SCENARIJI RAZVOJA RURALNIH

PODRUČJA DALMACIJE DO 2031.

GODINE

Dr. sc. Petra Radeljak

Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet

Geografski odsjek

Struktura izlaganja

• Metoda scenarija: primjena u istraživanju i planiranju

prostora

• Scenariji razvoja Dalmacije do 2031. godine

• Implikacije scenarija razvoja Dalmacije za ruralna

područja

Metoda scenarija u istraživanju i planiranju prostora

• Primjena u različitim područjima istraživanja i planiranja;

• glavni promicatelji/korisnici scenarijskog planiranja:

• znanstvena zajednica;

• poduzeća;

• javna uprava;

• akteri usmjereni na upravljanje u kriznim situacijama;

• futuristički instituti;

• obrazovne (visokoškolske) institucije;

• međunarodne organizacije, poput OECD-a i NATO-a

(Bradfield i dr., 2005; Neumann i Øverland, 2004).

Izvor: Lowe i Ward, 2009

Sl. 2. ESPON scenariji –

završna slika 2030. godine

Izvor: Territorial Futures –

Spatial scenarios for

Europe, 2006

Metoda scenarija u istraživanju i planiranju prostora

• Prisutna na različitim prostornim razinama;

• Integralni pristup prostornom razvoju (npr. urbani i ruralni

razvoj), ali i regionalno i lokalno specifične teme, poput:

• utjecaja izraženog turističkog razvoja,

• značaja brdsko-planinske poljoprivrede,

• degradacije zemljišta,

• …

Sl. 3. Opremljenost

centralnim

funkcijama

dalmatinskih naselja

2014. godine

Izvor: izrađeno na

temelju analize

podataka o

opremljenosti naselja

centralnim

funkcijama

Sl. 4. Vitalni indeks

u naseljima

Dalmacije 2001. –

2011.

Izvor: Posebno

obrađeni podaci

DZS-a.

>

Sl. 14. Udio stanovništva kojemu su prihodi od poljoprivrede glavni izvor sredstava za život u

gradovima i općinama Dalmacije 2011. godine

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku.

>

%

5

Sl. 21. Udio zaposlenih u pravnim osobama u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane u gradovima i općinama Dalmacije 2012. godine

Izvor: Zaposlenost i plaće u 2012., Statistička izvješća 1502/2013., Državni zavod za

statistiku.

>

%

6

Metodologija izrade scenarija razvoja Dalmacije do 2031.

godine

• Dva dijela istraživanja: • kvantitativni (faktorska i klaster analiza) i

• kvalitativni (metoda Delfi).

Statistički pokazatelji razvoja na razini gradova i općina u Dalmaciji nakon 2001. godine – 51 pokazatelj u 8 skupina:

• Broj i sastav stanovnika;

• Demografska dinamika;

• Aktivnost i zaposlenost stanovništva;

• Socio-ekonomska struktura stanovništva;

• Obilježja proračuna gradova i općina;

• Obilježja razvijenosti turizma;

• Opremljenost centralnim funkcijama;

• Promjene i struktura stambenog fonda i izgrađenost građevinskog zemljišta.

Sl. 7. Tipovi gradova i općina Dalmacije prema razvojnim obilježjima nakon 2001. godine

Metodologija izrade scenarija razvoja Dalmacije do 2031.

godine

• Drugi dio istraživanja: kvalitativni

• metoda Delfi: sustavno prikupljanje mišljenja stručnjaka putem

dva kruga upitnika

• Delfi panel: 19 znanstvenika i stručnjaka

Prvi krug Drugi krug

Akademska zajednica Planiranje u praksi Akademska zajednica Planiranje u praksi

Arhitektura I IIII II

Ekonomija II I II

Geografija III III IIII II

Građevina I

Sociologija II I

Tab. 1. Sastav sudionika Delfi panela

Scenariji razvoja Dalmacije do 2031. godine

• Scenarij „Monokultura turizma“

• Scenarij „Održivi turizam“

• Scenarij „Integralni razvoj“

• selektivni oblici turizma – razvoj ruralnog turizma i turizma temeljenog na lokalnim prirodnim i kulturnim znamenitostima;

• ograničeno povezivanje turizma s lokalnom poljoprivredom;

• problem sezonalnosti aktivnosti;

• „…za očekivati je da je planiranje u prostoru i dalje podređeno kratkoročnim profitnim ciljevima…“;

• ocijenjen kao realan, trend scenarij, koji „…dovodi u pitanje dugoročnu održivost razvoja u svim njegovim komponentama“.

MONOKULTURA TURIZMA

- daljnja „turistifikacija” s visokom sezonskom aktivnošću;

- jačanje infrastrukturne opremljenosti;

- demografsko starenje;

- povećanje broja privremenih rezidenata;

- nizak stupanj zaštite okoliša i prostora uopće;

- niska razina znanja, inovacija i tehnologija;

- institucionalni okvir na postojećoj razini.

Izvor: http://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/17283-

dugorocno-pogubne-turisticke-investicije

• turizam nositelj razvoja, selektivni oblici turizma;

• multiplikatorski učinci;

• lokalna poljoprivreda + turizam;

• veća razina „…korištenja proizvoda i usluga proizvedenih i stvorenih u vlastitoj okolini“;

• krovna strategija umjesto „…parcijalnih rješenja uglavnom vođenih privatnom inicijativom“;

• stručnost, sinergija, umreženost;

• planiranje gospodarskog i demografskog razvoja gradskih središta.

Izvor: http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=89

ODRŽIVI TURIZAM

- jaka diverzifikacija turističke ponude i izraženi multiplikatorski učinci turizma;

- jačanje infrastrukturne opremljenosti;

- demografsko starenje;

- veći broj privremenih rezidenata;

- održivo korištenje okoliša i prostora;

- niska do srednja razina znanja, inovacija i tehnologija;

- veći stupanj socijalne umreženosti;

- jačanje institucionalnog okvira za održivi razvoj.

• reindustrijalizacija na temelju tehnološkog razvoja;

• osuvremenjavanje poljoprivredne proizvodnje, komplementarnost s turizmom;

• podrazumijeva „još jači stupanj sinergije, umreženosti i sustavskipristup u razvojno-planskim aktivnostima”;

• prostorno planiranje jedan od parcijalnih oblika planiranja unutar koncepta integralnog planiranja;

• većina sudionika smatra ga najpoželjnijim scenarijem razvoja i prilikom za različite dijelove Dalmacije „…da razvijaju vlastite resurse“ (realnost!).

Izvor: http://www.heightsit.com/solutions/

INTEGRALNI RAZVOJ

- važnost cjelogodišnje aktivnosti i zaposlenosti;

- jačanje sveučilišnih centara;

- visoka razina znanja, inovacija i tehnologija;

- doseljavanje mladog i zrelog visokoobrazovanog stanovništva;

- visok stupanj socijalne umreženosti;

- održivo korištenje okoliša i prostora;

- jak institucionalni okvir za razvoj.

Zaključak

• Samo integralan pristup razvoju može polučiti

ravnomjerniji lokalni i regionalni razvoj!

•HVALA NA PAŽNJI!

This work has been supported by the Croatian Science Foundation under the

project number 4513. Any opinions, findings, and conclusions or

recommendations expressed in this material are those of the author(s) and do

not necessarily reflect the views of Croatian Science Foundation.