Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuOdjel za biologiju

Seminarski rad iz kolegija: Seminar iz metodike nastave biologijeIntegrirano uenje

Nataa Dermiek

U Osijeku, travanj 2011.

Sadraj

Sadraj1Uvod2Metode rada3Rezultati i diskusija3Korelacija3Tematsko pouavanje3Mehanika integracija4Sadrajna integracija4Pojmovna integracija5 Pouavanje projektom5 Primjer pouavanja projektom: Podrijetlo ovjeka 8. razred6 Nedostaci6Zakljuak8Popis literature9

1. UvodIako je naslov mog seminarskog rada integrirano uenje, ja sam ga odabrala obraditi s aspekta integriranog pouavanja zbog prirode budueg zanimanja mojih kolegica kojima je taj seminar prvenstveno namijenjen i mene same.Postoje razne definicije uenja. Jedna od njih je da je uenje skladitenje informacija u spremita pamenja.Integrirano pouavanje je planiranje i organiziranje pouavanja u kojem se meusobno povezuju razliite discipline, podruja i predmeti, s ciljem postizanja dubokog razumijevanja odreenog sadraja i istodobnog ovladavanja vjetinama italake, matematike, prirodoslovne, raunalne i umjetnike pismenosti, kao i vjetinama kritikog i kreativnog miljenja. Openitije reeno, integrirano pouavanje je nastojanje da se uenikova aktivnost usmjeri prema povezivanju razliitih spoznaja i cjelovitom razumijevanju ivotnih pojava.

3. Metode radaRad na razliitim literaturama.

4. Rezultati i diskusijaIntegrirano uenje se moe provoditi na vie naina. Najei i najpoznatiji su korelacija, tematsko pouavanje i pouavanje projektom. Tematsko pouavanje se moe odvijati na tri razliite razine: mehanika integracija, sadrajna integracija ili pojmovna integracija.

4.1. KorelacijaKorelacija je oblik integriranog uenja gdje se isti ili slini pojmovi spominju, opisuju ili primjenjuju u dva ili vie razliitih predmeta (slika 4.1.). Ovaj nain predavanja je prisutan i u tradicionalnoj nastavi.

Slika 4.1. Shematski prikaz korelacije izmeu matematike i hrvatskog jezika

4.2. Tematsko pouavanjeTematsko pouavanje je oblik integriranog pouavanja u kojem se samostalno i aktivno uenje organizira oko jedne sredinje teme (slika 1.). O nekom se problemu, pojmu ili pojavi ui se interdisciplinarno, s vie aspekata. Najvei je nedostatak to nema pune slobode i inicijative uenika, jer je ovaj oblik integriranog pouavanja ogranien nacionalnim zahtjevima.

Slika 4.2. Shematski prikaz tematskog pouavanja

4.2.1. Mehanika integracija Mehanika integracija je metoda tematskog pouavanja u kojoj umjesto zajednike teme postoji zajedniki motiv. Primjerice, esto koriteni motiv medo: pjevanje pjesmice o medi, itanje slikovnice o medi, plesanje kao medo, jedenje medenjaka sa tanjura sa slikom mede, brojanje medenjaka S ovim pristupom se dobivaju minimalni rezultati uenja i ne postie se razumijevanje gradiva te bi ovakav pristup prilikom pouavanja trebalo izbjegavati.

4.2.2. Sadrajna integracija U metodi sadrajne integracije postoji jasno definirana sredinja tema. Ovaj nain integriranog pouavanja dovodi do samostalnog usvajanja sadrajnog znanja kod uenika. Primjerice, ako se ponovno upotrijebi kao sredinja tema medo, aktivnosti uenika e biti: itanje slikovnice i prie o medi, gledanje slika i enciklopedija i odgovaranje na pitanje kakav je pravi medo, odlazak u zooloki vrt, itanje kratkih opisa medvjeda, svrstavanje raznih vrsta medvjeda u kategorije (polarni, mrki, liki), izrada slika i slikovnica, izrada rjenika, izrada tematske mree. Ovo je najei i najprikladniji nain koritenja integrirane nastave. Specifinost sadrajne integracije jest da je izbor sredinje teme ogranien propisanim nacionalnim zahtjevima.

4.2.3. Pojmovna integracija

U metodi pojmovne integracije uenici se bave dubljim istraivanjem nekog pojma, ideje ili procesa, to dovodi do generalizacije i dubokog razumijevanja pojava i pojmova. Na primjer sredinja tema moe biti: ivot se razvija u ciklusima, suradnja je bolja od natjecanja, ljudi se razlikuju. Ovakve teme su pogodnije za vie razrede, ali se mogu primijeniti i u razrednoj nastavi.

4.3. Pouavanje projektomPouavanje projektom posebno dovodi do izraaja ueniku aktivnost. Projekt se planira putem nekog stvaranja, izvedbe ili zavravanja rada nekim proizvodom. Potrebno je due vremensko razdoblje (jedan tjedan ili ak cijelo polugodite) za ostvarenje ovakve vrste uenike aktivnosti. Potrebno je naglasiti da ovaj nain rad mora biti vremenski i sadrajno odreen (izvjee o knjizi, izvijee o istraivanju, multimedijska prezentacija). Najvanija odlika pouavanja projektom jest da je sve prilagoeno interesima i mogunostima uenika.

4.4. Primjer pouavanja projektom: Podrijetlo ovjeka 8. razred Biologija: Razvojni put ovjekaPovijest: ivot ljudi u prapovijesti (kameno doba, metalno doba, nalazita prapovijesnih kultura); Ekskurzija: Krapina - posjet nalazitu u Hunjakovu i Krapinskom muzeju Zemljopis: Rasprostranjenost ranih hominida Matematika: zadaci s tematikom prapovijestiPrimjer zadatka: Mount Everest je visok 8848 m. Visina te planine nije stalna, nego se zbog tektonike ploa stalo poveava i to 4 mm na godinu. Kolika je bila visina Mt. Everesta prije 3.18 milijuna godina, kada je ivjela Lucy, a kolika prije 200 000 godina u vrijeme pojave Homo sapiensa. (pretpostavka: Brzina rasta Mt. Everesta je cijelo vrijeme bila konstantna.Odgovor: U vrijeme Lucy Mt. Everest nije ni postojao, a kada se pojavio Homo sapiens, Mt. Everest je bio visok 8048 m. Likovna kultura: Oslikavanje spilja tehnika oslikavanja zidova po uzoru na nae pretke; tehnika: kreda na kartonu (sivi ili uti) Engleski: Prevesti tekst o Lucy, jednom od najpoznatijih prapovijesnih nalaza i analizirati koritena glagolska vremena Vjeronauk/Etika: Knjiga postanka, Religijsko objanjenje postanka ovjeka, Koji je stav crkve prema teoriji evolucije? to kau druge velike religije? Glazbeni: Pojava prvih instrumenata; Naglasiti da su i danas neka afrika plemena na kulturnoj razini slinoj prahistorijskom ovjeku i koriste sline instrumente kao i nai zajedniki davni preci. Projekt: Izlaganje nauenog kolegama iz drugih razreda i odjeljenja. Uenici neka se podijele u grupe i neka svaka grupa odabere jedan predmet te pripremi malu radionicu ili prezentaciju nauenoga. Neka prikazane radionice budu na razini da ih mogu razumjeti i uenici niih razreda Radionica za sve uenike: Osim slika ivotinja, poznate su i brojne slike otisaka ruku na zidovima peina. Po uzoru na svoje pretke, neka uenici ostave svoje otiske ruku na zidu (ako je mogue, prethodno obojiti zid u neku nijansu ute boje i otiske ostavljati crvenom bojom).

4.5. NedostaciKod integriranog pouavanja moe doi i do nekih potekoa prilikom izvoenja nastave. Jedna od prvih je neodlunost uenika oko izbora zadatka. Takoer, problem moe biti, posebno u koraku izbora teme, natjecanje ili neslaganje meu uenicima.Velik utroak vremena na obraivanje jedne teme moe se mnogima uiniti neproduktivnim, jer se tradicionalnim pouavanjem obuhvaa puno vie gradiva, te se to esto napominje kao veliki nedostatak integriranog pouavanja. No poznata je takoer i injenica da se tradicionalnim pouavanjem gradivo usvaja povrno i da ne dolazi do pravog znanja, a pogotovo ne do razvijanja novih i kvalitetnijih misaonih procesa. Ovaj problem se uvelike moe rijeiti kombiniranjem neposrednog i integriranog pouavanja, kako ne bi u pouavanju dolo do izostavljanja nekih vanih injenica. Sljedei problem koji je bitan za naglasiti je nenaviknutost uenika na samostalni rad. Ovaj problem se moe eliminirati postupnim uvoenjem uenika u integrirani nain pouavanja. Poinje se s kratkotrajnim i jednostavnim temama, a zatim sa sve teim i opsenijim. Neki e uenici, zbog nesigurnosti osjeati potrebu za stalnim poticanjem od strane nastavnika. Ovaj problem je povezan s nesamostalnou i takoer bi se trebao eliminirati s vremenom.Posljednji, ali ne i najmanji je problem potekoa prilikom izvjetavanja. esto ostane premalo vremena da bi svi uenici ili skupine uenika mogli prikazati rezultate svog rada. Ovaj korak je bitan, jer u ovom koraku pojedini uenici iskazuju koje su vjetine i znanja stekli, to daje prostora nastavniku za ocjenjivanje, uenici se meusobno pouavaju, te stvaraju sposobnost kritikog miljenja kako za svoj uradak, tako i za tue uratke.

5. ZakljuakIntegrirano uenje nije najbolji nain pouavanja i recept za uspjeh. esto je za uspostavu temeljnih znanja najbolje upotrijebiti neki od klasinih naina pouavanja. Ipak, treba uenika poticati na samostalno uenje i prouavanje nakon to se ta osnovna znanja steknu. Integriranim pouavanjem se ta znanja mogu produbiti i pobuditi dublji interes za gradivo kod uenika.

6. Popis literature1. udina-Obradovi M., Brajkovi S.: Integrirano pouavanje, Puko otvoreno uilite Korak po korak, Zagreb2. www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/Cjelovito_poduavanje.ppt 3. http://www.d-v-medvescak.hr/

1