Upload
martinatomasevic
View
308
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Skripta za metodiku nastave hrvatskoj jezika 1 za razrednu nastavu
Citation preview
1
IVANA KREI
MARKO TOKI
METODIKA NASTAVE
HRVATSKOGA JEZIKA
1
MOSTAR 2014.
2
3
Hrvatski jezik
Pojavni oblik nekoga jezika u jezikoslovnoj znanosti nazivamo idiomom.
idiom pojavni oblik jezika
Jezikoslovna znanost razlikuje organske i neorganske idiome.
Organski idiomi su oni pojavni oblici jezika koje ovjek ui uronjen u govornu
okolinu. To se uenje ostvaruje uronjenou u govornu okolinu i posljedica je
komunikacijskih potreba i igre. ovjek uronjen u govornu okolinu ovlada jezikom
vlastite govorne okoline do este (najkasnije devete) godine ivota. To se uenje odvija
kao nesvjesni proces usvajanja jezika zahvaljui osobinama naega mozga u razdoblju
takozvanoga upijajueg uma. Ukoliko smo u tom poetnom razdoblju naeg ivota iz
nekih razloga na odreeno vrijeme lieni govorne okoline taj e proces usvajanja jezika
biti manjkav. Bez govorne okoline ljudsko bie nije u stanju usvojiti niti jedan jezik.
Jezik nae govorne okoline. Jezik je nae obitelji. Jezik naega zaviaja. Lokalni
govor. Kao takav lokalni se govor pridruuje skupini slinih idioma koje u
jezikoslovnoj znanosti nazivamo dijalekt.
Dijalekti su lingvistiki odreene kao skupina lokalnih govora i podskupina nekog
jezika.
Jezik kojim govore Hrvati
nazivamo hrvatskim. Koji je i kakav je to jezik. I govore li
Hrvati istim jezikom?
4
DIJALEKT
nositelj zaviajne kulture (i identiteta)
uspjeno sredstvo komunikacije (u obitelji i zaviaju)
jezik knjievnosti (pogodan za literarno stvaralatvo: intimne, zaviajne teme liriku).
Hrvatski jezik ima tri skupine dijalekata koje lingvistiki nazivamo narjeja.
Narjeja se mogu doivjeti i kao zasebni jezici istoga naroda, ali su zapravo ukupnost
organskih idioma jednog naroda i u tom smislu jezina stvarnost istoga
naroda/jezika.
Hrvatska se narjeja nazivaju prema realizaciji upitno odnosne zamjenice istoga
znaenja: to, a, kaj.
Hrvatska narjeja:
tokavsko
akavsko
kajkavsko.
Hrvatski organski idiomi meusobno su prilino razliiti i s obzirom na leksiki,
gramatiki i govorni izraz. Na temelju njih su mogli nastati razliiti jezini standardi, a
tijekom povijesti su postojali i ozbiljni pokuaji njihove standardizacije.
Organski idiomi
ovjek se raa unutar odreene kulture. U naoj kulturi, osim u iznimnim prilikama,
raa se unutar obitelji. Obitelj govori odreenim jezikom, pripada odreenom narodu i
odreenoj civilizaciji. ovjek, dijete koje se raa, nita od toga nije birao. On kao takav
nasljeuje genetski materijal svojih roditelja koji ga odreuje kao potencijalnu
mogunost i uranja se u kulturu kojom ostvaruje vlastite potencijale. U tom smislu
jedna od najkarakteristinijih tekovina koje batini je govor njegove obitelji. To je
govor u koji je uronjen i govorei i ostvarujui komunikacijske uspjehe i neuspjehe
usvaja jezik vlastite govorne okoline. Jezik njegove govorne okoline je organsko
nasljee njegovih govornika. Sve to je za taj jezini oblik bilo nuno jest govornika
praksa i uenje modelom pokuaja i pogrjeaka, uronjenost u odreenu govornu praksu.
Za ove pojavne oblike jezika mogli bismo ustvrditi da nisu dosegli potrebu niti svoga
potpunoga opisa, pa niti na njegovu temelju uspostavu njegovih propisa, to hoe rei
da se nalaze u predgramatikoj eri vlastitoga postojanja. Razlozi za to mogu biti
viestruki: civilizacijska razina njegovih govornika, slinost ili pripadnost jezinoj
zajednici koja ve ima opisani i propisani pojavni oblik jezika.
5
akavski govori
Naravno da je i Stipiiev akavski vie mogui naddijalektalni idiom nego li organski govor.
Ljubo Stipii: Dalmacijo povijeu
optereena
Izlizana Baanska ploa hrvatskog djetinjstva, zaboravljene ogrebotine glagoljakih zavojnica; nagrieni novii, rubnina i lanii. Izlizani ideali i misali po hrvatskim
stranputicama;
sokolake procesije, priesne demonstracije od jedne do druge vinske toionice! Svjetlou krv asna vazda trpea nasljeduje pogrde Balkana.
Putevi se zatiru koje su teretom utirali magarci,
atrnje edne milijun vjedara i polivaa; Nabrekla poprsj teaka Od motike nadniara Nadniarenjem optereena!
Pragove ulica glenjevima utirali buntovnici, Gnojni ir Dalmacije odzvanja na drai, Kroz lance djecu sisama napajali,
A ljudi uspravni kao stupovi;
Dalmacijo povijeu optereena!
Ljetinu pravice tjelima poeli Dalmacijo povijeu optereena! Rod buntovni rastao na drai; Dalamcijo povijeu optereena! Djetinjstvom gladnim povijest zaepili; Dalmacijo povijeu optereena! Kroz lance djecu sisama napajali,
A ljudi uspravni kao stupovi,
Dalmacijo povijeu optreena!
(prepjevao: Marko Toki)
Ljubo Stipii: Dalamatino poviu pritrujena
Izlizana Baanska tavuleta rvackeg ditinjevanja, zaudobjeni frii glagojaki serpentini; isfrolani patakuni, urke i kadeni. Izlizani Ideali i misali po rvackin oputinan;
sokolaki procesjuni, priceeni demontracjuni od taverni, do taverni!
Svitlosju kerv astna vikovini terpeemu naslidovati pogerda Balkanike.
Pute, laze pizon dubli tovari,
gustirne edne milijun sii i lati; konkulana kina teakov od motik po urnatin, urnatin pritrujena!
Prage kalet njutin dubli Puntari, naboj dalmatine rebati na drai, kroz kadene dicu ian pasli, a judi driti ka kolone;
Dalmatino poviu pritrujena!
Intradu pravice s tilin trukali Dalmatino poviu pritrujena! Rod puntarski resa na drai; Dalmatino poviu pritrujena! Ditinstvon gladnin povist tukali; Dalmatino poviu pritrujena! Kroz kadene dicu ian pasli, a judi driti ka kolone,
Dalmatino poviu pritrujena!
6
Kajkavski govori
I ovaj kajkavski je pokuaj naddijalektalnog kajkavskoga, tako bi mogao
izgledati kajkavski da je zavren proces njegove standardizacije.
Ana Benei: Suza za zagorske brege
U jutro mirisno dok brijegovi jo sniju a mjesec zai ne eli. Tiho sam otvorio rasklimanu ogradu
I na plea uprtio zaveljaj.
Stara je mati ila za mnom Nijemo gledajui u zemlju.
Nije mogla znati to prebirem u dui I zato od sino ni rijei ne rokoh. Previe smo toga kazat si htjeli A sve smo zaboravili ve.
Kad smo ve proli i posljednju kuu U suzama odjednom sam bio.
Da ne bi to vidjela stara mi mati
Rukama lice sam skrio.
Svud oko mene su mirisale rue Bijae rascvjetani svibanj.
A ja nisam nijednom pogledao za sobom,
Od tuge nisam mogao pozdraviti kraj,
Samo sam brjegovima dragim obeao Da u se vratiti natrag. Samo sam brjegovima dragim obeao Da u se vratiti nazad.
(prepjevao: Marko Toki)
Ana Benei: Suza za zagorske brege
V jutro diee gda bregi su spali a mesec jo zajti ni tel. Potiho sam otprl rasklimanu lesu
i pinklec na plea sam del.
Stara je mati ila za menom, nemo vu zemlu glede.
Ni mogla znati kaj zbirem vu dui I zakaj od vera nis rekel ni re. Preve smo toga povedat si teli A se smo pozabili ve.
Gda smo vre preli kraj najzadnje hie Vu suzah najemput sem bil.
Kaj ne bi to vidla stara mi mati
Z rukami lice sem skril.
Sud oko mene su disale roe i bil je rascveteni maj.
A ja nis ni jemput pogledal za sobom,
Od tuge nis mogel pozdraviti kraj,
Samo sem bregima dragim obeal Da vrnul se bum nazaj.
Samo sem bregima dragim obeal Da vrnul se bum nazaj.
7
Budui da postoji fama kako mi Ercegovci (a osobito moji Duvnjaci, iz nekih razloga
ili pak ovi iz Istone Ercegovine iz posve drugi razloga), najbolje priamo rvacki moro
sam navesti samo nekoliko ovi rii kako bi' potvrdio tu navodnu istinu. Pivac skakue
na nozi, vitar zavija i nosi lepuinu. ukovi rasteu mrljinu po njivom. Laju i kolju se.
A je ladno, krvi ti. No da ne izmiljam dalje, vrvi nonamo, nego u ti stavit neku svoju
pismu da se u to i sam uviri.
Budui da je tokavski idiom uzet kao podloga za izgradnju standardnoga jezika,
naravno da je nama, kojima je organski govor neki od tokavskih dijalekata, standardni
oblik jezika neto blii, ali mi ga jednako moramo uiti. On nije organski govor on je
standardni jezik: opisani i propisani oblik hrvatskoga jezika.
U Vedikui razgraen vrto A bio dobar
A bio plodan
A sada vitar kroz njega svira
Prolaze stada
Priskae blago Zidove ori
Ograda pala
Zaputen rodan A bio plodan
Svi nai vrtli Kao i ovaj
Sruene ograde A stoka gazi
Uiva Lomi
Priaju okolo: Kada smo taki Jedino nama vrto ne triba
Ne znamo s njime
I to bi s time Tko se jo uvik ogradom slui Otvori vrata
Plotove srui Il pusti vrimenu neka ih rui
Tko zemlju pusti tako mu bude
Ili je naivan i ne zna ljude
Il je budala pa mu se ude Tapu ga, rabre ivi od nade A oni rade, rade li rade...
8
Hrvatski standardni jezik
Osim organskih idioma koji postoje kao nesvjesni ostvaraji pojavnih oblika jezika
kao tradicija odreene govorne zajednice (na odreenom govornom podruju), postoje i
svjesno stvarani pojavni oblici jezika. Oni se kao svjesno ljudsko nastojanje ostvaruju
iz posve razliitih pobuda. U tom smislu jezikoslovna znanost razlikuje neorganske
idiome kao standardne i substandardne.
Standardni jezik. Opisani i propisani pojavni oblik jezika.
Prisjetimo li se razlika koje proistjeu iz razliitih govornih okolina hrvatskih
govornika zakljuit emo da u njihovoj meusobnoj komunikaciji moe doi do manjih
ili veih nesporazuma, pa ak i nemogunosti meusobnog razumijevanja.
Prevladavanje meusobnih komunikacijskih potekoa oita je potreba hrvatskih
govornika. Nacija i kao emocionalna zajednica pokuava otkloniti mogunosti
nesporazuma. U tom smislu pokuava izgraditi pojavni oblik jezika kojim e otkloniti
potekoe meusobnog razumijevanja.
U vie navrata i na razliitim jezinim osnovama (organskim govorima) pokuavao
se izgraditi hrvatski standardni jezik. Prvi pokuaj nadilaenja lokalnih govora i nekog
oblika standardizacije dogaao se na akavskim temeljima (predrenesansna i renesansna
gibanja); potom jedan pokuaj jezinog upijanja razliitih narjenih sastavnica (u okviru
takozvanog ozaljskog kruga), zatim pokuaj izgradnje standarda s kajkavskom
osnovicom i u konanici je prevladala politiko-povijesnim razvojem hrvatskoga naroda
jezini standard zasnovan na tokavskome narjeju.
Povijest njegove standardizacije kree od prve hrvatske gramatike Bartola
Kaia iz 1604. godine pa sve do dananjih dana.
Standardni jezik nije samo jezik kojim se prevladavaju meusobne govorne razlike,
nego je on ujedno i pojavni oblik jezika s kojim jedna nacionalna zajednica sudjeluje u
internacionalnoj civilizaciji. A da je hrvatski standard mogao izgledati posve drugaije
uvjerite se na temelju dva poznata stara hrvatska pisma.
9
POTOVANOMU
U ISUKARSTU POPU I PARMANCIRU SPLICKOMU
GOSPODINU DO(M) DUJMU BALISTRILIU
KUMU SVOMU
MARKO MARULI
HUMILJENO PRIPORUE(N)'JE
Z DVORNIM POKLONOM
MILO POSKITA
Sih dan svetih korizmenih, potovani u Isukarstu gospodine i kume moj dragi dom
Dujme, privraajui ja pisma staroga Testame(n)ta namirih se na histor(i)ju one potene
i svete udovice Judite i preohologa Oloferna, koga ona ubivi, oslobodi svu zemlju
israelsku jur od nadvele pogibli.
Tuj historiju tui, ulize mi u pamet da ju stumai(m) nai(m) jaziko(m), neka ju budu
razumiti i oni ki nisu nauni knjige latinske aliti djake. Da od te stvari hotei tvomu
otaastvu, obojega jazika dobro umiu, dar prikazati, odluih naslidovati hitrost ditce
one ki o mlado(m) litu starijih svojih darijui, nara(n)e nad(i)ju mirisnimi zel'ji,
maurano(m), rusmarinom, rutom; umitelno naprave dar svoj, da zloudo lovei
poveke uzdarje. Ja put zloudi njih ne perim, da samo onogaj hitra kie(n)'ja, jer inoga
uzdarja od vas ne iem nego ko sam vele od pri naao: ljubav pravu i svarenu u
Isukarstu ku mi stanovito nosite vee ner sam dostoja(n), da koliko se pristoji
pitomini vaoj ka svakomu prikloniti i pri(j)aznivi. Tu poni hitrost, kako dim,
naslidujui, usilovah se reenu histori(j)u tako napraviti kako bude nikimi izvanjskimi
urehami i uglajen'je(m) i uliza(n)'jem i razlicih masti irsan'je(m) obnajena; a to da ne
reete da vam poklanja(m) onuje ita rukovet koju u vaih knjigah bolju nahodite.
Zaisto je onaje rukovet, da mnozim cvitje(m) obkiena. Kada ju dobro razgledate, rei
ete: Prominila (j)e lice kakono voi(n)a stabla premaliti kada najvee veselo cvasti
budu. Evo bo histori(j)u tuj svedoh u versih po obiaju naih zainjavac i joe po
zakonu onih starih poet, kim ni zadovoljno poitati kako je dilo prolo, da mnoge naine
obkladaju, neka je vini(j)e onim ki budu titi, naslidujui umitelnu sredbu raskona
kuhaa ki na gospockoj tarpezi ne klade listo varene ali peene jistvine, da k tomu
pridaje saprana i paprana i inih tacih stvari da slaje bude onim ki su prili blagovati.
10
Nitar manje, da prem dar moj ni tolika dostoja(n)stva, uzdan sam u vau dobrotu da
ete ga ljubeznivo pri(j)ati cia priproste pito(m)ine i sartene pri(j)azni ka je od
davna meju nami. Eto k vam gre Judita gospoja ma visoko potovana, more biti ne s
manjom urehom nego kada se ukaza Olofernu, ne da vas kako i njega tim prihini, da
pr(i)ja pokripi u uzdaran'ju svete istoe, prid oi vae ponesi i postavivi sve lipote,
krasosti, kriposti, dike i slave svoje, kimi se je ureila vele plemeniti(j)e i gizdavi(j)e
nego keno se ree svilo(m), zlato(m) i bisero(m); a znajui da e moi tako poteno
pribivati pod striho(m) vao(m) kako je nigda pribivala u Betuliji pod svojom. Kada se
budete s njom pitomo razgovarati, daru da ju ete pohvaliti ne manje ner veli pop
Eliaki(m) ki od Jerosoli(m)e dojde sa svimi leviti u Betul(i)ju vidit (j)u, uvi sarca
sminost, dila hrabrost i udnovatu svetinju ivota nje. S toga joj da hvale izvarsne, asti
dostojne, uzvie(n)je visoko i poljubljen'je isto, duhovno, pobono, nijedno(m)
troho(m) nedostojna poelin'ja ockvarnjeno, kako se sveti(m) pristoji i sluga(m)
boji(m) podoba. I vi poni dvorno ju primite, dobrovoljno nastanite, i ku vazda hvalite
dilo(m), tu pohvalite i ustmi jer je nauna hvaljena biti, navlastito od svetoga reda
vaega popovskoga. Nju primite, a meni zapovite: zapovide(m) vaim sluba ma vazda
je pripravna da izvari a budete veliti, koliko joj bude uzmono. Mir i milost gospodina
naega Isukarsta budi vazda s vami. Amen.
11
29. 4. 1671. eni Katarini:
Moje drago serce!
Nemoj se alostiti svrhu ovoga pisma, niti burkati. Polag Bojega dokonenja sutra u
deseti ore budu mene glavu sekli, i tulikaje naokupe, tvojemu bratcu. Danas smo mi
jedan od drugoga srano proenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe
jedan vekuveni v a l e t e, tebe prosei, ako sam te u em zbantuval, ali ti se em
zameril (koje ja dobro znam), sprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro
pripravan, niti se plaim. Ja se ufam u Boga svemoguega, koji me je na ovom svitu
ponizil, da se tulikaje mene hoe smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra
dojti ufam se), da se mi na okupu pred njegovem svetem tronuem u dike vekuvene
sastanemo. Vee nita ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokonenja naega
siromatva. Ja sam ove na Boju volju ostavil, ti se nitar ne alosti, ar je to tak moralo
biti. U Novem Mestu, pred zadnjim dnevom mojega ivljenja, 29. dan aprila meseca, o
sedme ore pod veer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s mojom kerju Auroru Veroniku
blagoslovi.
Grof Zrini Petar
12
Standardni jezik kao opisana i propisana jezina stvarnost sredstvo je meusobne
komunikacije odreene jezine zajednice kojom ona prevladava mogue potekoe u
meusobnom sporazumijevanju. On je isto tako jezik kojim odreena jezina zajednica
komunicira na internacionalnom planu s drugim jezinim zajednicama na svim
podrujima ljudskoga duha.
Standardni jezik kao pojavni oblik jezika, odreen je jezinim normama:
pravopisnom
pravogovornom
gramatikom (fonolokom, morfolokom, sintaktikom)
leksikom.
Ove jezine norme odreuju jezini sustav kao podlogu svake govorne realizacije,
na razini ispravnog i neispravnog u smislu njezina potovanja. One isto tako postoje kao
neto u usporedbi s ime se moe utvrditi mjera odstupanja posve odreene govorne
realizacije jezika.
Normativni prirunici:
gramatika
pravopis
rjenik
jezini savjetnik.
13
Substandardni idiomi
Iz posve drugih pobuda nikli su substandardni idiomi, koji su takoer plod svjesnog
ljudskog nastojanja, ali kao posljedica potrebe odreene grupe (unutar govorne
zajednice) za takvim meusobnim sporazumijevanjem koje iskljuuje govornike iste
govorne zajednice jer ne razumiju vrstu preinaenja (zajednikog jezika) kojom se
lanovi grupe koriste.
Substandardni idiomi, najee su u svom postanku i razvoju vezani uz svjesnu
ovjekovu djelatnost na njegovu obliku, i slue u svrhu meusobnog razumijevanja
odreene skupine unutar govorne zajednice; no to druge govornike istoga jezika dovodi
gotovo do nemogunosti razumijevanja.
esto se iz tih razloga govori o rubnim drutvenim i jezinim skupinama, kao,
primjerice, govornici odreenog jezika iz krim miljea, ali isto tako o argonu odreene
struke ili posve neobinim potrebama jezine igre:
Liblaliga linelima
Lido lioliilinjeg livilida
Lidralia lisilimi
Liod lioliiliju lidraliga
iku rista? ido mova lima
Radim na crno troim na bijelo.
Lidralia lisilimi
Liod lioliiliju lidraliga
14
JEZINI OSJEAJ
- uenje jezika u razdoblju upijajuega uma (organski idiom naviknutost)
- stjee ga u svakodnevnoj govornoj praksi.
Ima jezini osjeaj!!!
1. ZAVIAJNI GOVOR govornik reagira na njegovo naruavanje ima
jezini osjeaj!
2. STANDARDNI JEZIK prigode za upoznavanje s njegovim
postojanjem: govor odgajatelja, medija (televizije), govor nekih govornika u
govornoj okolini. Tek e se stjecati znanja i vjetine za njegovo koritenje
(govornim i pisanim izraavanjem): uitelj / uiteljica kao govorni model;
uenje pravila, usporeivanje s vlastitim govornim idiomom, reakcije i
upozorenja te savjeti uitelja govornik stjee osjeaj za standardni jezik!
Od poznatog nepoznatom didaktiko pravilo!?
OSLOBODITI DIJETE ZA KOMUNIKACIJU MNOGO JE
VANIJE OD JEZINE ISPRAVNOSTI.
organski govor
temelj
standardni jezik nadgradnja
15
MJESTO METODIKE U OKVIRU PEDAGOKIH
ZNANOSTI
Utemeljenje znanosti koja se u naoj praksi ustalila pod imenom Metodike
zahvaljujemo znanostima koje su joj prethodila i iz ijeg je okrilja iznjedrena stalnim
suavanjem podruja prouavanja.
Pedagogija kao znanost o odgoju u temelju je same metodike, ali to nije jedini
razlog to je se prisjeamo, nego drimo takoer da neka njezina znanja i spoznaje u
kratkim crtama treba ponoviti kako bi jo jednom naglasili da se u svemu to metodika
preporua nikako ne zaborave temeljne postavke znanosti o odgoju. Jer svrha
pouavanja nije tek racionalno osposobljavanje ovjeka nego i njegov odgoj za kulturu
ivota.
PEDAGOGIJA
Pais, gr. dijete; agein, gr. voditi: rob koji je vodio dijete, kasnije zaduen za
njegov odgoj.
Praksa odgojne djelatnosti postoji vjerojatno od kada postoji ovjek. On je od svih
bia najdue ovisan o vlastitim roditeljima ili ljudskoj zajednici kojoj pripada. Njihova
skrb mu omoguuje ivot. Prve kole, koje se povezuju s antikim filozofima, bile su
korak dalje u usmjerenom odgoju ljudskoga bia za ivot u zajednici i njegova
osposobljavanja za preuzimanje odgovornosti u ivotu zajednice. Sofisti su drali da
svaki ovjek moe biti filozofom ako se za to ui i odgaja. Uskoro su uvidjeli da su ipak
potrebne prirodne sposobnosti i mukotrpno vjebanje. I da uiti treba poeti vrlo rano.
Sokrat postavlja moralni odgoj kao temeljni cilj. Razvija odgojne metode:
- ironiju
- mejutiku.
Ironijom zavodi na pogrean trag i dovodi do pogrenih stavova potom:
mejutikom, sugestivnim pitanjima, vodi prema pravilnim zakljucima.
16
Obrazovanje govornika, Marka Fabija Kvintilijana vrhunac je antikog pogleda
na odgoj i obrazovanje, koji je otpoeo u davna vremena, prakticiran u Platonovoj
Akademiji i na neki nain filozofski nagovjeten u njegovoj Dravi.
Pedagogija1 kao znanost je zasnovana na temelju svoga sasvim odreenog predmeta.
Predmet prouavanja pedagogije je odgoj.
ODGOJ
Glavni smisao odgoja sastoji se u prenoenju iskustava ovjeanstva steevina
kulture i civilizacije (batine, tradicije) na nove narataje, koji nastavljaju djela svojih
predaka. Odgoj je itekako zasluan za razvitak ljudskoga drutva, civilizacije i
uljuenosti.
Odgoj (u uem znaenju) usmjeren je na izgraivanje i oblikovanje osobnosti i
karaktera, na ostvarivanje onih pozitivnih ljudskih osobina zbog kojih potujemo
odreene osobe.
Odgoj s obzirom na bitna odreenja ovjeka:
1 U skladu sa stajalitima profesora Ante Vukasovia, Pedagogija, Hrvatski katoliki zbor Mi, Zagreb
2001.
ODGOJ
ESTETSKI
MORALNI
RADNI TJELESNI
INTELEKTUALNI
17
Odgoj je, dakle, proces formiranja ovjeka: izgraivanja i oblikovanja ljudskog bia
sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama.
Uz paljiv odabir sadraja nastave uvijek se valja prisjetiti da se u izgradnji i
formiranju mladoga ovjeka ne ispusti niti jedna dimenzija bitna za izgradnju njegove
osobnosti. Svaki od ovih odgoja ima itekako utjecaja na sudbinu ovjeka u svijetu, na
njegov odnos prema ivotu. Odgajati se samo u intelektualnom smislu, znai biti
obrazovan, ali obrazovan moe biti tjelesno i zdravstveno zaputen, radno ogranien,
moralno upitan, estetski dvojben. Ravnotea i usklaivanje svih odgojnih podruja
jami tek cjelovitost odgoja. U svrhu to uinkovitijega odgoja odgojna je praksa
najee rabila, a odgojna znanost ustvrdila tri odgojne metode.
Odgojne metode
Metoda navikavanja voljno-djelatno podruje: ponaanje i djelovanje. Na narod
kae: Od navike nema boljeg sluge ni goreg gospodara. Ljudi su ili robovi loih navika
ili uivatelji plodova uloenog truda u navikavanje pozitivnih, konstruktivnih ponaanja
18
i djelovanja. Do navika se stie ili vjebanjem u odgovarajuim postupcima ili
navikavanjem u procesu rada.
ovjekova je priroda uvijek ista; ljude razdvajaju samo navike.2
Kako svijet nije zatvorena kutija u kojoj postoje samo dobre nakane i pozitivni
utjecaji, mladi je ovjek svakodnevno izloen odgojnim utjecajima svih vrsta.
A oni se jednostavno mogu podijeliti s obzirom na posljedice koje ostavljaju na
mladog ovjeka:
- pozitivni poticaji i utjecaji
- negativni poticaji i utjecaji.
Metoda pouavanja naglasak na racionalnoj strani. Znanja sama po sebi nisu
jamstvo odgovarajuih postupaka i ljudskosti djelovanja. Jo je Platon u svome
idealizmu vjerovao da spoznaja dobra je ujedno i njegovo ostvarenje. No, pokazalo se
da racionalna spoznaja nije jamstvo, na to bi Platon odgovorio, vjerojatno da oni
uistinu nisu dosegli pravu spoznaju. Nakon povijesnog iskustva u ulozi spoznajne strane
u etikom smislu, naalost, moemo ustvrditi da racionalni um itekako moe biti
zlobni um, cinian i destruktivan. Danas smo u tom smislu puno objektivniji i mjesto
spoznaje etikih vrednota ne zanemarujemo, ali mu i ne dajemo tako istaknuto mjesto.
Dakako da i danas mislimo da spoznajna osnova razlikovanja: dobro loe, lijepo
runo, istinito neistinito, zdravo bolesno, korisno tetno ima utjecaja i na
formiranje ovjeka u odgojnom smislu. No, ova e racionalna strana ljudskoga uma
kudikamo imati vei uinak na podruju intelektualnog odgoja koji se prvenstveno
ostvaruje u obrazovanju i nastavi, koje odgoj u irem smislu obuhvaa.
U svrhu pouavanja (onoga koji se odgaja) u etikom smislu, mogu se poduzeti
sljedee radnje:
- objanjavanje
- etiki razgovor (u svrhu osposobljavanja za samoodgajanje)
- predavanje
- izlaganje odgajanika s raspravom
2 Konfucije
19
Metoda uvjeravanja naglasak na emocionalnoj strani prihvaanje odreenih
pogleda, uvjerenja, stavova i vrijednosnih opredjeljenja. Racionalno shvaene spoznaje
nisu dovoljne same sebi one imaju smisao u prerastanju u uvjerenja, stavove i poglede,
u vrijednosna opredjeljenja odgajanika kao osobe. Za to je nuno, od odgajatelja, jasno
vrednovati ivotne pojave i ivjeti vrednote. Nema zornije metode uvjeravanja od
vlastitog primjera. Ako je spoznaja dobila snagu uvjerenja ona mobilizira emocionalnu
stranu ovjeka. Snaga uvjerenja je ono to ovjeka odrava u borbi za ostvarenje ideala i
kada mu prijete nedae ivota, potekoe, pa ak i smrt. Za navedene odgojne metode
postoje odgojna sredstva koja se primjenjuju unutar svake od ovih metoda.
20
Odgojna sredstva
Sve i svi oko tebe tvoji su uitelji.3
utljivost sam nauio od razgovorljivih, snoljivost od nesnoljivih i ljubaznost od
neljubaznih; ipak, to je najneobinije, tim uiteljima nisam zahvalan4.
Primjer. Kae se da je za obrazovati nekoga dovoljno neto znati, ali za nekoga
odgajati potrebno je netko biti. Osobni primjer nenadomjestiv je u odgoju. On je ujedno
3 Ken Keys
4 Kalil Gibran
ODGOJNA SREDSTVA
POTICANJA
USMJERAVANJA SPRJEAVANJA
SREDSTVA USMJERAVANJA
PRIMJER
SAVJET
STVARANJE IDEALA
DNEVNI RED
IGRA
RAD
KULTURNA RAZONODA
21
zahtjev kojega mnogi ne mogu ispuniti. I tu lee temeljni razlozi mnogih odgojnih
neuspjeha.
Samo jedan stvar ima veu vanost od uenja iz iskustva, a to je kad ne uimo iz
iskustva.5
Savjet je preporuka koju iskusniji moete davati manje iskusnima ali uvijek treba
paziti da on ne bude pametovanje i nametanje, nego da se ostavi otvorena mogunost
promiljanja onoga koji se odgaja. On treba biti vie poticaj, nego li naredba (ili
zamolba).
Stvaranje ideala. Nije trenutni lijek za odreenu vrstu problema, ono je dugoroni
rad kao to uostalom to usmjeravanje i jest. Kakav uzor takvi i oponaatelji. Kakvi
ideali takvi i plodovi.
Dnevni red. On je povezan sa stvaranjem radnih navika, umjenosti organizacije te
mogunosti provjere vlastite opredijeljenosti prema ostvarenju ciljeva, a i provjeri
kvalitete koritenja vremena koje imamom na raspolaganju. Preciziranje dnevnog
rasporeda utjee na ponaanje ovjeka u mjeri koje niti on sam nije svjestan. Nema
praznih hodova. Uz postojanje dnevnoga reda uvijek se mogu utvrditi ostvarenja istoga.
Ukoliko dnevni red ne daje rezultate treba ga iznova promiljati. Ukoliko se dnevni red
ne ostvaruje, jasni su razlozi neuspjeha.
Igra. ovjek je bie koje se igra. Njemu je igra potrebna. On u igri moe uiti i vie
nego inae. On se igrom moe odmarati. Mijenjati prostor misaonih tijekova.
Oslobaati se pritiska svakodnevnice. Osvjeavati se za nove napore.
Rad. Rad je stvorio ovjeka, a nerad intelektualce. Malo se zezamo na uhodane
misli, ali zbilja je rad i usmjerenost na rad te stvaranje radnih navika jedna od temeljnih
5 John M. Templeton
22
poluga svake vrste napredovanja u odgoju i obrazovanju. Nerad ne moe stvoriti nita
osim dokoliara koji domilja opravdanja vlastitoga neuspjeha.
Kulturna razonoda. U moru ponuda koje okruuju mladoga ovjeka treba ga
usmjeravati u pravcu sadraja koji e oplemenjivati njegov duh kako bi se izbjegli
utjecaji dokoliara i ulice.
SREDSTVA POTICANJA
PRIMJER
PRIZNANJE
POHVALA
NAGRADA
OBEDANJE
NATJECANJE KAO SAMONADILAENJE
23
Primjer. Kao poticaj. Mono sredstvo.
Priznanje. Potvrda ovjekovih nastojanja, osobito njegovih uspjeha, nita ne kota.
Ali tako se rijetko dogaa. Svi vole da ih se uoi, da im se za uloeni trud dodijeli
odgovarajue priznanje. To djeluje afirmativno na svakog pojedinca. Utjee na njegovu
samosvijest. Potie ga ustrajati na istom putu.
Pohvala. Rijetko hvalimo. I grijeimo. Za svaki trud moemo lijepom rijeju
darovati uenika i tako mu odati priznanje (pohvala je njegova podvrsta).
Nagrada. Moe biti poticajna. I jest. Ali moe biti i kontraproduktivna kada ona
postane svrhom uloenih napora. Kada izostane (moe uzrokovati razoarenja) ili
shvaanje, a ako je nema onda se i cilj zna omalovaavati.
Obeanje. S obeanjima oprezno. Nekad su nuna. Ali Jo ih je nunije
ispunjavati.
Natjecanje (kao samonadilaenje). Natjecanje zna biti itekako poticajno, ali
suparnik nije neprijatelj. Dapae. Trebate ga potovati jer vas on motivira na to je
24
mogue vei napor. Izvlai iz vas i zadnje atome snage. No, konani cilj svakog
natjecanja nije pobijediti druge, nego pobijediti sebe: svoje nemoi i ogranienja.
Konana svrha natjecanja je njegova spoznaja kao samonadilaenja.
U ivotu nita nije idealno. Niti su putovi uvijek posuti ruama. I u odgoju ima
takvih trenutaka i takvih tendencija. Kako ih sprijeiti.
Nadzor. Nazonost i provjera. I nisu oni optereenje za one koje se odgaja,
pogotovo ako se u njima osjea zabrinutost i ljubav.
Skretanje. Ponekad je mogue uoiti krive tendencije tada je umjesto pria i
pametovanja vanije poduzeti korake preusmjeravanja. Preduhitriti mogue neeljene
posljedice. I interes odgajanika usmjeriti u poeljnom i drutveno prihvatljivom pravcu.
Upozorenje. Kombinirajte ga sa savjetom ili preusmjeravanjem. Ono je uti karton.
Opomena. Mora biti jasno i nedvosmisleno. Iako je jo uvijek u smislu odluke
odgajanika vrlo tolerantno u oekivanju njegove ispravne reakcije.
Zahtjev. vrst i nedvosmislen. On ne smije ostavljati mjesta dvojbi. Mora biti jasno
da iza njega slijedi ono to niti vi ne elite.
Kazna. Posljednja i nepoeljna mjera. Pravina i neosobna. Za sve ista pod istim
uvjetima. Batina jest u raju rasla, ali imade i dva kraja. Kaznene mjere moraju biti
unaprijed poznate i dosljedno primijenjene s obzirom na teinu djela.
SREDSTVA SPRJEAVANJA
NADZOR
SKRETANJE
UPOZORENJE
ZAHTJEV
KAZNA
25
ODGOJ U IREM ZNAENJU obuhvaa: odgoj, obrazovanje i nastavu.
DIDAKTIKA
Didasko, gr. pouavam, obuavam. Didaktika je grana pedagogije i bavi se
teorijom odgojno-obrazovnog procesa (i nastave). Obrazovanje je proces usvajanja
znanja, umijea i navika. Ono izgrauje znanstveni pogleda na svijet, razvija spoznajnu
mo onih koji se obrazuju. Dri do povezivanja usvojenih znanja s praktinom
djelatnou mogue budue profesije i izgrauje sposobnost samoobrazovanja.
Obrazovanje je proces u kojemu su u stalnom odnosu onaj koji pouava (uitelj) i onaj
kojega se pouava (uenik), u cilju ovladavanja odreenim znanjima onoga kojega se
pouava i njegova osposobljavanja za odgovarajui nain uenja. U tu svrhu, u tijeku
obrazovanja, onaj koji pouava uvijek i u svakom trenutku treba se pridravati temeljnih
didaktikih pravila.
DIDAKTIKA PRAVILA
OD
BLIEG
DALJEM
OD
JEDNOSTAVNOG
SLOENOM
OD
LAKEG
TEEM
OD
POZNATOG
NEOPOZNATOM
OD
KONKRETNOG
APSTRAKTNOM
26
NASTAVA
Nastava je kolski planski organizirani odgojno-obrazovni proces u kome se
primjenom nastavnih planova i programa (ili kurikula) ostvaruju temeljne odrednice
odgoja i obrazovanja. Ona je zajedniki rad uenika i uitelja (uz vodeu ulogu
uitelja). Nastava je specifian proces spoznavanja i razlikuje se od spoznajnog procesa
u znanosti, uenik u nastavi spoznaje ono to je u znanosti ve poznato, otkriveno. Tijek
spoznavanja je na istovjetan nain dostupan svim uenicima.
Spoznavati se moe:
1. osjetilima
2. praktinim radom
3. rijeima.
Nastava pokuava omoguiti iskustvo koje se stjee u susretu s ivotom, osjetilima,
praktinim radom, ali ona nudi i iskustvo koje se prenosi priom i/ili obrazlae rijeima
(kao susret s iskustvom drugih ljudi, njihovim spoznajama, znanjima) tako se ovim
prijenosom i svjesnim usvajanjem pretvara u riznicu, duhovno bogatstvo ovjeka koje
ga osposobljava za uenje i samonadilaenje.
Nastavna naela
NASTAVNA NAELA
NAELO PRIMJERENOSTI DJETETU
NAELO ISKUSTVENE BLIZINE
27
Metodiko oblikovanje nastavnog procesa
Metodiko oblikovanje nastavnog procesa (prema Poljaku):
svaka etapa ima spoznajnu, psiholoku, materijalno-tehniku i metodiku stranu.
Ovo se odnosi na oblikovanje cjelokupnog nastavnoga procesa, pa tako svi iz
iskustva vjerujem znate da se za nastavu valja pripremiti i kao uenik, ali i kao uitelj (u
smislu njezina organiziranja, pripreme odreenih potrebnih pomagala i osmiljavanja
samoga tijeka sata), da se na nekim nastavnim satima obrauju novi nastavni sadraji,
na nekima se uvjebava, a na nekima ponavlja, na nekim dakako i provjerava (ak i
ocjenjuje) znanje.
Nastavni sat
Kao organizirani obrazovni proces nastava se najee dijeli na manja vremenska
razdoblja koja nazivamo nastavni sat. Sadrajnu cjelovitost nastavnog sata ini
odreena koliina injenica i generalizacija koja tvori smislenu sadrajnu cjelinu:
nastavnu jedinicu. Razredno-predmetni-nastavni sustav, nastavni sat traje: najee 45
minuta, za najmlae se znaju organizirati i nastavni sati od 30 35 minuta (pitanje
koncentracije), postoji i blok sat 90 minuta kao i pet-minutna nastava...
METODIKO OBLIKOVANJE NASTAVNOG PROCESA
PRIPREMA
OBRADA
NOVOG
NASTAVNOG
SADRAJA
VJEBANJE PONAVLJANJE PROVJERAVANJE
28
Nastavna jedinica
Tijekom nastavnoga sata se obrauje, uvjebava ili ponavlja odreeni odgojno-
obrazovni sadraj planiran nastavnim planom i programom. Taj sadraj (odreena
koliina injenica i generalizacija koja tvori smislenu sadrajnu cjelinu) se imenuje
nastavnom jedinicom. Nastavna jedinica ima svoje ime: naziv, koji se esto koristi u
praksi (uitelj ga ispisuje na kolsku plou, u dnevnik rada, a uenik u svoju biljenicu).
Idealno je kad se nastavna jedinica poklapa s vremenskim trajanjem jednoga kolskoga
sata. Meutim, postoje nastavne jedinice koje se ne mogu obraditi unutar jednoga
nastavnoga sata. Pridravajui se danih metodikih struktura u tim sluajevima je
potrebno osmisliti nekoliko kolskih sati kao cjelinu.
Ciljevi nastave
Ciljevi nastave prema Heimanu, 1976. str. 125
MILJENJE
OBJANJENJE IVOTA
(KOGNITIVNO)
ZNANJE
SPOZNAJA
UVJERENJE
OSJEDAJI
ISPUNJENJE IVOTA
(AFEKTIVNO)
PRIVLANOST
DOIVLJAJ
STAV
(RASPOLOENJE)
VOLJA
OSTVARENJE IVOTA
DJELATNO
SPOSOBNOST
VJETINA
NAVIKA
OSPOSOBLJAVANJE ZA:
RAD
IVOT
DJELOVANJE
29
Tri su podruja izgradnje kognitivno, djelatno i afektivno, tri su tenje: miljenja za
objanjenjem ivota, volje za ostvarenjem ivota i osjeaja za ispunjenjem ivota, a
konani ciljevi nastave su na vrhu piramide kao ostvaraj, izgradnja uvjerenja, stavova i
navika: osposobljavanje za ivot (radi i djelovanje).
ODNOS CURRICULUMA I DIDAKTIKE
Naziv didaktika izveden je iz grke rijei didaskein to znai pouavati. Odabirom
grke rijei didaskein, umjesto latinskog sinonima curriculum (tijek uenja), naznaena
je simboliko-terminoloka razlika izmeu isusovake i reformacijske obrazovne
koncepcije i prakse. Iako su ta dva izraza kasnije imala razliit razvoj, u osnovi su
sinonimi, termin kurikul i didaktika u svom znaenju pokrivaju strukturu procesa uenja
i pouavanja, nastave odnosno obrazovanja. Pod kurikulom se vie kao prije ne
podrazumijeva samo nastavni plan i program, nego obuhvaa:
ciljeve uenja i pouavanja,
sadraj pouavanja i uenja,
postupaka pouavanja i uenja,
nastavne planove i
nastavni stil.
Kurikul oznaava plan uenja i djelovanja, konkretno primjenjivi proces
pouavanja i uenja dok se didaktika izgradila kao opa teorija nastave.
CURICULUM
(RAZLIKA PREMA NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU)
CILJEVI UENJA I POUAVANJA
POSTUPAK POUAVANJA I UENJA
NASTAVNI STIL
SADRAJ POUAVANJA I
UENJA
30
METODIKA
Naziv potjee od grke rijei methodos metoda, svrsishodan nain. Metodika je
ime za specijalnu didaktiku. Ona je suzila podruje teorijskog prouavanja odgojno-
obrazovnog procesa (i nastave) na posebno i izdvojeno podruje motrenja. U naem
sluaju to podruje motrenja je proces uenja i pouavanja nastave knjievnosti i
nastave jezika. U tom smislu bit e nam potrebna znanja i spoznaje iz teorije odgoja
(pedagogije) i ope teorije nastave (didaktike). Ali i ua specifina znanja do kojih je
dola metodika knjievnosti i metodika jezika kao i ua i strogo specijalizirana
podruje.
Dakako, da sve ono to e preporuiti metodika usklaeno je ne samo s navedenim
znanostima nego i u suodnosu s itavim nizom znanstvenih i filozofskih podruja:
lingvistike, psihologije, estetike
Ako metodika ima svoju metodologiju mnogi e ipak rei da se tu ne radi ni o
kakvoj znanosti. Ne postoji nepoznato koje treba spoznavati, nego je ona prijenos
iskustava i iskustvenih spoznaja do kojih je u tisuljeima pouavanja dola pedagogija,
didaktika i potom metodika.
Iskustvo ovjeanstva ono je to se uva u ovakvom pristupu jer bi inae civilizacija
i kultura ostala bez pamenja. I ovjek bi opet morao krenuti iz poetka.
31
Zato izmiljati toplu vodu. Ona ve postoji. Spoznaja ve dosegnutoga korak je u
novost i omoguava nova postignua. Iskustva pedagogije, didaktike i metodike
omoguit e vam plodotvoran rad s mladima koji su eljni znanja i koji osim iz svojih
iskustava nuno moraju uiti i iz iskustava vlastitih prethodnika. Ukoliko bismo sebi
htjeli predoiti nekakav odnos izmeu pedagogije, didaktike i metodike, onda bi se te
odgojne znanosti mogle predoiti sljedeim prikazom:
Iz ega je razvidno da je pedagogija najopsenija (i najstarija) da obuhvaa i sve
spoznaje didaktike kao znanosti o odgojno-obrazovnom procesu (ili je makar teorija
nastave) dok je metodika tek specijalizirana didaktika kada je upitanju njen pedagoki
dio, ali ona zahvaa i izvan pedagoko podruje znanstvenoga interesa predmetnog
podruja koje se nalazi u sreditu njezina zanimanja. Sve te spoznaje se na jedan
dinamina nain pretau u iskustvo odgoja i obrazovanja kojim se predmetno podruje
na koncu pokuava pribliiti uenicima.
PEDAGOGIJA
DIDAKTIKA
METODIKA
PEDAGOGIJA
DIDAKTIKA
METODIKA
32
UITELJ I NJEGOVA METODA
Tri su odgojne metode, koje smo ve naveli. Ono to se uobiajeno u naoj
didaktikoj literaturi navodi kao metode najee su metodike djelatnosti i postupci.
No, svaki uitelj je pozvan da izgradi vlastitu metodu pouavanja. Ona e se, naravno
koristiti odgojnim metodama i sredstvima; didaktikim pravilima i nastavnim naelima.
Uitelj koji moe pobuditi osjeaj makar i za jedno dobro djelo, za jednu dobru
pjesmu, postie vie nego onaj koji nae pamenje ispunjava nizovima i nizovima
prirodnih stvari klasificiranih po imenu i obliku.6
Uiteljeva metoda sadri ukupne mjere pouavatelja koje se poduzimaju kao
ciljana pomo u uenju.
Uenje je proces spoznavanja odreenih sadraja.
Pouavatelj pomae onome koji ui u pristupu predmetu zatim u njegovu
ovladavanju i raspolaganju predmetom. Tijekom itavoga procesa uenja pouavatelj
vodi rauna o kompleksnosti obrazovanja te se trudi omoguiti pristup onoga koji se
pouava odreenim znanjima (spoznajama kulture) izgraujui njegov odgovarajui
emocionalni odnos i pozitivne navike. Istodobno svjestan kako je u tom procesu od
izuzetne vanosti odgojno djelovanje za kulturu ivota.
Metoda je cjelokupnost organizacijskih i izvrnih radnji u usmjerenom
pouavanju onoga koji ui. Nekada se ona izjednaava s formalnom strukturom tijeka
radnji, no zapravo je mnogo ira. Pouavatelj mora osigurati pouavanome plodonosan
susret sa sadrajem.
6 J. W. von Goethe
33
to to znai? Neke odgovornosti uitelja moraju postojati u procesu pouavanja,
prva je od njih susret sa sadrajem. Taj susret s predmetnim sadrajem mora imati
odreene karakteristike tako da on tako osmiljen zadobiva novu kvalitetu koju
nazivamo uvid. On podrazumijeva upoznavanje s predmetom i njegovom sloenou.
Polazei od nastavnog sadraja kao cjeline duan je pruiti informaciju o sloenosti
navedenog sadraja, moguim ralanjivanjem na manje cjeline te upoznavanjem s
funkcioniranjem dijelova u meusobnoj povezanosti i njihovoj funkciji u funkcioniranju
cjeline. Pomo pri shvaanju i obradi. Posao ne zavrava s upoznavanjem predmetnog
sadraja nego tek s njegovim ovladavanjem. Stoga je nuna odgovarajua i metodiki
primjerena pomo pri upoznavanju i obradi. U tom smislu uitelj je duan iznijeti
vlastito razumijevanje predmeta. Njegovo razumijevanje se ne moe svesti na
iznoenje dojmova ili nekakvih miljenja autoriteta na zadanu temu nego se uistinu
mora potruditi i argumentirati vlastito odgovarajue obrazloenje. I to nije sve nego
je duan i usmjeriti pouavanoga kako uiti, ponuditi mu temeljna iskustva vlastitog
naina uenja i drati da to nije jedino pravilno uenje, nego jedno od iskustava koje
pouavani moe iskoristiti u potrazi za vlastitim naelima uenja. Ukoliko uitelj ima
metodu s kojom radi ona mora sadravati navedene elemente, bez nekoga od njih ona je
nepotpuna, manjkava i nedovoljna.
Uloga uiteljeve metode
U odgojno obrazovnom procesu uitelj nikada ne smije zaboraviti: odgojne metode,
odgojna sredstva, didaktika pravila, nastavna naela. Ali e na neki nain ipak biti
skoncentriran na razvoj intelektualnih sposobnosti uenika. U tom smislu, osim
navedenih odgojnih metoda, morat e se odluiti za skup mjera kojima e poetno
znanje svojih uenika dovesti do poeljnih ishoda u odreenom periodu
pouavanja. Na tom putu e mu pomoi ako se uvijek bude drao naznaenih putova,
koje emo sada navesti, a jo vie njihovih moguih kombinacija, u uporabi s
naglaskom na nekog od njih. No, sve ovjek moe znati i o odgoju i o pouavanju, ali
ako ljubavi nema
UZ LJUBAV ZA ONE KOJE POUAVA, U SVAKOM TRENUTKU
POUAVANJA, UITELJ TREBA ZNATI KLJU USPJEHA:
M O T I V A C I J A
34
MOTIVIRATI. MOTIVIRATI! MOTIVIRATI!!!
UITELJEVA METODA
(SADRAJ)
PRIPREMA I ORGANIZACIJA
UTVRIVANJE ISHODA
(ELJENOG IDEALNOG ZNANJA)
UTVRIVANJE
POLAZNOG (STVARNOG) STANJA
PLANIRANJE KORAKA
UENJA
IZBOR METODIKOG PRISTUPA
PLODONOSAN SUSRET SA SADRAJEM
UVID (UPOZNAVANJE S PREDMETOM I NJEGOVOM SLOENODU)
POMOD PRI SHVADANJU I OBRADI
PONUDITI RAZUMIJEVANJE PREDMETA
PONUDITI ODGOVARAJUDE OBRAZLOENJE
DEMONSTRACIJA
USMJERITI POUAVANOGA KAKO UITI
OSIGURANJE RAZLIITIH MOGUDNOSTI UENJA
KONTROLA UENJA
I PROVJERA KONANOG POSTIGNUDA
35
NAGLASCI U STILU POUAVANJA
Vjerojatno svatko od nas misli da je posve originalan. I jest. Pa, ipak ga se u svemu
kao i u nainu na koji je izgradio svoju uiteljsku metodu moe svrstati u neke tipove
uitelja. Naime, unutar svih tih pouavajuih postupaka uz ljubav koju daruje i sve
motivirajue postupke koje primjenjuje njegova se metoda razotkriva kao etiri temeljna
naglaska koja ona u svojoj cjelini poprima.
Htjeli ili ne htjeli negdje na koncu postoji netko tko eka da izvri provjeru. Neki
fakultet na prijamnom ispitu. Neki kviz znanja ili vanjska provjera uspjenosti
pouavanja stii e prije ili kasnije. Iako se drutvena zajednica trudi odrediti ciljeve
uenja, u posljednje vrijeme za to se esto rabi izraz, ishodi, kao konane eljene
rezultate; u razvojnim koracima pouavanja te e ciljeve odreivati uitelj.
Uitelj odreuje, dakle, ciljeve uenja sukladno dinamici pouavanja i uenja. Pri
tome mora voditi rauna o skladu ciljeva uenja i metode pouavanja.
Mora osmisliti uvid, susret s predmetnim gradivom: udbenici, literatura, didaktiki
materijali Znanja koja uenik treba usvojiti mora racionalizirati u nekakav proces
spoznaje, ponuditi razumijevanja i obrazloenja te prigodom uenja omoguiti
ueniku pomo pri shvaanju i obradi. U tom smislu on je duan osmiljavati
ponavljanja, ponovne susrete s odreenim nastavnim sadrajima, vjebanja i
provjere. Kako bi mogao usporediti polazno i dosegnuto stanje znanja, te ga mogao
izmjeriti s drutveno predvienim oekivanjima (u tu mu svrhu slue razni kontrolni
upitnici neovisni od njegove metode).
U svemu ovome zar je udno da je prvi mogui tip uitelja onaj kojemu je temeljno
u pouavanju postizanje cilja.
Postizanje cilja
Ako ste uitelj koji stavlja naglasak na postizanje ciljeva, a to se ponekad jedino
cijeni, pazite da ne budete prekruti i da vas uenici ne doivljavaju kao Gargamela te da
mehaniko usvajanje injenica ne bude jedina vrlina vaih uenika.
36
U ovom smislu jako je vano da va autoritet ne poiva na prisili i nadmoi nego na
znanju koje vam omoguava da svrha ne uniti irinu, jasnou uvida i odgovarajuih
obrazloenja. Ne postoje samo drugi izvori. Vi ste osnovni izvor.
Od vas sve potjee. I motivacija. I pomo. I naputci. Imati ljubavi i razumijevanja
jednako je vano ili ak vanije za budunost.
Otkrivanje predmeta
Ono to ovakva vrsta pouavanja zahtjeva od uitelja prvenstveno je uvid u predmet
uenja. Ali to nije tek puko upoznavanje sa sadrajem, nego na neki nain simulacija
procesa spoznaje u koju svrhu osigurava s jedne strane raslojavanje predmeta na
njegove dijelove, obrazlaganje njihove uloge i suodnosa u cjelini kroz spoznajne
korake upoznavanja dijelova i funkcija dijelova u cjelini, te na koncu i funkciju
cjeline sadraja. Organizacija ovakvog uvida je itekako sloena i zahtjevna. Uenika
pretvara u subjekt nastave jer se dovodi u poziciju otkrivaa. Ponavljanje i vjebanje i
ovdje treba osmiljavati jer ono to se jednom otkrilo, mogue je zaboraviti. Iako je
povezivanje s dogaajem otkria itekako znaajan asocijativni trenutak i pomagalo u
zapamivanju.
Provjera slui istoj svrsi, kao i ranije, uvijek je potrebno izbjei samozavaravanje.
Ukoliko je ovo naglasak vae nastave, provjerite jesu li vai uenici usvojili
potreban broj injenica ili se zavaravate njihovim primjerenim izlaganjima. Jeste li
dovoljno na usluzi vaim uenicima i to biste ima jo uvijek mogli preporuiti.
Pomo u uenju
Uitelj osmiljava kako stvoriti najpovoljnije uvjete za uenje. Pripravlja sva
potrebna pomagala i materijale: knjige, raunala, pomagala, naputke, zadatke
Otkriva naine traenja potrebnih podataka. Mogunosti njihova koritenja.
Upuuje prema sintezi spoznaja. Stvara poticajno ozraje. Osmiljava natjecanja.
Uvijek se ljudi vole mjeriti s drugima, ali prava je svrha svih natjecanja spoznaja da se u
konanici ovjek uvijek natjee sa samim sobom u svrhu vlastitog samonadilaenja.
Uitelj osmiljava nagrade. Vjebe i ponavljanja kada uvidi potrebu. Provjera?
Uvijek, provjera.
37
Cilj je stjecanja znanja, no ono ne smije biti samo mehaniko gomilanje znanja,
nego i spoznajni uvid (otkrivanje), te spoznaja pravila i kritiko sagledavanje procesa
spoznavanja kao i procesa pouavanja i uenja.
Ako je va naglasak na pomo u uenju to ne znai da vi i sami i dalje ne trebate
uiti, biti kompetentni i moi pomoi.
Primjena znanja (osposobljenost)
Naglasak u pouavanju preko spoznaje pravila lako se premjesti prema primjeni
znanja. Uenik se usmjerava prema kritikom promiljanju (provjeri podataka),
razmjeni argumenata, procjeni razloga, prosuivanju sadraja, prosuivanju
procesa tijekom kojega se susreu sa sadrajem. Inzistira na primjeni znanja.
Osposobljenosti pouavanih da se koriste usvojenim znanjima i vjetinama.
Nitko od nas uitelja, naravno, ne koristi samo jedan od moguih naglasaka, ali
vjerojatno jednom od njih je neto skloniji.
U
ITEL
JEV
A M
ETO
DA
(N
AG
LASC
I - N
AST
AV
NI S
TIL)
POSTIZANJE CILJA
OTKRIVANJE PREDMETA (SPOZNAJNI UVID)
POMOD U UENJU
PRIMJENA ZNANJA (OSPOSOBLJENOST)
38
PREISPITIVANJE NAGLASAKA
Mehanikog gomilanja znanja esto nazvano i utiskivanje, karakterizira unos kroz
osjetila. esto i bez aktivnog sudjelovanja uenika u prijenosu znanja. Zahtijeva se
uenje napamet, pohranjivanje injenica, esto bez uzrono-posljedinih i sadrajnih
veza. to je naravno, krivo. Optereenje ishodima, esto je prepreka istinskom
uenju. Spoznajni uvid ili otkrivanje, proizaao je kao znak spoznaje da mehaniko
gomilanje znanja nije svrha. Uenik ostvaruje uvid u uzajamne veze. Trebamo imati na
umu da je mogue prenijeti podatke, ali ne i uvid. Uvid se mora stei. Zadae i
metodike aktivnosti su tee, ali odgovornost za proces uenja sada je vie na ueniku. I
ovaj model se pokazao manjkavim, nadopunjavalo ga se starim mehanikim pristupom
utiskivanja, ali se isto tako pokazalo da niti u kombinaciji ne osiguravaju izgradnju
uenikove samosvijesti za kritiki pristup prema spoznatim injenicama, procesu
spoznavanja kao i procesima pouavanja i uenja. Pomo u uenju esto se naalost
svede jedino na praenje samostalnog uenikog rada, pa su uenici nezainteresirani za
takvu pomo jer njome nita niti ne dobivaju osim primoravanja.
Osposobljenost primjene znanja kao i optereenje ishodima esto zaboravi put
kojim se do cilja stie. U razvojnim koracima uenja, u simulaciji procesa spoznvanja, u
putu uenja kao takvom ueniku je mogue dosei i najvaniju dimenziju pouavanja:
nauiti uiti.
39
IZGRADITE SVOJU METODU
Svaki je uitelj pozvan izgraditi vlastitu metodu pouavanja. I ne samo izborom
naglaska u stilu pouavanja.
Uitelj ne smijete zaboraviti da njegovo djelovanje u procesu pouavanja postaje
metodom tek po onome to iskustvom potvruju mnogi. I da metodike postupke
dijelimo sa svima koji pouavaju. Vaa metoda mora poi od toga da osigura ispravno
predoavanje cilja onome kojega pouavate. Trebate ga uvjeriti u dostinost cilja.
No, to nije dovoljno da bi metoda bila uinkovita ona mora osigurati i postizanje cilja,
ali ne kao sretne sluajnosti nego kao oekivani rezultat uloenoga truda u
pouavanju i uenju.
Ova meusobna zavisnost pouavanja i uenja, pouavatelja i pouavanoga uvijek
je ono to se preispituje. Blago uitelju motivirana uenika i koji je tek pomo u
uenju. Evo, puta najizvrsnijega!!! Motivacija. Motivacija! Motivacija!!! I opet:
motivacija!!!
40
METODIKI SUSTAVI NASTAVE KNJIEVNOSTI
Budui da smo u prethodnom poglavlju govorili o potrebi izgradnje uiteljeve
metode i mogunostima njezinih naglasaka, moda se proturjenim ini to emo sada
govoriti o metodikim sustavima kao praksi pouavanja i okvira svake pojedinane
metode i njezinih unutarnjih mijena i prevladavajuih naglasaka. Naime, kroz
viestoljetnu pedagoku praksu daju se uoiti odreeni sustavi pouavanja kao
zajednikih karakteristika itavog niza pouavatelja, ak do dimenzije da pojedini
didaktiari tvrde da se o metodi moe govoriti kao o metodi tek ako se ona dijeli sa
mnogima. Drimo da specifinost izgradnje metode svakoga pouavatelja i naglasci koji
je obiljeavaju (ciljevi/ishodi, otkrivanje/spoznaja pravila, pomo u uenju,
primjena znanja/osposobljenost) nisu u suprotnosti sa razliitim didaktiko-
metodikim okvirima (metodikim sustavima) koji su proizvod vie imbenika:
- drutvenih odnosa
- drutvenih zahtjeva
- shvaanja pedagoke i didaktike teorije
- prevladavajui praktini modeli, i/ili ako hoete, mode pouavanja
- zahtjevi kolskog sustava
- zahtjevi kola
- suodnos djelovanja metoda razliitih pouavatelja
- izmjene pristupa uvjetovane uenikim potencijalima
41
Metodiki sustavi nastave knjievnosti u razliitoj strunoj literaturi se esto
razliito imenuju, no ono to je temeljno jest da se svaki autor pokuava odrediti prema
metodikom sustavu kao pretenom naglasku metodikih pristupa koji prevladava u
odreenom pouavanju. Ne postoji ak niti jedinstveni kriterij po kojemu bi se oni
odreivali nego je to na neki nain opis stanja u praksi pouavanja s obzirom na njezine
razliitosti. Pokuali smo saeti broj sustava na etiri najea metodika sustava, barem
prema naem poimanju metodikih pristupa.
Reproduktivni metodiki sustav. Naglasak je na reprodukciji predmetnih sadraja
koju uenici moraju postii. Odnos onaj koji pouava prema onima koje se pouava je
neupitnog autoriteta, preteni nastavni oblik je frontalni.
Interpretativno-analitiki metodiki sustav. Analiza teksta i njegovo znaenje u
sreditu je zanimanja nastave. Dijalog je ono ime se pokuava ublaiti krutost
frontalnog oblika nastave.
Otvoreni metodiki sustav. S itavim nizom podvrsta, no tenjom da se uenika
uspostavi kao subjekta nastave. Metodika raznovrsnost i odgovornost uenika za
uenje sve vie su tenja onih koji pouavaju, oni su organizatori nastavnog procesa,
savjetnici i poznavatelji, ali takoer i onaj koji ui.
Korelacijski metodiki sustav. Ukljuivanje sve vie razliitih predmetnih
podruja u krug zajednike svrhe pouavanja, do potpune metodike integracije svih
predmetnih sadraja u timsku nastavu.
42
Reproduktivni metodiki sustav
Ovaj sustav nastave knjievnosti postavlja naglasak na mo reprodukcije nastavnih
sadraja. Cilj onoga koji pouava je osposobiti one koji se pouavaju za usvajanje to
veeg broja injeninih podataka (pa makar ih i ne pratilo razumijevanje injenica i
njihova svrha), on je zahtijevao od uenika mogunost reprodukcije sadraja te
nekritiko usvajanje sudova i misli strunih autoriteta.
On se pojavljivao u dva svoja vida. Prvi bismo mogli nazvati dogmatskim koji nije
uvaavao gotovo nikakvu slobodu uenika ak niti u nainu izlaganja odreene teme ili
sadraja, niti je uvaavao bilo kakav pokuaj iskazivanja osobnog odnosa prema
predmetnom sadraju.
Sve to je trebalo initi bilo je bespogovorno usvajanje knjievnopovijesnih
injenica (biografija autora, bibliografskih podataka, stavova knjievnih povjesniara i
knjievnih kritiara). Teorija se knjievnosti takoer prouava deduktivno i
formalistiki.
Odnos uitelj uenik je nedvosmislen i autoritativan. Uitelj je predava i
poznavatelj znanja. Izlaga znanja o knjievnosti i od uenika trai tek reprodukciju
vlastitih stavova ili stavova strunih autoriteta koje on uvaava i na nain na koji ih
on uvaava.
U blaoj, eksplikativnoj, varijanti reproduktivni se sustav smekao do mogunosti
iznoenja uenikih miljenja o knjievnom sadraju. U naelu uspostavlja ipak novi
naglasak u nastavi jer u sredite nastave na uska vrata uvodi knjievno djelo.
43
Interpretativno-analitiki sustav
Analiza ili interpretacija djela postaje najvaniji nastavni sadraj. Sadrajna
preorijentacija podrazumijevala je promjenu u strukturi nastave. Doivljaj teksta i
spoznajni proces razotkrivanja razloga naeg estetskog doivljaja kao ralamba cjeline
na dijelove i sagledavanja meusobnog suodnosa dijelova, kao i odnosa dijelova i
cjeline postaju nekom vrstom preispitivanja komunikacijskog odnosa izmeu djela i
njegova primatelja.
Uenik postaje estetski subjekt. Ciljevi, recimo, interpretativnog itanja povezuju se
s dojmovima uenika, njihov duhovni svijet i zbivanja u njemu postaju sreditem
zanimanja uitelja. Iz tog se dojma postupnim analitikim postupkom pokuava kroz
njihovu verbalizaciju postii utemeljenje mogue interpretacije (ili rekonstrukcija
smisla) ili, ako nita drugo, razjanjenje moguih odnosa izmeu uenikih dojmova,
umjetnike grae i analitiko-interpretativnih postupaka u koje se ukljuuju uenika
zapaanja i sudovi. Jezik knjievnog djela poveznica je izmeu djela, uenike reakcije
na djelo i pokuaja da sam uenik uvidi razloge vlastitih reakcija, ali i uiteljevih
analitikih obrazloenja tajne funkcioniranja djela kao umjetnine.
Umjesto predavake-monoloke metode reproduktivnog sustava dijalog se namee
kao jedini mogui nain uz analitiki rad na tekstu u kojem se takoer izmjenjuju
promiljanja.
Uitelj je sve manje neupitni izvor znanja.
44
Otvoreni metodiki sustav
Preispitivanje uloge uitelja se intenzivira i u ovom sustavu on sve vie postaje
organizator nastave, osmiljavatelj zagonetki i pustolovina, informirani savjetnik.
Uenici vie nisu samo estetski subjekti nego i subjekti nastave. Sve vie se oslanjaju na
vlastite mogunosti i sve vie im je zatvoreni svijet uionice i kole tek prostor koji se
integrira u svijet u kojem oni trae i pronalaze odgovore na osmiljene pitalica.
Otvoreni sustav upravo najjasnije karakterizira integracija nastavnih i
izvannastavnih aktivnosti, to se nastava ne zavrava u suodnosu uitelja i uenika nego
se prelama kao pouavanje za samoobrazovanje. U njoj je vrlo esto naglasak na tome
kako uiti. A uenje je sastavni dio osmiljavanja pouavanja.
Otvoreni metodiki sustav karakterizira i esta promjena naglasaka, kao i este
mijene nastavnih oblika te pokuaji da se u nastavi koristi to raznolikije metodike
postupke i pristupe.
Takoer je sve vie elja i sve vie stvarnost da se preispita obraivani sadraj sa
stajalita ivota, njegove primjene u stvarnom ivotu kao razloga njegove obrade.
Problemski metodiki sustav stavlja naglasak na zagonetku koja je osmiljena kao
poticaj i razlog za ueniku potragu za rjeenjem. Uenik do spoznaje na takav nain
dolazi sam. Zagonetki, problemskih situacija, unutar nastavnog sata moe biti vie pa se
njihovim postupnim razotkrivanjem stvara dinamian tijek nastave, no zagonetke su
neto laganije za otkrivanje. Nekada je dovoljan tek jedan ali vrlo sloen problem. I on
zna zahtijevati organizirane izvannastavne aktivnosti. Ovaj metodiki sustav zahtijeva
uenika subjekta u nastavi i od njega zna zahtijevati jednostavnije ali i sloenije
istraivake postupke.
45
U odnosu uitelj uenik ovaj se sustav jasno postavlja kao odnos onoga koji
osmiljava zagonetku i onoga koji istraivaki trai odgovore. U smislu odnosa uitelja
prema uenicima tijekom potrage uloga uitelja ima razliite naglaske: od pomonika u
potrazi, preko strunog savjetnika do potpune pasivizacije kada se uenika puta da
potpuno samostalno trai rjeenja i tada se moe govoriti o istraivakom metodikom
sustavu. Varijanta ovog metodikog sustava je kada on poprima smisao ne samo
potraga za rjeenjima nego, takoer, sadri osmiljavanje moguih problemskih
situacija od strane samih uenika kako bi problem nauili osvijetliti iz drugaijih
perspektiva: njegova rjeavanja i njegove gradnje.
Stvaralaki metodiki sustav se uvijek na neki nain nalazio kao slabo osvijetljeni
dio svih metodikih sustava u nastavi knjievnosti i nije im nepoznanica. Meutim,
naravno, da se i na njega moe posve staviti naglasak, kada je on temeljac oko kojega se
sve okree. I kada se sve u nastavi podreuje upravo ovome naelu.
Uitelje nagoni na kreativna promiljanja mogunosti da se unutar razliitih sadraja
aktiviraju ueniki potencijali u pravcu kreativnog preoblikovanja sadraja ili koritenja
njihovih potencijala kao poticaja za samostalno stvaralatvo uenika. Uenicima otvara
mogunost izraavanja i promiljanja sadraja kroz vlastitu kreativnost na nain uzora,
kreativnog preoblikovanja ili izraavanje potpuno samostalnih stvaralakih poticaja.
Komunikacijski metodiki sustav naglasak se stavlja na oblike nastave kao
nastavne komunikacijske situacije te se nastavni proces ostvaruje kao lanac
komunikacijskih situacija.
Multimedijski metodiki sustav naglasak ovog sustava je na uporabi i dostupnosti
suvremenih medija ne samo kao nastavnih pomagala nego i kao izvora znanja.
46
Korelacijski metodiki sustav
Korelacijski metodiki sustav zasniva se na suodnosu razliitih nastavnih sadraja i
njihovom meusobnom, esto i nerazdvojivom, suodnosu. Sam nastavni predmet
Hrvatski jezik u sebi ve sadri integriran odnos prema knjievnosti kao umjetnosti koja
se ostvaruje u jeziku. No ova nastava u sebi, a to ve iz iskustva znate sadri i odnos
prema jo nekim umjetnikim podrujima: film ili srodni mu televizijski i drugi
medijski iskazi, ona se dotie i popularne kulture, njezinih proizvoda kao to je strip
koji u sebi imaju neto od narativne strukture.
Sljedei prirodni korak u korelaciji moe biti odnos nastave jezika i sveukupnog
umjetnikog podruja. A prava meupredmetna povezanost podrazumijeva jedinstvo
ivota kao uzor kojemu se tei te unutar tog jedinstva funkcioniranje njegovih
sastavnica i njihovih meusobnih poveznica. Odgojno obrazovna podruja na takav
nain se stavljaju u meusobni suodnos ne samo suradnje nego i zajednike svrhe,
stavljaju se u funkciju ivota. U ovako osmiljenoj nastavi biti e potrebna ne samo
suradnja predmetnih nastavnika, nego i njihov timski rad, do potpuno integracijskog
metodikog sustava, koji ne samo da ukljuuje sve strune osobe ukljuene u voenje
nastave, nego tei ukljuivanju to vie strunih suradnika znalaca izvan nastave kao
boljih poznavatelja odreenih predmetnih podruja.
U svemu ovome dobro je voditi rauna o prednostima i nedostacima svakog od
navedenih metodikih sustava.
47
MET
OD
IK
I SU
STA
VI N
AST
AV
E K
NJI
EV
NO
STI
REPRODUKTIVNI
DOGMATSKI
EKSPLIKACIJSKI
INTERPRETATIVNO-ANALITIKI
OTVORENI
PROBLEMSKI
ISTRAIVAKI
STVARALAKI
KOMUNIKACIJSKI
MULTIMEDIJSKI
KORELACIJSKI
UNUTARPREDMETNI
MEUPREDMETNI
TIMSKI (INTEGRACIJSKI)
48
Pretene znaajke metodikih sustava
Ovaj prikaz metodikih sustava nije povijesno postavljen iako postoje pokuaji da se
o nekima od njih donosi suda kao o povijesno prevladanima, nego je prikaz onoga to se
djelomice i danas dogaa kao nastavna praksa. I zato se ovdje pokuavamo odrediti
prema njima kao mogunostima o kojima valja promiljati i rabiti ih u odgovarajuoj
mjeri. Njihovo sagledavanje omoguava nam ne samo njihovo poznavanje nego i
njihovu primjenu u nastavi, ali i svijest o tome da se s obzirom na svrhu pouavanja oni
itekako mogu kombinirati, to se u odreenoj mjeri uvijek i inilo bez obzira na
prevladavajue metodike tendencije.
Dobra nastava koristi od svakog pristupa u odgovarajuoj mjeri ono to je potrebno i
s obzirom na sadraj karakterizira je esta izmjena metodikih pristupa. Ovaj pregled i
podjela metodikih sustava nije znanstven jer se, oito je, ne zasniva na jedinstvenom
kriteriju, nego je iskustven, opis metodike prakse. Stoga se u razliitim udbenicima i
razliito definira, ali se dade i sagledati iz perspektive pokuaja pojednostavljenja kao
OTVORENI
METODIKI SUSTAV
(UENIK
U
SREDITU)
REPRODUKTIVNI METODIKI SUSTAV
(FRONTALNA
NASTAVA)
INTERPRETATIVNO-ANALITIKI
METODIKI SUSATAV
(DIJALOG)
KORELACISJKI
METODIKI SUSTAV
(INTEGRACIJA)
49
to je ovaj s usputnim obrazloenjima, koja nisu jamstva ispravnosti, nego, nadamo se,
tek valjana argumentacija iznesenih promiljanja.
Isto tako, bez obzira na metodike sustave i vau sklonost u naglascima u
pouavanju, uvijek je dobro povesti rauna da u nastavu kao njezini temeljci budu
obvezno ugraena, bez obzira na izbor naglaska u metodikom pristupu, nastavna
naela.
NASTAVNI OBLICI
S obzirom na odnos pouavatelj oni koje se pouava:
NASTAVNI OBLICI
(ODNOS: UITELJ UENICI
I UENIK UENIK)
FORNTALNA NASTAVA
NASTAVA PO SKUPINAMA
U PAROVIMA
ISTOBROJNE SKUPINE
RAZNOBROJNE SKUPINE
POJEDINANA NASTAVA
50
Frontalna nastava
Nekad je bila jedini nastavni oblik. U posljednje se vrijeme esto, pogreno, dri
loim i zastarjelim nastavnim oblikom. Nepotrebno se bjei od njega i kada je on, ne
samo pojednostavljenje, nego i najbolji nain.
U argonu ga se esto diskvalificira iskazom: sam protiv svih. No, to nije nuno
istinit iskaz. Jer ukoliko se primjenjuje na odgovarajui nain on moe biti najkrai put
za uvodne informacije, poetno upoznavanje s predmetom, omoguavanje uvida,
objanjenja, pojanjavanja, uvod u demonstraciju...
Predavanje se dri u okviru ovoga nastavnog oblika, isto tako ovaj nastavni oblik
dobar je kada se u tijeku rada pokae nunim pruiti dodatna objanjenja. U ovom
obliku, budui da su svi uenici nazoni, dobro je raditi motivaciju jer ste uvjereni da
ste prema svima bili jednako poticajni. Tijekom rada ukoliko su potrebni novi poticaji
dobro je to uiniti, takoer u ovom nastavnom obliku.
Uitelj treba imati u vidu da je za ovaj nastavni oblik vizualizacija od osobite
vanosti. Ukoliko ovaj nastavni oblik potraje due uitelj mora voditi rauna o moguoj
monotoniji i razmiljati o strategiji postavljanja pitanja, pa ak o otvaranju nekog oblika
rasprave ili polemike kako bi nastava dobila na ivosti.
Prikazati odreene sadraja, ponuditi njihovo razumijevanje te potaknuti uenike na
razmiljanje ono je to odlikuje kvalitetnu frontalnu nastavu.
Frontalna nastava je od izuzetne vanosti kada se radi ponavljanje odreenog
nastavnog sadraja.
Ona je izuzetno zahtijevan oblik nastave i trai od uitelja znanje i umjenost, on
mora biti kompetentan i pedagoki vrstan strunjak.
U sklopu metodike raznovrsnosti kojoj teite mogli biste si postaviti i neke
opravdane zahtjeva kako biste izbjegli monotoniju u nastavi: frontalna nastava ne
smije premaiti 50% udjela ukupne nastave, a udio govora nastavnika unutar
frontalne nastave ne smije biti vii od 50%.
51
Dobro je takoer svoju ulogu u frontalnoj nastavi pomalo preoblikovati u sljedeem
smislu: treba teiti tomu da vie budete moderator nego predava. Osobitu pozornost
morate usmjeriti prema postupka razvijanja pitanja od njihove otvorenosti za
uenika promiljanja i to samostalnije odgovore do njihove postupnosti u ovladavanju
predmetom (nastavnim sadrajem). Isto tako uvijek se tijekom ovakve nastave treba
prisjetiti da nije svrha pouavanja samo u kvaliteti izlaganja, objanjenja ili predavanja,
nego i u uenju uenika, da je temeljna svrha pouavanja potaknuti uenje a za to su
vam uvijek nune povratne informacije kao biste usmjerili daljnje uenje. Razlog za
odgovarajuom vizualizacijom mogao bi se saeti u sljedeu misao: zornost umjesto
kaosa.
Sjedenje u krugu
Ako na neki nain postoji suprotnost frontalnoj nastavi onda je to jedan njezin pod
oblik koji na neki nain negira ono to je nemogue negirati: da je uitelj: uitelj, a
uenici: uenici. I da bez obzira na okrugli stol (sjetite se Vitezova okruglog stola, kralj
ostaje kraljem unato tenji za ravnopravnou), ravnopravnost se ipak u naelu ne
moe uspostaviti, a nije ni potrebno kao to roditelj ne treba biti prijatelj, niti uitelj
ne treba biti uenik. Uloga roditelj i uitelja je prijenos iskustva, odreivanje granica
(i njihovo preispitivanje), pokazivanje i poticaj vlastitim primjerom, biti savjetnikom i
svjetionikom No, sama nakana da se na takav nain pristupi uenicima moe imati
poeljne uinke. Ozraje postaje neformalnije, oputenije i postie se vrlo esto uinak
oslobaanja uenikih potencijala.
SJEDENJE U KRUGU
UITELJ
UENIK/CA
UENIK/CA
UENIK/CA
UENIK/CA
UENIK/CA
UENIK/CA
UENIK/CA
52
Sjedi se u krugu, nema stolova, nastavnik je jedan u skupini koja ui. Naravno
da ovakav nastavni oblik nije mogu u svakoj nastavnoj djelatnosti, ali je izvrstan
recimo u razmjena iskustva o odreenom predznanju, moe biti itekako poticajan za
rasprave, ali i neke motivacijske postupke kao to je recimo putovanje u svijet
mate
Rad s partnerom
Ovaj nastavni oblik je zapravo izveden iz modela jedne vrste uenja te uao u
nastavu kao vrlo poticajna mogunost osvjeavanja metodikih postupaka i vrlo
uinkovit nastavni oblik za pojedine nastavne svrhe. Nekad ga se dri posebnim
oblikom nastave, a ponekad kao podvrsta rada u skupini.
On se koristi kao vremenski ogranien nastavni oblik (10 maksimalno 30
minuta). Karakterizira ga zajednika tema te samostalno i u suradnji svladavanje
zadatka u sklopu procesa uenja. Kao takav on je esto vrlo poeljan kao uvod u
raspravu ili predavanje.
Partneri se moraju obraati jedan drugome, imati i vizualnu komunikaciju.
Potrebno je dogovoriti trajanje i to se od partnera oekuje kao rezultat rada
(uenja). U nainu stvaranja partnerstava treba izbjei ustaljenost, dakle stvarati
sluajna partnerstva.
Uvijek nakon rada s partnerom potrebna je objava rezultata:
U prigodi objave rezultata treba izbjei neke pogreke uitelja pa je se dobro
prisjetiti da ne treba prekidati izlaganje, pogreke ispravljati nakon prezentacije i
ne krtariti s pohvalama ukoliko ih se zasluuje.
53
Rad u skupinama
U formiranju skupina treba povesti rauna da budu primjerene veliine: izmeu 3 i 8
lanova. U pravilu, pogotovu u poetnim stadijima skupni rad planira nastavnik, tek
u kasnijem radu treba ostaviti uenicima mogunost oblikovanja a nastavnik se
pojavljuje u ulozi strunoga savjetnika, kojega se moe ali i ne mora konzultirati.
Ukoliko se skupni rad dovoljno dobro isplanirao i u razradi podjednako podijelile
nastavne zadae, ne bi se trebalo dogaati da jedan radi a drugi promatraju. Uistinu
treba uiniti da se zadae ravnomjerno podijele i vrijeme svrhovito koristi. Nastavnik
se povlai i promatra, savjetuje i ocjenjuje kvalitetu radnog procesa.
Uenici stjeu znanja, pronalaze potrebne injenice, lue bitno od nebitnoga i
primjenjuju naueno. U radu se oslanjaju na sebe, ali se i savjetuju s prijateljima u
NASTAVA PO SKUPINAMA
FORMIRANE SUKLADNO UITELJEVOJ PROCJENI
USTALJENE
PROMJENJIVE
FORMIRANE S OBZIROM NA ZAHTJEVE I ELJE UENIKA
SLUAJNO FORMIRANE
54
grupi, izmjenjuju miljenja, zajedniki pripremaju konani izgled izlaganja i sudjeluju u
raspravi. Na komunikativnoj razini postiu takoer izuzetno vrijedne rezultate,
trenirajui: timski duh, obzirnost, snoljivost
Rad u skupinama nije automatski metodiki vrijedan nastavni oblik: loe
organizirana i izvedena nastava po skupinama ima suprotan uinak: u neuvjebanim
skupinama za uenje lako izbija kaos.
Stoga je uloga uitelja od izuzetne vanosti: nuno je osmisliti problemski
zadatak, ponuditi odgovarajue materijale na temelju kojih e skupina moi
obaviti sve ono to se zahtijeva ili ih uputiti na odgovarajua mjesta gdje mogu
pronai potrebne injenice: institucije, knjievna djela, knjievnoznanstvena djela,
rjenike, filozofska djela, znanstvena djela o drugim umjetnostima, druga
SKUPNI RAD (TIJEK RADA)
FAZA PLANIRANJA
FAZA RAZRADE
FAZA OBRADE
OBILAZAK
PRIPREMNA FAZA ZA PREZENTACIJU
PREZENTACIJA
RASPRAVA
55
umjetnika djela i/ili druga znanstvena djela, internet, te na koncu, ali ne manje
vano, stvoriti odgovarajue uvjete za kvalitetnu prezentaciju rezultata rada.
Rad u skupinama (izmjene po postajama)
Rad u skupinama se moe provesti kao oblik kontinuiranog razjanjavanja
jedinstvenog problema prema kojima se skupine postavljaju kao natjecateljske prema
zadatku kojega trebaju obaviti jer meusobno mogu usporeivati rezultate vlastitih
postignua i raspravljati o njima:
- to je bilo dobro
- to se dalo bolje uiniti
- to je ostalo izvan obzora prouavanja a treba uvrstiti
- je li prezentacija odgovarala sadraju:
- to je proputeno
- to se dalo bolje uinit
- to je dobro u prezentaciji
- to zasluuje pohvale
- kakav je odnos izmeu oekivanja i ostvarenoga tijekom prouavanja
- je li potrebno produbiti steeno znanje i u kojem pravcu
- otvara li ovo rjeavanje neke nove probleme za daljnje prouavanje
Ali rad po skupinama se takoer moe postaviti kao zadatak koji je podijeljen na
razliite suodnosne dijelove, te ga svladavati u razliitim etapama, meusobno
zamjenjujui mjesta nakon odreenog vremenskog perioda.
PRVA
POSTAJA
DRUGA
POSTAJA
TREDA
POSTAJA
ETVRTA
POSTAJA
PETA
POSTAJA
56
Zadaa uitelja je osmisliti takav radni zadatak (problem) koji bez obzira na razliiti
redoslijed prouavanja osigurava nesmetano upoznavanje cjeline. U raspravi se slijed
prouavanja moe preispitati, pa i promiljati i raspraviti: koji je od njih bio uinkovitiji
i iz kojih razloga. Osim dobrih strana postoje i manjkavosti rada po skupinama. Moe se
naalost pretvoriti u pametovanje. Sklonost kritiziranju moe biti klica razdora. Ukoliko
se ne rade odgovarajua biljeenja vlastitih zapaanja o temi (zadatku), i ukoliko se iz
obraenoga ne usvoje potrebne injenice moe se stvarati privid o uspjenom
svladavanju gradiva, a da se zapravo radi tek o mehanikom prelaenju.
Ukoliko se ne pronalazi nain odgovarajue podjele zadataka moe se pobjei u
zajedniku nemo, to otvara prostor neodgovornosti. Ako vam treba nekakav prijedlog
strukture za skupni rad evo jo jedne ponude:
I na koncu sluei se neprestano i spoznajama njemakih metodiara, ne mogu se
oteti potrebi da ne navedem i jedan doslovan navod:
Grka rije methodos moe se prevesti kao 'put prema'. Kao to nastavniko
predavanje samo po sebi nije starinska metoda, tako i skupni rad nije sam po sebi
FAZE PROUAVANJA
POETNI MOTIVACIJSKI RAZGOVOR
RAZRADA
RAD
OBILAZAK (SAVJET I NADZOR)
PREZENTACIJA
VREDNOVANJE
RASPRAVA ILI ZAVRNI RAZGOVOR
57
vrijedan. Rije je o tome da se odgovarajuim ciljevima pripiu prikladne metode i da
se osim toga metode tako urede da nastane sveukupna struktura.7 Ovome nemamo to
dodati, ali bismo umjesto metode radije rabili izraz metodike aktivnosti (djelatnosti i
postupci).
Pojedinani rad
On je prvenstveno u uporabi prigodom uenja, ali ga se takoer moe za
odgovarajue zadatke rabiti u nastavi kao tihi rad. Postoje stvari koje se na takav nain
najbolje mogu uiniti: analizu teksta svatko tko ui mora vjebati sam.
Kod ovoga rada je najvanija samostalnost u radu, samostalno svladavanje
potekoa. Ponekad uenici imaju osjeaj da je problem nesavladiv tada ih treba
poticati, ne doputati im prebrzo odustajanje. Nastavni sadraji koji se na ovaj nain
obrauju mogu biti razliitoga stupnja teine pa bi se sukladno tome trebalo voditi
rauna da se napravi nekakav vremenski plan za usvajanje, odnosno tempo uenja.
Uenicima e biti potrebno dakle odreeno vrijeme, treba ih oboruati strpljenjem i
osigurati im uvjete za potpunu koncentraciju. Ova se metoda esto rabi za ponavljanje
odreenih sadraja, a kada se god rabi, i u koje god svrhe, treba se pobrinuti za provjeru,
odnosno kontrolu kakvoe.
Ono to se moe prigodom ovakve nastave dogoditi da se dade protumaiti kao
izbjegavanje posla ali i to to zna poprimiti obiljeje ispitnih situacija. U
komunikacijskom smislu ona je potpuna negacija, a u socijalnom smislu potpuno
ograniava drutveni kontakt. Potrebno je stoga ograniiti vrijeme njezina trajanja,
inzistirati na tiini, intervenirati tek na potekoe ili pojedinane zamolbe.
Pojedinani rad nije zamjena za druge oblike nastave. On je jedno od rjeenja i to za
odgovarajue nastavne sadraje i potrebe. Uvijek je dobro, ukoliko procijenite da je rad
zadovoljavajui umjesto provjere otvoriti mogunost za samokontrolu (omoguiti im da
oni sami provjere uspjenost vlastitog rada).
7 Wolfgang Mattes, Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda za nastavnike i uenike), Naklada
Ljevak, Zagreb 2007. str. 13
58
NASTAVNA PODRUJA PREDMETA
HRVATSKI JEZIK
Hrvatski jezik kao predmet u osnovnom obrazovanju ima vie
razliitih podruja prouavanja (i pouavanja), koja se
meusobno proimaju (i potpomau uenje i razumijevanje).
U poetku razredne nastave prvenstvena zadaa je
opismenjavanje uenika kao preduvjet odgovarajue ukljuenosti
u sustav obrazovanja. Bez ostvarenja nastavnih ciljeva na ovom
podruju bespredmetno je govoriti o bilo kakvoj ukljuenosti u
obrazovni sustav. Poetnu sloenost hrvatskoga jezika kao
predmeta moemo prikazati na sljedei nain:
Nastavna podruja imaju svoje nastavne ciljeve i postignua koja uenici
trebaju ostvariti u odreenim nastavnim razdobljima. Uenje poetnog
itanja i pisanja tiskanih slova (i pisanih), poetno opismenjavanje ima
iznimno vanu ulogu i posve odreeno vremensko razdoblje za postignue
ovoga nastavnoga cilja.
HRVATSKI JEZIK
NASTAVNA PODRUJA
POETNO ITANJE I PISANJE
JEZINO IZRAAVANJE
JEZIK KNJIEVNOST
MEDIJSKA KULTURA
59
Bilo koji jezik na svijetu ostvaruje se jezinim djelatnostima.
prisjetimo ih se: sluanje. razumijevanje, govorenje, itanje,
pisanje (i dvije dodatne: saimanje i prevoenje).
I dok se usmena (ili mitska) kultura odravala uz pomo prve tri
jezine djelatnosti, eksploziju razvoja kulture i civilizacije
prouzroila je uspostava pisma. U njemu je bilo mogue ouvati
postignua kulture i civilizacije za budua pokoljenja. No ono je
od ljudi zahtijevalo i usvajanje novih vjetina kako bi se ovladalo
jezinim djelatnostima: pisanja i itanja. Zapisivanji i itanje
zapisanoga postali su uvjet ukljuenosti u nasljee ovjeanstva,
ali i u svakodnevni ivot na razini civilizacijskih postignua.
Uenje itanja i pisanja postalo je nunost.
Naa je obveza i zadaa ukljuiti nau djecu u kulturu i
civilizaciju kojoj pripadaju. Poetak tog puta je njihovo
opismenjavanje. Uenje tiskanih i pisanih slova (njihova itanja i
njihova pisanja).
Kvalitetno ovladavanje ovim vjetinama preduvjet je kvalitete
njihovoga daljnjeg kolovanja i temelj na kojemu je mogue
graditi. Uenici koji nedovoljno kvalitetno prou ovo poetno
nastavno razdoblje naalost su oni koji e tijekom daljenjeg
kolovanja imati znaajnih potekoa u uenju.
POETNO ITANJE I PISANJE
60
Ukljuenost u kulturu i civilizaciju zahtjeva ne samo
elementarnu pismenost, nego i sposobnost odgovarajueg
komuniciranja pisanim putem (u razliitim ivotnim potrebama i
prigodama), kao to se zbog razliitih ljudskih djelatnosti na
razliitim ivotnim podrujima (politika, marketning, prodaja,
sudovanje) itekako radi na ovladavanju i potrebnim
govornikim vjetinama. Izraavanje govorom i pismom tako
postaje iznimno vano predmetno podruje. Kao stvaralaka
dopuna uenju jezika i knjievnosti ono je ujedno i poticaj za
djeju kreativnost i vjetinu primjene na drugim podrujima
usvojenoga znanja. Pisanje je postalo nunost. Zapisivati svoje
misli i osjeaje, svoja htijenja i svoje snove. Ali i najjednostavnije
pisane oblike koje od vas zahtijeva drutvo: molba, zahtjev,
ivotopis Kako bi sve to mogli nuno je ovladati jezinim
normama (upoznati vlastiti jezik). Ali i nauiti neto o stilovima
izraavanja (drutvenim konvencijama takvih zapisa).
Pisati se mogu i ogledi o neemu, prikazi stvari, osvrti, eseji
U jeziku i jezikom se ostvaruje i knjievna umjetnina: knjievno
djelo. Jedna od najznaajnihjih umjetnosti knjievnost se definira
kao umjetnost rijei. Njezina graa jesu i osjeaji i misli
ovjekove, i njegova htijenja i njegovi snovi, njegove utopije i
njegove more ali, da bi one to postale one se moraju iskazati
rijeima i kao takve transformirati se smislom cjeline knjievnoga
djela kao to se i samo znaenje rijei podvrgava smislu
knjievnog djela (jezinoga djela kao cjeline).
JEZINO IZRAAVANJE
61
Jezik je sustav znakova i pravila njihova kombiniranja. On je
govorna stvarnost jednoga naroda (skup njegovih organskih
govora) koja se da opisati i na temelju tog opisa uspostaviti i
odgovarajue propise (jezine norme), uspostaviti standardni
jezik. Standardni jezik je opisan i propisan pojavni oblik jezika.
Njegov opis i propisi mogu se pronai u normativnim
prirunicima koji odreuju njegove jezine norme: pravogovornu,
pravopisnu, gramatiku i leksiku.
Organski govor ovjek ui unutar poticajne govorne okoline:
njegove obitelji, ue i ire zajednice. U razdoblju upijajuega uma
(do este, najkasnije devete godine) dijete kao posljedicu potrebe
za komunikacijom usvoji jezini sustav govorei (uspijevajui i
neuspijevajui govorom ostvariti vlastite potrebe).
Sporazumjevati se sa svojom govornom okolinom ili u tome ne
uspijevati. Ono se govorom igra, izraava potrebe, svoje misli
povezuje s jezikom i pokuava ih iskazati (kao i osjeaje i
htijenja). Na temelju svog organskog govora (govora obitelji i
zaviaja) dijete izgrauje vlastiti govor, usvaja jezik (ima jezini
osjeaj).
Standardni jezik se ui. On je odreen jezinim normama:
pravogovornom, pravopisnom, gramatikom i leksikom.
Pravopis se ui. Gramatika se ui (na temelju organske
gramatike jezika i njezinih slinosti i razlika s gramatikom
standardnoga jezika). Vlastiti rjenik se obogauje
sporazumijevanjem s drugima i itanjem.
JEZIK
62
Jezik je i umjetniki materijal. Graa jedne umjetnosti. Dri se
da se vrhunci jezinoga umijea ostvaruju upravo u knjievnosti
stoga se knjievnost prouava i kao jezino umijee, ali i kao
umjetnost jer osim uobiajenih jezinih poruka ona koristi i
dodatne estetske signale zasnovane na tradiciji vlastitoga
postojanja: koritenja i razumijevanja odreenih knjievnih
postupaka. Knjievnost je ne samo umjetnosti, nego i govor koji
se kao takav istie svojom ljepotom. Ona omoguava onima koji
je itaju upoznavanje s najuspjelijim primjerima jezinog
izraavanja. Ona kao uzorno govorno umijee omoguava onima
koji je itaju izgradnju knjievnog ukusa, obogaivanje rjenika,
nesvjesno usvajanje obrazaca uspjelih iskaza kako na razini
reenice tako na razini teksta kao cjeline.
Ona se objavljuje kao zabava i uitak, ali i kao ulaenje u stanja
i situacije koja nismo sami doivjeli, ali nam se njihovim itanjem
omoguava uivljavanje u iskustva svijeta i ivota neke druge
osobe. Ona razvija matu i mogunost predoavanja onoga o
emu ona pripovijeda, ui nas rabiti sposobnosti predvianja,
zamiljanja nepostojeih situacija kao realno moguih i u tom
smislu nam omoguava ne samo razumijevanje dogaaja koji su
se dogodili ili onih koji se odvijaju, nego i potencijalno moguih
scenarija s obzirom na neke nae mogue postupke i reakcije
okoline. U okviru knjievnosti ui se i vjetina saimanja teksta i
vjetina prepriavanja, a obje ove vjetine preduvjeti su uenja i
drugih predmetnih podruja.
KNJIEVNOST
63
A tko zna iz kojih sve razloga s u nam i pridodali medijsku
kulturu, moda i zato jer smo poznati kao sveznadari, a i unutar
svih medija jezik igra iznimno znaajnu ulogu.
U dananjem globaliziranom svijetu ivjeti stvarnost ne znai
postojanje tek u okviru vlastite tjelesne realnosti nego se na
svijet iri i na njegovu medijsku ili kako to kau virtualnu
komponentu. Htjeli ili ne htjeli prinueni ste se ukljuiti u
globalni svijet u veoj ili manjoj mjeri. Neprestano vas okruuju
razne tiskovine, zvuci (i slike) elektronikih medija: radija,
televizije, interneta...
Mediji, kao i sve druge stvari ovoga svijeta kojima se ovjek
koristi, mogu se rabiti na vlastito dobro ili vlastitu propast. Mogu
biti izvori znanja, informacija ali i uzroci izgubljenog vremena
bez odgovarajuih rezultata ili ak s pogubnim uincima.
Promaena i pogubna zabava. Ispraznica nae svakodnevnice.
Stoga je ispravan pristup medijima od iznimne vanosti za
budunost nae djece (i naeg naroda).
Pokoljenja koja dolaze ne mogu se odgajati u bijegu od
civilizacije. Zatvaranje oiju pred stvarnou i povratak u kameno
doba ili peinu sigurno nije rjeenje.
Dapae! Ukljuenost. Razumijevanje. I koritenje dobrih strana
koja civlizacija nudi postaje nun