Upload
marina-sourek
View
261
Download
10
Embed Size (px)
SKRIPTA IZ
RAUNOVODSTVA ZA PREDAVANJA DR. SC. ANE NOVAK
RAZVOJ, DEFINIRANJE I STRUKTURA RAUNOVODSTVA
POVIJESNI RAZVOJ RAUNOVOSTVA
o Stare civilizacije: babilonska ( glinene raunovodstvene ploice, 3500 p.n.e.), egipatska,
grka, rimska
o Srednji vijek:
Uvoenje arapskih brojeva (12.st)
Tiskarski stroj (15. st)
o Razvoj dvojnog knjigovostva
Luka Pacioli
Summa de Aritmetica, Geometria, Proportioni et Proportionalita,
1494. -> otac suvremenog raunovostva
on nije izmislio dvojno knjigovodstvo ve sistematizirao metodu dvojnog
knjigovodstva
u svom djelu objasnio je:
o dvojno knjigovodstvo,
o suma debio = suma credero (ukupno duguje = ukupno
potrauje)
Benedikt Kotruljevi O trgovini i savrenom trgovcu,1458 -> naela
raunovostva poput urednosti, aurnosti i javnog znaaja knjiga trgovaca
o Kraj 17.i poetak 18. st. -> industrijska revolucija
Jacques Savary (1673.)
Francuz u administraciji J. P. Coulbera
pod utjecajem francuskog trgovakog zakona Code de Commerce
propisao je izradu bilance i rauna dobiti i gubitka svake druge godine
o Kraj 19. St -> sustavna edukacija za raunovostvenu profesiju
1854. nastaje najstariji institut ovlatenih raunovoa Engleske i Walesa
1887. osniva se udruga raunovoa u Americi
1896. licenciraju se prvi ovlateni javni raunovoe u Americi
1900. New York University uvodi raunovodstvo u svoj program
postaje sveuilina disciplina
u Hrvatskoj 1919./1920.
o 20. i 21. st.
Informatika revolucija, globalizacija svjetske ekonomije
Harmonizacija i standardizacija raunovostvenih standard financijskih izvjetaja
1929. 1933. Velika ekonomska kriza -> osnivanje SEC-a (Amerika
komisija za vrijednosne papire) -> US GAAp-ovi (Ameriki
raunovostveni standardi)
1973. Osnovan MRS/MSFI = Odbor za meunarodne raunovostvene
standard
RH
o MSFI - velika poduzea i ona koja kotiraju na burzi
o HSFI mala i srednja poduzea
RAUNOVODSTVENA REGULATIVA
o izraz koji se esto koristi u raunovodstvenoj literaturi, a korijen ima u latinskoj rijei
''regula'' koja oznaava pravila, naele i standarde za voenje poslovnih knjiga
RAUNOVODSTVENA LEGISLATIVA
o obuhvaa zakonske propise koje donosi zakonodavna skuptina
PRISTUPI U DEFINIRANJU RAUNOVOSTVA
o RAUNOVODSTVO KAO VJETINA, TEHNIKA ILI UMIJEE
najstarija definicija
raunovodstvo = vjetina evidentiranja klasificiranja i sumiranja u novanim
iznosima izraenih poslovovnih transakcija kao i interpretacija rezultatate
vjetine
raunovostvo je poslovan jezik i jezik financijskog odluivanja
o RAUNOVODSTVO KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA
raunovodstvo kao teorija = logiko zakljuivanje na temelju uspostavljenih
naela koja pruaju opi okvir u kojem djeluje ra. praksa, al ii vodi za razvoj
nove prakse i postupaka
pozitivna obiljeja
znanje o ra. kategorijalnom sastavu (ra. pojmovi, kategorije, naela,
postupci, metode, instrumenti)
normativna obiljeja
zakonski propisi
usvojeni ra. standardi
o RAUNOVODSTVO KAO USLUNA FUNKCIJA POSLOVNOG SUBJEKTA
raunovodstvo = pruanje ra. informacija o poslovnim dogaajima
zainteresiranim stranama kao to su menaderi, investitori i kreditori
obiljeja ra. informacija: trokovna djelotvornost, razumljivost, korisnost,
vanost, pouzdanost
o RAUNOVODSTVO KAO DIO UPRAVLJAKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA POSLOVNOG
SUBJEKTA
raunovodstvo = informacijski sustav koji mjeri poslovne dogaaje, procesira
informacije u izvjetaje te komunicira pomou informacija s nositeljima
poslovnog odluivanja poslovnog subjekta
3 elementa:
mjerenje ili klasificiranje poslovnih dogaaja u novanom iznosu te
njihovog evidentiranja na kontima
procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada
financijskih izvjetaja
objavljivanje finacijskih izvjetaja
DEFINICIJA RAUNOVODSTVA = zaokrueni sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja i
koliinskog iskazivanjaekonomskih transakcija, svojevrsnog planiranja, nadziranjai analiziranja
stanja i kretanja imovine, dugova (obveza), kapitala, prihoda i rashoda kao i utvrivanje
financijskog rezultata poduzea i sastavljanje financijskih izvjetaja
VRSTE RAUNOVODSTVA:
o poslovno raunovodstvo (raunovodstvo poslovnog sustava, mikroraunovodstvo)
o drutveno raunovodstvo (nacionalno raunovodstvo, makroraunovodstvo
STRUKTURA RAUNOVOSTVA
o TRADICIONALNA STRUKTURA
usmjerena na kategorijalni sastav i ra. procedure i postupke
to je raunovodstvo?
o SUVREMENA (FUNKCIONALNA) STRUKTURA
sadraj raunovodstva podreuje se ciljevima korisnika
kome raunoodstvo slui?
TRADICIONALNA STRUKTURA RAUNOVODSTVA:
o raunovodstveno planiranje
o knjigovodstvo
o raunovodstvena kontrola
o raunovodstvena analiza
o raunovodstveno informiranje
RAUNOVODSTVENO PLANIRANJE
o predvianje buduih dogaaja na temelju podataka o proteklom poslovanju i oekivanih
dogaaja
o smanjuje neizvjesnost poslovanja u budunosti
o vrste planova: flaksibilni plan, master plan
o rezultat planiranja: razliiti predrauni, pretkalkulacije, planski financijski izvjetaji...
KNJIGOVODSTVO
o najznaajniji evidencijski dio raunovodstva
o orjentirano na prolost, biljei samo nastale poslovne dogaaje
o uvjeti koje poslovni dogaaj treba zadovoljiti da bi bio predmet knjigovostvene
evidencije:
poslovni dogaaj je nastao
moe se vrijednosno izraziti
mijenja postojee stanje (aktive, pasive, prihoda ili rashoda)
postoji pravdajua isprava kao dokaz o nastaloj transakciji
o metoda evidencije = metoda dvojnog knjigovodstva
o rezultat: knjigovodstveni obrauni, kalkulacije, financijski izvjetaji
RAUNOVODSTVENA KONTROLA
o skup svih postupaka usmjerenih ka kontroli cjelokupnog poslovanja (kontrola, revizija,
inspekcija)
o cilj: otkrivanje i otklanjanje nepravilnosti u poslovanju i poslovnim evidencijama
o raunovodstvena kontrola usmjerena na sve faze obrade (ulaz, obrada, izlaz)
o utvruje odstupanja planirano-ostvareno (predrauni-obrauni)
RAUNOVODSTVENA ANALIZA
o znaajan dio ukupne analize poslovanja
o prouava podatke iz raunovodstvenih predrauna i raunovodstvenih obrauna
(planirano-ostvareno: uzroci i posljedice)
o usmjerena na analizu financijskih izvjetaja
o daje prijedloge za poboljanje poslovanja
RAUNOVODSTVENO INFORMIRANJE
o prezentira korisnicima informacije iz prethodnih dijelova raunovodstva
o korisnici mogu biti interni i eksterni
o vrste informiranja: 1) prema opsegu sistematizirane, detaljne
2) prema vremenu povremene, svakodnevne
3) prema izgledu unificirane, interno kreirane
o forma prezentiranje raunovodstveni (financijski) izvjetaj
TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI
o bilanca
o raun dobiti i gubitka
o izvjetaj o novanom toku
o izvjetaj o promjenama glavnice
o biljeke
FUNKCIONALNA STRUKTURA RAUNOVODSTVA:
o financijsko raunovodstvo
o upravljano raunovodstvo
o trokovno raunovodstvo
FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO
o orjentirano vanjskim korisnicima
o prua povijesne podatke
o prikazuje cjelinu poslovanja evidentira, klasificira i sumira financijske informacije -> na
temelju kojih se sastavljaju financijski izvjetaji
o finalni proizvod: temeljni financijski izvjetaji, porezna bilanca, statistiki izvjetaji
TROKOVNO RAUNOVODSTVO
o interno orjentirano raunovodstvo
o prati trokove po prirodnim vrstama, mjestima i nosiocima trokova (obrauni
proizvodnje npr.)
o planiranje i kontrola trokova
o sadi dijelove upravljakog i financijskog raunovodstva
UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO
o orjentirano na planiranje i kontrolu poslovnih aktivnosti
o rezultat: planovi, prorauni, posebni izvjetaji za potrebe kontrole poslovanja
o okrenuto budunosti te internim korisnicima
RAUNOVODSTVENI PROCES:
ulaz
prikupljanje podataka o nastalim poslovnim dogaajima (na temelju valjanih knjgovodstvenih isprava )
obrada
klasificiranje poslovnih dogaaja
evidentiranje u poslovnim knjigama
sastavljanje probne bilance
Izlaz
sastavljanje financijskih izvjetaja
SVRHA I CILJ RAUNOVODSTVA
o pruanje informacija u obliku izvjetaja
o fin. izvjetaji proizvod su fin. raunovodstva
CILJEVI RAUNOVOSTVENOG IZVJETAVANJA
o mora osigurati upotrebljive informacije sadanjim i potencijalnim investitorima,
kreditorima, te ostalim korisnicima za donoenje racionalnih odluka o investiranju ,
kreditiranju is l.
o mora pruiti informacije koje e pomoi korisnicima fin. izvjetaja u procjenjivanju
iznosa, vremena i neizvjesnosti buduih novanih primitaka
o mora informirati o fin. poloaju poduzea, njegovim ekonomskim resursima i funkcijih
tih resursa, uincima transakcija i dogaaja koji utjeuna promjenu tih resursa,
potrebama za dodatnim resursima i sl.
u skadu s raunovodstvenim metodama,
standardima i zakonskim propisima
IZVJETAJ ZA INTERNE KORISNIKE
za menadere, zaposlenike
o nestandardizirani, nisu propisani zakonom
o interno se kreiraju,
o detaljni, analitiki
o odnose se na neki segment ili na cijelinu poslovanja
o pored stvarnih sadre i planske veliine
o sastavljaju se svakodnevno ili periodino
IZVJETAJ ZA EKSTERNE KORISNIKE
za vlasnike, sadanje i potencijale ulagae, kupce, dobavljae, znanstvenike,
dravu, revizore, javnost
o propisani izvjetaji: forma, sadraj, vrijeme
o sintetizirani, globalni, usmjereni na cjelokupno poslovanje
o sadre samo stvarne podatke
o najznaajniji: temeljni financijski izvjetaji
FAZE RAUNOVODSTVENOG PROCESA
o prikupljanje podataka o nastalim poslovnim dogaajima
o klasificiranje poslovnih dogaaja
o evidentiranje poslovnih dogaaja u poslovnim knjigama
o sastavljanje probne balance
o sastavljanje fin. izvjetaja
ELEMENTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA
o imovina, obveze, kapital
o prihodi, trokovi, rashodi
o novani primitci, novani izdaci, novani tok
- ekonomske kategorije
- obraunska osnovica
- financijske kategorije
- novana osnovica
BILANCA
PORIJEKLO RIJEI
o lat. bi lanx = vaga s dvije zdjelice
o franc. bil an = godinji raun
DEFINICIJA
o sistematizirani prikaz imovine, obveza i kapitala na odreeni dan
o prikazuje s kojom imovinom poduzee raspolae i odakle ju je nabavilo
o ukazuje na financijski poloaj poduzea na odreeni dan
TEMELJNA RAUNOVODSTVENA JEDNADBA
o (aktiva) imovina = izvor imovine (pasiva)
IMOVINA (AKTIVA)
o je resurs koji je pod kontrolom poduzea, koji proizlazi iz prolih dogaaja i od kojeg se
oekuje priljev buduih ekonomskih koristi
o osnovni uvjeti koje odreeni resurs mora zadovoljiti da bi bio prikazan u bilanci kao
imovina:
da je u vlasnitvu poduzea
da ima mjerljivu vrijednost
da se od resursa moe oekivati budua ekonomska vrijednost (budua
ekonomska korist)
o prilikom nabave, imovina se biljei po nabavnoj vrijednosti (troku nabave)
PODJELA IMOVINE:
o kriterij pojavnog oblika
materijalna
nematerijalna
o kriterij funkcionalnosti (unovivosti)
dugotrajna ili stalna ili fiksna ili osnovna sredstva
imovina koja e ostati ne promjenjena u razdoblju od godine dana ili
nee biti utroena u jednom poslovnom ciklusu
njena je svrha da bude koritena u vlastitom poslovnom pothvatu, a ne
za daljnju preprodaju
kratkotrajna ili tekua ili obrtna
imovina za koju se oekuje da e promjeniti svoj oblik u roku od jedne
godine ili e biti utroena u jednom poslovnom ciklusu
DUGOTRAJNA IMOVINA
o poredak po rastuoj likvidnosti
nematerijalna
materijalna
financijska
potraivanja
KRATKOTRAJNA IMOVINA
o poredak po rastuoj likvidnosti
zalihe
potraivanja
financijska imovina
novac
DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA
o nema fiziki pojavni oblik
o osnivaki izdaci, izdaci za razvoj, patenti, licence, koncesije, franize, softver (ako je
zaseban dio), goodwill (ako plati 1000, a vrijedi 800, goodwill je 200 dobro ime),
ostala prava
o nematerijalna imovina u pripremi, dani predujmovi
DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA
o ima fiziki pojavni oblik
o prirodna bogatstva (zemljita, ume), graevinski objekti, postrojenja, oprema, alati,
pogonski i uredski namjetaj, transportna sredstva, knjige, slike, djela likovnih
umjetnika, stambene zgrade i stanovi, viegodinji nasadi i osnovna stada
o materijalna imovina u pripremi, dani predujmovi
DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA
o ulaganje u vrijednosne papire (dionice, obveznice...), otkupljene vlastite dionice, udjeli u
povezanim poduzeima, dani zajmovi i krediti, dani depoziti i jamevine
DUGORONA POTRAIVANJA
o potraivanja po osnovi prodaje na kredit i ostala dugorona potraivanja
KRATKOTRAJNA IMOVINA - ZALIHE
o sirovine i materijali, rezervni djelovi, sitan inventar, amabalaa, auto-gume, proizvodnja
u toku (zalihe nedovrene proizvodnje), gotovi proizvodi, trgovaka roba, dani
predujmovi za zalihe
KRATKORONA POTRAIVANJA
o potraivanja od kupaca, potraivanja od zaposlenih, potraivanja za dividende i uvjele u
dobiti, potraivanja od kamata, potraivanja od drave
KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA
o dani zajmovi i krediti, dani depoziti i jamevine, vrijednosni papiri (mjenice, ekovi,
komercijalni zapisi, dionice...), poslovni udjeli i dionice povezanih drutava
KRATKOTRAJNA IMOVINA - NOVAC
o novac u banci iro raun, izdvojena novana sredstva za akreditive, izdvojena novana
sredstva za investicije kunski i devizni raun
o novac u blagajni glavna blagajna, blagajna prodavaonica, devizna blagajna...)
IZVORI IMOVINE (PASIVA)
o izvori imovine predstavljaju pravne i fizike osobe od kojih poduzee nabavlja svoje
resurse tj. pokazuju na koji je nain imovina poduzea financirana
o podjela:
prema vlasnitvu: vlastiti i tui
prema ronosti: kratkoroni, dugoroni, trajni
o raunovodstvo biljei imovinsko-pravne odnose prema izvorima imovine obveze
(dugovi, kapital)
DEFINICIJA OBVEZE
o postojei dug poduzea koji je preizaao iz prolih dogaaja a za ije se podmirenje
oekuje odljev resursa koji utjelovljuje ekonomske koristi
o uvijeti koji moraju biti ispunjeni dabi se obveze iskazale u bilanci
vjerojatnost odljeva resursa koji utjelovljuje ekonomske koristi radi podmirenja
sadanje obveze
mogunost pouzdanog mjerenja iznosa za podmirenje obveze
PODJELA OBVEZA
o kratkorone
moraju se podmiriti u roku kraem od godine dana
npr. obveze prema dobavljaima, obveze za primitak kratkoronih kredita,
obveze za izdane vrijednosne papire (komercijalni zapisi), obveze za poreze,
obveze prema zaposlenim (plae)
o dugorone
moraju se podmiriti u roku duem od godine dana
obveze za izdane vrijednosne papire (obveznice), obveze za primljene
dugorone kredite...
NAIN PODMIRENJA OBVEZA:
o isplata sa iro-rauna
o ustupanje imovine
o zamjena jedne obveze za drugu
o transformacija obveze u kapital (trajnu obvezu)
KAPITAL
o dio imovine koji pripada vlasnicima poduzea
o osigurava pravo upravljanja poslovanjem poduzea
o ostatak imovine nakon podmirenja obveza
o trajna obveza prema vlasnicima poduzea
o dva osnovna dijela:
uplaeni kapital
formiran ulaganjem sredstva od strane vlasnika
dijeli se na:
o upisani temeljni kapital (dionice po nominalnoj vrijednosti)
o kapitalne reserve (premije na emitirane dionice)
zaraeni kapital
ostvaren pozitivnim poslovanjem poduzea
o reserve iz dobiti
o revalorizacijske rezerve
o zadrana dobit
o dobit tekue godine
o stavke kapitala su:
uloeni kapital (dioniki kapital)
premija na emitirane dionice
zadrana dobit ili preneseni gubitak
neto dobit ili gubitak (dobit/gubitat tekue godine)
rezerve (zakonske rezerve, statutarne rezerve, revalorizacijske rezerve...)
KRITERIJI UNOENJA POZICIJA U BILANCU
o kriterij likvidnosti
o kriterij sigurnosti
istovjetan kriteriju rastue likvidnosti
o kriterij ronosti
dospijelost obveza
PRAVILA SASTAVLJANJA BILANCE:
o formalni izgled
dvostrani pregled, bilanini, oblik t-konta (A|P)
stepenasti pregled, jednostrani, stupnjeviti (A/P)
o struktura
rastua likvidnost, opadajua ronost (EU)
opadajua likvidnost, rastua ronost (SAD)
o Kriterij funkcionalnosti
kod active posebno moja biti iskazana sva imovina iste funkcionalne skupine
(npr. najprije sva stalna materijalna i nematerijalna imovina, zatim tekua)
o Kriterij namjene
kod passive funkcija imovine mora odgovarati karakteru dugova i kapitala.
o Kriteriju likvidnosti
pozicije aktive mogu se grupirati prema naelima:
opadajue likvidnosti (od najlikvidnijih oblika imovine do najmanje
likvidne imovine) ili
rastue likvidnosti imovine (od najmanje likvidne imovine do
najlikvidnijih oblika imovine).
Pojam likvidnosti (lat. liquidus tekui) podrazumijeva sposobnost i mogunost,
odnosno brzinu transformacije nelikvidnih oblika imovine u likvidne.
Najlikvidniji oblik imovine jest gotovina.
o Kriterij ronosti (dospjelosti)
pozicije pasive mogu se rasporediti prema naelima:
opadajue ronosti (od vlasnikog kapitala prema kratkoronim
obvezama) ili
rastue ronosti (od kratkoronih obveza prema vlasnikom kapitalu).
rastua likvidnost, opadajua ronost (EU) opadajua likvidnost, rastua ronost (SAD)
AKTIVA PASIVA AKTIVA PASIVA
Dugotrajna imov. nematerijalna materijalna
financijska potraivanja
Kapital
Dugorone obveze
Kratkorone obveze
Kratkotrajna im. novac financijska
potraivanja zalihe
Kratkorone obveze
Dugorone obveze Kapital
Kratkotrajna im. zalihe potraivanja financijska novac
Dugotrajna imov. potraivanja financijska
materijalna nematerijalna
BILANNE PROMJENE
o Biljeenjem poslovnih promjena u bilanci mogu nastati 4 vrste bilannih promjena:
koncentrino kretanje A+ A
periferno kretanje P+ P
centripetalno kretanje A+ P+
centrifugalno kretanje P A
o Koncentrino kretanje nastaje kada se biljeenjem poslovne promjene mijenja struktura
aktive. Jedna vrsta aktive se poveava, a druga vrsta aktive se smanjuje za isti iznos. Zbir
bilance i pasive ostaju isti.
o Periferno kretanje nastaje biljeenjem poslovne promjene koja uvjetuje promjenu
strukture pasive. Jedna vrsta pasive se poveava, a druga smanjuje za isti iznos. Zbir
bilance i aktiva ostaju isti. Te poslovne promjene zbivaju se u okruenju,a odravaju se
na poduzee.
o Centripetalno kretanje nastaje biljeenjem poslovne promjene koja uvjetuje poveanje i
aktive i pasive za isti iznos. Poveava se i zbir bilance. Tim je poslovnim promjenama,
poduzee pribavilo i povealo raspoloivu imovinu.
o Centrifugalno kretanje nastaje biljeenjem poslovne promjene koja uvjetuje smanjene i
aktive i pasive za isti iznos. Zbir bilance se smanjuje.
VRSTE BILANCI:
o prema vremenu sastavljanja:
planske (proraunske, prethodne)
unose se vrijednosti stanja imovine, dugova (obveza) i kapitala s kojima
poduzee planira raspolagati na dan bilanciranja
stvarne (obraunske, naknadne) za vanjske korisnike
unose se vrijednosti s kojima poduzee doista raspolae na dan
bilanciranja
o prema cilju (razlogu) sastavljanja:
poetna
sastavlja se na poetku poslovanja, ali poetna bilanca je i svaka
zakljuna bilanca poduzea koje nastavlja poslovnu aktivnost;
zakljuna
sastavlja se na kraju poslovne, odnosno financijske godine, kao i na
zavretku rada poduzea
probna = bruto nije temeljni izvjetaj
sastavlja se potkraj svakog mjeseca zbog provjere formalne tonosti
provedenih knjienja
fuzijska
sastavlja se na dan spajanja (fuzije, integracije) jednog ili vie poduzea
u novo poduzee, a sastoji se od zbroja primopredajnih ili zakljunih
bilanci spojenih poduzea
diobena
sastavlja se na dan razdvajanja (dezintegracije) poduzea, kad se bez
postupka likvidacije ili steaja provodi njegovo razdvajanje na dva ili vie
odvojenih poduzea
konsolidirana
sastavlja se na razini sloenog poslovnog sustava tako da se prikae
njegova realna imovinska slika, financijski tokovi i financijski poloaj, ali
se iskljuuju unutarnji financijski tokovi
zbrojna
sastavlja se, kao i konsolidirana, na razini sloenog poslovnog sustava,
tako da se zbroje sve stavke bilanci poduzea koja su integrirana u
sustav, ali se u njoj ne iskljuuju interni financijski tokovi
sanacijska
sastavlja se zbog sanacije (ozdravljenja) poduzea, stoga to u postupku
sanacije poduzee otklanja uzroke gubitka
steajna
sastavlja se kad poduzee ne ostvari mjere sanacije i kada vjerovnici kod
nadlenog suda pokrenu postupak steaja
likvidacijska
sastavlja se na kraju likvidacijskog postupka poduzea, a temeljem te
bilance utvruje se likvidacijska imovina kojom se podmiruju dugovi
(obveze)
podbilanca
dobije se vodoravnom podjelom aktive i pasive na vie dijelova
skraena bilanca
sadri manji broj pozicija od propisanih
mogu je koristiti poduzea za informativna objavljivanja u dnevnom
tisku, strunim publikacijama, internim glasilima i slino, a takoer moe
biti i slubeni dokument za mala poduzea
inventurna bilanca
sastavlja se nakon knjienja svih razlika koje se utvrde popisom imovine,
dugova (obveza) i kapitala, pa je tada knjino stanje jednako
inventurnom, a bilanca (koja moe biti zakljuna, poetna itd.) smatra
se inventurnom
primopredajna
sastavlja se u sluajevima promjene menaderske ekipe, konstituiranja
poduzea, likvidacije poduzea itd
RAUN DOBITI I GUBITKA
DEFINICIJA o dinamiki financijski prikaz koji prikazuje prihode, rashode i rezultat poslovanja u
odreenom obraunskom razdoblju o ukazuje na uspjenost poslovanja poduzea
PRIHOD o poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku poveanja imovine
ili smanjenja obveza to za posljedicu ima poveanje kapitala (glavnice), osim onog dijela koji proizlazi iz uplata vlasnika
RASHOD o smanjenje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku smanjenja imovine
ili poveanja obveza to za posljedicu ima smanjenje kapitala (glavnice), osim onog dijela koji proizlazi iz uplata vlasnika
TEMELJNA JEDNADBA RGD-A o PRIHOD - RASHOD = FINANCIJSKI REZULTAT o PRIHOD > RASHODA DOBIT o PRIHOD < RASHODA GUBITAK
UTVRIVANJE I RASPODJELA DOBITI PRIHOD - RASHOD = BRUTO DOBIT ------------------------------------------------- - POREZ = NETO DOBIT - REZERVE ------------------------------------------------- = IZNOS ZA RASPODJELU DIVIDENDE ZADRANA DOBIT
VRSTE PRIHODA/RASHODA o redovni
poslovni financijski
o izvanredni
POSLOVNI PRIHODI o nastaju prodajom proizvoda, trgovake robe ili poveanjem usluga o priznaju se u visini prodajne (fakturne) vrijednosti (bez PDV-a) o priznaju se u trenutku isporuke robe ili usluge
FINANCIJSKI PRIHODI o nastaju kao posljedica ulaganja u financijsku imovinu o viak novca poduzea moe uloiti u dionice, obveznice, odobriti zajam.. o najznaajniji financijski prihodi su kamate, dividende te pozitivne teajne razlike
kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose
dividende se priznaju na temelju odluke, odnosno obavjesti o izglasanoj dividendi
pozitivne teajne razlike se priznaju kada se utvrdi teajna razlika, tj. po izvrenoj uplati
IZVANREDNI PRIHODI o nisu vezani uz redovno poslovanje o ne pojavljuju se redovito o ne mogu se isplanirati niti predvidjeti o npr. prodaja dugotrajne imovine
POSLOVNI RASHODI o nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzea o ine ih trokovi sadrani u prodanim proizvodima te ostali trokovi razdoblja nabavne
vrijednosti prodane robe i slino o priznaju se u trenutku (razdoblju) isporuke robe ili usluge
FINANCIJSKI RASHODI o nastaju kao posljedica koritenja tuih novanih sredstava o najvaniji financijski rashodi su kamate te negativne teajne razlike
kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose negativne teajne razlike se priznaju po izvrenoj uplati
o dividende nisu rashodi
IZVANREDNI RASHODI o teko se predviaju o ne nastaju redovito u poslovanju o nastaju temeljem neplaniranog smanjenja poslovne imovine ili neplaniranog poveanja
obveza o nastaju kao stavka tekue imovine, ija je svrha pokrie gubitka prethodne godine na
teret rezultata tekue godine o ne nastaju prilikom stvaranja uinaka, pa se stoga ne mogu ukalkulirati u proizvodne
trokove
POVEZANOST BILANCE I RDG-A BILANCA 1.1. BILANCA 31.12. IMOVINA 1000 IMOVINA 1100 OBVEZE 600 OBVEZE 600 KAPITAL 400 KAPITAL 500
RDG za 1.1 - 31. 12.
PRIHOD 2000 RASHOD 1900 ------------------------------------- DOBIT 100
PRAVILA SASTAVLJANA RDG-A o FORMALNI IZGLED
dvostrani pregled (P|R)
stepenasti pregled
o METODE SASTAVLJANJA metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama (metoda ukupnih trokova) metoda razvrstavanja rashoda prema funkciji (metoda prodajnih uinaka)
SKRAENI RDG o POSLOVNI PRIHODI o POSLOVNI RASHODI o FINANCIJSKI PRIHODI o FINANCIJSKI RASHODI o IZVANREDNI PRIHODI o IZVANREDNI RASHODI o UKUPNI PRIHODI o UKUPNI RASHODI o BRUTO DOBIT o POREZ NA DOBIT o NETO DOBIT
STRUKTURA POSLOVNIH RASHODA o USLUNA PODUZEA
poslovne rashode ine: trokovi poslovanja o TRGOVAKA PODUZEA
poslovne rashode ine: trokovi poslovanja + nabavna vrijednost prodane robe o PROIZVODNA PODUZEA
poslovne rashode ine: trokovi poslovanja + poetna vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda + zavrna vrijednost zaliha proizvodnje
TROKOVI o trokovi rashodi o troak
novani iznos upotrjebljenih resursa koji se koriste u svrhu postizanja odreenog cilja ili ostvarivanja uinka
najznaajniji dio rashoda koji nastaju u skladu s ciljem, svrhom i zadacima poslovanja.
trokovi poslovanja dijele se na trokove proizvoda i trokove razdoblja. trokove proizvoda ine oni trokovi koji se obraunavaju u vrijednost
zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda o postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani.
trokovima razdoblja su svi nastali trokovi koji se ne ukljuuju u trokove proizvoda
o smatraju se i nadoknauju se u ukupno nastalim iznosima iz prihoda obraunskog razdoblja u kojem su nastali
o svaki troak e postati rashod o troak = utroak * cijena troak je novani izraz utroka o utroak
svako fiziko troenje utroene koliine ili pretpostavljani utroeni dijelovi sredstava za rad, predmeta
rada, usluga i rada u poslovnom procesu koji dovodi do proizvoda i obavljenih usluga
iskazuju se u fizikim jedinicama mjere
DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
DOBIT/GUBITAK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI
PRAVILA PRIZNAVANJA PRIHODA I RASHODA o prihodi i rashodi su obraunske kategorije koje se priznaju u skladu s odreenim
raunovodstvenim naelima o NAELO NASTANKA DOGAAJA
zahtjeva da se prihodi i rashodi priznaju onda kad su nastali, kad su zaraeni, bez obzira na primitak ili izdatak novca
o NAELO OPREZNOSTI prihode treba priznati kad su sigurni, a rashode kad su mogui (zloupotreba -
stvaranje tihih priuva a skrivanje gubitaka) o NAELO ISKAZIVANJA PO BRUTO OSNOVI
prodaju imovine treba prikazati posebno kroz prihodnu stranu i posebno kroz rashodnu, tj. bez
o NAELO SUELJAVANJA PRIHODA I RASHODA utvrivanje dobiti
RAZLIKOVANJE PRIHODA I PRIMITAKA, RASHODA I IZDATAKA o dobit novac -> iz ove nejednakosti proizlazi potreba izrade drugih izvjetaja npr.
izvjetaja o novanome toku o prihod primitak i rashod izdatak
najei razlozi : vremenska nepodudarnost i rizik transformacije prihoda u primitak i rashoda u izdatak
prihod i rashod = obraunske kategorije primitak i izdatak = financijske (novane) kategorije
o izdatak = izlaz novca iz poduzea dijele se na gotovinske i obraunske izdatke, koji proizlaze iz gotovinskog i
obraunskog plaanja mogu nastati prilikom stvaranja uinaka, ali i neovisno o tome izdaci mogu, ali
i ne moraju imati karakter troka o primitak
= ulaz novca u poslovne procese dijele se na : primici u gotovini i obraunski primici
IZVJETAJ O NOVANOM TOKU
DEFINICIJA o prikazuje primitke i izdatke novca i novanih ekvivalenata u odreenom vremenskom
razdoblju o prikazuje promjene u financijskom poloaju poduzea o prikazuje izvore i upotrebu novca
ELEMENTI o primici o izdaci o isti (neto) novani tok
POLAZNI MODEL S0 = novac na poetku razdoblja S0
NP = novani primici + NP NI = novani izdaci - NI ------------------------------------ Si = novac na kraju razdoblja = Si
NOVANI TOKOVI o primici i izdaci novca i novanih ekvivalenata
PRIMICI I IZDACI NOVCA SELEKTIRAJU SE U 3 VRSTE AKTIVNOSTI o poslovne, investicijske i financijske
POSLOVNE AKTIVNOSTI o glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzea i druge aktivnosti koje odreuju dobit,
osim investicijskih i financijskih aktivnosti
INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI o aktivnosti vezane uz stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja
nisu ukljuena u novane ekvivalente
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI o aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaaju promjene vezane uz visinu i
strukturu kapitala i obveza
METODE SASTAVLJANJA o direktna i indirektna razlika je samo u poslovnim aktivnostima
DIREKTNA METODA o POSLOVNE AKTIVNOSTI
Novani primici iz poslovnih aktivnosti Novani izdaci iz poslovnih aktivnosti Novani tok iz poslovnih aktivnosti
o INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI Novani primici iz investicijskih aktivnosti Novani izdaci iz investicijskih aktivnosti Novani tok iz investicijskih aktivnosti
o FINANCIJSKE AKTIVNOSTI Novani primici iz financijskih aktivnosti Novani izdaci iz financijskih aktivnosti Novani tok iz financijskih aktivnosti
o ISTI NOVANI TOK o NOVAC I NOVANI EKVIVALENTI NA POETKU RAZDOBLJA
o NOVAC I NOVANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJE
INDIREKTNA METODA o neto dobit se usklauje za efekte promjene na ostalim pozicijama bilance o polazite:
I = O + K DI + KI = DO + KO + K KI = N + KI` DI + KI` + N = O + K N = O + K - KI` - DI N = O + K - KI` - DI FORMULA ZA PRERAUNAVANJE NETO DOBITI NA NOVANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI KOD INDIREKTNE METODE SASTAVLJANJA IZVJETAJA O NOVANOM TOKU AKO N : O K KI` DI
* POVEZANOST BILANCE, RAUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJETAJA O NOVANOM TOKU
novac = zajednika pozicija bilance i izvjetaja o novanom toku
financijski rezultat = zajednika pozicija bilance i RDG-a
bilanca i RDG obraunska osnova
izvjetaj o novanom toku novana osnova
IZVJETAJ O PROMJENAMA KAPITALA
DEFINICIJA o temeljni financijski izvjetaj koji prikazuje strukturu kapitala poduzea i promjene na
svim pozicijama kapitala u odreenom vremenskom razdoblju
STRUKTURA KAPITALA o temeljni (uplaeni) kapital o kapitalne rezerve o rezerve iz dobiti
zakonske rezerve rezerve za vlastite dionice vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) statutarne rezerve ostale rezerve
o revalorizacijske rezerve o zadrana dobit ili preneseni gubitak o dobit ili gubitak poslovne godine
BILJEKE
detaljnija razrada i dopuna pojedinih pozicija iz prethodna 4 izvjetaja
sadrane sve informacije koje se direktno ne vide iz temeljnih izvjetaja, a nune se za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja
dodatne objanjenja iznosa prezentiranih u temeljnim financijskim izvjetajima (tekstualni i numeriki oblik)
sadraj biljeki odreen raunovodstvenim standardima (MSFI/MRS i HSFI)
objanjenja primjene raunovodstvenih politika i procjena
KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
RAZLIKA KNJIGOVODSTVENIH, RAUNOVODSTVENIH I POSLOVNIH ISPRAVA
o poslovne najiri pojam, a knjigovodstvene najui
o knjigovodstvene
dokazuju nastanak poslovnog dogaaja (prolost)
slue kao temelj za knjienje (kvantitativni podaci, primarno financijske
prirode)
o raunovodstvene
proizlaze iz structure raunovodstva (prolost + budunost)
temelj za knjienje + kontrola (kvantitativni podaci)
o poslovne
obuhvaaju i knjih. i ra. isprave te ostale isprave kao npr. ugovor s
kupcima i dobavljaima, ugovor o radu, razliite odluke poslovodstva
(kvantitativni + nekvantitativni podaci)
DEFINICIJA
o pisani dokaz ili elektroniki zapis o nastalom poslovnom dogaaju
o slui kao podloga za:
unos podataka u poslovne knjige
nadzor nad obavljenim poslovnim dogaajima
SASTAVLJANJE KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA
o ispostavljaju se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog dogaaja (iznimka
raunovodstvo)
o formalni izgled ovisi o sljedeim imbenicima
unificirane isprave, interno kreirane
vrsti transakcije iji nastanak dokazuje
zahtjevanoj koliini podataka
tehnikim sredstvima koja se koriste u obradi podataka
o sastavlja se u odreenom broju primjeraka
broj primjeraka ovisi os sloenosti organizacijske structure te nainu
kolanja same isprave koji prikazuje dijagram toka
OSNOVNI ELEMENTI KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA
o naziv i adresa izdavatelja isprave
o naziv i redni broj isprave
o datum i mjestoizdavanja isprave
o kratak opis nastale poslovne transakcije
o vrijednost poslovne transakcije
o potpis ovlatene osobe i peat izdavatelja isprave
o prema Zakonu o PDV-u facture trebaju sadravati dodatno:
porezni broj izdavaoca i primaoca facture
posebno iskazanu vrijednost PDV-a (vrijednost transakcije, PDV, ukupno)
HODOGRAM KRETANJA ISPRAVE
o = put kretanja isprave od njeziva ispostavljanja do arhiviranja
o definira se:
tko i gdje ispostavlja ispravu
tko ju provjerava
kome se i u kojem roku dostavlja
tko je knjii
na koji nain i gdje se uva
VRSTE
KRITERIJ SISTEMATIZACIJE
VRSTA ISPRAVA
MJESTO NASTANKA interne = nastaju unutar poslovnog sustava (npr. uplatnice, isplatnice, primke, izdatnice)
eksterne (npr. faktura od dobavljaa) NAMJENA nalogodavne = biljeenje transakcija kojima se daje nalog
nekoj osobi za izvrenje odreene radnje(npr. nalog za isplatu novca student za odranu strunu praksu)
opravdajue kombinirane = u sebi sadre nalog za izvrenje, al ii potvrdu
izvrenja nekog zadatka (npr putni nalog) OBUHVATNOST PODATAKA
orginalne (pojedinane, izvorne) zbrojne (izvedene, skupne)
NAIN SASTAVLJANJA runo(materijalne) elektroniki (nematerijale)
KONTROLA
o vrsta kontrole
formalna
raunska
sutinska
o LIKVIDATURA
= mjesto provjere tonosti knjigovodstvenih isprava
vrste
centralizirana kontrola na jednom mjestu u poduzeu
decentralizirana controla u okviru pojednih funkcija
UVANJE
o kao izvorne isprave, na nositelju elektronskog zapisaili nositelju mikrografske
obrade
o rokovi uvanja knjigovodstvenih isprava (Zakon o raunovodstvu, NN/109/07.
54/15)
trajno : isplatne liste, analitika evidencija o plaama za koje se plaaju
obvezni doprinosi
najmanje 11 godina: dnevnik i glavna knjiga
najmanje 7 godina: pomone poslovne knjige
KNJIGOVODSTVENI KONTO
DEFINICIJA
o lat. conto = raun
o = instrument sistematizacije pojedinih obila imovine, izvora imovine, prihoda, rashoda i
financijskog rezultata koji slui za skraeno biljeenje i sustavno praenjeposlovnih
dogaaja
o nosilac podataka
o ralanjeni dijelovi bilance
FIZIKI IZGLED KONTA
o ovisi o:
svojstvima kategorije koju predstavlja
koliini zahtjevanjih podataka
sredstvima za obradu podataka
ELEMENTI
o naziv konta, tj. naziv pozicije koja se na kontu prikazuje
o ifra konta
o datum nastanka poslovne promjene
o oznaka isprave na osnovi koje se evidentira
o kratak opis poslovne promjene
o vrijednost promjene zapisano kao poveanje ili smanjenje
o novonastalo stanje tj. saldo konta
OBLICI KONTA
o STEPENASTI OBLIK KONTA
najstariji oblik konta nekadanje DVO?
nedostatak: nema iskazan saldo
o KONTO PO FOLIO
lat. folio = list
vodi se na 2 strane tj. lista, posebno za evidenciju na dugovnoj tj. potranoj
strain
nedostatak: vodi se u uvezanim listovima
o TABELARNI OBLIK KONTA AMERIKI URNAL
kombinacija dnevnika i konta
kronoloka i sustavna evidencija
slui za razradu pojedinih specifikacija
o KONTO PO PAGINI
lat. pagino =stranica
VRSTE KONTA
KRITER SISTEMATIZACIJE VRSTEKONTA
POLOAJ SALDA konta active (npr. iroraun)
konta pasive (npr. dugotrajni kredit)
aktivno-pasivna konta (npr. potraivanja od kupaca)
pasivno-aktivna konta (npr. dobavljai)
ELEMENTI USPJEHA konta prihoda
konta rashoda
SAMOSTALNOST samostalna konta (npr. graevinski objekt)
nesamostalna konta (npr. ispravak vrijednosti graevinskog objekta)
MOGUNOST RALANJIVANJA SALDA PROMETA analitika konta
sintetika konta
POLAAJ U BILANCI bilanna konta
izvanbilanna konta
OTVARANJE KONTA
o nakon osnivanja poslovnog subjekta
o na poetku poslovne godine, odnosno danom nastanka prve poslovne promjene koja
uzrokuje promjenu nanekoj poziciji
PRAVILA EVIDENTIRANJA NA KONTIMA
o cjeloviti sustav evidentiranja poslovnih promjena
o vanost uvaavanja odreenih pravila kod evidencije poslovnih promjena metoda
dvojnoj knjigovodstva
o svaki poslovni dogaaj izaziva barem dvije promjene suprotnog karaktera pa se i knjii
na najmanje dva mjesta i to u istnom iznosu na jednom ili vise konta na dugovonoj ten a
jedan ili vise konta na potranoj strain, ime se omoguava automatska kontrola
knjigovodstvene ravnotee
o pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda
KAPITAL (ZARAENI)
S0 X
smanjenje poveanje
RASHODI PRIHODI
nastanak nastanak
ZAKLJUAK KONTA
o konta aktive i passive
utvrivanje dugovnog i potranog konta
utvrivanje salda izravnanja Si tj. zakljunog salda (upisuje se na stranu s
manjim prometom)
upisuje se izjednaeni promet dugovne i potrane strane i podvlai se
dvostrukom crtom kao znak zakljuka
o konta prihoda i rashoda
zakljuuje se meusobnim sueljavanjem na kraju obraunskog razdoblja -
obraun rezultata
nemaju poetni saldo u iduem razdoblju
o zakljuak konta u pravilu se provodi na kraju poslovne godine (u RH, poslovna godina je
izjednaena s kalendarskom godinom)
o moguuje je i zakljuivanje u tijeku godine zbog dluajeva statusih promjena (izvajanje,
pripajanje ili likvidacija)
o zakljuno stanje se unosi u bilancu
o cilj zakljuavanja: omoguiti sastavljanje obaveznih financijskih izvjetaja i preglednost
konta
KONTNI PLAN
o = sistmatski prikaz naziva i ifri konta
o organzacijsko sredstvo omoguuje jednostavno snalaenje u poslovnim knjigama
o FORMALNI OKVIR
vezan je uz formalni izgled kontnog plana, kriterije sistematizacije i
ralanjivanja konta
DEKADSKI SUSTAV
ope prihvaen u svijetu
ralanjivanje na bazi dekadskog brojevnog sustava(0-9)
o kontni plan: obuhvaa 10 razreda (0-9)
o razred: obuhvaa 10 skupina konta (00-99)
o skupina konta : obuhvaa 10 sintetikih konta (000-999)
o sintetiki konto: obuhvaa 10 analitiih konta (0000-9999)
o analitiki konto: obuhvaa 10 subanalitikih konta (00000-
99999)
ABECEDNI SUSTAV
konta se sistematiziraju prema poetnom slovu pozicije (od A do Z)
KOMBINIRANI
konta se sistematiziraju i prema brojanom i prema abecednom kriteriju
npr. kontni planovi neprofitnih organizacija
o MATERIJALNI SADRAJ
raspored pozicij, struktura konta unutar kontnog plana
o BILANNI KRITERIJ
prati redosljed pozicija u financijskim izvjetajima
primjenjuje seu zapadnim zemljama
0 dugotrajna imovina
1 kratkotrajna imovina
2 - kapital
3 dugorone obveze
4 - kratkorone obveze
5 - trokovi
6 - rashodi
7 - prihodi
8 rezultat poslovanja
9 slobodni razred zainterni obraun
o FUNKCIONALNI KRITERIJ
prati proces reprodukcije
primjenjuje se kod nas RH
0 dugotrajna imovina
1 kratkotrajna imovina
2 obveze
3 zalihe sirovinai materijala, rezervnih djelova, ambalae i slino
4 - trokovi
5 - slobodan
6 proizvodnja i gotovi proizvodi
7 rashodi i prihodi
8 rezultat poslovanja
9 - kapital
POSLOVNE KNJIGE
DEFINICIJA
o poslovne knjige = skup evidencije o poslovanju nekog poduzea
o vode se po naelu sustava dvojnog knjigovodstva
o treba ih voditi svaki poslovni subjekt, uz potivanje odreenih naena (prije svega naela
aurnosti i naela urednosti)
o strogo su formalizirane i dokumentirane -> imaju karakter javnih isprava, te slue kao
dokazno sredstvo na sudu
o oblik poslovnih knjiga ovisi o nainu obrade podataka
kod rune i poluautomatizirane obrade podataka poslovne knjige vode se u obliku slobodnih listova (kartoteka) ili uvezanih listova (oblik knjige)
ako se poslovne knjige vode pomou elektronikog raunala podaci se unose na odgovarajue nositelje
o vode se za poslovnu godinu, te se na kraju poslovne godine trebaju zakljuiti i na temelju
njih se sastavljaju financijski izvjetaji
PODJELA
o osnovne
dnevnik
glavna knjiga
o pomone
knjiga blagajne
knjiga inventara
knjiga ulaznih rauna
knjiga izlaznih rauna
analitika knjigovodstva
DNEVNIK
o funkcije
kontrolna funkcija -> ukoliko je metoda dvojnog knjigovodstva korektno
primjenjena, tada e ukupni dugovni promet biti jedanak ukupnom potranom
prometu
funkcija rekonstruiranja pojedinih dogaaja koji su zapisani u njemu
o moe se uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili knjiga kojoj su namjenjene za
promjene na pojedinim skupinama bilannih zapisa ili za izvanbinne zapise
o = osnovna poslovna knjiga u koju se kronolokim redoslijedom evidentiraju svi
knjogovodstveni poslovni dogaaji, tj. onim redosljedom kako su nastali
o nain unosa podataka:
prijenosna metoda upis poslovnih promjena u dnevnik nakon ega se te iste
zabiljeke prenose u glavnu knjigu
kopirna metoda istodobno knjienje u dnevnik i u glavnu knjigu
sadre iste podatke no
razliitog su prikaza
raunalna obrada podataka glavna knjiga i dnevnik su datoteke (unos se
obavlja samo jednom, a dalje se programskim naredbama prenosi u ostale
evidencije)
GLAVNA KNJIGA
o vodi se po naelu dvojnog knjigovodstva
o prikazuje vrijednosne, skupne i sintetike podatke o odreenoj poziciji
o sastoji se od 2 odvojena djela
bilanni zapisi
izvanbilanni zapisi
o mora sadravati unaprijed pripremljena konta koja sukladno potrebama poduzetnika
osiguravaju podatke za godinje financijske izvjetaje
o = osnovna poslovna knjiga u kojoj se sustavno i kronolok evidentiraju promjene nastale
u financijskom polaaju i uspjenosti poduzea (tj. na imovini, obvezama, kapitalu,
prihodima i rashodima)
o za KONTA IMOVINE, OBVEZE I KAPITALA obino se kae da su to KONTA STANJA jer se za
njih podaci o stanju imovini, obvezu i kapitalu prenose u bilancu.
o za KONTA PRIHODA I RASHODA kae se da su to KONTA USPJEHA jer podaci o iznosima
ostvarenih prih.i rash. u odreenom razdoblju prenose u izvjetaj o dobiti za to razdoblje
POVEZANOST DNEVNIKA I GLAVNE KNJIGE
o suma dugovne i potrane strane dnevnika mora biti jednaka sumi dugovnih i potranih
strana na kontima glavne knjige
o vrijednost transakcija u dnevniku jednaka vrijednosti transakcija u glavnoj knjizi
POMONE POSLOVNE KNJIGE
o organiziraju se radi dopune podataka u glavnoj knjizi i slue za detaljnije prikazivanje
odreenih vrsta imovine, obveze, kapitala, prihoda i rashoda
o najee su organizirane kao analitike evidencije tj. analitika knjigovodstva
o u okviru analitike evidencije detaljniji, analitiki podaci
o analitike evidencije kupaca, dobavljaa, dugotrajne materijalne imovine, zaliha,
sirovina
o organizacija pomonih knjiga ovisi o djelatnosti poduzaa, odnosno informacijskih
zahtjeva, prije svega internih korisnika
KNJIGA INVENTARA ili KNJIGA OSNOVNIH SREDSTAVA
o = pomona poslovna knjiga u kojoj se biljee promjene vezane uz dugotrajnu
materijalnu imovinu
o prati sredstva od datuma nabave do datuma otuenja
o prikazuje kronologiju nabave pojedinih sredstava (okomiti pregled), ali i kronologiju
promjena na pojedinom sredstvu (vodoravni pregled)
o ne zakljuuje se na kraju godine nego datumom otuenja sredstva
o za svako sredstvo prikazuje
inventarski broj
naziv sredstva
datum nabave
dobavljaa
nabavna vrijednost
ispravak vrijednosti
revalorizirana vrijednost
smjetaj i neke druge podatke (npr. broj police osiguranja)
podatke o izlazu tj. otuenju sredstva
o inventarski broj
kontrolna uloga
= identifikacijsko sredstvo pod kojim je neko sredstvo upisano u knjigu inventara
i koji se fiziki pridruuje samom sredstvu
o osim u njoj, evidencija o dugotrajnoj materijalnoj imovini void se i u tzv. analitikom
knjigovodstvu dugotrajne materijalne imovine
razlika:
knjiga inventara: evidencija se vodi kronoloki po datumu nabave
sredstva
analitiko knjigovodstvo dugotrajne materijalne imovine: evidencija je
sistematizirana po pojedinoj vrsti imovine
KNJIGA BLAGAJNE
o = rekapitulacija prometa kroz blagajnu -> blagajniki izvjetaj koji slui u kontrolne svrhe
kao i podloga za financijske izvjetaje
o pomona poslovna knjiga u koju se upisuju primici i izdaci iz blagajne
o dokumentina temelju kojih se upisuju podaci: blagjnika uplatnica ili isplatnica
o zakljuuje se na kraju svakog radnog dana
KNJIGA ULAZNIH I KNJIGA IZLAZNIH RAUNA
o = kronoloka evidencija ulaznih odnosno izlaznih rauna
o knjiga ulaznih rauna je usko povezana s analitikim knjigovodstvom dobavljaa, a knjiga
izlaznih rauna s analitikim knjigovodstvom kupaca
razlika:
knjige ulaznih/izlaznih rauna -> kronoloki kriterij kako su se rauni
primali/izdavali
analitiko knjigovodstvo -> kriterij sistematizacije po kontima pojednih
kupaca/dobavljaa
o KNJIGA ULAZNIH RAUNA = pomona poslovna knjiga u koju se upisuju svi rauni ili
fakture dobavljaa za primljenu robu ili izvrene usluge
o KNJIGA IZLAZNIH RAUNA = pomona poslovna knjiga u koju se upisuju svi izdani rauni
kupcima
o vana porezna evidencija -> sadri potrebne podatke za obraun i kontrolu PDV-a
o zakljuuje se na kraju svake godine
OSTALE POMONE KNJIGE
o knjiga izdanih putnih naloga
o knjiga primljenih/izdanih mjenica
o knjiga primljenih/izdanih ekova
o knjiga dionica
POVEZANOST ANALITIKOG KNJIGOVODSTVA I GLAVNE KNJIGE
ANALITIKE EVIDENCIJE
o = predstavljaju detaljnu razradu podataka prikazanih na sintetikim kontima glavne
knjige
o sadre analitika konta
o broj dugovnog i potranog prometa na svim analitikim kontima mora biti jednak
prometu na odgovarajuem kontu glavne knjige
o razlog formiranja
osigurati sve potrebne podatke
sauvati preglednost glavne knjige
o nain organiziranja
ralanjivanjem unutar glavne knjige
izdvajanjem u zasebna analitika knjigovodstva
o usklaivanjem analitikih knjigovodstva i pripadajuih konta glavne knjige (sintetike i
analitike) provodimo kontrolu
o najee organizirane analitike evidencije su:
dugotrajne materijalne imovine
sirovina i materijala (materijalna knjiga)
proizvodnje (pogonska knjiga)
plaa
gotovih proizvoda
kupaca
dobavljaa
ANALITIKA EVIDENCIJA DUGOTRAJNE IMOVINE
o zbog vanosti dugotrajne imovine u ukupnoj strukturi imovine, nuna je kontrola
o ne postoji propisana lista zahtjevanjih podataka kojima treba prilagoditi analitike
evidencije, no obino se trae podaci o:
procesu nabave
procesu uporabe (troenja)
procesu otuenja
o promjena stana i kretanje dugotrajne imovine biljee se u nekoliko poslovnih knjiga :
knjizi inventara
analitikoj evidenciji
glavnoj knjizi
ANALITIKA EVIDENCIJA SIROVINA I MATERIJALA
o biljee se promjene vezane uz:
nabavu
upotrebu ili troenje
otuenje zaliha
o evidenicija o sirovinama i materijalima se vodi na 3 razine:
u skladitu koliinski za svaku vrstu (koliinski i analitiki)
u materijalnom knjigovodstvu - koliinski i vrijednosno
u glavnoj knjizi sintetiki, samo vrijednosno
o materijalno knjigovodstvo - osigurava detaljne podatke o koliini i vrijednosti svake
pojedine vrste
o u glavnoj knjzi postoji 1 sintetiki konto na kojem je zabiljeena vrijednost svih zaliha
zajedno, a u analitikoj evidenciji taj je konto ralanjen na onoliko konta koliko ima
vrsta sirovina tj. materijala
ANALITIKA EVIDENCIJA PLAA
o podruje razmatranja: vrijednost uloenog rada radnika
o struktura plae
BRUTO PLAA
- DOPRINOSI IZ PLAE
= DOHODAK
- POREZ, PRIREZ I OSTALE OBUSTAVE
= NETO PLAA
o interni i eksterni: menadment, radnici, porezna uprava, mirovinski fondovi, zdravstveni
fondovi te razne inspekcije -> utjeu na definiranje liste potrbnih podataka
o najee traeni podaci
vrijednost i struktura plae za svakog radnika pojedinano te ukupno za sve
radnike
iznos poreza, prireza i doprinosa
broj radnika
struktura zaposlenih
dob
sta
opina stanovanja
iznos prosjene plae
vrijednost radnika u pogonu
vrijednost radnika u administraciji
ANALITIKA EVIDENCIJA PROIZVODNJE I GOTOVIH PROIZVODA
o pogonsko knjigovodstvo
o u aritu evidencije je obraun proizvodnje
o podruje razmatranja: trokovi, odnosno ulaganja u proizvodni proces te gotovi
proizvodi
o za potrebe praenja i utvrivanja vrijednosti proizvodnje trokovi se sistematiziraju i za
potrebe obrauna prikazuju po razliitim kriterijima po prirodnim vrstama, mjestima
trokova, stupnju iskoritenja kapaciteta i sl.
o poslovne knjige u kojima se evidentiraju promjene u okviru gotovih proizvoda gotovo su identine poslovnim knjigama u podruju sirovina i materijala
ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA
Skladina evidencija Skladina evidencija
Materijalno knjigovodstvo Robno knjigovodstvo
Glavna knjiga Glavna knjiga
ANALITIKA EVIDENCIJA KUPACA I DOBAVLJAA
o evidencija poslovanja s poslovnim partnerima
o osnovno pravilo je da se za svakog kupca/dobavljaa u analitikom knjigovodstvu otvara
poseban konto
o poslovne knjige za evidenciju:
poslovanje s kupcima
knjiga izlaznih rauna
analitiko knjigovostvo kupaca
glavna knjiga
poslovanje s dobavljaima
knjiga ulaznih rauna
analitiko knjigovodstvo dobavljaa
glavna knjiga
o dokumenti za evidenciju potraivanja
raun
knjina nota = korektivni dokument koji se naknadno alje kupcu, a izdaje se u
sluaju moguih reklamacija, odobrenih kasakonto ili naknadno uenih greaka
izvod sa irorauna = dokument o naplati nekog potraivanja
OTVARANJE I ZAKLJUAK POSLOVNIH KNJIGA
o temeljno pravilo: poslovne knjige se otvaraju na poetku, a zakljuuju na kraju poslovne
godine
o otvaranje na poetku godine:
Temeljem bilance prolog razdoblja
Na temelju popisa imovine i obveza (novoosnovani subjekti)
Na temelju isprave (prihodi i rashodi)
o nain otvaranja i zakljuivanja poslovnih knjiga je vezan uz nain zakljuivanja konta
o pomone poslovne knjige zakljuuju se sukladno prirodi i nainu na koji se vodi podaci u
tim knjigama
o nakon provedenog zakljuka nije mogu vie nikakav naknadni unos podataka
o zakljuene poslovne knjige moraju se uvati u arhivi ili pismohrani odreen, zakonom
propisan broj godina (prema ZOR-u dnevnik i glavna knjiga najmanje 11 godina, a
pomone knjige 7 godina)
UVANJE POSLOVNIH KNJIGA
o rok uvanja:
dnevnik i glavna knjiga -najmanje11 godina
pomone poslovne knjige najmanje 7 godina
INVENTURA ***
DEFINICIJA
o = popis imovine i obveza poduzea
CILJ INVENTURE
o usklaivanje knjigovodstvenog i inventurnog stanja
PREDMET INVENTURE
o sva imovina(sredstva) poduzea
o sve obveze poduzea
o zateena tua imovina
FAZE INVENTURE
o pripremne radnje
o utvrivanje stvarnog stanja
o usporedba stvarnog i knjigovodstenog stanja
o sastavljanje izvjetaja o popisu
PRIPREMNE RADNJE
o organizacija inventurnih komisija -> obino se imenuju tri lana (lanom komisije ne
smije biti imenovana osoba odgovorna za brigu o materijalnim vrijednostima)
o priprema inventurnih lista
o priprema skladita za popis
UTVRIVANJE STVARNOG STANJA
o fizike imovinske pozicije popisuju se brojanjem, vaganjem ili mjerenjem
o pozicije koje nemaju fiziki oblik -> specifian oblik inventure (npr. inventura
potraivanjaod kupaca se provodi usporedbom sa zapisima u knjigovodstvu poslovnog
partnera)
o utvrivanje stvarnog stanja imovine i obveza
o upis stvarnog stanja u inventurne liste
USPOREDBA STVARNOG I KNJIGOVODSTVENOG STANJA
o utvrivanje inventurnih razlika (vikova ili manjkova)
SASTAVLJANJE IZVJETAJA O POPISU
o Izvjetaj o izvrenom popisu -> sadri podatke o predmetu i tijeku popisa, odreene
prijedloge i miljenja o uzrocima inventurnih razlika
o na osnovi inventurnih lista i miljenja inventurne komisije, rukovodstvo poduzea
donosi konanu odluku o ishodu inventure i raunovodstvenom tretmanu inventurnih
razlika
VRSTE INVENTURA
o prema opsegu:
potpuna
djelomina
o prema vremenu provoenja
REDOVNA
provodi se redovito
zakonska obveza
predmet popisa: sva imovina i sve obveze
IZVANREDNA
provodi se u sluaju:
o statusnih promjena
o primopredaje dunosti
o poveanje cijena??
o sumnja u postojanje???
predmet popisa???
KONTINUIRANA
provodi se tijekom cijele godine nenajavjeno
provodi ju struna komisija
osim kontrole ima i savjetodavnu ulogu
najee se organizira???
UZROCI POSTOJANJE INVENTURNIH RAZLIKA
o kalo, rastep, lom, kvar, tehnoloki manjak
o vie sile
o nastale knjigovodstvene pogreke
o gubitak odgovarajue dokumentacije
o nesavjesno poslovanje
KNJIGOVODSTVENE POGREKE I METODE ISPRAVLJANJA
VRSTE POGREKI PREMA PRIRODI I NAINU NASTAJANJA
o FORMALNE
nastaju povredom naela dvojnog knjigovodstva i lako se ispravljaju
u pravilu nastaju permutacijom brojki, odnosno zamjenom znamenki
vrlo este u tradicionalnom knjigovodstvu, s dominantom runom obradom
podataka
o MATERIJALNE
nastaju u nekom od sljedeih sluajeva:
poslovni dogaaj uope nije proknjien, djelomino je knjien ili je
knjien dva ili vise puta
iznos s knjigovodstvene isprave nekorektno je prenesen u poslovne
knjige
knjienje je izvreno na krivom kontu
konta su ispravna, ali strane konta nisu (zamijenjena dugovna i potrana
strana)
RAZLIKA POGREAKA I PRIJEVARNIH RADNJI
o pogreke su ne namjerne radnje
o prijevarne radnje su namjerne radnje
METODE DETEKTIRANJA POGREAKA:
o provjera uravnoteenosti naloga za knjienje (duguje mora biti jednako potrauje)
o struktura bruto bilance
o odnosi stanja i prometa koresponirajuih konta
o usklaivanje potraivanja i obveza s poslovnim partnerima
o provoenje klasine inventure
Pogreke se najkasnije moraju ispraviti prije sastavljanja temeljnih financijskih izvjetaja
METODE ISPRAVLJANJA POGREAKA
o PRECRTAVANJE
pogrean iznos ispravlja tako da se precrta, a iznad njega se upie ispravan iznos
uz paraf osobe koja ispravlja (pogreno upisan iznos mora i dalje ostati vidljiv)
o STORNIRANJE
Metoda crnog storna
pogreka se ispravlja tako da se pogreni knjieni iznos jo jednom upie
na suprotnu stranu konta i na taj nain neutralizira
nakon prethodne radnje knjienje se provodi na ispravan nain
posljedica: neprirodno poveanje prometa na kontu
Metoda crvenog storna
pogreka se ispravlja na nain da se krivi iznos jo jednom, crvenom
bojom, upie na istu stranu konta i uokviri
tako zapisani spravak ima suprotni predznak, pa saldo konta ostaje
ispravan te nema evidencije dodatnog prometa
u uvjetima raunalne obrade podataka, umjesto crvene boje se koristi
suprotan predznak
vrste storna ovisno o tome je li pogreka uinjena samo na jednom ili oba konta:
djelomini storno = crni ili crveni, podrazumijeva ispravak samo na
jednom kontu, na jednoj stavci
potpuni storno = ispravljamo cjelokupni zapis, tj. i stavku i protustavku
o DOPUNSKO KNJIENJE
koristi kada je knjienje zapisano na ispravnim kontima, ali u iznosu manjem od
potrebnog
potrebna razlika se samo doknjii, pri emu saldo ostaje ispravan.
RAUNOVODSTVENE POLITIKE, NAELA I
STANDARDI
OKVIR FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA
o raunovodstvene pretpostavke
o raunovodstvena naela
o raunovodstveni standardi
o raunovodstvene politike
TEMELJNE PRETPOSTAVKE I NAELA
o Matea??
o US GAAP (Generally Accepted Accounting Principles)
u svjetskim razmjerima najpoznatiji i najpriznatiji sustav raunovodstvenih naela
razvijenih u SAD-u koji su stekli status ope prihvaenih naela
koncept poslovnog subjekta
koncept vremenske razgranienosti poslovanja
koncept stabilne valute
koncept obraunskog razdoblja
o MSFI/MRS/HSFI
neogranienost vremena poslovanja
nastanak poslovnog dogaaja
NEOGRANIENOST VREMENA POSLOVANJA
o podrazumjeva se da poduzetnik
vremenski neogranieno posluje
Matea???
o smatra se da poduzetnik nema namjeru niti potrebu likvidirati ili znaajno smanjiti opseg
svoga poslovanja
NASTANAK POSLOVNOG DOGAAJA
RAUNOVODSTVENA NAELA
NAELO NABAVNE VRIJEDNOSTI
NAELO OBJEKTIVNOSTI
NAELO REALIZACIJE TJ. STJECANJA PRIHODA
NAELO SUELJAVANJA PRIHODA I RASHODA
NAELO MATERIJALNOSTI ILI ZNAAJNOSTI
NAELO POTPUNOSTI
NAELO KONZISTENTNOSTI ILI DOSLJEDNOSTI
NAELO OPREZNOSTI ILI RAZBORITOSTI
USPOREDNIPRIKAZ RAZLIITIH RAUNOVODSTVENIH NAELA I PRETPOSTAVKI
RAUNOVOSTVENI STANDARDI KAO OKVIR FINANNCIJSKOG IZVJETAVANJA
RAUNOVODSTVENI STANDARDI
PRIMJENA STANDARDA FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA (ZAKON O RAUNOVODSTVU)
ODNOS RAUNOVODSTVENIH I POSLOVNIH POLITIKA
IMBENICI KVALITETE FINANCIJSKIH IZVJETAJA
RAUNOVODSTVENE POLITIKE
NASTAJANJE TIHIH PRIUVA I SKRIVENIH GUBITAKA