja glavne rasprave, sud je odmah duan obavijestiti prisutne stranke o datumu donoenja presude.

Mogue dileme i pitanja:

1.

Kako postupiti u sluaju prigovora procesnih smetnji izjavljenim prije poetka raspravljanja na glavnoj raspravi?


2.

Da li sud moe odluiti da o procesnom prigovoru donese odluku naknadno, van rasprave, s tim da se glavna rasprava ponovno zakae nakon odluivanja o prigovoru ukoliko isti ne bude usvojen?

3.

Moe li se sud oglasiti mjesno nenadlenim ili odbaciti tubu kao nerazumljivu ili nepotpunu na roitu za glavnu raspravu?

4.

Kada je tueni podnio protivtubu, a tuitelj nije doao na glavnu raspravu, te tueni trai da se tuba tuitelja smatra povuenom, treba li donijeti takvo rjeenje. U sluaju da se takvo rjeenje donese, da li je opravdano da se roite odri i parnini postupak nastavi po protivtubi?

5.

U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, u kom momentu se ima smatrati da se tueni upustio u raspravljanje, i shodno tome provesti roite za glavnu raspravu? 6.

U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, a ista se vodi na zahtjev tuenog, ko treba da izloi tubu i druge navode tuitelja?

7.

Da li sud moe izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na pripremnom roitu umjesto njega, ukoliko tuitelj nije pristupio na glavnu raspravu, a tueni trai da se ista odri?

8.

Kakvu odluku sud treba da donese u pogledu provoenja dokaza koji su predloeni od strane tuitelja na pripremnom roitu i odreeni za provoenje na roitu za glavnu raspravu, ukoliko tuitelj nije pristupio na glavnu raspravu, a tueni trai da se ista odri?

9.

Da li bi se trebalo dopustiti da tuitelj tek u zavrnom izlaganju, npr. nakon izvedenog vjetaenja, imajui u vidu nalaz i miljenje vjetaka, preinaava ili smanjuje tubeni zahtjev ?

10.

U kojoj fazi glavne rasprave bi bilo najsvrsishodnije dati strankama priliku da se izjasne o rezultatima izvoenja dokaza?

11.

Moe li se novano kazniti lice koje ometa glavnu raspravu, a nije uesnik u postupku?


12.

ta bi moralo biti navedeno u prijedlogu stranke za iznoenja novih injenica ili predlaganju novih dokaza na glavnoj raspravi, a da bi sud eventualno imao osnova da udovolji tom prijedlogu?

13.

Moe li sud na glavnoj raspravi odrediti izvoenje dokaza kojeg je stranka predlagala na pripremnom roitu, a sud pri tom odbio prijedlog?

14.

Moe li sud ponovno pozvati radi sasluanja svjedoka koji je ve prethodno sasluan u postupku?

15.

Iz kojih razloga bi sud trebao naloiti svjedocima da ostanu u sudnici i nakon davanja iskaza?

16.

Kada bi se moglo smatrati da je predmet spreman za presuenje, imajui u vidu nove odredbe koje reguliu glavnu raspravu, te opta naela parninog postupka?

17.

Ukoliko sud dozvoli preinaku tube na roitu za glavnu raspravu, da li je duan da odgodi roite kako bi tuenom dao rok za izjanjenje na preinaenu tubu?

Varijante moguih odgovora:

1.

Miljenja smo da sud na roitu za glavnu raspravu, ako treba odluiti o prigovoru postojanja procesnih smetnji, prvo treba da raspravi taj prigovor, pa ukoliko isti usvoji odbacuje tubu, odnosno oglaava se nenadlenim. Ako se ne usvoji prigovor, rjeenje o tome se usmeno saoptava strankama i odmah nastavlja sa raspravljenjem o glavnoj stvari, s time da se u odluku o glavnoj stvari unosi rjeenje o odbijanju procesnog prigovora.

2.

Ovakva situacija podsjea na odlaganje roita za glavnu raspravu na neodreeno vrijeme i sigurno nije u duhu novih zakona o parninom postupku i njihove tenje da postupak bude to efikasniji. Meutim, nee uvijek biti lako sudiji da odluku o procesnom prigovoru donese na samom roitu za glavnu raspravu, poto mu moe trebati vremena da razmotri situaciju i proui propise, a zakon izriito ne zabranjuje takvu soluciju. Po naim saznanjima, u praksi je ve dolazilo do slinih sluajeva, pri emu se u sluaju usvajanja procesnog prigovora donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ili se sud oglaava nenadlenim, a u suprotnom procesni prigovor odbija i ponovno zakazuje roite za glavnu raspravu. U ovom drugom sluaju nezadovoljna


stranka ne bi imala posebno pravo albe na rjeenje o odbijanju prigovora, ve samo zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.

3.

Zakonom je predvieno da e sud na roitu za glavnu raspravu prvo utvrditi postoje li procesne smetnje i postupiti shodno odredbama lana 67 ZPP Federacije BiH i RS i lana 34 ZPP BiH, ako odredbama zakona nije drugaije predvieno. Poto postoje izriite zakonske odredbe o tome do kad se sud moe oglasiti mjesno nenadlenim i kako treba postupiti u sluaju nerazumljive i nepotpune tube, to se po naem miljenju sud ne bi mogao oglasiti mjesno nenadlenim ili odbaciti tubu na roitu za glavnu raspravu.

4.

U ovakvom sluaju trebalo bi donijeti rjeenje kojim se tuba smatra povuenom, to rjeenje dostaviti tuitelju, naravno i tuenom ukoliko trai otpravak rjeenja, a nastaviti raspravljanje po protivtubi na roitu za glavnu raspravu.

5.

Prema odredbama zakona, uputanjem u raspravu se smatra trenutak kada je sud primio odgovor na tubu tuenog. Prema tome, samim izraavanjem elje tuenog da se vodi rasprava, ima se smatrati da su ispunjeni uslovi za to.

6. Naravno da je sud u obavezi da umjesto tuitelja proita tubu te ukratko iznese

relevantna pitanja i navode tuitelja sa pripremnog roita. Takoer ovo pravilo bi vailo i u sluaju da tueni ne pristupi na roite za glavnu raspravu, pa bi sud trebao izloiti odgovor na tubu i druge navode tuenog sa pripremnog roita.

7. Po naem miljenju, sud se ne bi mogao umjesto tuitelja uputati u izvoenje

dokaza koje je tuitelj predloio. To bi bilo u suprotnosti sa ulogom suda koja proizilazi iz osnovnih principa na kojima poiva novi parnini postupak. Takoe bi takvim postupanjem suda mogla doi u pitanje i njegova nepristrasnost, poto bi se na taj nain sud upustio u prikupljanje procesne grae u korist jedne od stranaka, za to po novim Zakonima o parninom postupku nema ovlatenje, jer je to iskljuiva obaveza parninih stranaka. Stoga se radnje koje sud moe preduzimati po slubenoj dunosti mogu odnositi samo na upravljanje postupkom, a nikako na meritum spora. Prema tome, sud bi izvoenjem dokaza koje je predloio tuitelj, mogao djelovati neposredno u korist tuitelja.

8.

U ovakvom sluaju bi sud morao donijeti rjeenje kojim se opoziva rjeenje sa pripremnog roita kojim je odreeno izvoenje dokaza koje je predloio tuitelj.

9.

U zavrnim izlaganjima bi u pravilu trebalo samo rezimirati i podvui ono to je ve izneseno tokom rasprave, a ne iznositi nove navode ili prijedloge. Meutim, lanom 57 stav 2 entitetskih zakona, i lanom 24 stav 2 ZPP BiH je regulisano da nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe


dopustiti preinaku tube ako ocijeni da ta preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka i ako tueni pristaje na preinaku. Prema tome, poto zavrna izlaganja prethode zakljuenju glavne rasprave, ukoliko se ispune gore navedeni uslovi, sud moe dozvoliti preinaenje, s tim to smatramo da bi ovo ovlaenje valjalo koristiti veoma restriktivno.

10.

Postoje razliita miljenja oko toga kada bi trebalo dati strankama priliku da se izjasne o rezultatima izvoenja dokaza. Ukoliko je odreeno izvoenje veeg broja dokaza, miljenja smo da bi najpogodniji trenutak u toku glavne rasprave bio nakon izvoenja svakog pojedinog dokaza, a ne bi bilo nepravilno ni to uraditi nakon to bude proveden cjelokupni dokazni postupak. U svakom sluaju, ne bi trebalo dopustiti da stranke ocjenu dokaza iznose u zavrnom izlaganju.

11.

U smislu odredaba o nepotovanju suda, sud moe lice koje kao slualac prisustvuje raspravi udaljiti iz sudnice, kazniti novanom kaznom ili oboje. Ostaje otvoreno pitanje kako e se u praksi provesti novano kanjavanje osobe koja je udaljena iz sudnice, a iji identitet nije utvren.

12.

U prijedlogu za iznoenje novih injenica ili dokaza na glavnoj raspravi, stranka bi trebalo da navede i zato to nije mogla uiniti u nekoj od ranijih faza postupka, i te svoje navode takoer potkrijepiti vjerodostojnim dokazima.

13.

Moe se zamisliti situacija u kojoj e biti potrebno izvesti dokaz ije je provoenje odbijeno na pripremnom roitu, poto se iz toka postupka pokae da je izvoenje tog dokaza neophodno. Poto sud nije vezan svojim procesnim rjeenjem o odbijanju provoenja dokaza, moe naknadno i na glavnoj raspravi staviti van snage prijanje rjeenje i odrediti provoenje tog dokaza.

14.

Zakon ne predvia mogunost ponovnog pozivanja ve sasluanih svjedoka, budui da bi se tako odugovlaio postupak, te mogunost ponovnog sasluanja svjedoka ostavlja samo za sluaj kada je svjedok jo uvijek prisutan u sudnici ili zgradi suda.

15.

Opte je pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon davanja iskaza. Sud bi trebao naloiti svjedocima da ostanu u sudnici i nakon sasluanja kada sumnja da bi nakon naputanja sudnice mogli uticati na iskaze drugih svjedoka koji ekaju da budu sasluani, kao i kada smatra da e eventualno biti potrebno da se ti svjedoci naknadno ponovo sasluaju.

16.

Zakon koristi uoptenu formulaciju, da se glavna rasprava zakljuuje nakon to ''predmet bude spreman za presuenje''. Uzimajui u obzir odredbe novih zakona o glavnoj raspravi kao i opta naela postupka, moe se smatrati da je predmet spreman za


presuenje kada se provedu svi dokazi koje je sud odredio i nakon to su se stranke izjasnile o provedenim dokazima, te o navodima protivne stranke.

17.

Sud bi u ovom sluaju imao diskreciono ovlatenje da odlui da li e odgoditi roite ili ne, u zavisnosti od toga da li smatra da je zbog obima i vrste preinaenja tuenom potrebna posebna priprema za izjanjenje.

Sudska praksa

Postoji nezakonito postupanje prvostepenog suda kada povodom istaknutog materijalnog prigovora podijeljene odgovornosti isti ne raspravi i razrijei do zakljuenja glavne rasprave, jer je time onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o injenicama koje su od znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i donoenje zakonite odluke.

(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj G-1436/03 od 2506.2004 godine). Prvostepeni sud sudi i na osnovu injenica koje nastupe iza podnoenja tube, a

prije zakljuenja glavne rasprave. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je naao da je tubeni zahtjev za isplatu cijene za

isporuenu robu osnovan, a odbija da uzme u obzir potraivanja koja je ugovorom o cesiji na tuenog prenio vjerovnik tuitelja, a tueni ih istakao u prijeboj tuitelju, sa obrazloenjem da je ugovor o cesiji zakljuen iza podnoenja tube u ovoj parnici, pa da se na taj ugovor tueni moe pozvati u eventualnom izvrnom postupku. Ova okolnost nije, meutim, od znaaja jer se u parninom postupku uzimaju u obzir sve pravno relevantne injenice koje nastupe do zakljuenja glavne rasprave.

(Rjeenje Vrhovnog suda FBiH broj P-113/99 od 5.8.1999)

Sudska praksa prije 1991 godine

Spajanjem parnica odlukom suda ne stvara se meu tuenima suparniarstvo. Spajanje se vri radi ekonominosti postupka, pa se omoguuje tuiocu da u jednoj parnici ostvaruje zahtjev prema veem broju tuenih. Svaki od njih je samostalna stranka u sporu i tubeni zahtjev se mora raspraviti prema svakome od njih.

(Vii privredni sud u Beogradu Sl.7148/73)


Spajanje parnica radi zajednikog raspravljanja u smislu l. 313 ZPP pred istim sudom nije obavezno, ve se parnice mogu spojiti kad za to postoje razlozi celishodnosti, o emu odluuje sud.

(Vrhovni sud Srbije, Rev-1477/81)

Nedoputena je alba punomonika stranke odvjetnika, protiv usmeno objavljenog rjeenja o izricanju kazne zbog naruavanja reda na roitu, ve se alba moe izjaviti u zakonskom roku nakon dostave pismenog otpravka takvog rjeenja.

(Okruni sud Varadin G-917/80)

Praksa sudova iz inostranstva

Sud nije vezan za rjeenje o upravljanju postupkom, pa sud moe ukinuti ili izmijeniti svoje rjeenje. Ali, suprotno, sud je vezan rjeenjem kojim je dopustio povrat u prijanje stanje jer se ne radi o rjeenju o upravljanju parnicom.

(upanijski sud u Zagrebu G. 6711/97 od 8.9.1998.)

4. ODGODA, ODLAGANJE I NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE

4.1. Ope napomene

Odgoda, odlaganje i nastavak roita za glavnu raspravu regulisani su odredbama lanova 111 do 117 ZPP RS i ZPP FBiH, lanom 63 ZPP BD BiH i lanovima 78 do 84 ZPP BiH. Ovim odredbama uvode se tri razliita koncepta: odgode, odlaganja i nastavka roita. Mogunost odgode, odnosno odlaganja znatno je ograniena, kako u pogledu razloga tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlae Naime glavna rasprava se ne moe odloiti na period dui od 30 dana. Dakle, novi zakoni razlikuju odgodu i odlaganje roita za glavnu raspravu, pri emu odgoda predstavlja odluku suda da se roite za glavnu raspravu ne otvara, dok se pod odlaganjem podrazumijeva situacija da se roite za glavnu raspravu vodi, poduzimaju odreene radnje, a zatim se odlae radi nastavka istog. Terminoloki ova podjela nije precizna, poto su termini odgoditi i odloiti sinonimi, ali se odreivanjem razliitih uslova za odgodu ili odlaganje pravi distinkcija izmeu ovih pojmova. ZPP BD BiH i ZPP BiH predviaju samo odgaanje roita, pri emu ipak ne postoji sutinska razlika u odnosu na zakone entiteta. Nove odredbe o odgodi, odlaganju i nastavku roita tee veoj afirmaciji naelu koncentracije postupka, to bi trebalo doprinijeti ekonominijem i efikasnijem parninom postupku.


4.2. Odgoda roita

Kao razlozi zbog kojih se roite za glavnu raspravu moe odgoditi navodi se nedostatak zakonskih pretpostavki za odravanje roita ili okolnost da dokazi nisu pribavljeni do roita.(napomena: vidi Anex II- 2)

Zakonske pretpostavke za odravanje roita ne postoje npr. ako stranke nisu uredno obavijetene za roite ili je nastupila bolest sudije (nadamo se da nije nita ozbiljno). Zakoni predviaju da sud 8 dana prije odravanja roita provjeri da li postoje razlozi za odgodu, to se doima kao korisno i praktino rjeenje, poto se tako mogu izbjei nepotrebni dolasci stranaka na raspravu i time smanjiti trokovi postupka. Meutim, nae je miljenje da e u praksi, zbog tehnike nemogunosti pojedinih sudova da postupaju aurno usljed prevelikog broja predmeta u pojedinim referatima, biti jako teko provoditi ovu odredbu, t.j. sud nee esto biti u mogunosti da 8 dana prije odravanja roita za glavnu raspravu ustanovi da ne postoje zakonske pretpostavke za njeno voenje i o tome hitno obavijesti stranke. U sluaju odgode mora se odmah odrediti termin novog roita, poto vie ne postoji mogunost odlaganja roita na neodreeno vrijeme. (napomena: vidi Anex III-primjer 11)

4.3. Odlaganje roita

Do odlaganja roita dolazi kada je roite ve zapoeto, ali se iz nekog razloga ne moe okonati. Zakon predvia samo dva razloga za odlaganje roita i to nemogunost izvoenja nekog od dokaza bez krivice stranke i mogunost zakljuenja sudske nagodbe. Ipak, mogue je da se u praksi ne moe izbjei odlaganje roita i iz nekih drugih razloga koje zakon ne predvia. (napomena: vidi Anex III-primjer 12)

Svrsishodno je da se roite odgodi radi pokuaja nagodbe, ali to moraju predloiti obje stranke suglasno i po zakonu to mogu uiniti samo jednom. U praksi se pojavljuje da sudovi i vie puta odlau roite iz ovog razloga, na prijedlog stranaka, to smatramo da je opravdano, opet iz razloga svrsishodnosti, mada ovu mogunost zakon ne predvia. Smatramo da bi ovo bilo u skladu sa raspravnim naelom u postupku, budui da stranke disponiraju svojim zahtjevima te ukoliko ele da se roite ponovno odgodi radi pokuaja nagodbe, sud nema razloga da im to uskrati. Takoer se deava da do odlaganja roita dolazi uslijed propusta treih lica ili nepostupanja dravnih organa i drugih sudova po zahtjevima za dostavljanje dokumentacije ili spisa. Oigledno je stoga da u praksi nee biti mogue provesti odredbe kojima se ograniava odlaganje roita na po jednom zbog svakog zakonskog razloga. Po naem miljenju, sudije se trebaju truditi da odlaganje roita za glavnu raspravu dolazi to rjee, ali u praksi ne mogu biti striktno obavezani da roite ne mogu odlagati vie od jednom za svaki od zakonom predvienih razloga.

Ukidanje odgode, odnosno odlaganja roita na neodreeno vrijeme je veoma dobro rjeenje, koje dovodi do smanjenja neopravdano dugih odugovlaenja pojedinih postupaka bez opravdane potrebe. to se tie roka od 30 dana za odgodu ili odlaganje roita, oito je da se isti ne moe striktno potovati zbog velikog broja predmeta sa kojima su sudije u veini sudova zaduene. Takoer je i zbog tekoa sa slubama


dostavljanja i spore saradnje sa dravnim institucijama i drugim sudovima, esto u roku od 30 dana nemogue obezbijediti pribavljanje dokaza za sljedee roite ili uruenje poziva stranci koja nije bila uredno obavijetena. Postoje sluajevi kada ni teoretski nije mogue obezbijediti uslove za odravanje roia (dostavljanje poziva u inostranstvo). Vjerovatno u cilju poveanja odgovornosti sudija u pogledu odlaganja roia, zakon ih obavezuje da o svakoj odgodi i odlaganju roita obavijeste predsjednika suda, a predsjednika suda da vodi evidenciju odgoda i odlaganja za svakog pojedinog sudiju. Za ovu odredbu moemo samo rei da je potpuno nepraktina i neprovodiva, te se prema naim saznanjima u praksi i ne primjenjuje. To bi oigledno predstavljalo neopravdano obiman zadatak za predsjednika suda, koji se mora baviti neuporedivo vanijim pitanjima, a korist bi bila vrlo upitna. Sud je duan da se u pravilu i prilikom zakazivanja roita nakon odgode odnosno odlaganja istog prethodno konsultuje sa strankama. Svrha ove odredbe je da sprijei eventualne ponovne odgode ili odlaganja zbog nemogunosti stranke da pristupi na roite. U praksi, ukoliko je rije o odlaganju roita kada su parnine stranke prisutne, ovu odredbu nee biti teko primijeniti. Meutim kada se radi o odgodi roita prije datuma odravanja rasprave ili ako je npr. razlog odgode neuredna dostava poziva stranci, a zbog kojeg stranka nije ni pristupila, pojavie se problem. Odredbe novih zakona o odgodi i o

Documents

Primjeri Presuda iz sudske prakse bih